Petak, 19 Svibanj 2017 11:01

Prometna rješenja kandidata za župana SDP-a Davora Penića i zamjenika Boža Letunića: Nema potrebe za još jednim mostom u Rijeci dubrovačkoj

Kandidat za župana Dubrovačko – neretvanske županije Davor Penić i njegov zamjenik Božo Letunić imaju prijedlog   povezivanja DNŽ na cestovnu mrežu RH s prijedlogom prolaska brze ceste kroz Grad Dubrovnik.

Evo što predlažu Penić i Letunić:

Trenutno važeći prostorni plan Dubrovačko neretvanske županije (NN 10/15) od značajnijih cestovnih pravaca predviđa izgradnju Jadransko-jonske autoceste (A1) Zagreb – Dubrovnik od Metkovića, preko Kule Norinske, Neuma(BIH) i Doli do Osojnika nakon kojeg bi autocesta ušla u Bosnu i Hercegovinu (BIH), te nastavila prema Crnoj Gori te brze ceste preko Pelješca s mostom između Kleka i Pelješca u cilju povezivanja čvrstom vezom fizički razdvojenih dijelova županije.

Kao što je poznato trenutno je izgrađena autocesta A1 sve do granice sa BIH 10-ak km sjevero-zapadno od grada Metkovića koja se dalje veže na Vc koridor (Ploče-Sarajevo-Osijek) i Brza cesta od autoceste A1 (čvor „Mali Prolog“) do luke Ploče u punom profilu  sa spojem na postojeću  cestu D8.
prometpenicletunic1Izgradnjom ranije spomenutih planiranih cestovnih pravaca vidljivo je da bi na vrlo malom/uskom području postojale dvije ceste visoke propusne moći čija je potrebitost na ovom području, obzirom na potencijalna prometna opterećenja u budućnosti vrlo upitna, a sukladno tome upitna je i njihova isplativost. Ovaj zaključak proizlazi iz podataka o brojanje prometa koje sustavno provode Hrvatske ceste d.o.o, te tako npr. imamo podatak o prosječnom godišnjem dnevnom prometu (PGDP) na brojačkom mjestu 6030 (čvor Ploče-jug) koji iznosi u 2015. godini samo 3283 vozila, a na brzoj cesti prema luci Ploče (državna cesta DC 425) na brojačkom mjestu 6019 PGDP iznosi 2941 vozilo.

Također, s obzirom na dodatne međudržavne probleme vezane uz mogućnost prolaza autoceste preko teritorija BIH na području Neuma neophodno je koncentrirati se na koridor brze ceste preko Pelješca čiji dijelovi su trenutno u fazi projektiranja (spojne ceste do mosta Pelješac) i izvođenja (most Pelješac), a autocestu preko Neuma staviti u drugi plan. U  skladu s navedenim potrebno je razmotriti opciju izgradnje brze ceste na cijelom potezu od autoceste A1 kod Metkovića ili od Brze ceste za luku Ploče (DC 425), preko Opuzena, Pelješca, Dola i Dubrovnika sve do  Zračne Luke Dubrovnik.

U tom smislu potrebno je KORIGIRATI i DOPUNITI prostorno-plansku dokumentaciju DNŽ na području od  Opuzena do Mosta Pelješac (most se sada vezuje na jadransku magistralu) te od  Doli do Dubrovnika kako bi se što prije osigurala mogućnost daljnje realizacije cestovnog povezivanja krajnjeg juga Republike Hrvatske i Dubrovnika s ostatkom zemlje.

Izmjenom PPDNŽ osigurati će se mogućnost daljnje realizacije cestovnog povezivanja krajnjeg juga Republike Hrvatske i Dubrovnika s ostatkom zemlje.

Brza cesta na području Dubrovnika

Posebni prometni problem Dubrovačko-neretvanske županije predstavlja planirana Brza cesta na području grada Dubrovnika. Važećom prostorno-planskom dokumentacijom predviđena je izgradnja brze ceste južnim padinama Srđa u tri varijante:
Varijanta 1 - brza cesta južnim padinama Srđa - podrazumijeva izgradnju punog profila brze ceste (2 x 2 prometna traka) u neposrednoj blizini grada Dubrovnika (u koridoru postojeće jadranske magistrale DC8)
Varijanta 2 - brza cesta sjevernim padinama Srđa – podrazumijeva izgradnju punog profila Brze ceste sjevernim padinama Srđa u koridoru stare uskotračne željeznice tzv. „Ćiro“
Varijanta 3 - dvotračna cesta sjevernim padinama Srđa (bez brze ceste na području Dubrovnika) – podrazumijeva izgradnju dvotračne ceste sjevernim padinama Srđa uz zadržavanje postojeće Jadranske magistrale (DC8)
prometpenicletunic2Sve navedene varijante podrazumijevaju izgradnju punog profila brze ceste na potezu od Osojnika do mosta „Franja Tuđmana“ i dupliranje samog mosta. Dupliranje mosta zapravo predstavlja „nemoguću misiju“ s obzirom na konstruktivno oblikovanje postojećeg mosta (viseći most sa pilonom oblika A) i sami položaj mosta u odnosu na konfiguraciju okolnog terena.  Također,  sve navedene varijante zapravo navlače cjelokupni promet (tranzitni, prigradski i gradski) neposrednu u grad Dubrovnik, a što je apsolutno u suprotnosti sa logikom moderne organizacije prostora pogotovo kada se radi o ovako važnom povijesnom i turističkom središtu kao što je Dubrovnik.

U tom smislu potrebno je provesti korekcije trase brze ceste iz važećeg PPDNŽ na području grada na način da se brza cesta, a s njom i tranzitni promet, preusmjeri što dalje od samog grada, a što podrazumijeva vođenje trase padinama sjeverno od Mokošice, Obuljenog, Rožata, prema Šumetu i tunelom ispod Brgata prema Župi Dubrovačkoj.

Prednosti guranja trase brze ceste sa južnih padina Srđa (varijanta iz trenutno važećeg PPDNŽ) na poziciju iza Srđa su sljedeće:

- tranzitni promet odmaknut je od grada Dubrovnika

- ne gubi se niža razina cestovne mreže (varijanta iz PPDNŽ na području iznad Grada uzurpira postojeću D8)

- omogućuje otvaranje novih pristupa Gradu tunelom (varijanta iz PPDNŽ spaja se na Grad na postojećim pristupinim mjestima – čvor „Ilijina glavica“ i D420) i naseljima Rijeke dubrovačke

- trasa brze ceste sakrivena je od pogleda s mora na potezu od Mokošice pa sve do Postranja u Župi

- postojeći most „Dr. Franje Tuđmana“ ostaje u funkciji kao i do sada (u varijanti iz PPDNŽ predviđeno je dupliranje mosta, što bi bio prvi takav slučaj u svijetu, a i sama izvedba novog mosta uz postojeći je upitna)
Izmjenom PPDNŽ u gradu Dubrovniku osigurati će se mogućnost projektiranja i daljnja realizacija cestovnog povezivanja Grada Dubrovnika sa Zračnom Lukom Dubrovnik.

 

Sponzorirana objava

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
cistocareciklazno 250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250
transporterban250