Dubrovnik Press Portal - Pretraži rezultate: dadić

Predviđamo da bi se projekt postavljanja pontona trebao završiti do svibnja 2017. godine, kazao je ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić za Dubrovnikpress.hr o nastavku projekta  uređenja komunalne lučice na Batalai, odnosno u gruškom zaljevu kojim je predviđeno petstotinjak vezova za domaće stanovništvo.

- ŽLUD je u lipnju ishodovala građevinsku dozvolu za izgradnju komunalne lučice Batala. – kaže Dadić dodajući da je prvi ponton, koji je, govori, financiran iz vlastitih sredstava ŽLUD te napominje da je bio namijenjen za barke koje su se morale izmjestiti iz područja koje je dodijeljeno koncesionaru marine, odnosno tvrtki Laguna trade.

Što se tiče nastavka postavljanja pontona ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić je kazao:
- Županijska lučka uprava Dubrovnik je podignula kredit kod HBOR-a u visini 10 milijuna kuna kako bi financirala izgradnju i montažu preostalih pet pontona koji su predviđeni projektom. Budući da od Grada Dubrovnika nismo dobili nikakav odgovor u svezi sufinanciranja komunalne lučice, ŽLUD je sama krenula u financiranje i nabavku pontona te je raspisan javni natječaj na koji su se javila dva ponuditelja te smo sad u fazi pregledavanja natječajne dokumentacije. Predviđamo da bi se projekt postavljanja pontona trebao završiti do svibnja 2017. - rekao je Željko Dadić.

Objavljeno u Aktualno

Hoteli Maestral dodijelili su jubilarne nagrade djelatnicima uz kraj još jedne uspješne sezone. Svečanost dodjele, uz tradicionalno druženje i objed, održana je u restoranu hotela Adriatic.

Jubilarne nagrade ove godine su primili:
- za 45 godina rada u Hotelima Maestral: Marijana Manenica
- za 35 godina rada u Hotelima Maestral: Ljubiša Čumbelić, Kate Rašić, Kate Čoro i Boris Butorac  
- za 30 godina rada u Hotelima Maestral: Mirjana Banovac, Nada Vujačić i Mario Putica
- za 25 godina rada u Hotelima Maestral: Pavo Grljević
- za 20 godina rada u Hotelima Maestral: Marijana Zuanić  
- za 15 godina rada u Hotelima Maestral: Alojz Testen i Vanja Mašanović Hebib
- za 10 godina rada u Hotelima Maestral: Zorka Jurković, Jadranka Čeović, Nada Matković, Stanka Lupis, Tonći Ljubić, Mirjana Salapić, Ivona Dadić, Paula Mihaljević Mrakić, Nika Hrdalo Cikatić, Julijo Srgota i Ivan Šatalić

Čestitamo ovogodišnjim jubilarcima!

DPP/Hoteli Maestral

Objavljeno u esPRESSo

Godine 2012. pokrenuli smo potpisivanje peticije za gradnju Pelješkog mosta te smo iznijeli u seriji dopisa i tiskovnih konferencija sve temeljne geopolitičke osnove potrebne za izgradnju Pelješkog mosta. Poslije nas, uzimajući naše ime „Udruga Pelješki most“, pojavila se pravno registrirana udruga koja je započela prikupljati novčana sredstva za izgradnju mosta te naposlijetku politički pokret, pa stranka Most, koji osim naziva nisu preuzeli osnovne ideje našeg političkog protesta.

No, najvažnija činjenica jest, da se u posljednje četiri godine posvema izmjenila politička svijest o gradnji Pelješkog mosta te su političke stranke, a dotadašnji žestoki protivnici njegove izgradnje, SDP i HNS, preuzimali naše ideje i teze, ali nažalost nitko nije s žarom prionuo tom prevažnom geostrateškom projektu. Štoviše, u našim medijima i danas se ugošćuje dežurni prometni „stručnjak“ prof. Dadić koji još uvijek zagovara riješenje prolaska kroz Neum. Koliko je to nakaradno i pogrešno uvjerili smo se ovih dana.
IMG 9393Prva teza je da treba osvjestiti hrvatsku javnost kako se gradnjom Pelješkog mosta sprječava: izlazak Erdoganova neoosmanizma – odnosno neoturske imperijalne paradigme na Jadransko more i izgradnje luke na poluotoku Klek te se sprječava utjecaj nove ruske vanjskopolitičke stategije u kojoj bosanski Srbi igraju ulogu trojanskog konja. Ovu tezu bi trebao osvjestiti i sadašnji savjetnik (?!) naše Predsjednice koji je pokojnom predsjedniku Tuđmanu, kao njegov bliski suradnik, podmetnuo na potpisivanje dokument (srećom nikad ratificiran u Saboru), a koji bi omogućio upravo ovakav pogubni scenarij. Isto to zagovarao je Milanović, a radilo se je o  ustupanju hrvatskog teritorija „dva kamena“ (otočići kraj Kleka) Bosancima.

Druga teza je kako se ugrožavaju hrvatski nacionalni interesi, prije svega slobodni protok ljudi i roba unutar EU, jer je Dubrovnik i dalje odvojen od ostatka Hrvatske i predstavlja ekstrateritorijalni teritorij EU-a. Ovaj problem je naročito vidljiv ovih dana kada smo svjedoci da naši Branitelji nemogu sigurno doći u svaki dio svoje Domovine koji su krvavo obranili. Ministar obrane Hrvatske, zemlje EU, i hrvatski generali nakon 26 godina rata u kojemu su časno branili svoju Domovinu moraju strahovati od neosnovanih politčki motiviranih progona iz susjednih zemalja - BiH te Srbije kao agresora i njezinog satelita Dodikove tvorevine u BiH. Nažalost, ni u svojoj Domovini nisu sigurni dok abolirani srpsko-četnički ratni zločinci slobodno šetaju i još participiraju u hrvatskoj vlasti.
pmost1Stječe se dojam u svijetu da su jedino Hrvati ratni zločinci jer su jedino oni na optuženičkoj klupi u Hrvatskoj i drugdje.Ta teza ne prolazi ni u slikovnicama jer onaj koji se brani najmanje ima priliku raditi zlodjela. Kako je kazao Ivo Josipović,u vezi nedavnih uhićenja naših generala u Orašju:  “Hrvatska se ni pod koju cijenu ne smije profilirati kao zemlja koja štiti ratne zločine“, zaboravlajući pri tome da smo se abolicijom i ne pokretanjuem kaznenih progona srbo-četnika već tako profilirali. A da ne govorimo o zataškavanju partizanskih ratnih zločina.

Treća teza je činjenica, kako se neizgradnjom mosta, odnosno njegovim otezanjem ugrožava geostrateški  kontinuitet teritorija NATO-zemalja i otvara mogućnost geostrateškog političkog žarišta.

Četvrta teza je o problemu funkcioniranja shodno programu održivog razvoja hrvatskog juga, jer se i danas s teritorija Županije odvozi komunalni otpad izvan EU-a, a još nije rješeno pitanje deponiranja komunalnog opada na hravtskom državnom području.

Vidljivo je kako se ubrzano provodi geostrateško preslagivanje jugoistočne Europe i Hrvatska postaje rubnim područjem zapadoeuropskog političkog i vojnog sustava. Hitnom izgradnjom mosta očvrsnulo bi se južno krilo s novim komunikacijskim trakom, putem kojeg se unutar granica EU-a mogu prevoziti strateški važne pošiljke i političke delegacije i vojna sredstva.

Novoizabrana hrvatska politička vlast, u političkom savezu s Strankom Most mora izgradnju Pelješkog mosta postaviti kao primarni cilj s žurnom relizacijom, putem kojeg bi se oživjela domaća zamrla metalopreađivačka privreda, graditeljska inicijativa i oživio hrvatski jug slobodnim protokom roba, koji bi doveli do smanjenja cijena i u konačnici osnažili pregovarački prag tolerancije Republike Hrvatske s dvojnom i politički košmarnom Bosnom i Hercegovinom, gdje je više nego očito rusko i proosmansko stremljenje eliminiranja Hrvata kao trećeg konstitutivnog naroda, što bi dovelo do ugroze hrvatske strateške pozicije. Konačno je vrijeme da se ostavimo jugonostalgičarskih floskula o bratstvu i jedinstvu i da se naša Vlada ne razbacuje „prijateljstvima“ već isključivo brine o nacionalnim interesima.
IMG 9388Zabrinjavajući je stav grada Dubrovnika koji je svojim političkim koncezusom i političkim predstavnicima posve neaktivan u lobiranju za ovaj projekt, kao i geostrateški samoubilačku aktivnost Županije Dubrovačko-neretvanske koja je suzila stupanj zaštićenosti Malostonskog zaljeva. Prije svega brine i pasivni stav mjesne Crkve koja predvođena s ordinarijem nije prosvjedovalaprema pročetničkim crkvenim vlastima u susjednoj Istočnoj Hercegovini, koje financiraju knjige koje provode revidirani memorandum SANU-a. Prije svega, tu se radi o monografiji srpske crkve sv. Mihajla u Stonu, koja je tiskana pred dvije godine materijalnim sredstvima Eparhije Zahumske, a koju predvodi posvetitelj spomenika četničkom vođi draži Mihajloviću u Bileći te novotiskane u izdanju SANU-a trosveščane monografije „Srpsko srednovjekovlje“, koja negira postojanje Hrvata na ovim prostorima.

Posve je razvidno aktivno posezanje velikosrpskog i neoosmanskog političkog vrha na hrvatske prostore i upravo nedjelovanje, odnosno zabrinjava usporeno djelovanje hrvatskih elita bez ikakvog nacionalnog strateškog plana. Ovdje apeliramo na što hitnije djelovanje i aktivno lobiranje u Europiu i svijetu kojem pripadamo. Očito je još mnogima ostao jugoslavenski mentalni sklop, nametnut tijekom većeg dijela XX. stoljeća, a kojeg je hrvatski narod skupo platio.

Stoga, stalno nam se nameće misao kako možda netko ne želi da simbol hrvatske obrane – Dubrovnik i ne bude fizički integriran u hrvatski državni korpus. Most za Pelješac je potreba, prije svega kao europski geostrateški prometni projekt broj jedan i to ovim putem ponovno naglašavamo.

Udruga Pelješki most
Glavni odbor
Dr.sc. Vinicije Lupis
Dr.sc. Mirna Batistić
Prof.dr.sc. Nenad Jasprica

Objavljeno u Aktualno

Članovi Tratlon kuba Dubrovnik nastupili su jučer na popularnom Sprint Triatlonu u Sv. Filip i Jakovu. U kategoriji žena Dubrovkinja Made Žeravica je apsolutna pobjednica utrke, isto tako u svojoj kategoriji je osvojila zlatnu medalju. Made Žeravica je distancu Sprint Triatlon odradila samo 7 dana nakon iscrpljujuće trke u Puli Half Ironman za koju se pripremala posljedna 3 mjeseca intezivno i koju je uspijesno završila unatoč grubom vremenu tog vikenda u Istri.

 

U kategoriji muškaraca od strane Triatlon kluba Dubrovnik nastupili su Stijepo Ljubimir, Daniel Marušić i Ivo Dadić. Ivo Dadić je u ukupnom poretku bio šesti dok je Stijepo Ljubimir uz svoj osobni rekord osvojio 10.mjesto, a Daniel Marušić 11.mjesto, u cilj je stigao odmah iza Stijepa nekoliko sekundi. U kategoriji muških iznad 40godina, Daniel Marušić je osvojio srebrnu medalju, dok je Ivo Dadić osvojio zlato. Apsolutni pobjednik u kategoriji muškaraca je profesionalni triatlonac iz TK Zadar Ivan Gobin.

 

Inače, treću godinu zaredom ovaj triatlon je organiziran od strane TK Zadar uz pomoć turističke zajednice mjesta. Dionicu od 750 metara plivanja, 20 km bicikliranja i 5 km trčanja su svi uspješno odradili. Ukupno oko 50 sudionika utrke, većinom individualni natjecatelji a bilo je i nekoliko štafeta.

 

Također, iz TK Dubrovnik najavili su i prvi Dubrovnik Aquathlon, koji će se održati u subotu s početkom u 17 sati. Natjecatelji će nastupati na atraktivnoj plivačkoj stazi ispred Porta, a trčanje do sv. Jakova i nazad biti će stvarno posebno uz zalazak sunca preko gradskih zidina. Podizanje brojeva će biti u Lazaretima, od 14 sati istog dana, a zona tranzicije će biti otvorena od 16.30 do 16.50. Završetak utrke i dodjela medalja pobjednicima je planirano oko 18.30.

 

"Stoga pozivamo sve zainteresirane da se okušaju u ovom laganom i za svakog mogućeg povijesnog prvog multisport dogadjaja u Dubrovniku. Pliva se 1000m, može bilo kojim stilom i bilo kojim tempom, i trči se 5000m do Sv Jakova i natrag s jednim podkrugom, isto bilo kojim tempom. Cilj je sudjelovati, uživati i završiti! Većina sudionika su amateri i rekreativci koji se u slobodno vrijeme bave nekim od ovih sportova ili su generalno aktivni u bilo kojem smislu.

 

Dođite i uvjerit ćete se koliko je to lako sudjelovati i biti dio ovog sve popularnijeg sporta u svijetu! Ljudsko tijelo je čudo, a granica je samo vaš um! Tijelo je jače od zamišljenih granica koje je potrošačko neaktivno društvo zadnjih godina nažalost nametnulo većini ! Sportovi tipa akvatloni, triatloni, biciklijade i čak maratoni danas su u masovnom porastu u civiliziranim razvijenim sredinama jer ta iskustva se ne kupuju novcem veća se konzumiraju sudjelovanjem i svaki sudionik je dobitnik!" - naveli su iz TK Dubrovnik, a na dubrovački Aquathlon moguće se prijaviti OVDJE.

 

D.P.

Objavljeno u esPRESSo

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić i ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić obišli su ponton na Batali, vrijedan milijun i pol kuna, kojim je ŽLUD zbrinula barke građana koji su bez svojih vezova ostali zbog izgradnje marine Laguna tradea. Inače, ponton će biti dio buduće komunalne lučice Batala, za koju je ishodovana građevinska dozvola.

- Ovdje je smješteno između 70 i 80 baraka koje su se bile primorane maknuti s onog poteza od benzinske postaje na Orsanu do fakulteta iako je to temeljem Studije utjecaja na okoliš trebala bila obaveza investitora. Bili smo primorani uzeti ponton, drago mi je da smo uspjeli u tome i da smo ljudima izašli ususret i omogućili normalan privez. -rekao je Dadić.

- Ljudi i dalje svakodnevno dolaze, no prednost imaju oni koje smo upisali na listu kada smo poručili da će se graditi ponton. Vjerujemo da ćemo ove zime, odnosno do proljeća 2017. završiti kompletan projekt što uključuje još pet pontona, kojim ćemo riješiti 500 mjesta za ljude koji imaju važeći ugovor s ŽLUD-om. - objasnio je Dadić.

 

Župan Dobroslavić je kazao kako je izgradnja pontona dužnost ŽLUD-a, ali i pripomenuo kako se radilo o obavezi investitora.

- Očekujemo da će Grad održati obećanje i sufinancirati projekt s 10 milijuna kuna. Obećali su i 15 milijuna kuna, ali prema zadnjemu cifra se kretala oko iznosa od 10 milijuna. Postoje neke najave da bis e godišnje isplaćivalo po milijun kuna, mislim da je to teško izvedivo i da neće puno pomoći projektu, ali mi bi i to prihvatili. Voljeli bi da se Grad drži obećanja jer bi onda realizirano bilo i istezalište za barke. - izjavio je Dobroslavić.

 

Ponton su obišli i predsjednik Pomorsko sportskog ribolovonog društva Batala Nikola Bijač i županijski pročelnik za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Ivo Klaić. Bijač je izjavio kako su godinama slušali "raznorazna obećanja" i kako je stoga sretan "da se krenulo u realizaciju ovoga projekta".

Objavljeno u esPRESSo

Ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić ustvrdio je kako će ponton vrijedan 1,5 milijuna kuna bez PDV-a kroz desetak dana stići na područje buduće komunalne lučice na Batala, piše u priopćenju Dubrovačko-neretvanske županije.

 

Na ovaj će se način riješiti problem smještaja plovila građana koji su vezove imali na području Lapadske obale na kojemu se sada gradi marina.

 

"Radi se o 96 metara dugom pontonu koji će se postaviti na projektom predviđenu lokaciju buduće komunalne lučice, te će moći primiti 80-ak plovila. Tijekom idućeg tjedna na lokaciji na kojoj će biti postavljen ponton postavit će se betonski blokovi za sidreni sustav. Tako će se po dolasku pontona i njegovog vezivanja sa sidrenim sustavom, ponton moći odmah i koristiti za privez plovila." - stoji u priopćenju.

 

Radove izvodi tvrtka Marinetek NCP iz Šibenika koje je specijalizirana za izradu i postavljanje pontona čiji je jamstveni rok vijeka 50 godina.

 

D.P.

Objavljeno u esPRESSo

Nakon što je Gradsko vijeće podržalo gradonačelnikov prijedlog odluke prema kojoj će postavljanje pontona na Batali financirati Grad Dubrovnik, Andro Vlahušić se danas na ovu temu sastao sa zamjenikom župana Davorkom Obuljenom i ravnateljem Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić, ali i građanima, odnosno predstavnicima PŠRD Batala. Na sastanku je dogovoreno kako će Grad i Županija sklopiti sporazum prema kome će Grad Dubrovnik na razdoblje od 10 godina, počevši od ove, godišnje osigurati milijun kuna za sufinanciranje ovog projekta od javnog interesa.

 

Sastanku su nazočili i pročelnica UO za proračun financije i naplatu Anita Burić i pročelnik Upravnog odjela za turizam, more, poduzetništvo i energetiku Ivo Klaić. Inače, sam projekt je vrijedan dvadeset milijuna kuna. Predstavnici Županije su izvijestili da se izdavanje građevinske dozvole očekuje u lipnju te kako je realno za očekivati da bi se radovima moglo pristupiti na jesen.

 

Inače, graodnačelnik Vlahušić je po ovome pitanju govorio i na današnjoj konferenciji za novinare, objasnivši kako će Grad Dubrovnik probati ubrzati postupak ishođenja građevinske dozvole.

- Na današnjem sastanku predstavnici građana su se interesirali oko tehničkih stvari, oko pontona te smo sljedeći sastanak dogovorili nakon Uskrsa na samoj Batali. ŽLU nabavlja ponton od 100 mjesta, to je njihova nadležnost. Mi bi kao Grad uključili i koncesionara Luku Dubrovnik da vidimo što Luka može u okviru koncesije poduzeti jer je financijski sposobna, a mi to i znamo raditi te smo spremni sudjelovati u troškovima. - izjavio je Vlahušić.

 

- Sve barke će biti vezane, ali danas smo se dotaknuli pitanje nelegalnih vezova. Predstavnici građana su nam rekli da postoje oni koji imaju više baraka, kao i oni koji su male barke zamijenili velikim, komercijalnim barkama. I u Županiji su rekli da su svjesni nelegalnih radnji. Mi ćemo inzistirati da se Županija i nadležno ministarstvo očituju jesu li svi vezovi legalni. I u Portu, na Batali, u Orsanu... Predstavnici građana su zatražili i sve ugovore koje Županija ima na uvid. Mislim da bi to svakoga zanimalo u Gradu. Svi smo se složili i da treba promijeniti pravilnik tko ima pravo se vezati u lučkom području, a to je nadležnost Županije. Također, potrebno je mijenjati i cijene vezova. Ista je cijena veza u Portu kao u Šipanskoj luci, a to je smiješno. - izjavio je Vlahušić, dodavši i kako je smiješno da "vlasnici glisera komercijalnih namjena plaćaju vez koliko i vlasnici baraka od četiri metra".

 

Također, iz Županije su danas izvijestili kako je Županijska lučka uprava Dubrovnik u tijeku postupka nabave pontona za privremeni smještaj plovila koja se izmještaju s koncesioniranog područja tvrtke Laguna trade na Lapadskoj obali. Iz Županije navode kako je ŽLUD u cijelosti osigurala sredstva za privremeni ponton

 

V.S.

Objavljeno u Aktualno

Nakon što je Gradsko vijeće podržalo gradonačelnikov prijedlog odluke prema kojoj će postavljanje pontona na Batali financirati Grad Dubrovnik, o realizaciji projekta Andro Vlahušić sutra će razgovarati sa županom dubrovačko-neretvanskim Nikolom Dobroslavićem.

 

Na sastanku, na koji je Vlahušić pozvao i predsjednika Gradskog vijeća Mata Frankovića te ravnatelja Županijske lučke uprave Dubrovnik Željka Dadića, razgovarat će se o tijeku realizacije projekta. Gradonačelnik očekuje da se pontoni postave što prije, no za portal Dubrovnikpress.hr istaknuo je kako taj dio posla isključivo ovisi o Županiji.

 

- Gradsko je vijeće jednoglasno podržalo moj prijedlog da Grad financira postavljanje pontona, a na Županiji je sad da provede natječaj i ishoduje kredit kojega će u potpunosti isplatiti Grad Dubrovnik. Tempo postavljanja pontona također ovisi o Županiji, no ako se u Županiji ubrzaju oni bi mogli biti postavljeni do ljeta. - rekao je za portal Dubrovnikpress.hr gradonačelnik Andro Vlahušić.

Objavljeno u esPRESSo

Ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić u razgovoru s korisnicima vezova koji moraju izmjestiti barke zbog izgradnje marine Laguna tradea, ponudio je dva rješenja za privremeno smještanje njihovih plovila, navodi se u priopćenju iz Županije dubrovačko – neretvanske.

 

„Korisnicima vezova tako je ponuđena mogućnost sidrenja na prostoru lučkog područja na Batali s time da će troškove izmještanja i sidrenja snositi ŽLUD. Isto tako, korisnici vezova neće plaćati ugovorne obaveze do izgradnje komunalne lučice. Kako pojedini korisnici vezova nisu bili zadovoljni tim rješenjem, ŽLUD je odlučila preostala plovila vezati uz dva pontona, koji će nabaviti o svom trošku. Pontoni će biti smješteni na području buduće komunalne lučice.“ – piše u priopćenju.

 

U priopćenju još stoji:

„Dadić je korisnicima vezova ponovio kronologiju događanja oko izgradnje komunalne lučice na Batali. Tako je naveo da je ŽLUD ishodila Studiju utjecaja na okoliš i lokacijsku dozvolu. Glavni projekt se očekuje do 31. ožujka, a građevinsku dozvola do 30. lipnja.

 

Ukupna vrijednost radova procijenjena je na 30 milijuna kuna. Grad Dubrovnik odnosno gradonačelnik Andro Vlahušić obećali su sufinancirati gradnju s 15 milijuna kuna. No, još od srpnja 2014. godine očekuje se potpis Sporazuma o sufinanciranju gradnje. 

 

Također, Dadić je podsjetio da je ŽLUD bila isključena iz svih radnji vezanih uz dodjeljivanje koncesije za marinu Gruž, kao i oko građevinske dokumentacije za njenu gradnju. Stoga nije ni mogla utjecati na koncesionara da se obaveže da će riješiti privremeni privez korisnicima vezova do završetka gradnje komunalne lučice.“ – piše u priopćenju iz Županije dubrovačko – neretvanske.

 

D.M.

Objavljeno u esPRESSo

Zašto je oznake za registracije barka "DB", a automobila "DU"? Zato da bi Pašalić mogao prepoznati barku. – našalio se jedan od građana koji je danas u organizaciji Pomorskog sportsko ribolovnog društva Batala prosvjedovao na Škaru na Lapadskoj obali. Oko stotinjak građana okupilo se na prosvjedu zbog premještanja barki radi radova na izgradnji marine na području koje je koncesijom dodijeljeno Laguni trade, u vlasništvu Franja Pašalića.

 

Građani su poručili kako nisu protiv izgradnje marine, ali su i naglasili kako je „nečuveno da im nisu osigurani zamjenski vezovi“. Voditelj prosvjeda Đivo Krile rekao je kako mu je drago da se skupilo ovoliko ljudi.

 

- Već dulje vremena Lapadska obala kao da ne postoji ni u Gradu, Županiji ili državi. Ostavljeni smo da se sami brinemo sa svim svojim problemima te nas tjeraju, nisu nam rekli gdje da idemo. Već su neke barke oštećene i kome god da se javimo, taj nema nadležnost. Zahtijevamo od župana, gradonačelnika i Lagune trade da sjednu za stol i nađu neko rješenje. - kazao je Krile.

 

Predsjednik društva Batala Nikša Bijač rekao je kako se spominjala izgradnja pontona. Dodao je kako je provjerio s tvrtkom koja izrađuje pontone iz Šibenika iz koje su rekli kako ih nitko nije kontaktirao.

 

- Što reći nego ciganska posla. Imali smo puno puta susrete sa Županijskom lučkom upravom, ali nas jednostavno ne obadaju. Vjerojatno svi oni skupa imaju svoje programe koje mi ne znamo. Nadam se da ćemo nešto postići. Mi nismo ratnici. - rekao je on, osvrnuvši se na to što danas nije bio nitko od predstavnika Županijske lučke uprave Dubrovnik.

 

- Ravnatelj Dadić je direktor ŽLU-a, ali pijun, no netko je trebao doći. Sve je to isto mjerilo da ih nije briga. - kazao je Bijač, ostavivši otvorenom mogućnost za nove prosvjede.

 

Situaciju je kronološki opisao Hrvoje Bratoš, vlasnik barke na vezu na Lapadskoj obali.

- ŽLUD traži od vlasnika barki, koji su korisnici vezova, da ih izmjeste, a ne govore gdje ih imamo prebaciti niti su rekli neki rok. Oni su u dopisu napisali da im je oduzeta koncesija i ograđuju se od ostaloga. Pritom, imamo važeće ugovore do 2019. godine. Nisu poslali raskid ugovora, niti aneks koji govori da se neki uvjeti mijenjaju. Pritom, investitor radi, neki se miču... Osobno, ja bi se rado maknuo da kažu gdje se imam pomaknuti. Neću barku staviti u špag i odnijeti doma. - rekao je Bratoš.

- Kad smo se prvi put pobunili, prije deset dana, digla se prašina, no nitko nije razgovarao o problemu nego su se Grad i Županija prepucavali o stvarima koje nemaju veze s Lapadskom obalom. Ako ŽLU misli da ne trebamo imati vezove neka to javno kažu. Svi se prave blesavi, a nitko ne radi svoj posao. - rekao je Bratoš, naglasivši kako se "u nas najbolje praviti blesav dok vrijeme ne prođe".

 

Gradski vijećnik Maro Kristić, koji je bio i županijski pročelnik za pomorstvo, objasnio je kako podržava ovaj, kazao je, "legitimni prosvjed".

- Ovo je još jedan primjer kako se privatno stavlja iznad javnoga. Kad gradonačelnik i župan sjednu za isti stol problemi bi se trebali riješiti. Jedan dogovor i konsenzus je potreban jer ovo nije pitanje politike nego javnog interesa gdje se nikad nije smjelo dogoditi da se krene u natječaj prije nego se riješilo pitanje vezova za građane. Pozivam gradonačelnika i župana, ako treba i ja sam tu, idemo sjesti za isti stol i osigurati sredstva za izgradnju komunalne lučice Batala. Dosta je pogodovanja privatnim investitorima, ne samo ovdje, nego i na Srđu. Prostor je prevrijedan, ako ga pregaze investitori ovaj grad će postati grad duhova. - kazao je Kristić.

 

Na prosvjedu je bio i predsjednik Jedriličarskog kluba Orsan Marinko Mikulandra.

- Došao sam dati potporu. Nažalost je kasno, ovo je svršeni čin. Još jedanput ispred svog kluba govorim, nismo protiv marine, ali gradnja marine leži na nezakonitim projektima. Dakako, pritom Orsan štiti svoje interese jer nas je strah da nas ne aneksiraju. Nažalost, ovi ljudi drže barke i 50 godina ovdje, a tek tako vam dođu i zalijepe papir da se morate maknuti. Spominje se kako će se barke premjestiti na Batalu, ali taj projekt se još nije počeo graditi. - kazao je Mikulandra.

 

Građanin Vlaho Pakušić živi na Obali te ima barku koju već je izmjestio, na kako je rekao, "neizvjesno mjesto".

- Bila je kod Hotela Lapad, tamo je bilo prvo dizanje baraka. Radi se o čistoj sili i mi idemo pred bušilice, kamione, automobile... Današnja infrastruktura je očajna, a investitor se mora spojiti na postojeću infrastrukturu i tek će onda biti katastrofa.- objasnio je Pakušić.

 

I trojac Mladen Juras, Ivica Ševelj i Željko Mojaš danas su prosvjedovali.

- Imamo barke ovdje, u pitanju je naš vez. Protiv marine nemamo ništa, ali trebali su osigurat vezove za barke pa neka onda rade. Red mora postojati, zar ćemo nositi barke u dnevni boravak? - rekao je Mladen Juras.

 

Dodali su kako i to što danas nitko iz ŽLUD-a nije nazočio prosvjedu znači kako su "građani vlastima samo broj".

- Dokaz je to da nas nitko ne obada, na račun građana netko cijelo vrijeme izvlači pare. - zaključili su oni.

Objavljeno u esPRESSo
Stranica 1 od 10

frendy250

fabrio250

ad250

libertas250

aerodrom250

kinoprogram250

cistoca250

konavle 250

zupa 250

zupanija 250