Dubrovnik Press Portal - Pretraži rezultate: dadić

Ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić i Ministar mora prometa i infrastrukture Oleg Butković potpisali su u Zadru milijun kuna vrijedan Ugovor o financiranju izgradnje ribarske luke u Sustjepanu.

Rok korištenja sredstava je 30. lipnja 2020. godine, a potpisanim Ugovorom omogućiti će se i sufinanciranje izrade projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju ribarske infrastrukture i potrebe prijave projekata koji će se financirati sredstvima Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020. godine.

Potpisivanjem Ugovora otvara se mogućnost za dobivanje namjenskih sredstava iz EU fondova kojima bi se ribarske luke dogradile i opremile, a svečanosti su prisustvovali i državna tajnica za more Maja Markovčić Kostelac, pomoćnici ministra Siniša Orlić i Josip Bilaver, župan Zadarske županije Božidar Longin te gradonačelnik Grada Zadra Branko Dukić.

G.C.

Objavljeno u Aktualno

Kako bi se smanjio pritisak na plato Pila u danima s najviše dolazaka Lučka uprava Dubrovnik će 12 ticanja brodova kompanije „Costa Crociere SpA“ do kraja sezone premjestiti na sidrište ispred Lokruma, zaključak je s današnjeg sastanka gradonačelnika Mata Frankovića s predstavnicima nadležnih gradskih službi i upravnih odjela, Turističke zajednice Grada Dubrovnika, tvrtke Sanitat, Lučke uprave Dubrovnik, Županijske lučke uprave i Postaje prometne policije Dubrovnik. Tema sastanka bila je upravljanje turističkim dolascima na područje povijesne jezgre i kontaktne zone u svrhu smanjena gužvi tijekom vršnih opterećenja prometa, posebno krajem tjedna.

"Nadalje, Lučka uprava će u jednom intervalu dozvoljavati odlazak devet autobusa za shuttle prijevoz gostiju prema Pilama te nakon toga uzimati pauze od po 10 minuta prije nego se prema Pilama uputi druga grupa autobusa. Kao dodatna mjera u svrhu rasterećenja Pila, dogovoreno je i da će se dio izletničkih autobusa preusmjeravati na Ploče. Sve navedene mjere odnose se na dane četvrtak, petak i subotu, a nadzirat će se u suradnji nadležnog odjela Turističke zajednice Grada Dubrovnika, Službe prometnog redarstva i tvrtke Sanitat." - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

"Gradonačelnik Franković rekao je da su iznesene mjere primjenjive odmah, ali i da je dugoročni cilj Grada Dubrovnika osigurati da u jednom trenutku unutar zidina ne bude više od 4.000 gostiju s brodova na kružnim putovanjima te da se to može postići boljim planiranjem i disperzijom termina dolazaka brodova. Stoga će prema Lučkoj upravi Dubrovnik zauzeti čvrst stav da se prilikom sklapanja novih ugovora za 2019. godinu prema tome i ravnaju". - piše u priopćenju.

"Gradonačelnik je ustvrdio kako Grad Dubrovnik ne pravi razliku između gostiju u hotelskom i privatnom smještaju, izletnika i gostiju s brodova na kružnim putovanjima niti želi preferirati jednu grupu posjetitelja nauštrb drugih, ali da treba voditi računa o razini kvalitete ukupne turističke usluge te da iznad uspješnog privređivanja mora postojati jasno definiran interes Grada Dubrovnika i njegovih građana i da se tom mišlju treba voditi." - također piše u pripćenju.

Osim Frankovića i njegovih suradnika, sastanku su nazočili i njegov savjetnik za more i priobalje Pero Kulaš te pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Marko Miljanić, voditelj Službe komunalnog redarstva Pero Šimunović, direktor tvrtke Sanitat Niko Kapetanić, direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Romana Vlašić i koordinator odjela turističkih informacija zadužen za koordinaciju prihvata turističkih autobusa na Pilama i Pločama pri TZGD-a Stijepo Domijan, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo, pomoćnik ravnatelja za operativu, razvoj i održavanje Lučke uprave Dubrovnik Hrvoje Kulušić, ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić i načelnik Postaje prometne policije Ante Vuletić.

V.S.

Objavljeno u Aktualno

Projekt komunalne lučice Batala, čije se uređenje od strane Županijske lučke uprave Dubrovnik i Dubrovačko – neretvanske županije godinama obećava, konačno je započeo, no u pismu koje je čitatelj portala Dubrovnikpress.hr uputio na redakcijski mail (podaci poznati redakciji op.a.) postavio je pitanje hoće li nakon uređenja Dubrovčani trpjeti smrad. Naime, prema tim tvrdnjama na Batalu će biti postavljeni pontoni koji, iako udovoljavaju minimalnim propisanim uvjetima, i riječ je o dobrom proizvodu, nisu sasvim odgovarajući za ovo područje.

Naime, na Batalu je planirano postaviti pontone istovjetne onom kakav je već postavljan prije početka izgradnje marine tvrtke Franja Pašalića Laguna trade.
batalpontonipostavljen2No, u pismu portalu Dubrovnikpress.hr čitatelj navodi kako će takvi pontoni, s punim betonskim uranjajućim profilom uzrokovati smrad nakupljanjem šporkece i smeća umjesto da se postavljaju pontoni na plovcima čime bi se omogućila bolja protočnost, odnosno strujanje mora. Također postoje i isprekidani betonski pontoni koji bi omogućili bolju cirkulaciju, a kakvi se uostalom mogu vidjeti privezani i u lučici Orsan.
pontonorsan1Osim toga prema tvrdnjama čitatelja portala Dubrovnikpress.hr, koji je kontaktirao i s izrađivačima studije utjecaja na okoliš, pontoni na plovcima pojeftinili bi investiciju. Na Batali će biti postavljeni pontoni tvrtke "Marinetek NCP" iz Šibenika, odličan proizvod, ali po tvrdnjama iz pisma ne i dobro rješenje za Batalu. Inače, projektant lučice je tvrtka "Alkar u sridu" koja redovno surađuje s Marintekom.

"Od samog početka, od stvaranja studije utjecaja na okoliš se razmišljalo kako dovesti vodu na svoj mlin. Studiju je platila firma Laguna trade, gospodina Franja Pašalića u cjelosti za cijeli gruški akvatorij a izrađivač studije je dr.Andročec sa svojim timom, s tehničkog fakulteta u Zagrebu. U studiji jasno piše da je područje Batale zatvorena uvala s minimalnim strujanjem mora i u kontaktu s gradom Dubrovnikom i s Franjom Pašalićem je donesena odluka da bi na Batali najbolji bili čelični pontoni na plovcima, radi bolje cirkulacije mora. Međutim, izrađivač plana, firma Alkar u sridu iz Sinja je po planu postavila uronjene betonske pontone koji potpuno prijeće cirkulaciju mora.
I sad gle čuda. U traženju pojašnjenja od izrađivača studije, zašto su projektirani uronjeni, a ne pontoni na plovcima, dobija se odgovor da je istina da je cirkulacija mora u Batali minimalna i da je istina da bi bili bolji pontoni na plovcima, ali da ovi uronjeni betonski zadovoljavaju minimalne uvjete. Kako i zašto je tim profesora Andročeca poslao ovakav odgovor ne znam." - piše u pismu uz napomenu kako je 'najveća šteta već napravljena jer će Batala ljeti smrdjeti i konstantno će se skupljati šporkeca između pontona'." - piše u pismu.

Iz Županijske lučke uprave Dubrovnik ravnatelj Željko Dadić odgovorio je na upit portala Dubrovnikpress.hr kako "studija utjecaja na okoliš nigdje ne spominje razliku u tipovima pontona, niti preporuča izradu pontona s plovcima".
batalpontpostavljen1"Izmjena obalne crte s dogradnjom novih konstrukcijskih cjelina prema idejnim rješenjima marine Gruž (konstrukcija na stupovima) i luke Batala (pontoni) uzrokovat će smanjenja brzine strujanja u akvatoriju marine Gruž za prosječno  19% u odnosu na postojeće stanje te prosječno za  2% u akvatoriju luke Batala. Ukoliko se u marini Gruž izvedu pontoni umjesto konstrukcije na stupovima, prosječno smanjenje brzine strujanja u akvatoriju marine Gruž biti će 13%, a u akvatoriju luke Batala 2%. Nadalje, neovisno o načinu izvedbe marine Gruž (konstrukcija na stupovima ili s pontonima), cjelokupni planirani zahvat uključujući marinu Gruž, luku Batala i izmjenu obalne crte (proširenje ceste) uzrokovati će smanjenje izmjene mora s „vanjskim“ morem (izvan akvatorija luke Gruž) za manje od 4% u usporedbi s postojećim stanjem.

Prlikom izrade projektne dokumentacije poštovale su se preporuke Studije utjecaja na okoliš kao i UPU-a Gruški akvatorij te je ne temelju toga dobivena lokacijska i građevinska dozvola. Odabrani kontinuirani armiranobetonski plutajući pontonski elementi posljednjih desetljeća pokrivaju 80 % svjetskog tržišta te je njihova prednost dugotrajnost budući da je njihov vijek upotrebe 50 godina uz minimalno ili gotovo nikakvo održavanje. Takvi plutajući pontoni u posljednjih nekoliko godina postavljeni su u komunalnim lučicama u Puli, Kraljevici, Rabu, Zadru i Šibeniku." - odgovorio je ravnatelj ŽLUD Željko Dadić.

Danas su i započeli radovi na postavljanju pontona, odnosno sidrenog sustava bacanjem blokova u more na Batali te dolaskom pontona koji će se u narednom tjednu postaviti na projektom predviđenu lokaciju.
batalaradDo konca lipnja predviđa se postavljanje još dva pontona. Radovi će potom prestati i nastaviti se po završetku turističke sezone. Tada će se montirati  još tri pontona pontona te bi se tako završila ova faza projekta,  a koja će omogućiti smještaj preko pet stotina plovila građana koji imaju sklopljene ugovore sa ŽLUD.

Objavljeno u Aktualno
Četvrtak, 04 Svibanj 2017 12:48

Potpisan ugovor o izgradnji pontona na Batali

Ravnatelj Županijske lučke uprave Željko Dadić i Boris Miškić iz šibenske tvrtke Marinetek NCP potpisali su ugovor o izvođenju radova na izradi i montaži pontona u komunalnoj lučici Batala. Vrijednost radova na pontonu je gotovo 8,45 milijuna kuna, a radovi će biti završeni, kako je naglasio Miškić, u roku od nekoliko mjeseci.

Ugovoru je prethodila javna nabava koja je završila odabirom ponuditelja, ishođenje lokacijske i građevinske dozvole, kao i Studija utjecaja na okoliš.
- Prvi preduvjet za izradu projekta je bilo donošenje urbanističkog plana uređenja gruškog akvatorija gdje se cjelokupni prostor doveo u svrhu koja je planirana samim planom, a to je korištenje obale u svrhu komunalnih vezova, ali i turističke luke od dvorca Sorkočević prema Fakultetu gdje je nakon izgradnje Lapadske obale predviđen obalni zid s vezovima za turističke brodice i operativnim dijelom. U svakom slučaju, komunalna lučica Batala imat će pet plivajućih gatova i jedan plivajući valobran gdje će se smjestiti petstotinjak plovila naših sugrađana koji imaju ugovor s ŽLUD. - rekao je Dadić.

- Cijene vezova ostaju jednakima cijenama prijašnjih godina. Dakle, 200 kuna po dužnom metru za plovilo. Što se tiče cjelokupnog projekta, vrijedan je 21,5 milijun kuna bez PDV-a. ŽLUD se kreditno zadužila kod HBOR-a uz rok otplate do 12 godina kako bi realizirala projekt. Imali smo od Grada Dubrovnika i bivšeg gradonačelnika spominjane iznose sufinanciranja, bilo je raznih iznosa... Na kraju poslali smo prijedlog sporazuma o sufinanciranju i nismo dobili odgovor. Stoga, odlučili smo se na samostalno financiranje dijela projekta uz potporu Županije koja je dala suglasnost na podizanje kredita. - kazao je Dadić, dodajući kako je ŽLUD u proteklih osam godina uložila preko 30 milijuna kuna u lučku infrastrukturu.
zlud ugovorBoris Miškić istaknuo je kako nema razloga da se projekt ne dovede do kraja na najbolji mogući način.

- Za izvršiti posao bit će dovoljno nekoliko mjeseci i bit će ga jednostavno završiti. Komunalna lučica Batala bit će jedna od najmodernijih, ali i najvećih lučica na hrvatskoj obali. Predviđen sistem sidrenja je elastičnim gumenim materijalima švedskog proizvođača Sea flex koji ovom sistemom plutajućih gatova daje dodatnu sigurnost i stabilnost. Malo je skuplji od samog sidrenja lancima koji je uobičajen, ali taj švedski sistem se pokazao i u nas u nekoliko marina jako dobar, kvalitetan i pouzdan. Lučica će u ovom obliku kakva je predviđena biti apsolutno sigurna i po svim regulativama odrađena na najbolji mogući način. - objasnio je Miškić.

- Mi ćemo pontonske gatove pripremati u Šibeniku u našoj tvornici, a dopremat ćemo ih tegljenjem kao gotove gatove. Tako ćemo na licu mjesta najmanje moguće smetati radovima u periodu instalacije. Radit će se bez buke i velikih građevinskih strojeva, kako je i primjereno turističkom gradu poput Dubrovnika. - precizirao je Miškić.

Također, župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić i županijski pročelnik za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Ivo Klaić iskazali su zadovoljstvo što je projekt doveden do ove faze, zaključivši kako su svi uključeni u priču na njemu radili strpljivo i ustrajno.

Objavljeno u Aktualno

Predviđamo da bi se projekt postavljanja pontona trebao završiti do svibnja 2017. godine, kazao je ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić za Dubrovnikpress.hr o nastavku projekta  uređenja komunalne lučice na Batalai, odnosno u gruškom zaljevu kojim je predviđeno petstotinjak vezova za domaće stanovništvo.

- ŽLUD je u lipnju ishodovala građevinsku dozvolu za izgradnju komunalne lučice Batala. – kaže Dadić dodajući da je prvi ponton, koji je, govori, financiran iz vlastitih sredstava ŽLUD te napominje da je bio namijenjen za barke koje su se morale izmjestiti iz područja koje je dodijeljeno koncesionaru marine, odnosno tvrtki Laguna trade.

Što se tiče nastavka postavljanja pontona ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić je kazao:
- Županijska lučka uprava Dubrovnik je podignula kredit kod HBOR-a u visini 10 milijuna kuna kako bi financirala izgradnju i montažu preostalih pet pontona koji su predviđeni projektom. Budući da od Grada Dubrovnika nismo dobili nikakav odgovor u svezi sufinanciranja komunalne lučice, ŽLUD je sama krenula u financiranje i nabavku pontona te je raspisan javni natječaj na koji su se javila dva ponuditelja te smo sad u fazi pregledavanja natječajne dokumentacije. Predviđamo da bi se projekt postavljanja pontona trebao završiti do svibnja 2017. - rekao je Željko Dadić.

Objavljeno u Aktualno

Hoteli Maestral dodijelili su jubilarne nagrade djelatnicima uz kraj još jedne uspješne sezone. Svečanost dodjele, uz tradicionalno druženje i objed, održana je u restoranu hotela Adriatic.

Jubilarne nagrade ove godine su primili:
- za 45 godina rada u Hotelima Maestral: Marijana Manenica
- za 35 godina rada u Hotelima Maestral: Ljubiša Čumbelić, Kate Rašić, Kate Čoro i Boris Butorac  
- za 30 godina rada u Hotelima Maestral: Mirjana Banovac, Nada Vujačić i Mario Putica
- za 25 godina rada u Hotelima Maestral: Pavo Grljević
- za 20 godina rada u Hotelima Maestral: Marijana Zuanić  
- za 15 godina rada u Hotelima Maestral: Alojz Testen i Vanja Mašanović Hebib
- za 10 godina rada u Hotelima Maestral: Zorka Jurković, Jadranka Čeović, Nada Matković, Stanka Lupis, Tonći Ljubić, Mirjana Salapić, Ivona Dadić, Paula Mihaljević Mrakić, Nika Hrdalo Cikatić, Julijo Srgota i Ivan Šatalić

Čestitamo ovogodišnjim jubilarcima!

DPP/Hoteli Maestral

Objavljeno u esPRESSo

Godine 2012. pokrenuli smo potpisivanje peticije za gradnju Pelješkog mosta te smo iznijeli u seriji dopisa i tiskovnih konferencija sve temeljne geopolitičke osnove potrebne za izgradnju Pelješkog mosta. Poslije nas, uzimajući naše ime „Udruga Pelješki most“, pojavila se pravno registrirana udruga koja je započela prikupljati novčana sredstva za izgradnju mosta te naposlijetku politički pokret, pa stranka Most, koji osim naziva nisu preuzeli osnovne ideje našeg političkog protesta.

No, najvažnija činjenica jest, da se u posljednje četiri godine posvema izmjenila politička svijest o gradnji Pelješkog mosta te su političke stranke, a dotadašnji žestoki protivnici njegove izgradnje, SDP i HNS, preuzimali naše ideje i teze, ali nažalost nitko nije s žarom prionuo tom prevažnom geostrateškom projektu. Štoviše, u našim medijima i danas se ugošćuje dežurni prometni „stručnjak“ prof. Dadić koji još uvijek zagovara riješenje prolaska kroz Neum. Koliko je to nakaradno i pogrešno uvjerili smo se ovih dana.
IMG 9393Prva teza je da treba osvjestiti hrvatsku javnost kako se gradnjom Pelješkog mosta sprječava: izlazak Erdoganova neoosmanizma – odnosno neoturske imperijalne paradigme na Jadransko more i izgradnje luke na poluotoku Klek te se sprječava utjecaj nove ruske vanjskopolitičke stategije u kojoj bosanski Srbi igraju ulogu trojanskog konja. Ovu tezu bi trebao osvjestiti i sadašnji savjetnik (?!) naše Predsjednice koji je pokojnom predsjedniku Tuđmanu, kao njegov bliski suradnik, podmetnuo na potpisivanje dokument (srećom nikad ratificiran u Saboru), a koji bi omogućio upravo ovakav pogubni scenarij. Isto to zagovarao je Milanović, a radilo se je o  ustupanju hrvatskog teritorija „dva kamena“ (otočići kraj Kleka) Bosancima.

Druga teza je kako se ugrožavaju hrvatski nacionalni interesi, prije svega slobodni protok ljudi i roba unutar EU, jer je Dubrovnik i dalje odvojen od ostatka Hrvatske i predstavlja ekstrateritorijalni teritorij EU-a. Ovaj problem je naročito vidljiv ovih dana kada smo svjedoci da naši Branitelji nemogu sigurno doći u svaki dio svoje Domovine koji su krvavo obranili. Ministar obrane Hrvatske, zemlje EU, i hrvatski generali nakon 26 godina rata u kojemu su časno branili svoju Domovinu moraju strahovati od neosnovanih politčki motiviranih progona iz susjednih zemalja - BiH te Srbije kao agresora i njezinog satelita Dodikove tvorevine u BiH. Nažalost, ni u svojoj Domovini nisu sigurni dok abolirani srpsko-četnički ratni zločinci slobodno šetaju i još participiraju u hrvatskoj vlasti.
pmost1Stječe se dojam u svijetu da su jedino Hrvati ratni zločinci jer su jedino oni na optuženičkoj klupi u Hrvatskoj i drugdje.Ta teza ne prolazi ni u slikovnicama jer onaj koji se brani najmanje ima priliku raditi zlodjela. Kako je kazao Ivo Josipović,u vezi nedavnih uhićenja naših generala u Orašju:  “Hrvatska se ni pod koju cijenu ne smije profilirati kao zemlja koja štiti ratne zločine“, zaboravlajući pri tome da smo se abolicijom i ne pokretanjuem kaznenih progona srbo-četnika već tako profilirali. A da ne govorimo o zataškavanju partizanskih ratnih zločina.

Treća teza je činjenica, kako se neizgradnjom mosta, odnosno njegovim otezanjem ugrožava geostrateški  kontinuitet teritorija NATO-zemalja i otvara mogućnost geostrateškog političkog žarišta.

Četvrta teza je o problemu funkcioniranja shodno programu održivog razvoja hrvatskog juga, jer se i danas s teritorija Županije odvozi komunalni otpad izvan EU-a, a još nije rješeno pitanje deponiranja komunalnog opada na hravtskom državnom području.

Vidljivo je kako se ubrzano provodi geostrateško preslagivanje jugoistočne Europe i Hrvatska postaje rubnim područjem zapadoeuropskog političkog i vojnog sustava. Hitnom izgradnjom mosta očvrsnulo bi se južno krilo s novim komunikacijskim trakom, putem kojeg se unutar granica EU-a mogu prevoziti strateški važne pošiljke i političke delegacije i vojna sredstva.

Novoizabrana hrvatska politička vlast, u političkom savezu s Strankom Most mora izgradnju Pelješkog mosta postaviti kao primarni cilj s žurnom relizacijom, putem kojeg bi se oživjela domaća zamrla metalopreađivačka privreda, graditeljska inicijativa i oživio hrvatski jug slobodnim protokom roba, koji bi doveli do smanjenja cijena i u konačnici osnažili pregovarački prag tolerancije Republike Hrvatske s dvojnom i politički košmarnom Bosnom i Hercegovinom, gdje je više nego očito rusko i proosmansko stremljenje eliminiranja Hrvata kao trećeg konstitutivnog naroda, što bi dovelo do ugroze hrvatske strateške pozicije. Konačno je vrijeme da se ostavimo jugonostalgičarskih floskula o bratstvu i jedinstvu i da se naša Vlada ne razbacuje „prijateljstvima“ već isključivo brine o nacionalnim interesima.
IMG 9388Zabrinjavajući je stav grada Dubrovnika koji je svojim političkim koncezusom i političkim predstavnicima posve neaktivan u lobiranju za ovaj projekt, kao i geostrateški samoubilačku aktivnost Županije Dubrovačko-neretvanske koja je suzila stupanj zaštićenosti Malostonskog zaljeva. Prije svega brine i pasivni stav mjesne Crkve koja predvođena s ordinarijem nije prosvjedovalaprema pročetničkim crkvenim vlastima u susjednoj Istočnoj Hercegovini, koje financiraju knjige koje provode revidirani memorandum SANU-a. Prije svega, tu se radi o monografiji srpske crkve sv. Mihajla u Stonu, koja je tiskana pred dvije godine materijalnim sredstvima Eparhije Zahumske, a koju predvodi posvetitelj spomenika četničkom vođi draži Mihajloviću u Bileći te novotiskane u izdanju SANU-a trosveščane monografije „Srpsko srednovjekovlje“, koja negira postojanje Hrvata na ovim prostorima.

Posve je razvidno aktivno posezanje velikosrpskog i neoosmanskog političkog vrha na hrvatske prostore i upravo nedjelovanje, odnosno zabrinjava usporeno djelovanje hrvatskih elita bez ikakvog nacionalnog strateškog plana. Ovdje apeliramo na što hitnije djelovanje i aktivno lobiranje u Europiu i svijetu kojem pripadamo. Očito je još mnogima ostao jugoslavenski mentalni sklop, nametnut tijekom većeg dijela XX. stoljeća, a kojeg je hrvatski narod skupo platio.

Stoga, stalno nam se nameće misao kako možda netko ne želi da simbol hrvatske obrane – Dubrovnik i ne bude fizički integriran u hrvatski državni korpus. Most za Pelješac je potreba, prije svega kao europski geostrateški prometni projekt broj jedan i to ovim putem ponovno naglašavamo.

Udruga Pelješki most
Glavni odbor
Dr.sc. Vinicije Lupis
Dr.sc. Mirna Batistić
Prof.dr.sc. Nenad Jasprica

Objavljeno u Aktualno

Članovi Tratlon kuba Dubrovnik nastupili su jučer na popularnom Sprint Triatlonu u Sv. Filip i Jakovu. U kategoriji žena Dubrovkinja Made Žeravica je apsolutna pobjednica utrke, isto tako u svojoj kategoriji je osvojila zlatnu medalju. Made Žeravica je distancu Sprint Triatlon odradila samo 7 dana nakon iscrpljujuće trke u Puli Half Ironman za koju se pripremala posljedna 3 mjeseca intezivno i koju je uspijesno završila unatoč grubom vremenu tog vikenda u Istri.

 

U kategoriji muškaraca od strane Triatlon kluba Dubrovnik nastupili su Stijepo Ljubimir, Daniel Marušić i Ivo Dadić. Ivo Dadić je u ukupnom poretku bio šesti dok je Stijepo Ljubimir uz svoj osobni rekord osvojio 10.mjesto, a Daniel Marušić 11.mjesto, u cilj je stigao odmah iza Stijepa nekoliko sekundi. U kategoriji muških iznad 40godina, Daniel Marušić je osvojio srebrnu medalju, dok je Ivo Dadić osvojio zlato. Apsolutni pobjednik u kategoriji muškaraca je profesionalni triatlonac iz TK Zadar Ivan Gobin.

 

Inače, treću godinu zaredom ovaj triatlon je organiziran od strane TK Zadar uz pomoć turističke zajednice mjesta. Dionicu od 750 metara plivanja, 20 km bicikliranja i 5 km trčanja su svi uspješno odradili. Ukupno oko 50 sudionika utrke, većinom individualni natjecatelji a bilo je i nekoliko štafeta.

 

Također, iz TK Dubrovnik najavili su i prvi Dubrovnik Aquathlon, koji će se održati u subotu s početkom u 17 sati. Natjecatelji će nastupati na atraktivnoj plivačkoj stazi ispred Porta, a trčanje do sv. Jakova i nazad biti će stvarno posebno uz zalazak sunca preko gradskih zidina. Podizanje brojeva će biti u Lazaretima, od 14 sati istog dana, a zona tranzicije će biti otvorena od 16.30 do 16.50. Završetak utrke i dodjela medalja pobjednicima je planirano oko 18.30.

 

"Stoga pozivamo sve zainteresirane da se okušaju u ovom laganom i za svakog mogućeg povijesnog prvog multisport dogadjaja u Dubrovniku. Pliva se 1000m, može bilo kojim stilom i bilo kojim tempom, i trči se 5000m do Sv Jakova i natrag s jednim podkrugom, isto bilo kojim tempom. Cilj je sudjelovati, uživati i završiti! Većina sudionika su amateri i rekreativci koji se u slobodno vrijeme bave nekim od ovih sportova ili su generalno aktivni u bilo kojem smislu.

 

Dođite i uvjerit ćete se koliko je to lako sudjelovati i biti dio ovog sve popularnijeg sporta u svijetu! Ljudsko tijelo je čudo, a granica je samo vaš um! Tijelo je jače od zamišljenih granica koje je potrošačko neaktivno društvo zadnjih godina nažalost nametnulo većini ! Sportovi tipa akvatloni, triatloni, biciklijade i čak maratoni danas su u masovnom porastu u civiliziranim razvijenim sredinama jer ta iskustva se ne kupuju novcem veća se konzumiraju sudjelovanjem i svaki sudionik je dobitnik!" - naveli su iz TK Dubrovnik, a na dubrovački Aquathlon moguće se prijaviti OVDJE.

 

D.P.

Objavljeno u esPRESSo

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić i ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić obišli su ponton na Batali, vrijedan milijun i pol kuna, kojim je ŽLUD zbrinula barke građana koji su bez svojih vezova ostali zbog izgradnje marine Laguna tradea. Inače, ponton će biti dio buduće komunalne lučice Batala, za koju je ishodovana građevinska dozvola.

- Ovdje je smješteno između 70 i 80 baraka koje su se bile primorane maknuti s onog poteza od benzinske postaje na Orsanu do fakulteta iako je to temeljem Studije utjecaja na okoliš trebala bila obaveza investitora. Bili smo primorani uzeti ponton, drago mi je da smo uspjeli u tome i da smo ljudima izašli ususret i omogućili normalan privez. -rekao je Dadić.

- Ljudi i dalje svakodnevno dolaze, no prednost imaju oni koje smo upisali na listu kada smo poručili da će se graditi ponton. Vjerujemo da ćemo ove zime, odnosno do proljeća 2017. završiti kompletan projekt što uključuje još pet pontona, kojim ćemo riješiti 500 mjesta za ljude koji imaju važeći ugovor s ŽLUD-om. - objasnio je Dadić.

 

Župan Dobroslavić je kazao kako je izgradnja pontona dužnost ŽLUD-a, ali i pripomenuo kako se radilo o obavezi investitora.

- Očekujemo da će Grad održati obećanje i sufinancirati projekt s 10 milijuna kuna. Obećali su i 15 milijuna kuna, ali prema zadnjemu cifra se kretala oko iznosa od 10 milijuna. Postoje neke najave da bis e godišnje isplaćivalo po milijun kuna, mislim da je to teško izvedivo i da neće puno pomoći projektu, ali mi bi i to prihvatili. Voljeli bi da se Grad drži obećanja jer bi onda realizirano bilo i istezalište za barke. - izjavio je Dobroslavić.

 

Ponton su obišli i predsjednik Pomorsko sportskog ribolovonog društva Batala Nikola Bijač i županijski pročelnik za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Ivo Klaić. Bijač je izjavio kako su godinama slušali "raznorazna obećanja" i kako je stoga sretan "da se krenulo u realizaciju ovoga projekta".

Objavljeno u esPRESSo

Ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić ustvrdio je kako će ponton vrijedan 1,5 milijuna kuna bez PDV-a kroz desetak dana stići na područje buduće komunalne lučice na Batala, piše u priopćenju Dubrovačko-neretvanske županije.

 

Na ovaj će se način riješiti problem smještaja plovila građana koji su vezove imali na području Lapadske obale na kojemu se sada gradi marina.

 

"Radi se o 96 metara dugom pontonu koji će se postaviti na projektom predviđenu lokaciju buduće komunalne lučice, te će moći primiti 80-ak plovila. Tijekom idućeg tjedna na lokaciji na kojoj će biti postavljen ponton postavit će se betonski blokovi za sidreni sustav. Tako će se po dolasku pontona i njegovog vezivanja sa sidrenim sustavom, ponton moći odmah i koristiti za privez plovila." - stoji u priopćenju.

 

Radove izvodi tvrtka Marinetek NCP iz Šibenika koje je specijalizirana za izradu i postavljanje pontona čiji je jamstveni rok vijeka 50 godina.

 

D.P.

Objavljeno u esPRESSo
Stranica 1 od 11

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
cistocareciklazno 250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250
transporterban250

letprosvjed