Davor Penić, koji je na čelu Županijske organizacije SDP-a Dubrovačko-neretvanske županije već osam godina, neće se ponovo kandidirati za predsjednika stranke. Za portal Dubrovnikpress.hr objasnio je i razloge zbog kojih neće ponovo u izbornu utrku.

Inače, izbori su kroz iduća dva mjeseca.

- Vrijeme je da se stranka prepusti mlađima. Županijska organizacija je jedna od rijetkih koja nije doživjela pad na proteklim izborima, no nije ostvarila niti značajniji iskorak. Kako nismo ostvarili zadane ciljeve, za mene to je neuspjeh, stoga neću ići ponovo za predsjednika. - rekao je Penić, dodajući kako je zbog stranke zapostavio i svoj privatni posao.

Nije želio posebno komentirati koga vidi za svoje nasljednike, ali istaknuo je što smatra svojim uspjehom u proteklih osam godina.

- Prije svega stranka je financijski konsolidirana. Kad sam je preuzeo, postojali su financijski minusi i dubioze. Sve sam to stabilizirao. Stranka je sad financijski stabilna i dobro poslujemo.- objasnio je Penić.

Dodao je kako u politici ostaje aktivan te kako će, između ostaloga, SDP i dalje zastupati u Županijskoj skupštini 

V.Salvia

Kandidat za župana Dubrovačko – neretvanske županije Davor Penić i njegov zamjenik Božo Letunić imaju prijedlog   povezivanja DNŽ na cestovnu mrežu RH s prijedlogom prolaska brze ceste kroz Grad Dubrovnik.

Evo što predlažu Penić i Letunić:

Trenutno važeći prostorni plan Dubrovačko neretvanske županije (NN 10/15) od značajnijih cestovnih pravaca predviđa izgradnju Jadransko-jonske autoceste (A1) Zagreb – Dubrovnik od Metkovića, preko Kule Norinske, Neuma(BIH) i Doli do Osojnika nakon kojeg bi autocesta ušla u Bosnu i Hercegovinu (BIH), te nastavila prema Crnoj Gori te brze ceste preko Pelješca s mostom između Kleka i Pelješca u cilju povezivanja čvrstom vezom fizički razdvojenih dijelova županije.

Kao što je poznato trenutno je izgrađena autocesta A1 sve do granice sa BIH 10-ak km sjevero-zapadno od grada Metkovića koja se dalje veže na Vc koridor (Ploče-Sarajevo-Osijek) i Brza cesta od autoceste A1 (čvor „Mali Prolog“) do luke Ploče u punom profilu  sa spojem na postojeću  cestu D8.
prometpenicletunic1Izgradnjom ranije spomenutih planiranih cestovnih pravaca vidljivo je da bi na vrlo malom/uskom području postojale dvije ceste visoke propusne moći čija je potrebitost na ovom području, obzirom na potencijalna prometna opterećenja u budućnosti vrlo upitna, a sukladno tome upitna je i njihova isplativost. Ovaj zaključak proizlazi iz podataka o brojanje prometa koje sustavno provode Hrvatske ceste d.o.o, te tako npr. imamo podatak o prosječnom godišnjem dnevnom prometu (PGDP) na brojačkom mjestu 6030 (čvor Ploče-jug) koji iznosi u 2015. godini samo 3283 vozila, a na brzoj cesti prema luci Ploče (državna cesta DC 425) na brojačkom mjestu 6019 PGDP iznosi 2941 vozilo.

Također, s obzirom na dodatne međudržavne probleme vezane uz mogućnost prolaza autoceste preko teritorija BIH na području Neuma neophodno je koncentrirati se na koridor brze ceste preko Pelješca čiji dijelovi su trenutno u fazi projektiranja (spojne ceste do mosta Pelješac) i izvođenja (most Pelješac), a autocestu preko Neuma staviti u drugi plan. U  skladu s navedenim potrebno je razmotriti opciju izgradnje brze ceste na cijelom potezu od autoceste A1 kod Metkovića ili od Brze ceste za luku Ploče (DC 425), preko Opuzena, Pelješca, Dola i Dubrovnika sve do  Zračne Luke Dubrovnik.

U tom smislu potrebno je KORIGIRATI i DOPUNITI prostorno-plansku dokumentaciju DNŽ na području od  Opuzena do Mosta Pelješac (most se sada vezuje na jadransku magistralu) te od  Doli do Dubrovnika kako bi se što prije osigurala mogućnost daljnje realizacije cestovnog povezivanja krajnjeg juga Republike Hrvatske i Dubrovnika s ostatkom zemlje.

Izmjenom PPDNŽ osigurati će se mogućnost daljnje realizacije cestovnog povezivanja krajnjeg juga Republike Hrvatske i Dubrovnika s ostatkom zemlje.

Brza cesta na području Dubrovnika

Posebni prometni problem Dubrovačko-neretvanske županije predstavlja planirana Brza cesta na području grada Dubrovnika. Važećom prostorno-planskom dokumentacijom predviđena je izgradnja brze ceste južnim padinama Srđa u tri varijante:
Varijanta 1 - brza cesta južnim padinama Srđa - podrazumijeva izgradnju punog profila brze ceste (2 x 2 prometna traka) u neposrednoj blizini grada Dubrovnika (u koridoru postojeće jadranske magistrale DC8)
Varijanta 2 - brza cesta sjevernim padinama Srđa – podrazumijeva izgradnju punog profila Brze ceste sjevernim padinama Srđa u koridoru stare uskotračne željeznice tzv. „Ćiro“
Varijanta 3 - dvotračna cesta sjevernim padinama Srđa (bez brze ceste na području Dubrovnika) – podrazumijeva izgradnju dvotračne ceste sjevernim padinama Srđa uz zadržavanje postojeće Jadranske magistrale (DC8)
prometpenicletunic2Sve navedene varijante podrazumijevaju izgradnju punog profila brze ceste na potezu od Osojnika do mosta „Franja Tuđmana“ i dupliranje samog mosta. Dupliranje mosta zapravo predstavlja „nemoguću misiju“ s obzirom na konstruktivno oblikovanje postojećeg mosta (viseći most sa pilonom oblika A) i sami položaj mosta u odnosu na konfiguraciju okolnog terena.  Također,  sve navedene varijante zapravo navlače cjelokupni promet (tranzitni, prigradski i gradski) neposrednu u grad Dubrovnik, a što je apsolutno u suprotnosti sa logikom moderne organizacije prostora pogotovo kada se radi o ovako važnom povijesnom i turističkom središtu kao što je Dubrovnik.

U tom smislu potrebno je provesti korekcije trase brze ceste iz važećeg PPDNŽ na području grada na način da se brza cesta, a s njom i tranzitni promet, preusmjeri što dalje od samog grada, a što podrazumijeva vođenje trase padinama sjeverno od Mokošice, Obuljenog, Rožata, prema Šumetu i tunelom ispod Brgata prema Župi Dubrovačkoj.

Prednosti guranja trase brze ceste sa južnih padina Srđa (varijanta iz trenutno važećeg PPDNŽ) na poziciju iza Srđa su sljedeće:

- tranzitni promet odmaknut je od grada Dubrovnika

- ne gubi se niža razina cestovne mreže (varijanta iz PPDNŽ na području iznad Grada uzurpira postojeću D8)

- omogućuje otvaranje novih pristupa Gradu tunelom (varijanta iz PPDNŽ spaja se na Grad na postojećim pristupinim mjestima – čvor „Ilijina glavica“ i D420) i naseljima Rijeke dubrovačke

- trasa brze ceste sakrivena je od pogleda s mora na potezu od Mokošice pa sve do Postranja u Župi

- postojeći most „Dr. Franje Tuđmana“ ostaje u funkciji kao i do sada (u varijanti iz PPDNŽ predviđeno je dupliranje mosta, što bi bio prvi takav slučaj u svijetu, a i sama izvedba novog mosta uz postojeći je upitna)
Izmjenom PPDNŽ u gradu Dubrovniku osigurati će se mogućnost projektiranja i daljnja realizacija cestovnog povezivanja Grada Dubrovnika sa Zračnom Lukom Dubrovnik.

 

Sponzorirana objava

Kandidat SDP-a za župana dubrovačko – neretvanskog Davor Penić u razgovoru za Dubrovnikpress.hr govori kako bi pokrenuo gospodarstvu u županiji, a kao predsjednik županijskog SDP-a odgovora i na pitanje o mogućoj postizbornoj koaliciji s Mostom, ali i zašto nije došlo do predizborne koalicije s HNS-om. Penić ističe rješenja za dugovanja Opće bolnice Dubrovnik i odlaganje otpada nakon zatvaranja Grabovice.
penicinterv6Što Vas je motiviralo prihvatiti kandidaturu za SDP-ova župana Dubrovačko-neretvanske županije?
- Motiv za kandidaturu su izazovi koji tek predstoje Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Njezin razvoj je neravnomjeran. Sve počiva na turizmu, a ne razmišlja se o tome kako probuditi realni sektor, koji je prenatrpan i troši 50 posto BDP-a. Njega je moguće probuditi s novim kreditnim linijama. Potrebno je potaknuti prerađivačku industriju kako bismo spasili poljoprivredu i ribarstvo. Mali OPG-ovi su u velikim problemima, poljoprivredna strategija županije ne postoji. Male OPG-ove treba udružiti, oni moraju jačati kroz klastere ili zadruge jer tek tada mogu pregovarati s velikim trgovačkim lancima o otkupu njihovih proizvoda. Tada primjerice otkupna cijena mandarina ne bi bila 1,5 kuna već dvije kune. Kad je u pitanju ribarstvo, riblji fond je potpuno osiromašen. Ukoliko se ovakva politika prema ribarstvu nastavi, ako se ne zaštiti ribare, ako se ne riješi pitanje ZERP-a, ribari će se naći u vrlo teškoj poziciji. Preko Europske komisije treba utjecati na Italiju da smanji svoju ribarsku flotu, jer imaju oko 13 tisuća plovila. Iz mora se sve uzima, a ništa se moru ne daje. Ako nastavimo s ovakvom politikom nećemo imati ni ribara ni ribe.

I Most je gurao u prošloj kampanji priču o ZERP-u pa su brzo od nje odustali. Može li se uopće po pitanju ZERP-a nešto napraviti? Nije li riječ o pregovorima koji bi se vodili na nešto višim razinama od županija?
- Jedino uvođenjem ZERP-a možemo spriječiti ribarsku flotu iz Italije da izlovljava naš riblji fond.

PREVIŠE JE TURISTIČKIH ZONA

Kažete treba probuditi realni sektor, koliko ima prostora za njegov razvoj?
- Razvojni planovi donose se paralelno s prostorno-planskom dokumentacijom. Prvo bismo morali definirati stanje u prostoru. Moramo promijeniti paradigmu prostornog planiranja. Recimo, u Malostonskom zaljevu se crtaju turističke zone s 300, 400, 700 novih ležajeva. Stalno docrtavaju dok se one koje su davno planirane, a nisu zaživjele, ne ukidaju. Na način na koji se to radi sada mi prostorno-planskom dokumentacijom ne planiramo razvoj već uništavamo svoj životni prostor i njegove vrijednosti.

Znači, turističkih zona je previše.
- Da, ima ih previše. Nužno je aktivirati i druge zone jer turizam nije toliko veliki multiplikator razvoja. On može donijeti 20 posto BDP-a, ali ne više. Ravnomjeran razvoj znači potaknuti i druga područja, recimo dolina Neretve se ne može baviti turizmom, ali može razvijati poljoprivredu i druge djelatnosti. Multisektorskom gospodarskom aktivnošću se smanjuju rizici kroz cjelogodišnje aktivnosti dok je turizam izrazito sezonskog karaktera, dakle događa se u određeno doba godine. Na Korčuli imamo tradiciju male brodogradnje, ali s lošom poslovnom politikom brojne su se tvrtke ugasile.

15 POSTO PRORAČUNA ZA SUBVENCIJE GOSPODARSTVU

Hoćete li, ukoliko Vas birači izaberu za župana, ponuditi neke poticaje za očuvanje i razvoj ribarstva, pomorstva i pomorskih djelatnosti?
- Intencija Županije i jest stvarati poslovnu klimu kako bi se otvarale nove tvrtke koje će zapošljavati. Resursi županije u pogledu stimuliranja su ograničeni, ali moj je plan 15 posto županijskog proračuna preusmjeriti na subvencije, na razvoj gospodarskih aktivnosti. Županija bi pružala logistiku za razvoj i upravljanje projektima. Koristili bismo i Razvojnu agenciju jer važno je kvalitetnim projektima aplicirati na sredstva iz Europskih fondova.

Gdje na području dubrovačkog dijela Županije vidite prostor za razvoj poduzetničkih zona? Imamo poslovnu zonu u Banićima koja je praktički mrtva, dok je prostor Župe dubrovačke postao jedan veliki „shopping“ centar.
- Pa ja želim promijeniti način razmišljanja da se samo kroz pružanje usluga može stvoriti neka vrijednost. Treba raditi suprotno, stvarati poslove s visokom dodatnom vrijednošću, stimulirati poslovnu klimu da se otvaraju mala ili veća poduzeća kojima bi Županija bila servis za ideje, pomagala im u pronalaženju investitora i plasiranju ideja.

HDZ-OVE VIZIJE BEZ PROVEDBE

Niste zadovoljni postojećim Prostornim planom. U njega bi trebale biti ucrtane i trase autoceste, ali i brze ceste Dubrovnik - Zračna luka. Iako se ne zna ni trasa te ceste Vaši protukandidati obećavaju njezinu gradnju. Nije li to neozbiljno i neodgovorno?
- Riječ je o jako uskom području i za očekivati je kako će se prvi zbog trase brze ceste pobuniti mještani Župe dubrovačke. Ta trasa je zamišljena da prolazi kroz Župu i spušta se na novoizgrađene hotele koji se imaju graditi kako bi imali priključak na tu cestu. Ne vidim kuda će se ona graditi ukoliko ne dođe do rušenja nekih objekata. Nedavno su izvedeni radovi na uređenju čvora u Srebrenom, nastojalo se tim radovima ubrzati promet, ali ne vidim da je to postignuto.
penicinterv1Kad smo kod autoceste, stala je na Pločama, a Vi se zalažete za to da ide hrvatskim teritorijem, a ne dubrovačkim zaleđem. Zar u tom slučaju ona u potpunosti neće devastirati dubrovačko područje?
- Gradnja cestovne infrastrukture dovodi do razvoja mjesta pokraj koji prolazi. Gradnjom se otvaraju nova radna mjesta, a nama je to potrebno.

Očekujete li da bi HDZ-ovci do kraja kampanje opet polažu kamen temeljac za izgradnju Pelješkog mosta?
- Njihova je deviza "nemojte puno talasati jer narod u Dubrovačko-neretvanskoj županiji voli desno" i na principu te orijentacije oni i ne nude ništa novo. Njihove vizije razvoja objavljene su prije desetak godina, a niti jedan projekt iz tih vizija nije realiziran. Niti je realiziran centar za gospodarenje otpadom, niti kongresni centar, niti prometno povezivanje. Ništa nije realizirano. Oni imaju vizije, ali im je provedba tih vizija loša, jako loša.

LJUDI U PLOČAMA SU PROTIV VOJNE BAZE

Upozoravali ste na gužve na granicama koje su postale svakodnevica, a turistička sezona je pred vratima. Ovo se stanje moglo izbjeći da su izgrađena trajekta pristaništa koja je nudila Kukuriku Vlada.
- Milanovićeva administracija je predlagala da privremeno rješenje do završetka mosta budu trajektne veze od Brijeste prema Kleku, ali su se oni u Županiji pravdali kako će EU odbiti financiranje mosta ako se ta trajektna linija ucrta u Prostorni plan. To je bila ta mantra. Mi smo išli spojiti teritorij jedne države, a kao privremeno rješenje predlagali smo trajektne linije.

Svi vi kandidati nudite neke općenite projekte u kampanji. Što konkretno nudite određenim područjima, recimo Pločama? Imaju luku, željeznicu i umjesto da se razvijaju u jedno moderno i urbano središte država im namjerava dovesti vojsku.
- Ljudi u Pločama žele komunalnu lučicu, marinu i protive se vojnoj bazi, ali treba vidjeti kakve su sigurnosne procjene za RH. Inače, cijela strategija razvoja Ploča bazirana je na razvoju luke s tri terminala za tri različite vrste tereta, tekuće, rasute i kontejnerski terminal. Ploče su luka okrenuta prema BiH i razvitkom koridora VC razvit će se kontejnerski terminal. Željeznička infrastruktura  na tom području svakako se mora pojačati. Pruga bi osim tereta trebala voziti i putnike koji gravitiraju tom području.
penicinterv2Korčula s koje dolazite je jedan od najnaseljenijih otoka. Nešto udaljenije Lastovo kao da i nije u našoj Županiji. Kakve projekte imate za otoke, njihovo međusobno prometno povezivanje, ali i kvalitetnije i brže povezivanje s Dubrovnikom kao centrom Županije?
- To je jedan od najvažnijih planova jer otoci moraju biti kvalitetno povezani s administrativnim centrom županije. Otoke treba i revitalizirati, izgraditi marine, razvijati nautički i zdravstveni turizam, ali nužno je mijenjati i regulative jer zakonodavstvo ne ide u prilog razvoju zdravstvenog turizma na otocima.

Svi vi obećavate sve riješiti parama iz EU fondova. Što smo konkretno, a da nisu projekti koji su išli preko Vlade, poput sredstava za Pelješki most ili Zračnu luku Dubrovnik, povukli iz tih fondova?
- Napravit ćemo konkretno studentski dom u Dubrovniku, a predpristupni fondovi su, kako kaže župan, iskorišteni za 70 projekata.

On kaže da smo mi po povlačenju sredstava najuspješnija županija. Biste li se vi s njime složili?
- Ne! Kad smo ga napadali na Županijskoj skupštini on se branio da smo mi najrazvijeniji pa se zato ne možemo kandidirati za neka izdašnija sredstva.

Kako smo razvijeni kad nemamo ni autocestu?
- Pa pitanje je što on smatra razvijenošću.

SVEUČILIŠTE MORA PLATITI DUG PREMA OB DUBROVNIK

Jedan od velikih problema s kojim se Županija trenutno susreće jest rješavanje financijskih dubioza OB Dubrovnik, ali i način njezina daljnjeg funkcioniranja? Liječnik ste, kako biste i može li se uopće riješiti stanje te bolnice?
- Naravno da može! Treba podići mjesečne paušale usluga i kroz politiku i kroz podizanje usluga na veću razinu. Zapošljavanjem i dovođenjem vrhunskih liječnika specijalista podići će se nivo usluge, potrebno je razvijati vrhunsku medicinu.

S čime ćemo platiti te vrhunske liječnike?
- Grad i Županija trebaju subvencionirati stanovanje tih liječnika. Potrebno je graditi stanove za liječnike.

Zašto vi svi hoćete bolnicu staviti na teret Grada Dubrovnika?
- Grad mora sudjelovati, ima 40 tisuća stanovnika. Grad je bogat i treba sudjelovati u razvoju zdravstva.

Jest bogat, ali u bolnicu dolaze i stanovnici iz ostalih dijelova županije, pa čak i iz BiH. Zašto i ti gradovi ne bi nešto izdvojili za bolnicu? Niti Grad bira članove njezina Upravnog vijeća, niti bira ravnatelja. Trenutni dug bolnice je od 120 do 150 milijuna kuna, a jedan od njezinih dužnika je i dubrovačko Sveučilište. Hoćete li kao župan primorati Sveučilište da bolnici plati što joj duguje?
- Pokušat ćemo s njima pregovarati.

Pregovarati ili ih primorati da plate bolnici što joj duguju za zemlju u krugu stare bolnice?
- Primorat ćemo Sveučilište da bolnici plati što je dužno.
penicinterv4Hoćete li ako budete izabrani za župana prekinuti praksu da se na čelo bolnice stavljaju politički lojalni kadrovi koji je nisu sposobni voditi?
- Upravno vijeće bolnice imenuje Županijska skupština, i mi ćemo kroz uvjetima natječaja ciljano birati kompetentne ljude.

Bi li po Vama slika te bolnice bila drukčija kad bi je vodili kompetentni ljudi?
- Naravno da bi, ali potrebno je mijenjati i modele financiranja bolnice. S HZZO-om treba ispregovarati podizanje bolničkog paušala. Bez da se politički djeluje prema HZZO-u taj se problem ne može riješiti. U OB Dubrovnik treba napraviti projekt njezine energetske obnove, treba izraditi elektranu za proizvodnju energije, postaviti solarne panele i tada bi ona bila energetski održiva. EU financira takve projekte. Sad Dobroslavić ima ideju otvoriti dnevnu bolnicu u Metkoviću. Potreba za tom dnevnom bolnicom je opravdana, ali način na koji oni to populistički rade pred izbore je loš. Ne znaju gdje će ta bolnica biti, nemaju riješenu papirologiju. Računaju da će dobiti zgradu bivšeg suda i sad su se sjetili iz fondova povući sredstva, a kad dođu pred Jaspers oni će ih pitati s kojim kadrovima će ta bolnica funkcionirati. Idu grlom u jagode.

Da bi jedan specijalist iz Dubrovnika mogao poći u Metković mora ga netko mijenjati u dubrovačkoj bolnici. Tko ako su odjeli poput ginekologije, pedijatrije potkapacitirani?
- Očigledno je da postoji kadrovski problem. To se ne može pokriti.

CENTAR U LUČINU RAZDOLJU JE NEPOTREBAN

Drugi veliki problem je smeće. Grabovica se zatvara, smeće će se odvoziti kilometrima daleko, a od centra za gospodarenje otpadom još ništa. Vi niste za izgradnju tog centra na Lučinu razdolju. Gdje bismo ga onda trebali graditi?
- Od centraliziranog koncepta i MBO tehnologije uređene europske države su davno odustale jer plan je da se do 2025. odlaže samo pet posto nerazgradivog otpada. Ključna je redukcija, odnosno smanjenje količina otpada u nastanku, u domaćinstvu i industriji. Potrebno je graditi reciklažna dvorišta, sortirnice, kompostane, Treba sufinancirati gradnju kompostana u ruralnim područjima kako bi poljoprivrednici dobivali gnjoj za uzgoj kultura. U svakom mjestu moraju biti reciklažna dvorišta. U Dubrovniku ih treba četiri do pet. Sirovine poput gume, plastike, stakla, papira treba prerađivati i vraćati dalje u proizvodnju. Tako će reciklažna dvorišta biti prazna jer se prerađeno može vraćati u proizvodnju. Na taj način dolazi do smanjenja otpada. Centar u gabaritima u kojima je on na Lučino razdolju zamišljen nama nije potreban .

U HDZ-U NE RAZUMIJU NIŠTA OKO TERMINALA U GRUŽU

Županije ili regije?
- Županije! Opstojnost Dubrovačko-neretvanske županije potrebno je očuvati zbog tradicije Dubrovačke Republike, kulturnog potencijala i prirodnih ljepota.

A ako nema podloge za opstanak?
- E pa podloga za opstanak je razvoj turističke infrastrukture i multisektorske gospodarske aktivnosti. Trebamo se razvijati sa svim svojim potencijalima.

Bili ste potpredsjednik Nadzornog odbora Lučke uprave Dubrovnik?
- Da, pripremali smo veliki projekt, izgradnju putničkog terminala za koji je bio raspisan i međunarodni natječaj gdje bi se riješio i terminal i parkiralište, garaža i shopping centar, ali HDZ je rekao da to nije dobar model financiranja, da nije dobar za grad, ali ja mislim da oni ne razumiju da luka ne može akumulirati sredstva za takav projekt. Oni su stopirali projekt jer im je netko obrazložio da će grad puno više zaraditi ako sam u njega ide.
penicinterv7Je li golf na Srđu transparentan projekt?
- Golf je krenuo prevarom stanovništva od strane povjerenika Bosnića koji je mimo ovlasti zonu obuhvata proširio sa 100 na 310 hektara i onda se investitor počeo širiti i kupovati zemljište, pretvarati ga iz šumskog u građevinsko. I mi prema investitoru nemamo nikakve obaveze.

Dakle, pustilo se investitora da planira na 300, a sad mu se nudi 100. Kako Vi to mislite da on nema prava na nikakvu odštetu?
- Nema 100 posto jer je taj akt protuzakonito donesen i rušenjem tog akta ruši se lokacijska dozvola. Čim je odluka povjerenika srušena sve što je iz nje nastalo je protuzakonito.

Je li to po Vama špekulativan projekt?
- Ja se ne slažem s time da se iznad Grada gradi novi grad. Ja sam protiv toga.

Osam godina županiju vodi župan Nikola Dobroslavić s većinom u Županijskoj skupštini. Kako ocjenjujete njegov rad?
- Ima zacrtane ciljeve, ali je njihova provedba loša. Sve ciljeve koje je postavio u prvom i drugom mandatu nije ostvario. U obrazovanju mu je cilj bio jednosmjenski rad pa ga nije ostvario. Ni produženi boravak djece u školama nije realizirao. Osim o gospodarskoj aktivnosti mi moramo razmišljati i o pronatalitetnoj politici, demografskoj slici zemlje. Mi o tome samo deklarativno govorimo. Vlada Andreja Plenkovića je najavljivala tisuću eura rodiljne naknade pa ih još ne daju, misle da će s tisuću eura nešto promijeniti. Ključ svega je mladima osigurati sigurna radna mjesta i riješeno stambeno pitanje. Naša Županija stari, prosječna životna dob je 41 godinu i bez pravih mjera koje će pokrenuti gospodarstvo, zapošljavanje i rješavanje stambenih pitanja ne može se popraviti demografska slika.

Dobro s koliko onda ocjenjujete Dobroslavića?
- Kako ću ga ocijeniti kad ništa nakon osam godina nije ostvario. Svih osam godina njegova mandata imate od 8 do 9 tisuća ljudi na Zavodu za zapošljavanje.

Kakav je vaš stav o istraživanju nafte u našem akvatoriju? Dobroslavić kaže da je on sve to zaustavio.
- Prvo, mi ne znamo što imamo, a prvo bi trebalo ispitati imamo li mi te resurse. Odmah apriori reći to će uništiti turizam nije u redu. Prvo treba vidjeti imamo li mi te resurs, a onda pronaći način kako ih eventualno iskoristiti.

NE ODBACUJE POSTIZBORNU KOALICIJU S MOSTOM

Kako će aktualna kriza vlasti, dakle razilazak HDZ-a i Mosta utjecati na lokalne izbore?
- Most je napravio grešku što istu večer kad je nastala kriza u Vladi nije odmah lopticu prebacio na Sabor u kojem bi klubovi stranaka išli s inicijativom o povjerenju Vladi. Most je tu igrao ziheraški. Htjeli su da ne ispadnu oni ti koji ruše Vladu, gledali su kako će to utjecati na njihov rejting. Da su odmah prebacili lopticu na Sabor, Vlada bi bila raspuštena i išlo bi se na nove izbore. Ta novostvorena većina, to je prevara birača. Tu imate jednog Sauchu koji drže ljestve Vladi, Glasnovića, Hasanbegovića, Esih, ta Vlada može svaki dan pasti. Za stabilnu situaciju u državi potrebno je puno više od 76 ljudi koji trenutno drže većinu u Saboru. Vidjeli smo u bivšoj administraciji Tihomira Oreškovića kako se nisu mogli donositi zakoni jer oni u Saboru nisu mogli skupiti većinu.

Kako komentirate da Nikola Dobroslavić i Nikola Grmoja gotovo ništa ne rade u kampanji?
- Pa ja sam fokusiran na svoju kampanju, ali kampanja jest nevidljiva jer moji politički suparnici ne žele otvarati teme koje nisu riješili. Dobroslavić iza sebe ima nezavršene projekte, repove o kojima ne želi govoriti dok Grmoja misli da će nacionalnim angažmanom ostati prepoznat i da će samo na račun toga ljudi za njega glasati. On ne otvara lokalne probleme jer je fokusiran na nacionalne. Nisam čuo da je išta rekao o problemima u Metkoviću koje je županija trebala riješiti.
penicinterv5Drugi krug, tko u njega ulazi, hoće li ga uopće biti?
- Kad imate pet kandidata mora biti drugog kruga. Ja očekujem ulazak u drugi krug. Nudim rješenja i moj zadatak je da narod čuje moje programske smjernice. Očekujem dobar rezultat.  

Znači Grmoja ispada, Vi idete u drugi krug s Dobroslavićem?
- Da! Očekujem siguran ulazak u drugi krug.

Pregovarali ste s HNS-om o zajedničkom izlasku na izbore, no ipak na kraju na njih svatko od vas izlazi samostalno. Zašto?
- Nismo se mogli usuglasiti o broju manadata na zajedničkoj listi za Županijsku skupštinu. Nismo mogli zadovoljiti zahtjeve HNS-a. Ipak postizborna suradnja SDP-a i HNS-a je očekivana.

Koliko mandata očekujete osvojiti u Županijskoj skupštini?
- Očekujemo 10 mandata.

Vi niste samo SDP-ov kandidat  za župana, predsjednik ste ŽO SDP-a i zapravo lider ljevice na jugu. Je li moguća koalicija SDP-a i Mosta na razini Županijske skupštine?
- Moguća je, zašto ne.

Je li Vam Most već ponudio mjesto predsjednika skupštine ukoliko budete u poziciji formirati većinu?
- Ništa mi ne nude. Oni se nadaju da će proći Grmoja, a mi da ću proći ja. Smatram da mi imamo bolju infrastrukturu i rezultat. Pitanje je koga će ljudi prepoznati, mene ili njega. Ja sam možda kasno krenuo u kampanju, ali moja su rješenja svakako bolja i od Mostovih i od HDZ-ovih.

Grmoja, Orepić, Petrov, Most svoje najjače snage raspoređuje na listi na jugu. Koliko će to štetiti HDZ-u?
- Svakako će mu štetiti. Petrov je potpora na listi Mosta. Veseli me konkurencija, ali nisam vidio ništa od toga što oni lokalno misle napraviti. Spuštanje nacionale priče na lokalnu razinu neće im ništa donijeti. Desnica već duži niz godina destabilizira hrvatsku političku scenu i ne nudi nikakva rješenja. Narod očekuje boljitak i promjene, a oni samo destabiliziraju i tjeraju investitore.

Očekujete li potporu mostovih birača ako uđete u drugi krug?
- Očekujem!

S koliko posto, ako uđete u drugi krug pobjeđujete Dobroslavića?
- Dobroslavića pobjeđujem s 51:49 posto.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju zakoni EU vrijede u potpunosti i u Hrvatskoj. Od temeljne važnosti za buduće gospodarenje otpadom Hrvatske je potpuno novo shvaćanje gospodarenja otpadom. Ključni pojmovi su redukcija i efikasnost korištenja resursa, što postavlja potpuno nove zadatke, koji „stari“ način otklanjanja otpada pretvara u „novi“ način gospodarenja otpadom.

U budućnosti će se gospodarenje otpadom morati koncentrirati na procese nastajanja otpada, s jasnim ciljem sprječavanja nastajanja otpada i to sve prema devizi: otpad, koji uopće ne nastane, ne treba niti obrađivati, a ni otpremati.

Metodama za izbjegavanje nastanka otpada, kao što je sistem ponovne uporabe npr. kod naknade za ambalažu, uspijevaju se znatno smanjiti količine nastalog otpada. 

Otpad organskog podrijetla svih oblika je dio na koji bi komunalno uređenje imalo utjecaja i koji ima najveći potencijal i mogućnost sprječavanja njegovog nastanka te se toj vrsti otpada treba pridati više pažnje. Kroz poticanje kompostiranja i kroz prilično jednostavne okvirne uvjete se mogu znatno smanjiti, pogotovo u ruralnim područjima,te tako znatno smanjiti opterećenje na otpadnoj bilanci.

Situacija oko politike gospodarenja otpadom u Dubrovačko – neretvanskoj županiji je vrlo kritična. Odlagališta ne posjeduju ni podnu zaštitu niti se obrađuju procijedne vode, a nema ni govora o donekle uređenom sustavu deponiranja. Otpad kao što je kućni, ali i građevinski, bez ikakve obrade ili odvajanja jednostavno se „istovari“. S aspekta okoliša to ima pogotovo negativan utjecaj na izgled krajobraza i problematično je za okolna naseljena mjesta. Pored svega toga su i kapaciteti već davno preopterećeni i iscrpljeni. Izuzevši neke manje zahvate kroz godine se zbog neriješene situacije nisu ni započinjale planirane obustave i sanacije.

Zbog ovakve situacije se Županija već godinama trudi na temelju provedenih studija i hrvatske strategije doći do centralnog rješenja koje vrijedi za čitavu županiju. Prema istraživanju iz 2006.godine je na razini županije potrebno otkloniti oko 60.000 t/a do 65.000 t/a (rastuća tendencija) otpada. Za godinu 2025. se predviđa količina od do 90.000 t/a otpada kojeg je potrebno ukloniti. Dugoročno se očekuje rast tih pokazatelja.

Međutim više pokušaja za pronalaženje lokacije za centar za gospodarenje otpadom nisu bili uspješni iz raznoraznih razloga. Pored specifične teritorijalne situacije županije i njene izdužene površine, tu su pogotovo lokacijski aspekti (prije svega hidrogeološki problemi i infrastrukturni problemi) razlog zbog kojeg su dosadašnji pokušaji predlaganja rješenja propali, a tu je i nedostajuća suglasnost pogođenog stanovništva.

Ključni razlog za preispitivanje centraliziranog rješenja je odluka za korištenje mehaničko-biološkog sustava obrade otpada (MBA) sa svim svojim logističkim, infrastrukturnim i tehnološkim posljedicama, jer takvo rješenje pretpostavlja da se ukupni otpad iz kućanstava, bez ikakve prerade, prenosi do centralnog sustava za obradu otpada, kako bi tamo podlegao redoslijedu visoko kompleksnih koraka obrade koji služe za:

Smanjenje volumena otpada kojeg treba odlagati i tako bi se smanjio i potreban kapacitet, potreban na odlagalištu, za njegovo odlaganje tj produžiti rok korištenja odlagališta;
Smanjenje biološke aktivnosti kućnog otpada organskog podrijetla, kako bi se smanjile količine za klimu štetnih plinova koje ispušta odlagalište;
Smanjenje na minimum, štetnih tvari koje kroz procurivanje završe u podzemnim vodama, tj. koje bi se trebale obraditi u sustavu za pročišćavanje procijednih voda;
Smanjenje količine otpada koji se spaljuje.

Bez obzira na kvalitetu procesa obrade i time povezan stupanj redukcije, na kraju ipak ostaje, bez ikakve sumnje, odlaganje i paljenje otpada. Ali pogotovo odlaganje otpada se prema smjernicama EU prihvaća samo kao „ultima ratio“, kada se iscrpe sve ostale mogućnosti. 

Prema tome se, zbog sadašnje situacije u planiranju od strane županije, postavlja pitanje zašto prvo sav otpad (kamion pun plastičnih boca) uz visoke troškove treba odvesti do centralne lokacije, kako bi se onda uz visoku razinu troškova tamo smanjio njegov volumen, te nakon toga slijede još troškovno intenzivni koraci obrade, koji zahtijevaju npr. daljnji prijevoz, spaljivanje ili slično kako bi se došlo do konačnog rješenja, a to nije nikako u suglasnosti sa zahtjevnim smjernicama EU direktive. Umjesto da se sprječava uopće ulazak otpada organskog podrijetla u sustav obrade otpada, koji  i ovako predstavlja prvu razinu sprječavanja nastanka otpada, poduzimaju se veliki i kompleksni napori kako bi količina otpada kojeg je potrebno odlagati uopće postala prihvatljiva.

Pri sagledavanju ukupnih troškova za MBA treba uzeti u obzir i sve dodatne troškove. Tako se uz same troškove obrade (varijabilni i fiksni troškovi sustava) dodaju i troškovi za transport, provjeru kvalitete, dodatni troškovi za komercijalizaciju dobivenih goriva, troškovi spaljivanja otpada (troškovi zbrinjavanja) i troškovi za vođenje deponije sa biološkim otpadom u skladu sa zakonom(trideset godina nakon zatvaranja deponije). Pokušaji smanjenja ukupnih troškova kroz komercijalizaciju starog željeza, plastike, papira i drveta iz otpada rijetko uspijevaju.

Sustavi MBA su korisni isključivo kada ste u direktnom troškovnom i pravnom natjecanju s postrojenjima za obradu velikih količina otpada, a ne i kada kao u ovom našem slučaju postoji prilika da se od početka koncipira politika gospodarenja otpadom prema najnovijim principima.

Sveukupno začuđuje da je kod odluke za centralni sustav za čitavu županiju na temelju MBA, izostavljeno sagledavanje alternativnih mogućnosti koje su bile predviđene prema prostornom i urbanističkom planu. Pri tome se očito izostavlja prilika povezivanja novih aktivnosti gospodarenja otpadom i rješavanja stare problematike.

Općenito su se hrvatske norme shematski prenijele na županiju, iako za to do sada u prošlosti nije bilo razloga. Tako je donesena odluka za centralizirano rješenje iako se moglo i bilo je vidljivo da će zbog posebne izduženosti županije i geografske situacije u odnosu na ostatak Hrvatske neizbježno nastati velika opterećenja za stanovnike  županije i posljedice.

Kako bi se mogla prepoznati i razvijati nova moguća rješenja potrebno je postići prijelom u dosadašnjim razmišljanjima i konceptima i temeljito redefinirati ciljeve politike gospodarenja otpadom na temelju zahtjeva Plana gospodarenja otpadom  RH.

Odustajanje od temeljne odluke za centralno rješenje, centra za otpad Lučino Razdolje, za čitavu županiju predstavlja odlučujuću promjenu paradigme. Već dugo je upitno - s teritorijalnom izduljenosti županije s oko 200 cestovnih kilometara (Vela Luka – Molunat) i s preglednom cestovnom mrežom je li uopće smislena tadašnja hrvatska nacionalna strategija s predloškom za centralna rješenja za županije u odnosu na Dubrovačko - neretvansku županiju. Ova dvoumica je bitna i pri pogledu na teške probleme pri pronalaženju adekvatne lokacije.

Jedna stvarna alternativa za rješavanje nadolazeće problematike može zaista biti u konstantno decentraliziranom konceptu, koji zbrinjavanja otpada rješava „na licu mjesta“ po cijeloj županiji, a ne opterećuje jedan dio sa svim otpadom. Problemi oko prihvaćanja rješenja izbjegavaju se tako da pojedino opterećenje ostaje u količinskim okvirima koji samo malim dijelom odskaču od uobičajenih. Decentralizacijom zbrinjavanja otpada je između ostalog moguće značajno pojednostaviti i poboljšati logistiku. Drastičnim smanjenjem kilometara transporta i izostavljanjem pretovarnih stanica može se očekivati znatan pad troškova prijevoza, ali i manje opterećivanje okoliša (buka, opterećenje prometa, klima). Samim time se može očekivati i lakše prihvaćanje takvog rješenja na svim razinama.

Takvo decentralizirano rješenje ipak uvjetuje tehnološke mogućnosti potrebne za tehnološke korake obrade manje količine otpada (uvođenjem redukcije sustavom odvajanja i zbog decentralizacije) na učinkovit, povoljan i za okoliš prihvatljiv način. Tu se u posljednjih nekoliko godina na tržištu pojavljuju inovativne ponude koje otvaraju potpuno nove perspektive.

Kandidat za župana dubrovačko – neretvanskog
Davor Penić
Zamjenici
Božo Letunić i Nada Ivanković

 

Sponzorirani prilog

SDP-ov kandidat za župana Dubrovačko-neretvanske županije Davor Penić predstavio je kandidate za zamjenike Nadu Ivanković, učiteljicu iz Ploča i višegodišnju aktivisticu te članicu Udruge Lijepa naša i vijećnicu u Gradskom vijeću Ploča. Resor prostornog planiranja i komunalija Penić je povjerio Božu Letuniću, nekadašnjem ravnatelju Zavoda za obnovu Dubrovnika, čovjeku koji je nakon potresa '79. vodio obnovu šireg dubrovačkog područja.

- Što se tiče Boža Letunića, čovjek je erudita, diplomirani je inženjer građevine. Vodio je obnovu od Vitaljine do Kune na Pelješcu. To je čovjek s bogatim iskustvom u zaštiti povijesne baštine. Bio je šef Ureda za prostorno planiranje, a upravo je prostorno planiranje danas naš najveći problem.- kazao je Penić.

Letunić je istaknuo kako ga je s Penićem spojio isti pogled na održivi i integralni razvoj Dubrovačko-neretvanske županije.
peniczamjenici3- Prostorno-plansku dokumentaciju ćemo donositi u suradnji sa susjednim općinama i gradovima, a s ciljem zadovoljnih građana i smirenog okoliša i prostora. Je li integralni razvoj imati apartmane na Srđu, da se po Srđu gradi autoput, koji je prostornoj dokumentaciji? Nije! Što to znači za građane? Oko 100 tisuća kamiona mora proći po Srđu. Je li integralni razvoj da u lako definiranom Lapadu Vodovod planira iskopati pet dvorana u Petki, što su u materijalu količine jednake površini dubrovačke Katedrale? Je li održivi i integralni razvoj izvesti jedno 15 tisuća šlepera kroz Lapad? Zašto ne razmišljamo o smanjivanu tih naših megalomanskih menađerskih planova? O svemu tome ovi što sad obećavaju da će graditi žičare, vrtiće, riješiti otpad, malo znaju. Mnoge planirane projekte treba umiriti jer brojke koje planiramo dolaze u sukob s našim vrijednostima i mogu u konačnici uništiti ovaj prostor. - rekao je Letunić.

Osvrnuo se i na problem s centrom za gospodarenje otpadom.
- Tu je centar za gospodarenje otpadom, za koji je EU propisala svoja pravila koja predviđaju smanjene otpada, njegovu ponovnu uporabu, reciklažu, energetsku iskoristivost, dok bi se u okoliš otpuštalo samo pet posto otpada. Centar za gospodarenje otpadom je organizacijski iznimno zahtjevan projekt oko kojeg će biti jako puno posla jer održivi i integralni razvoj je nešto što će nam biti zakon, osnovna misao vodilja.- rekao je Letunić.

Kazao je kako će se Županija fokusirati na obnovljive izvore energije, ali i posvetiti pozornost navodnjavanju, posebice Konavoskog polja.
- Konavle i Župa imaju protočnost tri kubika u sekundi, znate koliko je to? To je za Grad od milijun stanovnika, a Konavosko polje nema vode dok teču tri kubika u sekundi. Na srcu mi je i obnova Dubrovnika. Pazite, usvojen je jedan zakon, ja ga neću nazvati Lex Vlahušić jer su mnogi sudjelovali u njegovoj izradi i njegovu izglasavanju. Iz tog zakona se prebrisala obveza države i županije da sudjeluju u obnovi spomeničke baštine. Potresi su blizu, L'Aquila, Mostar, Crna Gora; Albanija, mi smo tako brzo u stanju zaboraviti tragedije i tu ćemo se župane pobrinuti da se vrati ono što je bilo u zakonu.  - kazao je Letunić.

Nada Ivanković je istaknula je kako će fokus staviti na izrade strategije razvoja civilnog društva.
peniczamjenici2- Mladi se moraju što više uključiti u rad udruga koje ne smiju služiti same sebi. Obrazovanje nam mora postati prioritet. U školstvo se ne ulaže dovoljno. Kroz projekte koje ćemo aplicirati na EU fondove ulagat ćemo u digitalizaciju škola, osigurati produženi boravak za učenike prvih i drugih razreda te staviti naglasak na obrazovanje na našim otocima. - rekla je Ivanković.
Penić je istaknuo kako se sa svojim timom u izbornu urtku u županiji uključio s ciljem mijenjanja negativnih trendova.

- Naš program je realan. Ne mislimo kao kolege iz suparničkih stranaka populistički obećavati brda i doline jer ni dragi Bog ne bi mogao ispuniti sve ono što su oni obećali sa sredstvima koja su u proračunu zadana. Neki dan se županijska vlast hvali da su za 70 projekata povukli 300 milijuna kuna. Većina novca, odnosno 150 milijuna kuna povučeno je za studentski dom. Ni taj projekt ne bi zaživio da nije bilo Grada Dubrovnika koji je dao 30 milijuna jer Sveučilište je dalo milijun kuna,  županija tri milijuna, a Grad Dubrovnik 30 milijuna kuna i povući će se 150 milijuna kuna.- rekao je Penić.

- Inače, slušam nebulozne izjave nekih političara da će s nedostatnim kadrovima Opće bolnice Dubrovnik otvoriti dnevnu bolnicu u Metkoviću, dakle to ne može ni malo dijete progutati.- rekao je SDP-ov kandidat za župana Davor Penić.

Stipo Gabrić Jambo nedavno je izjavio kako je Mira Buconić najbolja osoba na čelu županije kojega je Županija dubrovačko-neretvanska ikad imala. Sad, je li to zato jer pripadaju istoj stranci ili jer je to zaista tako, druga je stvar, no Mira Buconić, koja je već dugo u politici, osoba je koja zasigurno ima što za reći o predstojećim županijskim izborima. Puno toga, u razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr, bez dlake na jeziku ona je i rekla. Uhvatili smo je u Topuskom, u toplicama. Razgovor obavili telefonski, a prve riječi su joj bile kako bi ona županije ukinula.

Ona to ponavlja već neko vrijeme, odakle takva odioznost prema županijama, odnosno njihovom ustroju?
- Županije treba ukinuti. Bila sam županica, znam što se radi! S ovim ustrojem i ovlastima koje župan ima, ja bih županije ukinula. Tko nema novac, nema moć. Priča se o decentralizaciji, ali bez decentralizacije županije nisu potrebne, one su umjetne tvorevine i ja bi ih ukinula. Po vokaciji nisam bila političar. Došla sam u politiku s neba, iako Pero Vićan mi je prvi rođak i znači imam neke gene u sebi. No, posao župana je posao kao svaki drugi uz koji ne možeš utjecati na ništa. Dok sam bila županica pokrenuli smo neke projekte poput prvog muzeja vinogradarstva, festival Plavca malog koji je danas Dubrovnik Festiwine, Pelješke vinske pute... Ali, tu se ništa ne rješava, politika se ne rješava, tu, ona se događa u Zagrebu. Neke strančice pričaju da će iz Dubrovnika voditi politiku, ma tko će iz Dubrovnika voditi išta? Ako nemaš dobar odnos s Vladom, odnosno ako nisi ista stranka kao vladajućima ne možeš ništa. - rekla je Buconić.

DOBROSLAVIĆ IMA LOŠE ZAMJENIKE, BOLJE DA JE OSTAVIO OBULJENA

Odgovorila je na pitanje je li još misli da Nikola Dobroslavić pobjeđuje u prvom krugu.
- Istina, bila sam rekla da će Nikola pobijediti u prvom krugu. Stranka mu je jaka, a stranka glasa. I nije on napravio nijednu aferu! Neću govoriti što je napravio za županiju jer je moj stav da se za županiju ne može puno učiniti. Kad je bilo njegovo izvješće na Županijskoj skupštini rekla sam da ne može biti nego kako je napisao! Ali, više ne mislim da može pobijediti u prvom krugu. Trebao je ostaviti svoje zamjenike poput Davorka Obuljena, odnosno nekoga nalik njemu. Jambo uvijek kaže da župan treba biti iz Grada Dubrovnika, mora živjeti u Gradu Dubrovniku, a ne spavati u hotelu. - objasnila je, pojasnivši "koji je problem Dobroslavićevih zamjenika Žakline Marević i Joška Cebala".

- Loši su mu zamjenici! Nju ne znam. A, Cebalo? Kad biraš ljude da predstavljaju nešto, bilo to od recepcionera do političkih funkcija, biraš one koji će imati izgled, karizmu, držanje, stav... Mali jest zgodan, ali je pretih, premlad. - riječi su Mire Buconić.

GRMOJA IMA VIŠE ŠANSE OD PENIĆA

Vjeruje kako je najveći protukandidat Dobroslaviću Mostov Nikola Grmoja.
- Grmoja ima pametnih rečenica i može na osnovu Neretve odvesti izbore u drugi krug. Bez obzira što mislim da su mostovci stihijska grupa ljudi. Ne mogu reći propalih političara, ali kako sam doživjela, onih koji su htjeli biti prvi u nekoj stranci i nisu uspjeli pa su kao otpadnici svoje mjesto pronašli u Mostu. Ali, zanimljivo je kako odlaze jedan po jedan jer to nije stranka nego skup nezadovoljnika. Opet, Grmoja ima problem sa zamjenicima. - kazala je Mira Buconić.

- Žensku (Darija Pecotić, op.a.) ne znam. Ali, s Matom Tomljanovićem ništa ne može dobiti! Ja sam ga dovela u Županiju iako je bio u HDZ-u, rekla sam da možda posao može dobro obavljati. Sad mogu reći da je on najveća šteta koju sam napravila Dubrovačko-neretvanskoj županiji! On je moj najveći grijeh kao županice dubrovačko-neretvanske! - rekla je Mira Buconić.

Kazala je i što misli o šansama SDP-ovog kandidata za župana Davora Penića.
- Meni je Davor jako drag. Dobri smo prijatelji, ali on je široj javnosti dosta nepoznato ime. Uz to, SDP nema biračko tijelo. Oni misle da imaju, ali nemaju, za razliku od drugih sredina. Što naši saborski zastupnici i članovi Vlade rade za Dubrovnik? Nitko ništa! Osim Andra Vlahušića! On je u dvije godine u Vladi napravio više nego neki za cijeloga života. Opremio je bolnicu, sredio domove zdravlja... Nego, da se vratim na priču oko Penića. Izbori za župana se dobivaju u općinama i manjim mjestima. A Penić, ne da nema općine i manja mjesta, nego nema niti Grad zbog loše organizacije dubrovačkog SDP-a. - precizirala je Buconić.

JEDINO DUŽNA JAMBU

Pozdravila je koaliciju HNS-a i njezinog HSS-a.
- Mi smo uvijek bili prirodni partneri. No, mislim da nemaju jako ime kao kandidata za županicu. Opet, Snježana Holovka je iz Trpnja, gdje je i Dujmović bio općinski vijećnik. Ne bi Valentin Dujmović tek tako riskirao, radi se o rijetko dosljednom i pametnom političaru. Zna on tko je ona, dugo je radio s njom, ali ipak mislim da nema ona prevelike šanse. - prognozirala je Mira Buconić.

Iako ne vjeruje u županije, kaže, na izbore će izaći "jer je to građanska dužnost". Inače, ona je najavila i izlazak iz politike, ali kaže kako postoji šansa da je "Jambo stavi na listu", dodajući kako je "Jambo jedina opcija kojoj je nešto dužna u politici".

- Bila sam nezavisna pa sam s Jambom ušla u HSS. I uvijek sam bila pasivni član stranke, za razliku od donedavne predsjednice (Silvija Petrlić Saltarić, op.a.) koja je bila aktivni član pa brže-bolje ušla u HDZ. Takve ne volim niti sresti na putu! Dakle, najavila sam odlazak iz politike, ali pošto sam Jambu ostala dužna moguće je da se moje ime nađe na listi. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr Mira Buconić.

Zdrav čovjek ima tisuću želja, a bolestan samo jednu, da ozdravi, no dok troškovi zdravstvene skrbi rastu brže nego gospodarstvo društvo zahtijeva visoku kvalitetu zdravstvenih usluga i bolju dostupnost zdravstvene skrbi, kazao je SDP-ov kandidat za župana Davor Penić, osvrćući se na loše stanje u zdravstvu na državnoj razini koje se automatski prelijeva i na lokalne razine.

- Sustav zdravstva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je u velikim problemima. Naime, dubrovačka Opća bolnica osim s financijama, sve većih problema ima i s bolničkim kadrovima te opremom. U dubrovačkoj Općoj bolnici na pojedinim odjelima nedostaje liječnika, liste čekanja se preduge, pacijenti nezadovoljni, a nedovoljno se obnavlja i servisna oprema. - rekao je Penić, naglasivši kako u u OB Dubrovnik uvjeti rada iznimno loši.

- Gledajući to stanje kroz prizmu liječnika i ostalih zaposlenih u dubrovačkoj bolnici treba se zapitati u kakvim uvjetima rade, koliko imaju novca za lijekove, konac, opremu i kako unatoč svemu uspijevaju svoj posao obaviti profesionalno na zadovoljstvo pacijenata, ali i svoje osobno. Dakle, pitanje je kako pratiti trendove u medicini bez novca i dovoljnog broja liječnika? Liječnici su potplaćeni, jer ne podcjenjujući nikoga, satnica doktora specijalista u dežurstvu manja je od one koju imaju perači vjetrobranskih stakala na benzinskim postajama u ljetnim mjesecima, a da ne govorim o specijalizantima i sestrama.- ispričao je Penić.

- Neki liječnici rade i po tri tjedna bez dana odmora, neprospavanih noć, kod njih je prisutan kronični umor i normalno je da i kod njih, ali i kod pacijenata postoji opravdani strah da tijekom pregleda pacijenata, uspostavljanja dijagnoza i njihova liječenja nešto ne previde. Kad vidite u kakvim uvjetima naši liječnici i sestre rade ne treba nas čuditi što se gotovo svakodnevno odlučuju na odlazak u inozemstvo gdje u bolnicama i zdravstvenim ustanovama manje rade, manje su izloženi stresu, a više zarađuju. - kazao je Penić.

Kao liječnik i kao kandidat SDP-a za župana Dubrovačko-neretvanske županije Davor Penić ističe kako je spreman loše stanje u dubrovačkoj Općoj bolnici, kojoj osim stanovnika šireg dubrovačkog područja, gravitiraju i stanovnici ostatka Županije ,itekako popraviti. Saniranje stanja u dubrovačkoj bolnici jedna je od glavnih Penićevih programskih odrednica.

- Prvo je nužno poboljšati učinkovitost sustava i to kroz racionalizaciju sve većih troškova u zdravstvenom sustavu. Puno se može učiniti i kroz sredstva iz fondova Europske unije za jednaku dostupnost zdravstvenih usluga na sekundarnoj razini. Liječnici specijalisti potrebni su i na otocima, u dolini Neretve, u Župi i Konavlima. - rekao je Penić.

Naglasio je i kako je nužno liječnike zadržati u dubrovačkoj Općoj bolnici.
- Moramo subvencionirat stanovanje mladim liječnicima da bismo ih zadržali, posebno na otocima. Važno je subvencionirati deficitarne specijalizacije te povezati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Grad  i županiju u sponzoriranju specijalizacija.- smatra Penić.

- Trebamo politički djelovati prema HZZO –u oko izmjena mjesečnog paušala kojeg dobiva Opća bolnica Dubrovnik, a koji nije dostatan za normalno poslovanje. U bolnicu je nužno dovesti vrhunske specijaliste te kroz pregovore s HZZO-om postići da se vrijednost usluge podigne na višu razinu. Potrebno je postići i povećanje paušala. Opće bolnice u Zadru i u Šibeniku uspjele su dobiti bolje uvjete iako pružaju nižu razinu usluge. Važno je provoditi i dobru kadrovsku politiku i prema medicinskim sestrama i tehničarima, da i oni ne odu u inozemstvo. Pomorska medicina u OB Dubrovnik mora proširiti terapijske procedure s ciljem efikasnijih liječenja i stvaranja većih prihoda. Važno je i dalje razvijati palijativnu mrežu u županiji i subvencionirati produženu liječničku skrb od strane Grada i županije. - rekao je Penić.

Upozorio je kako je s ciljem ušteda potrebno što prije izraditi energetsku studiju o samoodrživosti zgrade OB Dubrovnik.

Naglasio je kako liječnici, unatoč naputku da smanje troškove u zdravstvu i dalje nalaze načine kako ne zakidati pacijente, brinući o njihovu zdravlju.

- Primarna zdravstvena zaštita nije preuzela ulogu čuvara zdravstvenog sustava. U većini zemalja Europske unije primarna zdravstvena zaštita riješi 70 posto slučajeva, a u Hrvatskoj oko 50 posto. Upravo to prebacivanje iz primarne na sekundarnu razinu usluge je rezultat slabosti postojećeg modela financiranja u kome nema utvrđenih standarda. - kazao je Penić.

- Pacijent je uvijek u pravu i svoju uslugu plaća na više načina, kroz doprinose na plaću, dopunsko osiguranje, kroz  državni proračun iz poreza i na kraju kroz privatno osiguranje i normalno je da za to očekuje dobru uslugu. Dosadašnje reforme su uglavnom na ekonomskim principima pokušavale izliječiti zdravstveni sustav, a prava pacijenata stavljala u drugi plan. S druge strane  ljudi imaju potrebu da svoje zdravstvene probleme rješavaju čim prije a sustav se tome opire. Ostanite zdravi da ne vidite bolestan zdravstveni sustav. - rekao je SDP-ov kandidat za župana Dubrovačko-neretvanske županije Davor Penić.

N.M.

SDP-ov kandidat za župana Dubrovačko-neretvanske županije Davor Penić u utorak je u Veloj luci predstavio svoj izborni program, a čiju okosnicu čini ravnomjeran razvoj cijele Županije s efikasnijom županijskom upravom, a s ciljem pružanja što boljeg servisa građanima.
Bolji servis za manje novca, visoka razina pouzdanosti, povjerenja, transparentnosti i efikasnosti usmjerena na naše stanovnike te smanjenje relativnog udijela potrošnje županijske uprave u županijskom proračunu, vizija je SDP-ova kandidata za župana Dubrovačko-neretvanske županije Davora Penića, koji je u Veloj Luci istaknuo kako samo snažna i efikasna županijska uprava može sačuvati položaj županije u predstojećoj reformi javne uprave,a s ciljem podizanja životnog standarda svih njezinih stanovnika.

Naglasivši kako je županiji nužan novi gospodarski zamah Penić je naveo kako turizam bilježi solidan rast, ali ne toliko da pokrene gospodarstvo. Naveo je kako županija bilježi trend dugoročnog smanjenja udijela poljoprivrede, ribarstva i prerađivačke industrije te naglasio kako županija nema strategiju razvoja poljoprivrede.
davorpenicvl2- Najveći udio u BDP-u per capita ima trgovina na veliko i malo, prijevoz, skladištenje, smještaj i restorani. Više od 80 posto ostvaruje se uslugom, dok industrija u DNŽ ima vrlo mali udio. Stopa nezaposlenosti je 15,9 posto, dok je na razini Hrvatske 16,2 posto. Kad je u pitanju nautički turizam imamo samo šest luka za nautičare, a dvije nisu kategorizirane i jedno sidrište, 714 vezova, što ne zadovoljava potrebe u sezoni. - kazao je Penić.

Naveo je i mjere za oporavak gospodarstva županije.
- Dubrovačko-neretvansku županiju treba razvijati kao jedinstvenu destinaciju. Nužno je stimulirati multisektorsku gospodarsku aktivnost te udruživanje poljoprivrednika i ribara u klastere. Gospodarstvo ćemo osnažiti novim konkretnim mjerama kao što su nove kreditne linije, subvencioniranje kamata poduzetnicima, a nužno je osnivanje jamstvenog fonda za prerađivačku industriju. Na izradi europskih projekata potrebno je zaposliti 20 posto više ljudi jer cilj je iz europskih fondova u četiri godine mandata izvući 600 milijuna eura. - rekao je Penić.

SDP-ov kandidat za župana davor Penić obećao je i otvaranje dvije tisuće radnih mjesta za visokoobrazovane kadrove te 500 novih mjesta za pripravnike za zanimanja kao što su inženjeri geodezije, strojari, liječnici i građevinari.
davorpenicvl1

N.Metković

SDP-ov kandidat za župana dubrovačko-neretvanskog Davor Penić, inače liječnik po struci, na svojem Facebook profilu komentirao je najavu ministra zdravstva Milana Kujundžića o spajanju bolnica. Podsjetimo, radi se o ministrovoj ideji koju je prvi put izložio početkom ove godine.

Ideja je da se spajanje izvrši do kraja godina, a obuhvatilo bi Opću bolnica Šibensko-kninske županije i Opću i veteranska bolnicu “Hrvatski ponos” Knin, Županijsku bolnica Čakovec i Opću bolnicu Varaždin, Opću županijsku bolnicu Vukovar i Opću županijsku bolnicu Vinkovci, Opću bolnicu “Dr. Josip Benčević” Slavonski Brod i Opću bolnicu Nova Gradiška te Opću županijsku bolnicu Požega i Gradsku bolnica Pakrac. Plan je da se pojedini odjeli ovih bolnica spoje.

"Ministar Kujundžić u svom planu restrukturiranja forsira spajanje bolnica da bi imao manje upravljačkih timova, manju cijenu u javnoj nabavi, manji broj akutnih postelja. Sad pred lokalne izbore, izdvaja Opću bolnicu u Novoj Gradiški iz Slavonsko-brodske. Svi imaju pravo na jednaku kvalitetu i dostupnost sustava zdravstvene skrbi, a ne da se toga sjetimo pred izbore, a poslije izbora zaboravimo obećanja." - riječi su Davora Penića.

Inače, nije ovo prvi put da Penić komentira stanje u zdravstvu. Posebno oštar na prošloj sjednici Županijske skupštine bio je po pitanju Opće bolnice Dubrovnik, odnosno otvaranja dnevne bolnice u Metkoviću. I tada, kao i sad, smetaju me predizborna obećanja. Naime, Penić je na sjednici Županijske skupštine kazao kako dnevna bolnica jest potrebna Metkoviću, ali je i naglasio kako je sve to "ajde da se sad nešto pred izbore napravi".

- Ako zagrebemo ispod površine shvatit ćemo da nema dovoljno specijalista koji bi mogli to pokriti. OB Dubrovnik ima financijskih i kadrovskih problema. Pa nekome sa strane može biti čudno kako ulažu, a nemaju za sebe. - direktan je bio vijećnik SDP-a Davor Penić na sjednici Županijske skupštine.

U prikupljanje potpisa za kandidaturu uključio se u nedjelju i SDP-ov kandidat za župana dubrovačko – neretvanskog Davor Penić.

Penić u kampanju kreće pod motom „Rješenja, ne obećanja“, a u razgovoru s građanima u nedjelju ispred Sponze poslušao je i koji problemi tište Dubrovčane i što kao mogući župan može učiniti da ih riješi.
penpotpisi2

D.M.

Stranica 1 od 3

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
cistocareciklazno 250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250
transporterban250