Dom Marina Držića i Gimnazija Dubrovnik predstavili su program "Marin Držić u očima gimnazijalaca". Ovom prigodom gimnazijalci su izveli ulomak iz Držićeve komedije "Skup". Recitirali su i pjesme iz Držićeve zbirke Pjesni ljuvene.

Također, predstavljena je i publikacija "Dundo Maroje u očima gimnazijalaca", a izložena su djela nastala na likovnoj radionici pod nazivom „Tirena (sukob dobra i zla)“.

Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić rekao je kako se radi o projektu koji se već dvije godine razvija. Naveo je kako je jedna aktivnost vodila drugoj, misleći pritom na dramsko-scenski program, recitacije te likovne radinioce. Objasnio je kako su gimnazijalci lani sudjelovali u zajedničkom polaganju vijenaca u Milanu, na posljednjem počivalištu Marina Držića. Stoga, zaključio je "kako niti ovaj projekt nije pao s neba već je do njega dovelo niz zajedničkih aktivnosti gradskih ustanova u kulturi i Gimnazije".

Ravnateljica Gimnazije Dubrovnik Katarina Tolja izrazila je zadovoljstvo što su gimnazijalci sudjelovali u ovom projektu.

V.S.

Samostalna izložba slikarice Lene Kramarić pod nazivom "Dnevnik čitanja" otvorena je večeras u Domu Marina Držića. Izložbu čini deset slika u kombiniranoj tehnici i jedinstvena knjiga umjetnice.

Radovi su nastali kao rezultat umjetničinog istraživanja života i stvaralaštva Marina Držića te tradicije, običaja i povijesti Grada. Umjesto vođenja klasičnog dnevnika čitanja, Lena Kramarić svoja otkrića zabilježila je u formi tekstualnih crteža i slojevitih slika.

Povjesničarka umjetnosti Sonja Švec Španjol u katalogu je zapisala:

„Držićev svijet otvorio je Leni Kramarić posve nove i do sada neistražene mogućnosti izričaja. U svakom radu umjetnica obrađuje pojam, ideju, viziju, rečenicu ili životno geslo koji su joj zadržali pažnju i potaknuli ju na stvaranje. Univerzalnost i svevremenost Držićevih promišljanja nadilaze stereotipna ponašanja i očekivanja, te upućuju na oštroumnog promatrača razvijene sposobnosti prilagodbe, što se i očituje u Leninom radu kroz česte reference na snažne društvene poruke koje je Držić svojim književnim djelima prenosio u svijet. I dok je humor glavna karakteristika britkog Držićevog pera, sanjivost je ključna vizualna odlika slika Lene Kramarić, a ujedinjuje ih emocija koju prenose u svom primarnom izričaju. Nemiran duh, svestranost, buntovnost, inovativnost, osjećaj za pravdu i kritičnost prema svijetu temelj su modificiranja umjetničine osobne likovne prizme. Slojevitom gradnjom slike Lena isprepliće spoznato i osobno, te na površini platna formira strukture ispunjene mislima, željama, planovima i očekivanjima kojima komunicira unutarnji svijet koristeći vizualne kodove vanjskog svijeta." - zapisala je Švec Španjol.

Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić rekao je kako iza ove izložbe stoji odličan rad.

- Lena je svakom slika ušla u Držića. Svaka slika večeras predstavlja osebujni rad. Kad sam pogledao obrise slika, pitao sam Lenu kako je to uspjela. A ona je u principu dala samu sebe. Vjerujte mi da je uspjela proniknuti u Držićev bit, njegov život. - rekao je Matić.

Izložbu je otvorio predsjednik Upravnog vijeća Doma Marina Držića Pavo Jančić.

O autorici:

Lena Kramarić rođena je 1982. godine u Zagrebu. Nakon završene Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu upisuje Akademiju likovnih umjetnosti gdje je diplomirala 2008. godine na nastavničkom odsjeku smjer slikarstvo, te nastavlja obrazovanje na Poslijediplomskom doktorskom studiju slikarstva. Uz likovno stvaralaštvo radila je i kao profesorica povijesti umjetnosti, kreirala i vodila likovne radionice, a bavi se grafičkim dizajnom, izradom ilustracija i dizajnom interijera. Izlagala je na brojnim grupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i svijetu. Članica je HDLU-a. Živi i radi u Dubrovniku.

V.S.

Samostalna izložba uspješne mlade slikarice prepoznatljivog sanjarskog izričaja Lene Kramarić otvorit će se u Domu Marina Držića u petak, u 20 sati. Izložbu „Dnevnik čitanja“ čini 10 slika u kombiniranoj tehnici i jedinstvena knjiga umjetnice.

Radovi su nastali kao rezultat umjetničinog pomnog i slojevitog istraživanja života i stvaralaštva Marina Držića, te tradicije, običaja i povijesti Grada. Umjesto vođenja klasičnog dnevnika čitanja, Lena Kramarić svoja otkrića bilježi u formi tekstualnih crteža i slojevitih slika. Svaki motiv je okidač, poveznica ili temelj za razradu nečeg novog i osobnog. Držićevi osebujni likovi podsvjesno ulaze u likovni rukopis i ikonografiju Lene Kramarić, dok se riječi postepeno transformiraju u likovni govor i postaju glavno interpretativno sredstvo suvremenog društva. Pod krinkom veselja, zabave i komike Marin Držić i Lena Kramarić otkrivaju dublju sliku – sliku stanja psihe i sliku stanja društva – ondašnjeg i današnjeg.

Iz predgovora katalogu povjesničarke umjetnosti i muzeologinje Sonje Švec Španjol: „Držićev svijet otvorio je Leni Kramarić posve nove i do sada neistražene mogućnosti izričaja. U svakom radu umjetnica obrađuje pojam, ideju, viziju, rečenicu ili životno geslo koji su joj zadržali pažnju i potaknuli ju na stvaranje. Univerzalnost i svevremenost Držićevih promišljanja nadilaze stereotipna ponašanja i očekivanja, te upućuju na oštroumnog promatrača razvijene sposobnosti prilagodbe, što se i očituje u Leninom radu kroz česte reference na snažne društvene poruke koje je Držić svojim književnim djelima prenosio u svijet. I dok je humor glavna karakteristika britkog Držićevog pera, sanjivost je ključna vizualna odlika slika Lene Kramarić, a ujedinjuje ih emocija koju prenose u svom primarnom izričaju. Nemiran duh, svestranost, buntovnost, inovativnost, osjećaj za pravdu i kritičnost prema svijetu temelj su modificiranja umjetničine osobne likovne prizme. Slojevitom gradnjom slike Lena isprepliće spoznato i osobno, te na površini platna formira strukture ispunjene mislima, željama, planovima i očekivanjima kojima komunicira unutarnji svijet koristeći vizualne kodove vanjskog svijeta.“

Lena Kramarić rođena je 1982. godine u Zagrebu. Nakon završene Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu upisuje Akademiju likovnih umjetnosti gdje je diplomirala 2008. godine na nastavničkom odsjeku smjer slikarstvo, te nastavlja obrazovanje na Poslijediplomskom doktorskom studiju slikarstva. Uz likovno stvaralaštvo radila je i kao profesorica povijesti umjetnosti, kreirala i vodila likovne radionice, a bavi se grafičkim dizajnom, izradom ilustracija i dizajnom interijera. Izlagala je na brojnim grupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i svijetu. Članica je HDLU-a. Živi i radi u Dubrovniku.

DPP

Povodom Međunarodnog dana muzeja, sve ono što je nastajalo na glazbenim i dramskim radionicama Doma Marina Držića, predstavljeno je mnogobrojnoj publici danas u Domu, u kojemu je tako oživio pravi renesansni duh. Radionice su trajale tri mjeseca, a pohađali su ih učenici osnovnih i srednjih škola iz Dubrovnika kao i iz susjednih općina.

Radi se o dramskoj radionici „Nadnaravna bića u Držićevim djelima“ koja se održala pod mentorstvom prof. glazbe i kazališne skladateljice Paole Dražić Zekić i akademskog glumca Hrvoja Sebastijana te glazbenoj radionici „Držićeve vile i božice u sviranju i pjevanju“ održanoj pod mentorstvom prof. glazbe Sanje Dražić.

Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić kazao je kako DMD posebnu pozornost posvećuje pedagoškoj djelatnosti i radu s mladim osobama.

- Naša djeca kroz ove radionice i doživljajno-iskustveno učenje nisu ovdje samo da bi naučili o Držiću. Ono kroz Držića uče o povijesti Grada i to je jednostavno nešto što je prožeto kroz radionice. Dakle, Držić i kultura Grada. Zašto onda djeca? Kroz radionice ova ustanova gaji upravo taj rad s djecom da bi danas-sutra imali ovu djecu kao kulturne čimbenike Grada. - objasnio je ravnatelj DMD-a Nikša Matić.

V.S.

Predstavljanje glazbene i dramske radionice Doma Marina Držića povodom Međunarodnog dana muzeja održat će se u Domu, u petak, u 19 sati. Radionice su trajale tri mjeseca, a pohađali su ih učenici osnovnih i srednjih škola škola iz Dubrovnika kao i iz susjednih općina.

Radi se dramskoj radionici „Nadnaravna bića u Držićevim djelima“ pod mentorstvom prof. glazbe i kazališne skladateljice Paole Dražić Zekić i akademskog glumca Hrvoja Sebastijana i glazbenoj radionici „Držićeve vile i božice u sviranju i pjevanju“ pod mentorstvom prof. glazbe Sanje Dražić.

Dom Marina Držića posebnu pozornost posvećuje pedagoškoj djelatnosti i radu s mladim osobama kako bi iskustvenim doživljajnim učenjem, između ostalog, usvojili nova znanja o nadnaravnim bićima u Držićevim djelima, što ona čine ljudima, a što ljudi čine njima. Polaznici dramske radionice, njih trideset i troje, su proučavali odlomke iz Grižule, Tirene, Skupa, Arkulina i Dunda Maroja, Venere i Adon i Novele od Stanca a polaznici glazbene radionice, njih jedanaest, su nam pjevanjem i sviranjem različitih instrumenata dočarali glazbu iz Držićevog doba.

Prvenstveni cilj radionica Doma Marina Držića je da se u svrhu poticanja kreativnosti mladih ljudi te znatiželje i potrebe za stjecanjem novih znanja dočara život renesansnog Dubrovnika, a posebice da im pobudimo zanimanje za život i djelo najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića.

"Koristimo ovu priliku da zahvalimo svim voditeljima radionica, pokroviteljima i medijima, prije svega Gradu Dubrovniku, osnivaču Doma Marina Držića te svima koji su na bilo koji način dali svoj doprinos u izvođenju kreativnih radionica kako bi se oživio duh renesanse u Domu Marina Držića." - navodi se u pozivu Doma Marina Držića.

DPP

U Domu Marina Držića predstavljen je zbornik radova objavljen kao posebno izdanje talijanskog znanstvenog časopisa "Il capitale culturale". Zbornik je u cijelosti posvećen istraživanjima vezanima uz konstruiranje kulturnih identiteta izraženih kroz umjetnička djela i arhitekturu institucija Schiavona/Ilira od 15. do 18. stoljeća.

Zbornik su predstavili dr.sc. Jasenka Gudelj, dr.sc. Giuseppe Capriotti, dr.sc. Anita Ruso i mag. pov.umj. Ivan Viđen. Kroz zbornik ujedno su predstavljeni rezultati projekta Hrvatske zaklade za znanost "Vizualiziranje nacionalnog. Bratovštine i kolegiji Schiavona/Illira u Italiji i razmjena umjetničkih iskustava s jugoistočnom Europom (15. - 18. st.)" voditeljice dr. sc. Jasenke Gudelj.

Zbornik radova o Skjavonima (iseljenici s istočne obale Jadrana) u Italiji mapira njihovu prisutnost u gradovima Apeninskog poluotoka u kojima su Skjavoni bili naručitelji vrhunskih umjetničkih djela poput ciklusa Vittorea Carpaccia u Veneciji.

Żivot Skjavona inspirirao je zasigurno i Marina Držića. Likovi Vidrine najpoznatije komedije Dundo Maroje nesumnjivo se kreću među rimskim skjavonima o čemu govori i jedno od istraživanja u zborniku. Jedan od istraživača, povjesničar arhitekture Giuseppe Bonaccorso, čiji se članak nalazi u novom broju časopisa Il capitale culturale , uz pomoć topografije koja se spominje u Dundu Maroju pokušao je doći do podataka o Dubrovčanima koji su tada boravili u Rimu.

U predstavljanju Zbornika kao i rezultata projekta sudjelovat će dr.sc. Jasenka Gudelj, dr.sc. Giuseppe Capriotti, dr.sc. Anita Ruso i mag. pov.umj. Ivan Viđen.

DPP

U Domu Marina Držića, u utorak, u 19 sati, predstavit će se zbornik radova objavljen kao posebno izdanje talijanskog znanstvenog časopisa "Il capitale culturale". Zbornik je u cijelosti posvećen istraživanjima vezanima uz konstruiranje kulturnih identiteta izraženih kroz umjetnička djela i arhitekturu institucija Schiavona/Ilira od 15. do 18. Stoljeća, a ujedno će se predstaviti rezultati projekta Hrvatske zaklade za znanost "Vizualiziranje nacionalnog. Bratovštine i kolegiji Schiavona/Illira u Italiji i razmjena umjetničkih iskustava s jugoistočnom Europom (15. - 18. st.)" voditeljice dr. sc. Jasenke Gudelj.

Zbornik radova o Skjavonima (iseljenici s istočne obale Jadrana) u Italiji mapira njihovu prisutnost u gradovima Apeninskog poluotoka u kojima su Skjavoni bili naručitelji vrhunskih umjetničkih djela poput ciklusa Vittorea Carpaccia u Veneciji.

Żivot Skjavona inspirirao je zasigurno i Marina Držića. Likovi Vidrine najpoznatije komedije Dundo Maroje nesumnjivo se kreću među rimskim skjavonima o čemu govori i jedno od istraživanja u zborniku. Jedan od istraživača, povjesničar arhitekture Giuseppe Bonaccorso, čiji se članak nalazi u novom broju časopisa Il capitale culturale , uz pomoć topografije koja se spominje u Dundu Maroju pokušao je doći do podataka o Dubrovčanima koji su tada boravili u Rimu.

U predstavljanju Zbornika kao i rezultata projekta sudjelovat će dr.sc. Jasenka Gudelj,  dr.sc. Giuseppe Capriotti, dr.sc. Anita Ruso i mag. pov.umj. Ivan Viđen.

DPP

Nakon višemjesečne likovne radionice s djecom "Život Marina Držića u stripu", koja se u organizaciji Doma Marina Držića održavala pod vodstvom akademske slikarice i prof. likovne kulture Rajne Inić i akademskog slikara i prof. likovne kulture Ivana Peraka, mladi dubrovački umjetnici javnosti će u ponedjeljak, u 19 sati, u Domu Marina Držića predstaviti rezultate svoga rada.

Radionica je okupila 29 polaznika, tijekom koje su učenici slikali biografske elemente (od rođenja do smrti) najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića u tehnici akrila na kapafixu. Učenici su bili podijeljeni u dvije grupe, pri kojoj su učenici pod mentorstvom Rajne Inić slikali umjetničkim stilom pop art po uzoru na slikara Roya Lichtensteina, a grupa pod mentorstvom Ivana Peraka je slikala slobodnim stilom.

Dom Marina Držića posebnu pozornost posvećuje pedagoškoj djelatnosti i radu s mladim osobama kako bi iskustvenim doživljajnim učenjem, između ostalog, usvojili nova znanja likovnim izražavanjem, upoznavanjem i obilaskom autentičnih lokacija koje se spominju u Držićevim djelima, odnosno kako bi polaznike radionica što više zainteresirali za život renesansnog Dubrovnika a posebice za život i djelo Marina Držića.

DPP

Samostalna izložba slikara-grafičara Duje Medića pod nazivom "Poziv dum Marina Držića" otvorena je večeras u Domu Marina Držića. Izložbu čini 26 crteža olovkom na temu Držićevog svećenstva.

Kako je rečeno na otvaranju, ideja o izložbi nastala je nakon propovijedi biskupa Mate Uzinića na misi zadušnici održanoj 3. svibnja 2017. godine povodom obilježavanja 450 obljetnice Vidrine smrti. Biskup Uzinić je tada naglasio "kako u katoličanstvu ne postoji nasljedno svećenstvo te kako je jedna od velikih nepravdi posmrtno napravljenih Držiću upravo vjerovanje da je njegov poziv bio odgovor na obiteljsku tradiciju i njihovu lošu financijsku situaciju".

Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić rekao je kako je povod izložbe znanstveno-istraživački rad o Držićevom svećeničkom pozivu, ali ujedno i umjetnički odgovor na taj znanstveno-istraživački rad.

- Zašto nam je upravo propovijed biskupa Uzinića bila smjerokaz za ovu izložbu? Zato jer je tada biskup Uzinić upozorio da je nepravda učinjena svećeniku Marinu Držiću. Kao da je taj njegov put bio marginaliziran. Na to je biskup Mate Uzinić posebno upozorio. Svećenički poziv Držića kao svećenika je Božji poziv. Drugi smjerokaz nam je bio rad dominikanca Stjepana Krasića, laureata za životno djelo Grada Dubrovnika u prethodnoj godini. On je napisao članak "Držić-nemirni klerik". I nakon toga se rodila ideja s kustosicom izložbe dr.sc. Anitom Ruso o ovoj izložbi. - rekao je Matić, naznačivši i "kako je rad umjetnika Medića izuzetno vrijedan, ističući kako je u stvaranju izloženih radova potrošio više od 300 olovaka".

Kustosica izložbe povjesničarka umjetnosti dr.sc. Anita Ruso pojasnila je kako se Medić uhvatio u koštac s nezahvalnom temom. Navela je kako Medić ne crta obrise i kako njegova olovka nije skicozna, već kako je rekla "Duje s njom gradi jedan čvrsti trodimenzionalni svijet bogatih i opipljivih volumena".

Također, Ruso je u katalogu zapisala:

„Marginalizirani dio života najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića (1508. – 1567.) koji je zadužio europsku, pa time i svjetsku povijest književnosti, bez sumnje je njegovo svećenstvo. Nijedan istraživač dosad nije se integralno posvetio tom aspektu Držićeve biografije. Kad nečemu tako neopipljivom kao što su odluke jednog čovjeka 16. vijeka poželimo dati oblik – jer sve je oblik, i sam život je oblik, kako kaže Balzac – okrećemo se umjetniku. Onda kad nam znanost ne ide „na ruku“ legitimno je, dapače poželjno, prizvati umjetnost ne bi li nam ona otvorila neka nova vrata. Izložbom Duje Medića „Poziv dum Marina Držića“ uzdrmat će se zasigurno to, već pomalo uštogljeno, stajalište prema Držiću kao svećeniku koji je svoje zaređenje prihvatio kao „obiteljsku obavezu“… Samo je umjetnik velike erudicije, znatiželje i strpljenja mogao svojim sjenovitim i čvrstim oblicima izgraditi jedan svijet iz budućnosti koji nije ništa drugo nego svijet prošlosti, a njegove univerzalne ideje posve ga pretaču u sadašnjost. Nadnaravan je to svijet, dalek i pun tajni, ali i posve realističan u svojim asocijacijama i simbolikama.“ - zapisala je Anita Ruso u katalogu izložbe.

Autor Medić zahvalio se svima zaslužnima za realizaciju ove izložbe, koja ostaje otvorena do 20. svibnja.

Duje Medić rođen je 1986. godine u Makarskoj. 2010. godine diplomirao je na grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Nevenke Arbanas. Član je HDLU-a, HULU-a, HULULK-a i HZSU-a. 2016. godine kao vanjski suradnik radio je na Grafičkom fakultetu u Zagrebu. Osim brojnih grupnih izložbi na kojima je izlagao u Hrvatskoj Duje Medić izlagao je i na nekoliko međunarodnih grupnih izložbi i to u Sloveniji, Makedoniji, Slovačkoj i Portugalu. Jedan je od autora grupne grafičke mape Ex Libris u nakladi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te samostalne grafičke mape Kainovu plemenu. 2016. primljen je na umjetničku rezidenciju Cité International des Arts u Parizu.

Četvrtak, 05 Travanj 2018 10:32

Izložba Duje Medića u Domu Marina Držića

Samostalna izložba jednog od najistaknutijih slikara-grafičara mlađe generacije Duje Medića otvorit će se u Domu Marina Držića u subotu, u 19 sati.

Izložbu „Poziv dum Marina Držića“ čini 26 crteža olovkom koji su nastali kao odgovor umjetnika Duje Medića na marginaliziranu temu svećenstva Marina Držića. Medić temu obrađuje koristeći drugačije stilske vokabulare, ali i različite introspektivne procese. Ponekad ga u vizualizaciji pojedine teme inspiriraju rodna Brela, ponekad afričke maske, a istodobno je sklon i miješanju realističnih, nadrealističnih i apstraktnih elemenata koji čine neobično koherentnu cjelinu.

Tema koja se na prvu pomisao čini kao stvorena za povjesničara postala je savršena potka za umjetnika. On ne posjeduje povijesne dokaze, ali posjeduje odlučnost da Držićevo svećenstvo prikaže kao Božji poziv, a ne kao prihvaćanje „obiteljske tradicije“. U propovijedi na misi zadušnici održanoj 3. svibnja 2017. povodom obilježavanja 450 obljetnice Vidrine smrti, biskup dubrovački, monsinjor Mate Uzinić naglasio je kako u katoličanstvu ne postoji nasljedno svećenstvo te kako je jedna od velikih nepravdi posmrtno napravljenih Držiću upravo vjerovanje da je njegov poziv bio odgovor na obiteljsku tradiciju i njihovu lošu financijsku situaciju.

Iz predgovora katalogu povjesničarke umjetnosti dr.sc. Anite Ruso: „Marginalizirani dio života najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića (1508. – 1567.) koji je zadužio europsku, pa time i svjetsku povijest književnosti, bez sumnje je njegovo svećenstvo. Nijedan istraživač dosad nije se integralno posvetio tom aspektu Držićeve biografije. Kad nečemu tako neopipljivom kao što su odluke jednog čovjeka 16. vijeka poželimo dati oblik – jer sve je oblik, i sam život je oblik, kako kaže Balzac – okrećemo se umjetniku. Onda kad nam znanost ne ide „na ruku“ legitimno je, dapače poželjno, prizvati umjetnost ne bi li nam ona otvorila neka nova vrata. Izložbom Duje Medića „Poziv dum Marina Držića“ uzdrmat će se zasigurno to, već pomalo uštogljeno, stajalište prema Držiću kao svećeniku koji je svoje zaređenje prihvatio kao „obiteljsku obavezu“… Samo je umjetnik velike erudicije, znatiželje i strpljenja mogao svojim sjenovitim i čvrstim oblicima izgraditi jedan svijet iz budućnosti koji nije ništa drugo nego svijet prošlosti, a njegove univerzalne ideje posve ga pretaču u sadašnjost. Nadnaravan je to svijet, dalek i pun tajni, ali i posve realističan u svojim asocijacijama i simbolikama.“

Duje Medić rođen je 1986. godine u Makarskoj. 2010. godine diplomirao je na grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Nevenke Arbanas. Član je HDLU-a, HULU-a, HULULK-a i HZSU-a. 2016. godine kao vanjski suradnik radio je na Grafičkom fakultetu u Zagrebu. Osim brojnih grupnih izložbi na kojima je izlagao u Hrvatskoj Duje Medić izlagao je i na nekoliko međunarodnih grupnih izložbi i to u Sloveniji, Makedoniji, Slovačkoj i Portugalu. Jedan je od autora grupne grafičke mape Ex Libris u nakladi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te samostalne grafičke mape Kainovu plemenu. 2016. primljen je na umjetničku rezidenciju Cité International des Arts u Parizu.

DMD

Stranica 1 od 6

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250