U suradnji Dubrovačkih muzeja i Etnografskog muzeja Split izložba o kulturi masline i maslinovom ulju otvorena je u petak. Autorice izložbe su Ida Jakšić i Ivana Vuković iz Etnografskog muzeja u Splitu.

Cjeline obrađene na ovoj izložbi obuhvaćaju pregled osnovnih sorta, zatim berbu, transport i pohranu maslina do njihove prerade „na malo“ te u uljarama, kao i običaje i vjerovanja vezana uz maslinu.

- Maslinarstvo nije dosad bilo obrađivano u stoljetnoj tradiciji Etnografskog muzeja Split. Neposredni povod nastanka izložbe bio je osmi Međunarodni simpozij maslinara, najveći svjetski skup te vrste, koji je održan u Splitu krajem 2016. godine. Kroz povijest su se na našem podurčju smjenjivali periodi procvata i zamiranja maslinarstva ovisno o društvenim prilikama. Ova dugovječna, izdržjiva i skromna biljka trajno nam je stajala na raspolganju kao izvor topline i svjetlosti te je uz vinovu lozu u prošlosti umnogome uvjetovala i egzistenciju lokalnog stanovništva. - rekla je Ida Jakšić.

Izložbu je otvorila članica Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja Martina Velić, a u otvaranju izložbe sudjelovala je i voditeljica Etnografskog muzeja Dubrovačkih muzeja Barbara Margaretić koja je zahvalila Etnografskom muzeju Split na suradnji.

Izložba će ostati otvorena do 22. listopada.

V.S.

Dubrovački muzeji od nedjelje prelaze na novo radno vrijeme. Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana) radit će od 9 do 18 (ponedjeljkom zatvoreno), a Etnografski muzej (žitnica Rupe)od 9 do 16 ( utorkom zatvoreno).

Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor) radit će kao i do sad, od 9 do 18, svaki dan, kao i Izložbe „Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku i okolici“ i „Revelin – Arheološka istraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaonica“ (Tvrđava Revelin), od 10 do 16 (srijedom zatvoreno).

Novo radno vrijeme trajat će do 2. studenog, kada će se radno vrijeme opet mijenjati, o čemu će Dubrovački muzeji obavijestiti pravovremeno.

DPP

Predavanje i izložba "Manaki - etnologija i vizualna antropologija" Nade Genevska Bračić iz Instituta za zaštitu spomenika kulture i Muzeja u Bitoli održat će se 12. rujna 2018. u žitnici “Rupe” s početkom u 19 sati.

Stvaralaštvo braće Manaki je od velikog značaja za kulturno nasljeđe. Njihova djelatnost se prožima na više sfera društvenog i kulturnog života Makedonije a njihove fotografije, filmski zapisi kao i filmski prikazi dio su nasljeđa Balkana.

Fotografsku djelatnost započeo je stariji brat, Janaki Manaki 1898. godine u Janini (u današnjoj sjevernoj Grčkoj) gdje sa osnovama fotografije upoznaje i uvodi i mlađeg brata Miltona. Najznačajniji dio njihovog stvaralaštva nastaje dolaskom u Bitolu gdje otvaraju studio za umjetničku fotografiju na glavnoj ulici - "Sirok sokak".

U 1905. Janaki u Londonu kupuje kameru "Bioskop 300" čime započinje i njihova snimateljska djelatnost i time postaju prvi snimatelji na Balkanu.
Etnološki je značajan broj materijala (fotografija) slikanih u njihovom rodnom mjestu - Avdala, ali i u drugim mjestima gdje su živjeli Vlasi. U Makedoniji su napravili veliki broj fotografija kao i snimaka po selima bitoljskog područja s temama iz svakodnevnog života, svadbi, portreta koji danas predstavljaju osnove za daljnja istraživanja.

Sa prvim snimljenim filmom "baba Despina" kako na "rodenu" obrađuje vunu, započinje i vizualna antropologija u Makedoniji. Iz tog opsega za etnologiju su značajni i filmovi "Domaći posao", Vodice" i dr.
Fotografsko nasljeđe braće Manaki danas se čuva u povijesnom arhivu Makedonije (područni odjel Bitolj) gdje se nalaze pohranjene i njihova kamera 300 kao i druga fotografska oprema.

Snimljeni materijali se od 1978. godine čuvaju u kinoteci Makedonije, a u njihovu čast, u Bitolju se svake godine održava i međunarodni festival filmske kamere "braća Manaki" posvećen kinematografima.

DPP

Izložba „Kartografska baština iz fundusa Pomorskog muzeja u Dubrovniku“ autorice Ane Kaznačić Skurić bit će otvorena u Kneževu dvoru u ponedjeljak, u 20 sati.

Izložbom će biti predstavljen dio kartografske zbirke koja se čuva u fundusu Pomorskoga muzeja u Dubrovniku, a koja sadrži preko 500 primjeraka karata, planova, globusa i atlasa, nastalih u širokom vremenskom rasponu – od 16. do 20. stoljeća.

Kroz tri tematske cjeline - kartografija europskih zemalja, kartografija Dubrovačke Republike i pomorska kartografija Jadrana – bit će prezentirano ukupno 87 kartografskih djela. Od kartografskih radova odabrane su karte najboljih europskih kartografa iz 17., 18. i 19. stoljeća, prve pomorske karte Jadrana iz druge polovine 18. i prve polovine 19. stoljeća, pomorske karte nacionalnih europskih hidrografskih ureda iz 19. i 20. stoljeća, rukopisne karte Dubrovačke Republike dubrovačke provenijencije, kao i karta Dubrovačke Republike Miha Pešića iz 1746. godine posuđena iz Državnog arhiva u Dubrovniku, portulanski atlas Sredozemlja iz 1649. godine iz glasovite radionice obitelji Oliva iz Messine, tiskana izdanja starih atlasa nastalih od 16. do 20. stoljeća i terestrički globusi iz 18. i 19. stoljeća. Velik broj kartografskih djela na ovoj izložbi izložen je po prvi put. Odabrana građa na najbolji način oslikava razvojni put kartografije tijekom povijesti, pretežito pomorske, i ujedno predstavlja reprezentativna dostignuća europskih kartografa.

Kartografska zbirka koja se čuva u fundusu Pomorskog muzeja jedan je od važnih segmenata dubrovačke i hrvatske kulturne baštine. U njoj su zastupljeni sadržajno vrlo raznoliki kartografski prikazi hrvatske obale Jadrana, Dubrovačke Republike, Sredozemlja, Europe i ostalih dijelova svijeta. Riječ je uglavnom o tiskanim izdanjima, iako su zastupljene i rukopisne karte.

Stare karte iznimno su značajno kulturno dobro i kao dio pisane kulturne baštine jednog naroda vrijedan su povijesni izvor koji svjedoči o prostoru i vremenu u kojem su kartografska djela nastala, a ujedno su i važan izvor podataka za znanstvena istraživanja.

Izložbu prati i reprezentativni dvojezični katalog koji, uz poglavlja o povijesnom pregledu kartografije, razvoju pomorske kartografije i kartografije u Dubrovačkoj Republici, donosi i popis kataloških jedinica, stručno obrađenih prema Međunarodnom standardu za opis kartografskog gradiva – ISBD(CM), prilagođen muzejima, kao i popis kartografa, gravera i izdavača. Na otvorenju izložbe katalog će biti dostupan u muzejskoj prodavaonici u Kneževu dvoru po promotivnoj cijeni od 210 kuna.

Likovni postav izložbe potpisuje studio Rašić + Vrabec, a izložba ostaje otvorena do 15. studenoga 2018.
PlakatB1 KB

J.A.B.

Dubrovački povijesni brodovi naziv je nove edukativne bojanke Dubrovačkih muzeja koja, osim predložaka za bojanje, donosi i osnovne informacije o dubrovačkim povijesnim brodovima.

Uz pomoć već dobro poznatih edukativnih maskota Dubrovačkih muzeja Pavlu i Điva, djeca se upućuju u avanturu kroz Pomorski muzej u kojem prepoznaju brodove iz fundusa poput galijice, karakuna, galijuna, šambeka, pulake, brigantina, brika, brika-škunera, nave, barka i parobroda. Uz dio za crtanje i bojanje, bojanka sadrži i fotografije modela brodova te njihove karakteristike, namjenu u Dubrovniku, broj jarbola te naoružanje, kako bi se djeci što više približili brodovi koji se nalaze u stalnom postavu Pomorskoga muzeja.

- Vaš prvi ili sljedeći posjet Muzeju zasigurno će biti zanimljiviji jer ćete sve brodove lakše prepoznati i pronaći ih na licu mjesta. Svi ti brodovi svjedoče o našoj bogatoj pomorskoj kulturnoj baštini o kojoj se svi zajedno trebamo skrbiti i njome se ponositi – zapisala je autorica Bojanke Aleksandra Piteša, muzejska pedagoginja Dubrovačkih muzeja, pozvavši djecu da dođu na organizirane radionice u Pomorski muzej kako bi zajednički učili o tradicionalnim brodovima te maštom stvarali nove.

Dubrovački povijesni brodovi deveto je izdanje Biblioteke Pavlin i Đivov vremeplov i druga po redu bojanka Dubrovačkih muzeja. Uz autoricu Aleksandru Pitešu, na projektu su surađivali i muzejski savjetnik dubrovačkih muzeja Đivo Bašić kao stručni savjetnik te Robert Kralj kao autor ilustracija.

Bojanka je dostupna u muzejskoj prodavaonici Dubrovačkih muzeja po cijeni od 39.90 kuna.

Dubrovački muzeji

Nakon gostovanja u Bitoli, izložba Dubrovačkih muzeja „Lloydovi slikopisi“ otvorena je u srijedu 22. kolovoza u makedonskome Gradskom muzeju Negotino.

Prezentirajući kružna putovanja parobroda „Kraljica Marija“ i „Princeza Olga“ kroz negative na staklu iz fundusa Pomorskog muzeja Dubrovačkih muzeja te njihove reprodukcije, izložba „Lloydovi slikopisi: Svjedočanstva o Sredozemlju s kružnih putovanja putničkih parobroda Jugoslavenskoga Lloyda 1930-ih godina" pruža izuzetno zanimljiv uvid u Sredozemlje 1930-ih godina, ali i u luksuz ondašnjih kružnih putovanja.

Od prvog postavljanja u prosincu 2011. godine u Kneževu dvoru, izložba je ostvarila 7 gostovanja. Autor izložbe je Đivo Bašić, a autorica likovnog postava Ivona Michl, oboje kustosi Dubrovačkih muzeja.

Na otvorenju u Negotinu je, uz ravnateljicu Gradskog muzeja Dragicu Chekorovsku, govorio i predsjednik Savjeta Općine Dime Vitanov. Izložba ostaje otvorena do 3. rujna 2018. godine

Dubrovački muzeji

Izložba „Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama“ otvorena je večeras u žitnici „Rupe“. Riječ je o zajedničkom izložbenom projektu Ministarstva kulture i Etnografskog muzeja u Zagrebu, kojega dubrovačka muzejska publika može vidjeti zahvaljujući dugogodišnjoj suradnji između Dubrovačkih muzeja i zagrebačkoga Etnografskog muzeja. Autorica izložbe je muzejska savjetnica Etnografskog muzeja dr. sc. Iris Biškupić Bašić, autorica likovnog postava dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović, a kustosica dubrovačke izložbe Barbara Margaretić.

Izložba je nastala 2011. godine na inicijativu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a realizirana je zahvaljujući rezultatima dugogodišnjeg rada čitavog niza stručnjaka koji su u suradnji s lokalnim zajednicama te nositeljima tradicijskih znanja i vještina od 2009. godine do današnjih dana uspješno nominirali 15 kulturnih fenomena na jednu od tri UNESCO-ove liste svjetske nematerijalne baštine čovječanstva.

Na Reprezentativnu listu uvršteno je čipkarstvo u Hrvatskoj koje razlikuje tehnike i materijale izrade – čipkom na iglu (Pag), čipkom od agave (Hvar) i čipkom na batiće (Lepoglava), glazbeni izričaj dvoglasja tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, višestoljetna manifestacija Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, godišnji proljetni ophod Kraljica ili Ljelja iz Gorjana, crkveno-pučka procesija za Križen na otoku Hvaru, umijeće izrade drvenih tradicijskih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, godišnji proljetni ophod Zvončari s područja Kastavštine, tradicijski medičarski obrt s područja sjeverne Hrvatske, Sinjska alka, bećarac – tradicijski glazbeni žanr, nijemo kolo Dalmatinske zagore, klapsko pjevanje te mediteranska prehrana, upisana kao rezultat multinacionalne kandidature Španjolske, Grčke, Italije, Maroka, Portugala, Cipra i Hrvatske.
Na UNESCO-ovoj listi Nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita smjestio se glazbeni izričaj ojkanje, dok je projekt Ekomuzej „Batana“ uvršten na Listu najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine 2016. godine.

- Ova izložba je potvrda Hrvatskoj kao zemlji kulture, tradicijskih vještina, umijeća i kreativnosti. Hrvatska je popisala i registrirala veliki broj tradicijskih vrednota, a i inače u svijetu od početka stoljeća kreće interes za nematerijalnu baštinu te se podiže razina o vrijednosti i ugrožene nematerijalne baštine. Izložba nas upoznaje s bogatstvom i vrijednošću takve baštine koja je svuda oko nas. Izložba senzibilizira društvo o potrebi njezinog očuvanja. - rekla je ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać.

Autorica izložbe dr. sc. Iris Biškupić Bašić naglasila je kako je dobro da izložba obilazi različite krajeve te je stoga istaknula važnost dobre suradnje Etnografskog muzeja u Zagrebu i Dubrovačkih muzeja. Dodala je kako je izložba obišla preko 20 lokacija u zemlji i svijetu. Izložbu je otvorila zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić.

Izložba je popraćena s 15 filmova snimljenih za potrebe nominacija, koje posjetitelji mogu pogledati na zasebnim multimedijalnim sustavima, a njen cilj je potaknuti cjelokupno društvo na promišljanje o bogatoj nematerijalnoj kulturnoj baštini na području Republike Hrvatske te doprinijeti njenoj popularizaciji, očuvanju i prenošenju na buduće generacije.

Izložba ostaje otvorena do 10. rujna.

V.S.

Ponedjeljak, 23 Srpanj 2018 11:10

Promocija Zbornika Dubrovačkih muzeja

Promocija Zbornika Dubrovačkih muzeja IV bit će održana u atriju Kneževa dvora u utorak, u 20.30 sati. Zbornik će promovirati akademik Radoslav Tomić, ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać, voditeljica Kulturno-povijenog muzeja Dubrovačkih muzeja dr. sc. Vedrana Gjukić-Bender i kustos Arheološkoga muzeja Dubrovačkih muzeja dr. sc. Domagoj Perkić.

U četvrtom broju Zbornika Dubrovačkih muzeja, koji na početku donosi “In memoriam” Anici Kisić, u prosincu prošle godine preminuloj muzejskoj savjetnici u mirovini i dugogodišnjoj voditeljici Pomorskoga muzeja u Dubrovniku, se može čitati o korintskoj reljefnoj keramici s Mljeta, antičkom natpisu kod crkve sv. Ivana u Ljutoj, dubinskom pretraživanju morskog dna Konavala i Župskog zaljeva, rezultatima novijih arheoloških istraživanja na prostoru ispod Bunićeve poljane, stećcima kod crkve sv. Barbare u Dubravci, konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima na stećcima konavoskog područja, rezultatima arheoloških istražnih radova na predjelu zapadnog predziđa dubrovačkih zidina od Pila do kule Puncijele, topu iz Molunta u kontekstu francusko-ruskoga pomorskog sukoba u jesen 1806., majstoru vratnica portala Kneževa dvora, slikarima u Dubrovniku u drugoj polovini 18. i početkom 19. stoljeća, dagerotipijskoj djelatnosti u Dubrovniku i sačuvanim primjercima, novovjekim vezama dubrovačkih umjetnika i jadranskih susjeda, plakatu Marka Rašice iz fundusa Dubrovačkih muzeja, nedavno otkrivenom nepoznatom djelu dubrovačkog zlatara Ivana Progonovića, svečanim “ubruscima oko vrata” iz fundusa dubrovačkog Etnografskog muzeja, Ferićevoj Perijegezi, te muzeju danas kao mjestu zabave, doživljaja i doživotnog učenja.

Riječ je o sedam izvornih znanstvenih članaka, četiri prethodna priopćenja, dva pregledna i tri stručna članka, te jednom izlaganju sa znanstvenog skupa. Urednik Zbornike je dr. sc. Domagoj Perkić, a autori priloga Liljana Kovačić, Niko Kapetanić, dr. sc. Luka Bekić, Maris Kristović, dr. sc. Domagoj Perkić, dr. sc. Vinka Marinković, dr. sc. Domagoj Mudronja, Domagoj Kristović, Igor Mihajlović, Renato Gianni Ridella, Pavica Vilać, dr. sc. Vedrana Gjukić-Bender, Marina Filipović, doc. dr. sc. Sanja Žaja Vrbica, Leona Ribić, Renata Andjus, Barbara Margaretić, Matko Đevoić i Aleksandra Piteša.

J.A.B.

Izložba Dubrovačkih muzeja „Lloydovi slikopisi“ otvorena je u Nacionalnoj ustanovi Zavod i Muzej Bitole, gdje će gostovati mjesec dana. Nastavak je to uspješne međunarodne muzejske suradnje između Dubrovačkih muzeja i Nacionalne ustanove Zavod i Muzej Bitole započete 2016. godine gostovanjem tadašnjeg ravnatelja Zorana Altiparmakova i kustosice Nade Genevske Bračić u Dubrovniku.

Izložba "Lloydovi slikopisi: Svjedočanstva o Sredozemlju s kružnih putovanja putničkih parobroda Jugoslavenskoga Lloyda 1930-ih godina" pruža zanimljiv uvid u Sredozemlje 1930-ih godina, kao i u luksuz ondašnjih kružnih putovanja.

Svjedočanstva o kružnim putovanjima parobroda „Kraljica Marija“ i „Princeza Olga“ sačuvana su na negativima na staklu u fundusu Pomorskog muzeja Dubrovačkih muzeja, a na izložbi je, pomoću led displeja, prezentirano 40 reprodukcija s prikazima interijera brodova te luka i gradova do kojih su stizali.

Riječ je o petom gostovanju izložbe „Lloydovi slikopisi“, koja je prvi puta postavljena u prosincu 2011. godine u Kneževu dvoru. U proteklih 6 i pol godina bila je prezentirana muzejskoj publici u Slavonskom Brodu, Rijeci, Splitu i Puli. Autor izložbe je Đivo Bašić, a autorica likovnog postava Ivona Michl, oboje kustosi Dubrovačkih muzeja.

Na otvorenju u Bitoli su, uz ravnateljicu i Nacionalne ustanove Zavod i Muzej Bitole Meri Stojanovu i voditeljicu dubrovačkoga Etnografskog muzeja Barbaru Margaretić, koja je okupljene pozdravila u ime ravnateljice Dubrovačkih muzeja Pavice Vilać, govorili i autor Đivo Bašić te kustosica bitolske izložbe i koordinatorica projekta suradnje s Dubrovačkim muzejima Nade Genevska Bračić, koja je i otvorila izložbu.Lloydovi slikopisi gostuju u Makedoniji

Izložba Dubrovačkih muzeja „Lloydovi slikopisi“ otvorena je u srijedu 18. srpnja u Nacionalnoj ustanovi Zavod i Muzej Bitole, gdje će gostovati mjesec dana. Nastavak je to uspješne međunarodne muzejske suradnje između Dubrovačkih muzeja i Nacionalne ustanove Zavod i Muzej Bitole započete 2016. godine gostovanjem tadašnjeg ravnatelja Zorana Altiparmakova i kustosice Nade Genevske Bračić u Dubrovniku.

Izložba "Lloydovi slikopisi: Svjedočanstva o Sredozemlju s kružnih putovanja putničkih parobroda Jugoslavenskoga Lloyda 1930-ih godina" pruža zanimljiv uvid u Sredozemlje 1930-ih godina, kao i u luksuz ondašnjih kružnih putovanja.

Svjedočanstva o kružnim putovanjima parobroda „Kraljica Marija“ i „Princeza Olga“ sačuvana su na negativima na staklu u fundusu Pomorskog muzeja Dubrovačkih muzeja, a na izložbi je, pomoću led displeja, prezentirano 40 reprodukcija s prikazima interijera brodova te luka i gradova do kojih su stizali.

Riječ je o petom gostovanju izložbe „Lloydovi slikopisi“, koja je prvi puta postavljena u prosincu 2011. godine u Kneževu dvoru. U proteklih 6 i pol godina bila je prezentirana muzejskoj publici u Slavonskom Brodu, Rijeci, Splitu i Puli. Autor izložbe je Đivo Bašić, a autorica likovnog postava Ivona Michl, oboje kustosi Dubrovačkih muzeja.

Na otvorenju u Bitoli su, uz ravnateljicu i Nacionalne ustanove Zavod i Muzej Bitole Meri Stojanovu i voditeljicu dubrovačkoga Etnografskog muzeja Barbaru Margaretić, koja je okupljene pozdravila u ime ravnateljice Dubrovačkih muzeja Pavice Vilać, govorili i autor Đivo Bašić te kustosica bitolske izložbe i koordinatorica projekta suradnje s Dubrovačkim muzejima Nade Genevska Bračić, koja je i otvorila izložbu.

DPP

Izložba "Dim - priča o duhanu" otvorena je večeras u žitnici Rupe. Radi se o izložbi nastaloj uz suradnju Dubrovačkih muzeja i zagrebačkog Etnografskog muzeja. Na izložbi je prikazano oko 200 predmeta, brojne fotografije te video materijali.

Autorica izložbe je viša kustosica zagrebačkog Etnografskog muzeja Marija Živković, dok su za likovno oblikovanje izložbe, vizualni identitet i grafiku zaslužni Nika Pavlinek i Damir Prizmić. Kustosica dubrovačke izložbe je Barbara Margaretić.

Predmeti su većim dijelom iz Zbirke pušačkog pribora zagrebačkoga Etnografskog muzeja koja sadrži lule, kamiše, cigaretnike, kutije za duhan, kutije za cigarete, burmutice, duhankese, kutije za šibice, pribor za paljenje vatre, mašice i drugo. Predmeti su većinom izrađeni tijekom 19. i 20. stoljeća na području Hrvatske i susjednih zemalja, a sakupljani su kontinuirano od 1921. godine djelovanjem muzejskih povjerenika, kustosa, prilikom terenskih istraživanja, donacijama građana te otkupom. Najstariji predmet je glinena lula zapadnog tipa iz 16. stoljeća

Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać istaknula je zadovoljstvo suradnjom s Etnografskim muzejom Zagreb. Istaknula je kako je suradnja ovih muzeja iznimno uspješna posljednjih nekoliko godina. Navela je da je u travnju zagrebačkoj publici otvorena izložba o tradicijskom obuvanju u dubrovačkom kraju.

- Ova izložba po prvi put obrađuje jednu temu s etnološkog aspekta. Stvarno sve pohvale autorici na tome. Duhan je tu interpretiran kroz različite aspekte. Istaknuta su njegova kulturološka, gospodarska, društvena i druga značenja. Ali, svakako i njegovi dobri i loši utjecaji na život. - rekla je Vilać.

- Vrijednost izložbe je u tome što doprinosi senzibiliziranju društva, posebno mladih i potiče promišljanja o tome da su duhanski proizvodi štetni za zdravlje. - kazala je Vilać.

Autorica izložbe Marija Živković rekla je da nije očekivala da će ova tema pobuditi interes koji je pobudila dok je pripremala izložbu. Rekla je da su brojne teme o duhanu izuzetno zanimljive, dodajući kako je duhan bio sveta biljka, kako u Americi, tako i u Europi..

Izložba je koncipirana u više. Tako Kratka povijest duhana obrađuje značenje duhana u pretkolumbovskoj Americi te njegovo širenje diljem svijeta, dok cjelina Herba fiscalis prikazuje gospodarsku važnost duhana za tradicijsko gospodarstvo, kao i za državne blagajne. Pušački pribor obuhvaća glinene lule koje su se izrađivale u Zelovu kraj Sinja, unikatne lule suvremenog zagrebačkog majstora, ali i japanski kiseru, a pomodnosti u načinima uživanja duhana odražavaju nastojanja elita da se ritualima koji su pratili šmrkanje duhana ili pušenje lule odijele od običnog puka. Cjeline Cigarete reklamnim jezikom i Cigarete na filmu govore o nedavnoj prošlosti u kojoj je cigareta odigrala glavnu ulogu. Zadnja tema su zabrane konzumiranja duhana kroz povijest – od smrtnih kazni do konačnih znanstvenih dokaza o štetnosti duhanskih proizvoda.

Izložba je prvi put postavljena u matičnoj kući 2015. godine i do sada je ostvarila četiri gostovanja diljem Hrvatske. Dubrovačka će je publika moći pogledati do 30. srpnja.

V.S.

Stranica 1 od 5

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250