Izložba "Dim - priča o duhanu" otvorena je večeras u žitnici Rupe. Radi se o izložbi nastaloj uz suradnju Dubrovačkih muzeja i zagrebačkog Etnografskog muzeja. Na izložbi je prikazano oko 200 predmeta, brojne fotografije te video materijali.

Autorica izložbe je viša kustosica zagrebačkog Etnografskog muzeja Marija Živković, dok su za likovno oblikovanje izložbe, vizualni identitet i grafiku zaslužni Nika Pavlinek i Damir Prizmić. Kustosica dubrovačke izložbe je Barbara Margaretić.

Predmeti su većim dijelom iz Zbirke pušačkog pribora zagrebačkoga Etnografskog muzeja koja sadrži lule, kamiše, cigaretnike, kutije za duhan, kutije za cigarete, burmutice, duhankese, kutije za šibice, pribor za paljenje vatre, mašice i drugo. Predmeti su većinom izrađeni tijekom 19. i 20. stoljeća na području Hrvatske i susjednih zemalja, a sakupljani su kontinuirano od 1921. godine djelovanjem muzejskih povjerenika, kustosa, prilikom terenskih istraživanja, donacijama građana te otkupom. Najstariji predmet je glinena lula zapadnog tipa iz 16. stoljeća

Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać istaknula je zadovoljstvo suradnjom s Etnografskim muzejom Zagreb. Istaknula je kako je suradnja ovih muzeja iznimno uspješna posljednjih nekoliko godina. Navela je da je u travnju zagrebačkoj publici otvorena izložba o tradicijskom obuvanju u dubrovačkom kraju.

- Ova izložba po prvi put obrađuje jednu temu s etnološkog aspekta. Stvarno sve pohvale autorici na tome. Duhan je tu interpretiran kroz različite aspekte. Istaknuta su njegova kulturološka, gospodarska, društvena i druga značenja. Ali, svakako i njegovi dobri i loši utjecaji na život. - rekla je Vilać.

- Vrijednost izložbe je u tome što doprinosi senzibiliziranju društva, posebno mladih i potiče promišljanja o tome da su duhanski proizvodi štetni za zdravlje. - kazala je Vilać.

Autorica izložbe Marija Živković rekla je da nije očekivala da će ova tema pobuditi interes koji je pobudila dok je pripremala izložbu. Rekla je da su brojne teme o duhanu izuzetno zanimljive, dodajući kako je duhan bio sveta biljka, kako u Americi, tako i u Europi..

Izložba je koncipirana u više. Tako Kratka povijest duhana obrađuje značenje duhana u pretkolumbovskoj Americi te njegovo širenje diljem svijeta, dok cjelina Herba fiscalis prikazuje gospodarsku važnost duhana za tradicijsko gospodarstvo, kao i za državne blagajne. Pušački pribor obuhvaća glinene lule koje su se izrađivale u Zelovu kraj Sinja, unikatne lule suvremenog zagrebačkog majstora, ali i japanski kiseru, a pomodnosti u načinima uživanja duhana odražavaju nastojanja elita da se ritualima koji su pratili šmrkanje duhana ili pušenje lule odijele od običnog puka. Cjeline Cigarete reklamnim jezikom i Cigarete na filmu govore o nedavnoj prošlosti u kojoj je cigareta odigrala glavnu ulogu. Zadnja tema su zabrane konzumiranja duhana kroz povijest – od smrtnih kazni do konačnih znanstvenih dokaza o štetnosti duhanskih proizvoda.

Izložba je prvi put postavljena u matičnoj kući 2015. godine i do sada je ostvarila četiri gostovanja diljem Hrvatske. Dubrovačka će je publika moći pogledati do 30. srpnja.

V.S.

Četvrtak, 28 Lipanj 2018 10:06

U Rupama izložba "Dim - priča o duhanu"

Izložba Dim – priča o duhanu bit će otvorena u petak, u 20.30 sati u žitnici „Rupe“ zahvaljujući međumuzejskoj suradnji Dubrovačkih muzeja i zagrebačkoga Etnografskoga muzeja.

Priča o duhanu priča je o biljci koju su istodobno nazivali kraljicom među biljkama, ali i đavoljom travom. Izložba govori upravo o tim polovima u tumačenju duhana, ali i kroz mnogo malih priča publici približava živote onih kojima je duhan bio egzistencija: od šamana koji su se trovali duhanom kako bi uspostavili kontakt sa svijetom duhova, preko dalmatinskih berača kojima je duhan značio kruh, do rovinjskih tabakina – žena koje su radom u duhanskoj industriji dobile priliku za emancipaciju.

Izložba je koncipirana u nekoliko cjelina. Tako Kratka povijest duhana obrađuje značenje duhana u pretkolumbovskoj Americi te njegovo širenje diljem svijeta, dok cjelina Herba fiscalis prikazuje gospodarsku važnost duhana za tradicijsko gospodarstvo, kao i za državne blagajne. Pušački pribor obuhvaća glinene lule koje su se izrađivale u Zelovu kraj Sinja, unikatne lule suvremenog zagrebačkog majstora, ali i japanski kiseru, a pomodnosti u načinima uživanja duhana odražavaju nastojanja elita da se ritualima koji su pratili šmrkanje duhana ili pušenje lule odijele od običnog puka. Cjeline Cigarete reklamnim jezikom i Cigarete na filmu govore o nedavnoj prošlosti u kojoj je cigareta odigrala glavnu ulogu. Zadnja tema su zabrane konzumiranja duhana kroz povijest – od smrtnih kazni do konačnih znanstvenih dokaza o štetnosti duhanskih proizvoda.

Na izložbi će biti prikazano 200-tinjak predmeta, brojne fotografije te video materijali. Predmeti su većim dijelom iz Zbirke pušačkog pribora zagrebačkoga Etnografskog muzeja koja sadrži lule, kamiše, cigaretnike, kutije za duhan, kutije za cigarete, burmutice, duhankese, kutije za šibice, pribor za paljenje vatre, mašice i drugo. Predmeti su većinom izrađeni tijekom 19. i 20. stoljeća na području Hrvatske i susjednih zemalja, a sakupljani su kontinuirano od 1921. godine djelovanjem muzejskih povjerenika, kustosa, prilikom terenskih istraživanja, donacijama građana te otkupom. Najstariji predmet je glinena lula zapadnog tipa iz 16. stoljeća.
Autorica izložbe je Marija Živković, viša kustosica zagrebačkog Etnografskog muzeja, dok su za likovno oblikovanje izložbe, vizualni identitet i grafiku zaslužni Nika Pavlinek i Damir Prizmić. Kustosica dubrovačke izložbe je Barbara Margaretić.

Izložba je prvi put postavljena u matičnoj kući 2015. godine i do sada je ostvarila četiri gostovanja diljem Hrvatske. Dubrovačka će je publika moći pogledati do 30. srpnja 2018.
dim plakatDubrovački muzeji

Zbog dovršetka radova na obnovi atrija Kneževa dvora, Kulturno-povijesni muzej će biti zatvoren za posjetitelje do 7. lipnja, stoji u obavijesti Dubrovačkih muzeja.

Pak, 7. lipnja Kulturno-povijesni muzej će raditi prema uobičajenom radnom vremenu, od 9 do 18 sati.

DPP

Ususret Međunarodnom danu muzeja, a u sklopu 23. edukativno - muzejske akcije Lađa, Dubrovački muzeji organizirali su prigodan program „Lađa na selu“. Riječ je o nastavku edukativne nastave na terenu koja se pod nazivom Mala škola etnologije Baština in situ održava već treću godinu zaredom pod vodstvom djelatnika dubrovačkog Etnografskog muzeja Lane Milošević Đerek i Ivice Kipre.

- Etnografski muzej svakodnevno brižno čuva i morima današnjice ''prevozi'' segmente materijalne i nematerijalne kulturne baštine ruralne zajednice. Stare kuće i okućnice su kao lađe, vremenske kapsule što plove kroz vrijeme sa svim vrijednim predmetima koje čuvaju te nam, uz pomoć priča i kazivanja, omogućuju plovidbu prošlošću – objasnili su autori voditelji programa.

U ovogodišnjoj nastavi sudjelovali su učenici 7. i 8. razreda, polaznici povijesne grupe OŠ Marin Držić, s profesoricom Marijanom Njirić. Program je uključivao stručna predavanja voditelja terenske nastave, posjet Arboretumu Trsteno, staroj mlinici, Kneževom Dvoru u Slanom, uz stručno vodstvo Vedrane Kristić, te obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Katičić u Smokovljanima, gdje je održan prigodni program i prezentacija djelatnosti na gospodarstvu. Polaznici su se upoznali i s dijelovima tradicijske nošnje i vrijednim tekstilnim fundusom koji je tijekom godina sakupio i sačuvao vlasnik Mato Katičić, kao i ostalim raznovrsnim vrijednim etnografskim predmetima iz bogate privatne zbirke. Uz zvukove ljerice, zabalao se i Linđo.

Dubrovački muzeji

Izložba Dubrovačkih muzeja „Dubrovačke medalje i plakete – otisak vremena“ otvorena je u srijedu (3. svibnja) u Arheološkom muzeju u Zagrebu gdje će se moći razgledati do 27. svibnja. Izložba je realizirana u okviru međumuzejske razmjene, a prati je katalog na hrvatskom i engleskom jeziku.

Predstavljeno je više od 40 domaćih i stranih autora s preko 200 ostvarenja datiranih od 15. stoljeća do današnjih dana. Jedan dio građe pripada fundusu dubrovačkog Kulturno-povijesnog muzeja, dok je veći dio izložaka pristigao iz brojnih privatnih zbirki i fundusa drugih kulturnih ustanova i društava.

Dubrovačke medalje i plakete prvi su put predstavljene javnosti u Kneževu dvoru 2016. godine, a sada će se s tim važnim i vrijednim segmentom dubrovačke kulturne baštine imati priliku upoznati i zagrebačka publika. Autor izložbe je Dino Lokas, a autorica likovnog postava Ivona Michl, oboje kustosi Dubrovačkih muzeja.

Dubrovački muzeji

Velika međunarodna izložba „U moru intimnosti. Podvodna arheologija priča priču Jadrana“, u kojoj su Dubrovački muzeji sudjelovali kao najveći pojedinačni posuditelj građe, zatvorena je 1. svibnja u Salone degli Incanti u Trstu, gdje je bila postavljena od 17. prosinca prošle godine.

Voditeljica projekta i glavna autorica izložbe, nastale kao rezultat zajedničkog doprinosa preko 60 talijanskih, hrvatskih, slovenskih i crnogorskih ustanova i 50 istraživača, je Rita Auriemma, direktorica Istituto regionale per il Patrimonio Culturale del Friuli Venezia Giulia (IPAC).

U okviru izložbe su po prvi puta predstavljene relikvije, umjetnine, svakodnevni uporabni predmeti, roba za prodaju i sigurnosna oprema pronađena na brodovima potopljenima u Jadranu i to na preko 2 tisuće četvornih metara izložbenog prostora nekadašnje ribarnice. Među gotovo tisuću nalaza s podvodnih lokacija koje su predstavljene na izložbi 304 su posuđene iz hrvatskih ustanova, a od toga čak 59 predmeta iz zbirki podvodnih nalaza dubrovačkoga Pomorskog muzeja.

Kroz šetnju po golemom brodu što se, uslijed brodoloma, usidrio na morskom dnu, posjetiteljima je na sveobuhvatan način dočaran intenzitet kulturnih i komercijalnih tokova razmjene, specifičnost brodogradnje, bogatstvo infrastrukture i dinamičnost obalnih pejzaža, kao i priče o ljudima iz „mora intimnosti“. Tematski se izložba bavila jadranskim prostorom, lukama, brodovima, robama, ljudima i njihovim aktivnostima, posebice ratovima, svetim mjestima, migracijama, ali i istraživanjima pod morem.

Izložba je bila posvećena Predragu Matvejeviću, a sam je naslov inspiriran njegovim Mediteranskim brevijarom u kojem kaže kako je Sredozemlje more blizine, a Jadran intimnosti. Bogati popratni program izložbe sastojao se od vodstava kroz izložbu, predavanja, te edukativnih radionica za različite školske uzraste.

J.A.B.

„Jedrenjak na moru i lađa u selu“ objedinjeni je naziv dvaju programa Dubrovačkih muzeja u sklopu ovogodišnje 23. edukativno-muzejske akcije (EMA) koju, pod nazivom Lađa, organizira Sekcija za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva. Autori programa su muzejska pedagoginja Aleksandra Piteša i kustosi Etnografskog muzeja Lana Milošević Đerek i Ivica Kipre.

Program Pedagoškog odjela je otpočeo je krajem prošlog tjedna u Pomorskom muzeju radionicama i prilagođenim vodstvima za učenike 3. i 4. razreda OŠ Marina Getaldića. Učenici su „uplovili u Pomorski muzej“ uz pomoć bojanke s enigmatskim sadržajem „S Pavlom i Đivom u điru po muzejima“. Na zabavan način i prilagođen uzrastu učenici su otkrivali poznate dubrovačke pomorce, slavne dubrovačke jedrenjake, razlike među njima, ukrase na njihovim pramcima i navigacijske sprave kojima su bili opremljeni.

- Zbog velikog interesa pojačali smo broj radionica s jedne tjedno na dvije. U Pomorskom muzeju radionice će se održavati dva puta tjedno sve do kraja akcije sredinom svibnja 2018. Na žalost, svi termini za ovu akciju su nam popunjeni, no naši učenici moći će sudjelovati na istim radionicama u novoj nastavnoj godini. Ovaj tjedan na redu su tri 2. razreda iz OŠ Marina Držića. O svemu ćemo vas redovno slikovno izvještavati – kazala je Aleksandra Piteša.

Svim polaznicima edukativnih programa u Pomorskome muzeju osigurane su bojanke na poklon, a svakoj školi primjerak vodiča „S Pavlom i Đivom u Pomorskom muzeju“ za njihove školske knjižnice.
Edukativni program Etnografskog muzeja, koji se već godinama odvija pod naslovom „Mala škola etnologije – baština in situ“ planiran je za 5. svibnja, kad će kustosi dubrovačkoga Etnografskoga muzeja Lana Milošević – Đerek i Ivica Kipre polaznike upoznati sa selima i seoskim gospodarstvom Dubrovačkog primorja.

- Etnografski muzej svakodnevno brižno čuva i morima današnjice ''prevozi'' segmente materijalne i nematerijalne kulturne baštine ruralne zajednice. Stare kuće i okućnice su kao lađe, vremenske kapsule što plove kroz vrijeme sa svim vrijednim predmetima koje čuvaju te nam, uz pomoć priča i kazivanja, omogućuju plovidbu prošlošću – zaključili su autori.

Dubrovački muzeji

Spomen na Ivana pl. Saraku, velikog dobrotvora Dubrovačkih muzeja Ovaj spomen posvećujemo velikom dobrotvoru Dubrovačkih muzeja - dubrovačkom vlastelinu Ivu Saraki, koji je preminuo na današnji dan prije 70 godina.

Plemeniti se Saraka svojom velikodušnom gestom upisao na listu najvećih donatora Muzeja oporučno mu ostavivši gotovo svu svoju vrijednu pokretnu imovinu izrazite kulturno-povijesne i umjetničke vrijednosti koja i danas oplemenjuje ambijentalni postav Kneževa dvora. Saraka je bio jedan od posljednjih pripadnika vladajućeg sloja nekadašnje dubrovačke države i osebujna pojava građanskog Dubrovnika kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća. Iako rođen više od pola stoljeća nakon ukinuća Republike, nije prihvaćao „novo doba“ i njegove tekovine već je živio „u Republici“ i za Republiku ponosno čuvajući i rado prenoseći svojim sugrađanima i gostima Grada usmenu predaju o tradiciji i slavi domovine svojih predaka.

Unatoč njegovoj osebujnosti, Dubrovčani su mu iskazivali razne počasti imenujući ga, između ostalog, za kuratora Dubrovačke biblioteke, počasnog kustosa Dubrovačkog muzeja, odbornika Dubrovačkog učenog društva Sv. Vlaha. Njegovim se likom historiografija nažalost nije bavila, a jedini posvećen mu članak objavio je Hrvoje Ivanković u Lietaru 2015. godine.
sarkaosmrtnicaIvan Lujov Saraka (1874. – 1948.) preminuo je 4. travnja 1948. u dobi od 74 godine. Kako nije imao nasljednika, ondašnja Uprava Dubrovačkog muzeja izdala mu je osmrtnicu na kojoj je objavljena tužna vijest da je preminuo njihov „zaslužan promicatelj i počasni kustos, Ivo Saraka, vlastelin dubrovački“. Među njegovom vrijednom ostavštinom Dubrovačkim muzejima posebno se ističu raskošni kabinetski ormarić s kraja 17. stoljeća, intarzirane komode iz 17. i 18. stoljeća, slike starih majstora, portreti Marina Getaldića i Stjepana Gradića, portretne minijature predaka roda Saraka, brojne grafike, vrijedne stare knjige, srebrni jedaći pribor, servisi za jelo.

Većina ostavštine se i danas može vidjeti u stalnom postavu Kulturno-povijesnoga muzeja. Prema dubrovačkim kroničarima, Sarake su u Dubrovnik doselile iz Huma početkom 12. stoljeća. Jedan su od najmanje utjecajnih, ali dugotrajnih dubrovačkih vlasteoskih rodova koji je pripadao Gundulićevom klanu. Svoj su vrhunac doživjeli polovicom 15. stoljeća, nakon čega počinje i njihov pad uzrokovan epidemijama kuge, ali i pogibeljima u velikom potresu 1667. godine. Početkom 20. stoljeća dio članova roda se odselio iz Dubrovnika, dok su ostali izumrli. Posljednji je član, Ivan Lujov Saraka, umro 1948. godine.

Dubrovački muzeji

Dubrovački muzeji od ovog četvrtka prelaze na ljetno radno vrijeme.

Pomorski muzej će tako biti otvoren za posjetitelje svakoga dana, osim ponedjeljka, od 9 do 18 sati, dok će Kulturno-povijesni muzej u Kneževu dvoru, zbog radova na obnovi Atrija, ostati zatvoren za posjetitelje do 1. lipnja, nakon čega će raditi svakoga dana od 9 do 18 sati.

Etnografski muzej u žitnici „Rupe“ te dvije izložbe Arheološkog muzeja u tvrđavi Revelin će i u ljetnom razdoblju imati jednako radno vrijeme. Etnografski muzej će za posjetitelje biti otvoren svakoga dana, osim utorka, od 9 do 16 sati, a izložbe „Revelin: Arheološka istraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaonica“ i „Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku i okolici“ svakoga dana, osim srijede, od 10 do 16 sati.

Muzejska prodavaonica u Kneževu dvoru će od sutra (22. ožujka) biti otvorena svakoga dana od 9 do 18 sati.

Ljetno radno vrijeme (22. ožujka – 2. studenog)

Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18, svaki dan (od 1. lipnja)

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, ponedjeljkom zatvoreno

Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9-16, utorkom zatvoreno

Izložbe „Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku i okolici“ i „Revelin: Arheološka istraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaonica“ (Tvrđava Revelin): 10-16, srijedom zatvoreno

Muzejska prodavaonica (Knežev dvor): 9-18, svaki dan

Stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim stalnim postavima i povremenim izložbama Dubrovačkih muzeja.

Dubrovački muzeji

Dubrovački muzeji su zatvorili 2017. godinu sa čak 12 novih izdanja! Riječ je o šest kataloga izložbi, jednom katalogu zbirke, dva edukativna izdanja, engleskim izdanjima knjižice o žitnici „Rupe“ i kataloga izložbe „Dubrovačke medalje i plakete: otisak vremena“ te četvrtom izdanju Zbornika Dubrovačkih muzeja.

Četiri etnografska izdanja

Katalog izložbe „Ludi bali i pazari: poklade i maske dubrovačkog kraja“ autora Lane Milošević Đerek i Ivice Kipre na 260 stranica donosi pregled karnevala i maskiranja kao neizostavnog dijela kulturne povijesti Dubrovnika, koja se može pratiti već od 13. stoljeća. Lana Milošević Đerek obrađuje temu maski i maskiranja kroz povijest, poklada i tradicije maškaravanja u Dubrovniku, te daje pregled karnevalskih svečanosti u starom Dubrovniku, ali i dubrovačkih maškarata 20. stoljeća, dok se Ivica Kipre bavi karnevalima dubrovačke okolice, posebice cavtajskim maškaratama i karnevalima Župe dubrovačke, ali s pažnjom obrađuje i maškare u Konavlima, u Dubrovačkom primirju i na Elafitskim otocima, na poluotoku Pelješcu, otoku Mljetu te lastovski poklad.

„Dubrovački betlemi: tradicija slavljenja Božića u Dubrovniku“, autorice Branke Hajdić još je jedan katalog izložbe dubrovačkoga Etnografskog muzeja u kojem autorica piše o tradiciji slavljenja Božića u Dubrovniku. Uz najpoznatije dubrovačke betleheme - u crkvi samostana Službenica milosrđa, crkvi samostana Male braće, crkvi sv. Ignacija te u crkvi Svih svetih – Domino, autorica obrađuje i štovanje Bambina te donosi završna opažanja i betlehemu u suvremenom kontekstu.

„Tradicijski nakit: Župa dubrovačka, Rijeka dubrovačka i Dubrovačko primorje“ dvojezični je hrvatsko-engleski katalog zbirke Etnografskog muzeja u kojem nas autorica Barbara Margaretić upoznaje sa Zbirkom, poviješću dubrovačkog zlatarstva, materijalima i tehnikama, da bi detaljno obradila muški i ženski tradicijski nakit Župe dubrovačke, Rijeke dubrovačke i Dubrovačkog primorja, te donijela katalog od 68 predmeta koji se u Zbirci čuvaju.

Četvrto etnografsko izdanje iz 2017. godine je knjižica o žitnici „Rupe“ na engleskom jeziku „The Rupe Granary - Granaries and the storage of grain in Dubrovnik“ u kojoj autor Ivica Kipre piše o pohranjivanju žita u Sredozemlju, odvijanju trgovine, skladištenju i distribuciji žita u Dubrovniku, te nas upoznaje s podacima kako i kada je građena žitnica „Rupe“ te kad je i zbog čega rekonstruirana.

Tri izdanja Kulturno-povijesnoga muzeja

Uz katalog izložbe „Nikola Božidarević – veliki slikar dubrovačke renesanse urednice Pavice Vilać, ravnateljice Dubrovačkih muzeja, u kojem su predočena sva dosadašnja znanja o Božidareviću, ali i iznesene neke nove spoznaje vezane uz slikarovo rođenje, opus, naručitelje i lokacije za koje su umjetnine naručivane, te su ispravljene neke nejasnoće u dosadašnjem čitanju arhivskih dokumenata, a na kojem su bili angažirani ponajbolji poznavatelji Božidarevićevog lika i djela: akademik Radoslav Tomić, dr. sc. Zoraida Demori Staničić, prof. dr. sc. Sanja Cvetnić te dr. sc. Vedrana Gjukić – Bender, muzejska savjetnica iz Dubrovačkih muzeja, u protekloj su godini realizirana još dva izdanja Kulturno-povijesnoga muzeja.

U katalogu izložbe „Dubrovnik u prvom svjetskom ratu“ Tonko Marunčić daje osnovne informacije o Prvom svjetskom ratu uopće i situaciji u svijetu kao uvod u teme o dubrovačkoj svakidašnjici u tom razdoblju, Dubrovčanima na ratištima u Prvom svjetskom ratu, gospodarskim prilikama, dobrotvornoj djelatnosti te kraju Velikog rata i uspostavi Kraljevine HSS, dok Đivo Sjekavica piše o rekviziciji zvona u Prvom svjetskom ratu na području Dubrovačke biskupije. Autori donose i katalog od 130 predmeta.

Protekle je godine tiskano i englesko izdanje kataloga izložbe dubrovačkih medalja i plaketa „Medals and Plaquettes from Dubrovnik“, čije je hrvatsko izdanje prezentirano u proljetnom izdanju časopisa „The medal“ za 2017. godinu renomiranog British Art Medal Society! Autori kataloga su kustos Dubrovačkih muzeja Dino Lokas te kolekcionar i numizmatičar Božo Lasić koji, respektirajući logičan povijesni slijed,prate razvoj medalje od njenih početaka u renesansi, pa sve do današnjih dana. Tako su predstavljene medalje kovane u doba Dubrovačke Republike, medalje kovane i lijevane izvan Dubrovnika, a odnose se na Dubrovnik, medalje kovane u doba francuske uprave u Dubrovniku, medalje lijevane i kovane u doba Austrije i Austro-Ugarske, medalje iz doba Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije, te konačno medalje iz najnovijeg doba Republike Hrvatske. Uz to su posebno obrađene nedatirane medalje, medalje za Društvo prijatelja dubrovačke starine i svetačke medaljice. Ukupno je riječ o 252 predmeta u katalogu.

Ostala izdanja

Izložbu Pomorskoga muzeja „Pomorske škrinje iz fundusa Pomorskoga muzeja u Dubrovniku“, koja se u žitnici „Rupe“ može razgledati do konca veljače, prati istoimeni katalog u kojem autorica Ljerka Dunatov prezentira dosad neizloženi fundus Pomorskoga muzeja te širu javnost upoznaje s načinom izradbe, ukrašavanja i uporabe pomorskih škrinja te upozorava na potrebu intenzivnije zaštite tih vrijednih predmeta. Autorica donosi i katalog od 15 predmeta.

Vrlo vrijedno izdanje svakako je i katalog izložbe antičkog stakla iz Arheološkog muzeja u Dubrovniku „Proziran izvor“, otvorene prošle godine u Kneževu dvoru, neposredno pred početak treće faze sanacije Atrija, koja će javnosti ponovno biti dostupna u lipnju. Autorica Liljana Kovačić predstavlja staklenu građu z fundusa dubrovačkoga Arheološkoga muzeja koja je najvećim dijelom darovana u vrijeme osnivanja Domorodnog muzeja, krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Na hrvatskom i engleskom jeziku obrađene su teme o staklu u Antici, tipologiji staklenih predmeta iz Zbirke, stolnom posuđu i posuđu za prehranu i prijevoz, kozmetičkom posuđu, nakitu i toaletnom priboru te ostalim nalazima, dok katalog obuhvaća ukupno 69 predmeta.

U protekloj su godini tiskana i dva edukativna izdanja Dubrovačkih muzeja, čija je autorica muzejska pedagoginja Aleksandra Piteša. Bojanka „S Pavlom i Đivom u điru po muzejima“ je namijenjena djeci, odgojiteljima, učiteljima razredne nastave, ali i svima ostalima koji će zajedno s djecom kvalitetno provoditi vrijeme. Kroz crteže i enigmatske zadatke čitatelja vode već poznate maskote Dubrovačkih muzeja Pavle i Đivo koji djeci poručuju – igrajte se!

„Pavle i Đivo u Pomorskome muzeju“ je treći ilustrirani edukativni vodič kroz stalne postave Dubrovačkih muzeja. Svojim pričama, zgodama i nezgodama Pavle i Đivo, zajedno sa svojim dvonožnim i četveronožnim pomagačima, najmlađim, ali i nešto starijim posjetiteljima, pružaju zanimljivu i napetu šetnju bogatom pomorskom prošlošću dubrovačkoga kraja. Čitatelje upoznaju s najslavnijim brodovima Republike, različitim pomorskim pomagalima, ali i „politikom“ trgovanja. Pri tome pričaju „po dubrovački“ pa je, radi lakšeg razumijevanja manje poznatih i već zaboravljenih riječi, na kraju vodiča donesen i rječnik.

U četvrtom broju Zbornika Dubrovačkih muzeja, koji na početku donosi In memoriam Anici Kisić, nedavno preminuloj muzejskoj savjetnici u mirovini i dugogodišnjoj voditeljici Pomorskoga muzeja u Dubrovniku, se može čitati o korintskoj reljefnoj keramici s Mljeta, antičkom natpisu kod crkve sv. Ivana u Ljutoj, dubinskom pretraživanju morskog dna Konavala i Župskog zaljeva, rezultatima novijih arheoloških istraživanja na prostoru ispod Bunićeve poljane, stećcima kod crkve sv. Barbare u Dubravci, konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima na stećcima konavoskog područja, rezultatima arheoloških istražnih radova na predjelu zapadnog predziđa dubrovačkih zidina od Pila do kule Puncijele, topu iz Molunta u kontekstu francusko-ruskoga pomorskog sukoba u jesen 1806., majstoru vratnica portala Kneževa dvora, slikarima u Dubrovniku u drugoj polovini 18. i početkom 19. stoljeća, dagerotipijskoj djelatnosti u Dubrovniku i sačuvanim primjercima, novovjekim vezama dubrovačkih umjetnika i jadranskih susjeda, plakatu Marka Rašice iz fundusa Dubrovačkih muzeja, nedavno otkrivenom nepoznatom djelu dubrovačkog zlatara Ivana Progonovića, svečanim “ubruscima oko vrata” iz fundusa dubrovačkog Etnografskog muzeja, Ferićevoj Perijegezi, te muzeju danas kao mjestu zabave, doživljaja i doživotnog učenja. Riječ je o sedam izvornih znanstvenih članaka, četiri prethodna priopćenja, dva pregledna i tri stručna članka, te jednom izlaganju sa znanstvenog skupa.

Urednik Zbornika je dr. sc. Domagoj Perkić, a autori priloga Liljana Kovačić, Niko Kapetanić, dr. sc. Luka Bekić, Maris Kristović, dr. sc. Domagoj Perkić, dr. sc. Vinka Marinković, dr. sc. Domagoj Mudronja, Domagoj Kristović, Igor Mihajlović, Renato Gianni Ridella, Pavica Vilać, dr. sc. Vedrana Gjukić-Bender, Marina Filipović, doc. dr. sc. Sanja Žaja Vrbica, Leona Ribić, Renata Andjus, Barbara Margaretić, Matko Đevoić i Aleksandra Piteša.

Sva izdanja Dubrovačkih muzeja dostupna su u muzejskoj prodavaonici u Kneževu dvoru.

J.A.B.

Stranica 1 od 4

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250