Nagradu za životno djelo Dubrovačko-neretvanske županije dobili su Oliver Dragojević i Stjepan Šešelj, odlučeno je danas na sjednici Županijske skupštine.

Nagradu za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije dobili su Vlado Onofri i Hrvatska glazba Potomje, a Nagradu za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju dobili su Petar Baničević, KUD Metković i Narodna glazba Smokvica.

N.M.

Kroz Ministarstvo regionalnog razvoja i fondove Europske unije ove će godine u okviru nastavka Programa razvoja otoka i poluotoka Pelješca u Dubrovačko-neretvanskoj županiji biti dodijeljeno 5,7 milijuna kuna. Sredstva su to koja se dodjeljuju u podizanje kvalitete života na otocima te umanjuju regionalne razvojne nejednakosti i različitosti na području Hrvatske.

U okviru ovog projekta najviše sredstava bit će dodijeljeno Općini Lumbarda. Riječ je o 1,1 milijun kuna za prvu fazu radova na izgradnji sustava odvodnje otpadnih voda Općine.

Značajan iznos sredstava u iznosu od 800 tisuća kuna dodijeljenih Općini Lastovo bit će utrošeno u uređenje dječjeg igrališta u Ublima.

Općini Ston dodijeljeno je 700 tisuća kuna za asfaltiranje nerazvrstanih cesta na području naselja Zaton Doli, Hodilje, Brijesta i Ponikve, dok će 700 tisuća kuna dodijeljenih Općini Trpanj biti utrošeno u sanaciju vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici Put vila

Iz Programa razvoja otoka 500 tisuća kuna dodijeljenih Općini Vela Luka bit će utrošeno za četvrtu fazu radova na izgradnji odvodnje središnjeg dijela naselja Vela Luka.

Općini Blato će se s 460 tisuća kuna financirati druga faza radova na izgradnji galerije i muzejskog prostora u Blatu.

Općini Janjina dodijeljeno je 420 tisuća kuna za drugu fazu radova na izgradnji pješačke staze uz more između naselja Drače i Sreser.

Općina Mljet dobila je 350 tisuća kuna za rekonstrukciju javne rasvjete u NP Mljet i u naselju Kozarica primjenom mjera energetske učinkovitosti.

Gradu Dubrovniku dodijeljeno je 250 tisuća kuna za sanaciju i stavljanje u funkciju javnog zahoda s bio pročistačem te uređenje okoliša na otoku Koločepu.

S 230 tisuća kuna Općina Orebić će rekonstruirati općinsku javnu rasvjetu primjenom mjera energetske učinkovitosti.

Za drugu fazu radova na modernizaciji javne rasvjete na području Općine primjenom mjera energetske učinkovitosti i zaštite od svjetlosnog onečišćenja Općini Smokvica dodijeljeno je 230 tisuća kuna.

Program razvoj otoka kojega Ministarstvo regionalnog razvoja provodi su suradnji s europskim fondovima obuhvaća sve hrvatske naseljene otoke koji se nalaze na području šest jedinica regionalne samouprave, odnosno šest obalno-otočnih županija kojima otoci teritorijalno i administrativno pripadaju.

N.M.

Županijski odbor HDZ-a dubrovačko -neretvanske županije podržao je postupak ratifikacije Istanbulske konvencije u Saboru, objavio je na svojem Facebook profilu župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.

Naime, premijer Andrej Plenković sudjelovao je na nedavnoj sjednici Županijskog odbora HDZ-a, a na kojoj je tako i dobio navedenu podršku.

Istanbulska konvencija je skraćeni naziv za Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, a koja je podigla dosta prašine u javnosti jer se u dijelu javnog mnijenja smatra kako ona zagovara i rodnu ideologiju.

Također, župan Dobroslavić na svojem Facebook profilu izjasnio se oko pitanja Istanbulske konvencije.
"Nama, koji smo na političkoj poziciji desnog centra, rodna ideologija nije prihvatljiva. To je jasno i nedvosmisleno stajalište. Međutim, za opredjeljivanje za ili protiv Konvencije treba razjasniti je li rodna ideologija sastavnica Istanbulske konvencije ili nije. Jer, ako Konvencija promiče rodnu ideologiju onda nije prihvatljiva. Ako je, pak, ne promiče onda je Konvencija u redu." - pojasnio je svoje stajalište po ovom pitanju župan Dobroslavić.

V.S.

Svi oni koji su lajkali Facebook stranicu „Podržavam kućice na Stradunu” dobili su danas obavijest kako je ta stranica preimenovana u „HNS Dubrovačko-neretvanski”. Inače, stranica „Podržavam kućice...” na Facebooku je imala nešto više od 5 tisuća lajkova, a svi postovi o kućicama su izbrisani pa se na društvenim mrežama vrlo brzo razvila rasprava je li zapravo HNS preimenovanjem stranice pokušao zadržati 5 tisuća lajkova.

Potez HNS-a da preimenuje stranicu s pet tisuća lajkova mnogi su na Facebooku već nazvali prevarom. Svakako se radi o velikom gafu Županijskog HNS-a, iako su na novoj stranici, koja je očito još u izradi, naveli kako im je cilj i dalje komunicirati sa sugrađanima te uz njihovu pomoć potaknuti nove projekte zasad su izazvali samo negativne reakcije.

„Dragi sugrađani, kroz našu stranicu borili smo se da kućice ostanu na Stradunu te da se održi duh Zimskog festivala. S obzirom kako je taj cilj ipak postignut, želimo ovim putem nastaviti komunicirati s vama te uz vašu pomoć potaknuti nove projekte. Ostajemo i dalje s vama i zajedničkim naporima želimo pridonijeti boljitku naše zajednice.” - naveo je u postu administrator netom preimenovane grupe.

Kako preimenovanje stranice „Podržavam kućice na Stradunu” u „HNS Dubrovačko-neretvanski”, korisnicima očito nije dobro „sjelo”, pitanje je samo kojom će se brzinom osipati lajkovi onih koji su podržavali kućice ne znajući da se iza te grupe zapravo krije HNS.

Nastavlja se hladni val na području cijele Dubrovačko-neretvanske županije, a na pojedinim predjelima napadalo je nekoliko centimetara snijega te su u dijelovima Neretve, na Pelješcu, te dijelovima Korčule i Konavala proglašeni zimski uvjeti.

Prema navodima direktora Dubrovnik cesta Roberta Krile tijekom večeri rad zimske službe je intenziviran.

- Kolnici na području cijele Dubrovačko-neretvanske županije danas do ranih poslijepodnevnih sati bili su suhi te nije bilo potrebe za intervencijama zimske službe. Nakon 13 sati zabilježene su manje snježne oborine na Pelješcu i Korčuli, a potom i na području Neretve, koje su se primicanjem večeri pojačavale. Do 17 sati zabilježene su snježne oborine i u ostatku županije, no snijeg se uglavnom nije zadržavao na kolnicima, osim na središnjim dijelovima Korčule (Dubovo) i Pelješca (Potomje) te u višim predjelima na drugim dijelovima županije. Tijekom poslijepodneva izvršeno je posipanje kolnika na svim javnim cestama u županiji te u manjoj mjeri i čišćenje od snijega gdje je to bilo potrebno. U večernjim satima rad zimske službe je intenziviran u skladu sa stanjem na terenu i očekivanjem daljnjeg snižavanja temperatura te mogućih snježnih padalina. – ispričao je Krile.

Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske doznaje se kako su na poluotoku Pelješcu proglašeni zimski uvjeti na cestama D414 i D415.
- Prometnih nesreća za sada nije bilo. - rekla je glasnogovornica PU DNŽ Andrijana Biskup.

Načelnik dubrovačkog Stožera civilne zaštite Stjepo Krilanović rekao je kako se snijeg u Dubrovnik ne hvata, no kako su ralice tijekom dana posipale sol.
- Situacija je dobra, ne hvata se za tlo. Ceste su zasoljene, a mislim da je Čistoća solila i Stradun. - rekao je Krilanović te dodao kako građani moraju pripaziti na moguću poledicu.

Načelnik Stožera civilne zaštite grada Korčule Ivan Šale rekao je kako se na otoku Korčuli snijeg zadržava i u priobalnom pojasu.
- U 18.00 zatvorena je DC118 u kilometru 15 do 31, od skretanja za Smokvicu do raskrižja u Pupnatu. Preusmjerava se promet na ŽC6268 i LC 69022. U tijeku je raličenje i posipavanje. Snijeg je započeo padati oko 13 sati te još pada i zadržava se i u priobalnom pojasu. Vjetra za sada nema. - kazao je Šale.

Načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić istaknuo je kako su na tom predjelu također jaki snježni nanosi.
- Snijeg se zadržava na cestama, čiste se državna cesta i županijske ceste, a mi održavamo cestu do samostana Velike Gospe. Čekamo da prestane padati snijeg i onda krećemo čistiti Potomje i Kunu. - rekao je Ančić.

Načelnik Policijske postaje Ston Braco Roso rekao je kako su u Orebiću i Stonu blokade te da vozila bez zimske opreme ne mogu proći.
- Zabijelio je i Ston, snijeg se hvata, Dubrovačko primorje je pod 4-5 centimetara snijega. Pelješac je pod snijegom cijeli. Temperatura je ispod 4 stupnja Celzijeva, ruta Pijavičino – Kriva Dolina je pod snijegom, kao i predio Ponikve – Putnikovići. Na cesti ima oko dva centimetra snježnog nanosa iako je ralica nedavno prošla. - rekao je Roso.

Načelnik Stožera civilne zaštite grada Metkovića Damir Raić rekao je kako snijeg pada gotovo u cijeloj dolini Neretve.
- Snijeg pada pojačanog intenziteta te ostaje na tlu, odnosno cesti. Sve gradske službe su aktivirane te je u tijeku posipanje svih cesta. U Opuzenu, Pločama ali i ostatku doline Neretve je ista situacija. - kazao je Raić.
Zapovjednik JVP Mljet Mario Dabelić istaknuo je kako su ceste na tom otoku prohodne i zasoljene, no na snazi su zimski uvjeti.

- Čistimo od 16 sati, ima dosta naslaga po državnoj cesti i nerazvrstanim cestama. Prometnica je za sada prohodna, vidjet ćemo što će biti. Na snazi su zimski uvjeti. - kazao je Dabelić.

Zapovjednik JVP Konavle Mario Magud istaknuo je pak kako su na Konavoskim brdima i dalje na snazi zimski uvjeti, no ceste su očišćene i posute.
- Posipamo nerazvrstane ceste, snijeg pada slabijim intenzitetom, a želimo spriječiti pojavu poledice noćas. - rekao je Magud.

DPP

Najavljeno zahlađenje na predjelu cijele Dubrovačko-neretvanske županije stiglo je tijekom nedjelje, a temperature su se približile ništici. Mjestimično je bilo i snijega, no prema izvješćima nadležnih službi dan je protekao mirno, a sve ceste su prohodne.

Prema navodima direktora Dubrovnik cesta Roberta Krile tijekom dana na svim cestama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji zabilježene su padaline, kolnici su uglavnom mokri od kiše, dok su na nekim dionicama zabilježene i snježne padaline (Pelješac, Neretva, Konavoska brda).

‘’Sve javne ceste u županiji su prohodne i promet se odvija normalno, uz napomenu da su za područje Pelješca proglašeni su zimski uvjeti na cestama. Kolnici su tijekom dana prema potrebi čišćeni na dijelovima gdje je bilo snježnih padalina, a u očekivanju pada temperature ispod nule tijekom poslijepodneva je izvršeno preventivno posipanje kako bi se spriječilo zaleđivanje kolnika. U nadolazećem razdoblju očekuje se daljnje snižavanje temperatura te su moguće i snježne padaline u većem dijelu županije, pa se sudionike u prometu upozorava da ne izlaze na cestu bez odgovarajuće zimske opreme na vozilima’’, navodi Krile.

Načelnik dubrovačkog Stožera civilne zaštite Stjepo Krilanović rekao je kako je dan protekao bez intervencija.
‘’Nismo imali nikakvih intervencija, nije bilo potrebe za čišćenjem, izuzev manjih akcija prema Gornjim selima i Osojniku’’, rekao je Krilanović.

Načelnik Stožera civilne zaštite grada Korčule Ivan Šale također je rekao kako na otoku nema smetnji.
‘’Na otoku nema nikakvih smetnji, temperature jest niska, ali snijeg se topi. Sve su službe u pripravnosti. i u koordinaciji smo sa susjednim općinama. Cesta između Žrnova i Pupnata je posuta noćas’’, istaknuo je Šale.

Načelnik Stožera civilne zaštite grada Metkovića Damir Raić rekao je kako je dolina Neretve prošla bez snijega.
”U Metkoviću snijega gotovo nije ni bilo, a cijelo područje Neretve je prošlo neokrznuto. Hladno jest, ali to je to”, rekao je Raić.

Načelnik Općina Ston Vedran Antunica istaknuo je kako snijega nema u Stonu, a na Pelješcu je zabijelio tek pokoji vrh.

Zapovjednik JVP Mljet Mario Dabelić istaknuo je kako su ceste na tom otoku prohodne i zasoljene.
‘’U jutarnjim satima je bilo dosta nanosa, ali to je očišćeno. Državna cesta D120 je očišćena i promet se odvija normalno”, rekao je Dabelić.

Zapovjednik JVP Konavle Mario Magud istaknuo je pak kako su na Konavoskim brdima i dalje na snazi zimski uvjeti, no ceste su očišćene i posute.

”Zbog niskih temperatura i dalje prijeti opasnost od poledice, a večeras ćemo posipati ceste uz Konavosko polje”, rekao Magud.

Preporuke za niske temperature:
• što manje boraviti na otvorenom ili u negrijanom zatvorenom prostoru,
• obući se slojevito u dovoljno toplu odjeću i obuću, posebno zaštiti glavu i ruke,
• prije nastupa jake zime ispustite vodu iz vodovodnih cijevi,
• redovito i pravovremeno održavati čistim od poledice pločnike ispred i pristupne puteve do svog objekta,
• koristiti obuću s gumenim hrapavim đonom kako bi se smanjila opasnost od klizanja ili pada na poledici
• ukloniti snijeg ili led koji prijeti padom s krova s vašeg objekta.

U slučaju putovanja:
• ne krećite na put bez propisane zimske opreme,
• uključite kratka svjetla i danju (bez obzira na vidljivost),
• prilagodite brzinu vožnje uvjetima na cesti,
• držite sigurnu razdaljinu udaljenost od vozila ispred vas,
• izbjegavajte naglo kočenje i kočite što manjom silom kočenja i postepeno, kako bi spriječili proklizavanje kotača,
• ne radite nagle pokrete upravljačem,
• pri pokretanju vozila na snijegu lagano otpuštajte papučicu kvačila i postepeno davajte gas.

DNŽ

Procijepljenost u Dubrovniku, kao i na jugu Hrvatske, je katastrofalna i Županiji dubrovačko-neretvanskoj prijeti epidemija ospica, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare koju je održao župan Nikola Dobroslavić zajedno s ravnateljem Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Matom Lakićem, voditeljem službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Miljenkom Ljubićem, voditeljem službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Bernard Kaićem i ravnateljem Opće bolnice Dubrovnik dr. Marijom Bekićem.

Svi oni ustvrdili su da je stanje po pitanju procijepljenosti, posebno protiv ospica, katastrofalno. Dakle, u Srbiji je oboljelo ukupno 1269 osoba od ospica, već ih je troje umrlo, a trećina njih je hospitalizirana. Procijepljenost djece protiv ospica rođene 2015. godine iznosi 43 posto u Županiji, a samo 26 posto u Dubrovniku. Postotak djece, koja su primila cjepivo protiv ospica, rođene 2016. godine u Županiji iznosi 23 posto, a u Dubrovniku katastrofalnih deset posto. Što se tiče procijepljenosti protiv ospica djece koja se upisiva u prvi razred osnovne škole, ona u 2017. iznosi 81 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Prema tim podacima, rečeno je na konferenciji za novinare, DNŽ je na začelju u Hrvatskoj. Očito, radi se tu o djeci neodgovornih roditelja.

- Održavamo ovu konferenciju za novinare da upozorimo javnost o ugrozi epidemije ospicama i posljedicama. To je ozbiljna bolest koja može izazvati razne posljedice jer od tisuću oboljelih jedna osoba smrtno strada. Prevencija protiv te bolesti je cijepljenje, ono je i zakonska obveza. U našoj županiji, procijepljenost je vrlo niska, među najnižima u Hrvatskoj. Moramo nešto napraviti da se ona poveća i da se tako pojača prevencija protiv te ozbiljne bolesti. Uputio bih apel roditeljima, i struci da spriječimo moguće negativne posljedice. Cijepimo djecu. Teško je zamisliti što bi značila epidemija ospicama. - rekao je župan Dobroslavić.

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Mato Lakić rekao je kako u Zavodu izradili dopis u kojemu traže da se Ministarstvo zdravstva aktivnije uključi u problematiku. Odgovor, kako je rekao dr. Lakić, još nije stigao.

- Napravili smo situacijsku analizu i ponudili određena rješenja o nastalim problemima. Radili smo na tom pitanju i zadnjih godina. Imali smo niz stručnih simpozija i sastanaka, radili na medijskoj promidžbi, izdali smo dvije brošure koje su čitane na razini Hrvatske. Imali smo i program "Zaštitimo našu djecu" i pokušali navesti roditelje da cijepe djecu. Najveća odgovornost je na roditeljima. Pozivam roditelje i medije da se koriste provjerenim informacijama vezanima za cijepljenje. Apeliram na sve roditelje da ne ugrožavaju zdravlje i živote svoje djece, Neka se što prije jave i dogovore termin cijepljenja, svako odgađanje cijepljenja može imati nesagledive posljedice. - objasnio je dr. Lakić, koji je odgovorio i na pitanje zašto je baš na jugu Hrvatske tako loša procijepljenost.

- Teško je odgovoriti na to pitanje, nije problem samo DNŽ, nego cijelo obalno područje. Što je uzrok je teško špekulirati. Držim da je problem prevelika internetizacija, u smislu traženje rješenja na Internetu. Zato apeliram da se stvarno provjerene informacije uzimaju u obzir. Na Internetu se svašta piše, što ne znači da je točno i istinito.- naglasio je Lakić.

Voditelj službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Miljenko Ljubić analizirao je brojke, dodajući kako je započela praksa da se roditelji kontinuirano zovu da cijepe svoju djecu Naveo je i kako je započela akcija pregledavanja zdravstvenih kartona kod pedijatara, dodajući kako su "podaci katastrofalni" i kako je najveći problem "odgoda cijepljenja".

Voditelj službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Bernard Kaić također je govorio o odgodi cijepljenja.

- Zabrinjava odgađanje cjepiva, jer postoci koji se postižu se postižu prekasno. Svrha je cijepiti najranije što se može, u vrijeme kad se može postići odgovarajuća imunološka zaštita. To je nakon prvog rođendana. Samo u Dubrovniku između prvog rođendana i upisa u školu imamo 2200 necijepljene djece, što je vrlo veliki broj za tako mali grad. Ta se djeca grupiraju i to predstavlja ozbiljnu opasnost. - kazao je dr. Kaić.

- Nema razloga odgađati cijepljenje zbog straha od nuspojava. Cjepivo ima nuspojave, i ovo protiv ospica, kao i svako drugo. Ali, argumenti poput nastajanja perozivnog poremećaja, zaostatka u razvoju djeteta ili razvoja bolesti autističnog spektra ne stoje. Ti navodi su temeljito opovrgnuti. Cjepivo nema veze s tim. Ospice su najzaraznija bolest koja postoji, svatko tko je osjetljiv će se zaraziti i zato se djeca moraju cijepiti. - objasnio je dr. Kaić.

Ravnatelj OB Dubrovnik dr. Bekić je pojasnio kako za sada zaraženih osoba na području Županije nema.

- No, niska procijepljenost je opasnost. Naši infektolozi, pedijatri i pulmolozi su spremni za moguću epidemiju, dakle kadrovski i prostorni smo ekipirani za eventualnu borbu protiv zaraze. No, kao liječnik i otac apeliram na roditelje i kolege iz primarne zdravstvene zaštite da pristupe cijepljenju djece kako bi se virus našao u štetnoj okolini. - pojasnio je dr. Bekić.

- Smiješno je da je baš Grad Dubrovnik, koji baštini tisućljetnu tradiciju razvoja medicine, upravo na začelju u Hrvatskoj po procijepljenosti. Smatram da je cijepljenje djece dio osobne kulture kolega i roditelja. - zaključio je ravnatelj OB Dubrovnik dr. Marijo Bekić

U okviru programa skrbi o umirovljeničkoj populaciji Dubrovačko-neretvanska županija isplaćuje umirovljenički dodatak umirovljenicima s mjesečnom mirovinom do 1.500,00 kuna, a prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ove godine županijski umirovljenički dodatak isplatit će se za 3146 umirovljenika s područja županije.

Dodatak će se iz proračuna Dubrovačko-neretvanske županije umirovljenicima poštom dostaviti na kućne adrese na području gradova Korčula, Metković, Ploče i Opuzen te općina Konavle, Ston, Janjina, Orebić, Trpanj, Lumbarda, Lastovo, Smokvica, Blato, Vela Luka, Kula Norinska, Slivno, Pojezerje i Zažablje.

Umirovljenicima s područja Grada Dubrovnika ovaj dodatak se isplaćuje iz gradskih proračunskih sredstava, a umirovljenicima iz općina: Dubrovačko Primorje, Župa dubrovačka i Mljet, umirovljenički dodatak isplaćuju izravno njihove općine, provodeći tako, u suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom, Županijski umirovljenički standard.

Dubrovačko-neretvanska županija provodi Program izrade i provedbe izjednačavanja umirovljeničkog standarda od 2010. godine kada je, za provedbu ovog Programa, u proračunu Županije bilo osigurano 700 tisuća kuna. U međuvremenu, proračunska sredstva značajno su povećana, te u 2017. godini iznose 1,6 milijuna kuna.

Sredstva uplaćuje Upravni odjel za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj, iz županijskih proračunskih sredstava za 2017. godinu.

DNŽ

U listopadu 2017. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 142.165 dolazaka, što je 14% više od listopada 2016. godine i 514.766 noćenja, što je 10% više nego u listopadu 2016. godine.

U deset mjeseci 2017. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 1.859.203 dolazaka s ostvarenih 8.181.765 noćenja. U usporedbi s 2016. godinom dolasci su u porastu za 15%, a noćenja su u porastu za 12%.

Od početka godine najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Hrvatske, Francuske, Bosne i Hercegovine, te Sjedinjenih Američkih Država.

DPP

U rujnu ove godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 258.418 dolazaka, što je 13 % više od rujna 2016. godine i 1.101.696 noćenja, što je 8,6 % više nego u rujnu 2016. godine.

U devet mjeseci 2017. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 1.714.318 dolazaka s ostvarenih 7.663.676 noćenja.  U usporedbi s 2016. godinom dolasci su u porastu za 15 %, a noćenja su u porastu za 12 %.

Od početka godine najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Hrvatske, Francuske, Bosne i Hercegovine, te Sjedinjenih Amričkih Država.

DPP

Stranica 1 od 4

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250