U Dubrovniku od svega može i umije nastati priča. Radi li se tu o nekakvom prokletstvu, surovoj divljini stvarnosti nekadašnje Republike na koju su kibicale imperije, pa negdje u moždanim čvorovima ostao princip o kojemu se puše i na hladno, pitanje je za šire antropološke rasprave. No, nekad je najbolje gledati trenutno, odnosno gotovi proizvod, bez Knjige postanka koja govori gdje je uzrok problema našeg svagdašnjeg uz koji se nastaje sva halabuka.

A poučak ide tako da ima dvije iste strane medalje, obje pod egidom "ništa", a koju najbolje opisuje sadašnja najava arbitraže po pitanju golfa na Srđu. Projekt je to koji je izazvao prosvjede i galamu, a koji unatoč tome što je izgledao kao da je ispred njega sjajna budućnost, nije se pokrenuo s mrtve točke. Idealno to opisuje dubrovački "modus vivendi". Dakle, nakon sve bleke u prazno, pobijedio je razum, jer gradnja golf igrališta jest korak naprijed i tu je stvari bespredmetno argumentirati, ali na kraju od svega nema ništa. A ako izuzmemo nekoliko dežurnih aktivista, manje-više čak nikome do toga više nije niti stalo.

Slično je bilo i s gruškim terminalom, ambicioznim projektom koji je trebao trasirati dubrovačku turističku priču onamo gdje ona po infrastrukturi zaslužuje biti, a u čijem kontekstu se recimo spominjala i izgradnja akvarija. Na kraju, bilo je tu puno priče, a od terminala niti "t". U knjizi radnog naslova "100 dubrovačkih projekata koji nikad nisu zaživjeli" treba tako pronaći i mjesto za pročistač, oko kojega opet nastaje priča, ali evo i groblja Dubac, Grabovice ili te nesretne marine na Lapadskoj obali.

Pišu se peticije, dižu se bune, prosvjeduje se i ratuje. Jednom kad sve zamre, kao da nikad priča nije niti postojala, a dvostruko ništa upotpunjuje i samo nerealiziranje projekata, koji ne zapne na nevoljkom građanstvu, nego na drugim počesto birokratskim balkanskim skalinima loših procjena.

Koliko god nije nužno objašnjavati razloge zašto oko svega nastaje ta fama, potrebno se eto čisto zapitati zašto oko svega mora biti to famozno "ništa". Dakle, ništa od same realizacije, a ništa i kroz smiraj strasti svih tih boraca za javno.

Njih je tek lako objasniti, stručnjaci za sve, "lekari, pekari i apotekari", po pravilu imaju problema sa zadržavanjem koncentracije te kao komarci lako se nakače na neke druge žrtve. Što se tiče samog zgotovljavanja projekata, nažalost objašnjenje je nadomak ruke, a odnosi se uglavnom na Pandorinu kutiju zabluda, koja se tako lijepo podudara s hrvatskom zbiljom, čiji odsjaj i u Dubrovniku odaje mjesto eto tek mjesto još jednog ništavila u nizu.

Relikvija tijela sv. Leopolda Mandića, zaštitnika Županije dubrovačko-neretvanske, stigla je večeras u Dubrovnik. Veliki broj vjernika okupio se u Hladnici, gdje su dočekali kombi sa sarkofagom te su tada u procesiji krenuli prema Biskupijskom svetištu Gospe od Milosđa u Gospinom polju.

U procesiji su uz vjernike bili i talijanski kapucini među kojima i rektor Svetišta sv. Leopolda Mandića u Padovi Flaviano Giovanni Gusella, rektor crkve sv. Vlaha Toma Lučić, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica, članovi Bratovštine sv. Vlaha, Dubrovački trombunjeri, gradski bratimi, redovnici, redovnice... Pak, u Gospinom polju relikviju tijela također je dočekalo mnoštvo vjernika, među kojima i biskup dubrovački Mate Uzinić te kotorski biskup Ilija Janjić.

Uvodni obred s kađenjem tijela i molitvom predvodio je provincijal Hrvatske kapucinske provincije fra Jure Šarčević, a Zbor svetišta pod vodstvom s. Celestine Jelčić otpjevao je prvu strofu iz himne sv. Leopoldu „Tebi slavu pjevamo“, a nakon toga volonteri „Croce Verda“ unijeli su sarkofag sa svečevim tijelom na okićeni odar u crkvi Gospe od Milosrđa. Pjesma je nastavljena te je uslijedila liturgija dočeka u crkvi tijekom koje je predvoditelj provincijal Šarčević pozdravio sve okupljene, istaknuvši "kako je Isus Krist lice Očeva milosrđa, na što je cijeli svijet podsjetila Godina milosrđa koju je bio proglasio papa Franjo, a čiji je sv. Leopold bio jedan od zaštitnika". Dodao je i "kako nam je Bog u ovo naše vrijeme poslao „našeg sunarodnjaka i našeg zaštitnika“ sv. Leopolda da nebrojenim dušama olakša breme života i oduševi ih za Krista".

Po završetku liturgije dočeka, u crkvi je počeo i mimohod vjernika koji su ulazili na glavna vrata crkve, obilazili u molitvi oko sarkofaga te dodirom iskazivali svoju ljubav i molbe svecu za zagovor. Tijekom noći u svetištu je organizirano bdijenje koje predvodi fra Mijo Šarčević, mladi kapucin iz Varaždina, a bdijenje završava nedjeljnom ranom misom u 4 sata. U nedjelju će u svetištu još biti mise u 7, 9 i 11 sati, a ispraćaj tijela predviđa se za 14 sati. Parking je na području Grada Dubrovnika u subotu i nedjelju besplatan kako bi svi koji žele doći i pomoliti se pored svečeva tijela mogli to bez problema učiniti. U nedjelju do 16 sati će sve će gradske autobusne linije biti besplatne, a vozit će i posebna linija do Svetišta.

V.S./Dubrovačka biskupija

Izložba "Rimske zlatne naušnice" otvorena je u Arheološkom muzeju u Revelinu. Radi se o izložbi Arheološkog muzeja Zagreb. Ovom gostujućom izložbom Arheološki muzej u Zagrebu prikazuje 50-ak rimskih zlatnih naušnica iz razdoblja od 1. do 4. stoljeća, među kojima su luksuzni primjerci ukrašeni biserima, dragim kamenjem i staklenom pastom.

Voditeljica dubrovačkog Arheološkog muzeja Ljiljana Kovačić kazala je "kako je izložba plod suradnje dvije ustanove".

- Doduše, ovo nam nije prva izložba. U Zagrebu smo prije više od deset godina otvorili izložbu o konavoskim srednjovjekovnim grobljima, a sad smo obnovili smo suradnju. Prvo zagrebački Arheološki muzej gostuje ovdje, a Dubrovački muzeji će u Zagrebu krajem ovog mjeseca s izložbom "Drevni Cipar". - objasnila je Kovačić.

Autorice izložbe su kustosice Dora Kušan Špalj i Nikoleta Perok.

- U okviru eksperimentalne arheologije pokušali smo shvatiti i način na koji su rađene naušnice te smo uz izložbu prikazali i sam proces izrade. Dakle, izrađene su od zlatne žice u kombinaciji sa zlatnim limom, a ukrašavane su najčešće smaragdom. Rekla bih da djeluju vrlo suvremeno pa se uklapaju i u današnju modu. - zaključila je Kušan Špalj.

Izložbu prati dvojezični, hrvatsko-engleski katalog te suveniri - kopije naušnica. Izložba ostaje otvorena do 15. studenoga.

V.S.

Povodom sudjelovanja u organizaciji dolaska relikvije tijela sv. Leopolda Mandića u Dubrovnik, tvrtka Sanitat Dubrovnik organizirala je premještanje svih vozila s parkirališta na lokacijama: ex. Tvornica Radeljević, Žuljanska ulica, Ulica Iva Vojnovića (zgrade „Solidarnosti" ) i dijelu Ulice Josipa Kosora, a što ukupno čini 350 parkirališnih mjesta.

Također, iz društva Sanitat napominju da se dana 16. i 17. rujna (subota i nedjelja) neće provoditi kontrola i naplata parkiranja na području svih parkirališnih zona na području Grada Dubrovnika, a djelatnici Sanitata bit će raspoređeni po navedenim lokacijama kako bi pomogli uspješnoj organizaciji ovog događaja.

JAVNI PRIJEVOZ

Tvrtka Libertas Dubrovnik obavještava cijenjene korisnike usluga javnog prijevoza da će povodom dolaska relikvije tijela sv. Leopolda Bogdana Mandića doći do izmjena u gradskom prometu, i to kako slijedi:
Linija 2 „Gorica – Pile" u subotu, 16. rujna prometovat će s posljednjim polaskom u 17:30 sati s Pila, dok će u nedjelju, 17. rujna započeti s prometovanjem u 15:30 sati s Gorice.

U nedjelju, 17. rujna do 16:00 sati neće se provoditi naplata prijevoza na svim linijama u gradskom prometu.

Napominjemo i kako će spomenutog dana u 03:20 sati biti uveden dodatni polazak na liniji 1A, koji će s Doma zdravlja prometovati do Hotela Lero, kao i dodatna autobusna linija na relaciji „Hotel Petka - Grawe – Hotel Lero – Opća Bolnica – Hotel Lero – TC „Tommy" – Hotel Petka", a koja će prometovati od 3:30 sati do 14:00 sati.

OBAVIJEST O ZATVARANJU CESTE ZA PROMET VOZILA 

Dio nerazvrstane ceste Liechtensteinov put, odnosno pristupna cesta prema Sportskoj dvorani i Gospinom polju bit će zatvorena za promet svih vozila od 20.00 sati u subotu, 16. rujna do 14.00 sati u nedjelju, 17. rujna.
Uvodi se jednosmjerni režim prometovanja na dijelu ulice Liechtensteinov put, i to od ulaza u naselje Gorica u smjeru Uice Pera Čingrije, od 20.00 sati u subotu, 16. rujna do 14.00 sati u nedjelju, 17. rujna.
 
Grad Dubrovnik

U sklopu programa redovnog održavanja cesta i javnih prometnih površina, završeno je postavljanje potpuno nove zaštitne ograde na području gradskog predjela Gorica.

Naime, duž čitave Ulice Gorica sv. Vlaha postavljeno je ukupno 182 metra nove zaštitne ograde čime je zamijenjena postojeća ograda, oštećena dugogodišnjim korozivnim utjecajem soli.

Radove je prema traženju građana naručio Upravni odjel za promet Grada Dubrovnika, a isti su provedeni od strane tvrtke Tehnogradnja, ugovornog izvođača na održavanju nerazvrstanih cesta i javnih prometnih površina na području Grada Dubrovnika.

Vrijednost ukupne investicije iznosi 92 tisuće kuna s PDV-om.

DPP

Dubrovački muzeji – Arheološki muzej u suradnji s Arheološkim muzejem u Zagrebu u petak otvorit će izložbu "Rimske zlatne naušnice" u tvrđavi Revelin s početkom u 20 sati. Ovom gostujućom izložbom Arheološki muzej u Zagrebu prikazuje 50-ak rimskih zlatnih naušnica iz razdoblja od 1. do 4. stoljeća, među kojima su luksuzni primjerci ukrašeni biserima, dragim kamenjem i staklenom pastom. Većinom su slučajni nalazi s raznih poznatih antičkih lokaliteta kao što su Siscia (Sisak), Salona (Solin), Sirmium (Sremska Mitrovica), Viminacium i drugi. Tipološki su vrlo raznolike, od onih jednostavnih oblika do vrhunskih umjetničko-obrtničkih djela izvedenih raznim tehnikama kao što su lijevanje, izvlačenje i tordiranje žice, punktiranje, tehnika na proboj, filigran te granulacija.

Autorice izložbe su Dora Kušan Špalj i Nikoleta Perok. Izložbu prati dvojezični, hrvatsko-engleski katalog te suveniri - kopije naušnica. Izložba ostaje otvorena do 15. studenoga.

DPP

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković na jučerašnjoj Izbornoj skupštini Juga odaslao je jasnu poruku tvrtkama koje posluju na području Grada Dubrovnika, a koja okvirno glasi kako se od Dubrovnika ne može samo uzimati, odnosno kako se Dubrovniku nešto i mora vratiti.

Franković je istaknuo to u kontekstu sporta i sportskih kolektiva, napominjući da postoje oni koji nisu uložili niti lipe u sport. Naravno da sport u 21. stoljeću uopće ne može funkcionirati bez sponzorstva. Odnosno, može funkcionirati onako kao u Dubrovniku. Uz čast iznimkama, bez rezultata, krpanjem iz mjeseca u mjesec, pa tada i sama nezdrava atmosfera dovodi i bez značajnije podrške s tribina.

Jasno je kako postoje iznimke poput stolnotenisača Libertas Marinkolora koji su postali i prvaci Hrvatske ili košarkašica PGM Raguse, vrlo stabilnog prvoligaša. Klubovi su to čiji rezultati ujedno dokazuju koliko im financijska sponzorska injekcija znači u kontekstu njihovog etabliranja. No, što je s drugima?

Jasno, Jug kao jedan od najvećih europskih klubova, privlači i nacionalne tvrtke poput Croatia Osiguranja ili Zagrebačke pivovare. Drugi tu sreću nemaju, osim u pomoći u kontekstu organiziranja putovanja i ispunjenja onih osnovnih uvjeta za preživljavanje.

No, tvrtke u kontekstu većih sponzorstava koji donose i opipljive rezultate očito nemaju interesa biti i pokretač nekoga sportskog razvoja. Jasno kako im se to vjerojatno ne isplati jer se nemaju potrebe reklamirati, no postoji ono što se naziva i društveno-odgovornim poslovanjem, koje se ne treba očitovati kroz raznorazne pozitivne učinke na okoliš, nego i na podupiranje lokalne zajednice i u osnaživanja sporta.

Uostalom, nekadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić jednom prilikom se zapitao zašto npr. Excelsa nekretnine ne bi se oglašavale na dresu nogometnog kluba, ali čini se kako je za sada sve to tek utopija.
Istina, sportska infrastruktura u Gradu Dubrovniku je očajna, ali ne treba se čekati kako bi eto sve bilo idealno pa da se počne s ulaganjima. Uostalom, unatoč lošoj infrastrukturi, podrška koju su dubrovački stolnotenisači doživjeli uz osvajanje Prvenstva Hrvatske dugo nije viđena te kazuje kako i ne treba toliko puno da bi se neke stvari pokrenule.

Tvrtke koje ostvaruju značajne dobiti nitko ne može natjerati da ulažu u sport, nije to mogao niti Vlahušić, neće to moći niti Franković, ali može ukazati na osnovnu problematiku. Koja jednostavno glasi da onaj tko zarađuje isključivo na imenu Dubrovnika, da nije tako poslovanje bi prebacili drugamo, u Grad nešto treba i vratiti.

Knežev dvor je bio prepun i na sinoćnjem koncertu Međunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto na kojem je treći put nastupio ruski violinski virtuoz Dmitry Sinkovsky. Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnao je maestro Tomislav Fačini, a na programu su se našla djela Ludwiga van Beethovena.

Nakon izvedbe Vivaldijevih djela u petak i koncerta Stylus phantasticus u subotu, Dmitry Sinkovsky je još jednom uspješno napunio Knežev dvor i oduševio mnogobrojnu publiku izvedbom Violinskog koncerta u D duru L. van Beethovena. Nastupi Sinkovskog u Dvoru redovno izazivaju ovacije kod publike i izvođenje solista na sviranje glazbenih dodataka, pa je tako bilo i sinoć.

Sljedeći koncert na programu Međunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto je u četvrtak rujna kad će vodeći jazz pijanist ovih prostora, Matija Dedić, predstaviti svoj novi album "Male ljubavi...susreti".

Koncert će se održati u atriju Kneževa dvora s početkom u 21 sat. Ulaznice su dostupne u uredu Dubrovačkog simfonijskog orkestra od 9 do 14 sati, u gift shopu Dubravka na Pilama, u Luži, u agenciji Perla Adriatica te jedan sat prije početka koncerta. Povlaštene cijene ulaznica za građane dostupne su isključivo na blagajni orkestra. Dodatne informacije moguće na 417 110 i 091 613 7314.

R.R.

Na redovnoj Skupštini Vaterpolo kluba Jug za predsjednika kluba izabran je Tomislav Dumančić, kojemu će mandat trajati dvije godine.Za dopredsjednike Juga izabrani su Pero Kulaš, Željan Konsuo i Lukša Jakobušić, donedavni predsjednik. Dumančića, inače regionalnog direktora Valamar Rivijere destinacija Dubrovnik, članovi Skupštine izabrali su uz jedan suzdržan glas te niti jedan glas protiv.

Inače, Skupština je izabrala i članove Uprave. Oni su Marko Balija, Saša Borojević, Tonči Daničić, Mato Franković, Srđan Gavranić, Mišo Glavinić, Maro Hajdarhodžić, Goran Hrnić, Vicenco Jerković, Hrvoje Jerković, Marin Kaštelančić, Miho Katičić, George Lonza, Srđan Margaretić, Luko Musladin, Davorko Obuljen, Viktor Siništaj, Edo Taslaman, Roko Tolić i Stjepan Vojnić. Od izabranih članova, oni koji su po prvi put ušli u Upravu su Stjepan Vojnić, Marin Kaštelančić, Vicenco Jerković i Srđan Margaretić.

- Nadam se da ću opravdati ovo povjerenje, biti prvi među jednakima. Velika je to čast, obaveza i izazov. Iskreno se nadam da ću uspjeti opravdati ovo povjerenje i da ću zajedno s vama voditi ovaj klub ka daljnjim uspjesima, kako bi klub ostao ponos Grada. Prethodni predsjednik Jakobušić je napravio strašno puno dobrih stvari. I rezultatski, ali i marketinški, po imidžu kluba, mnogi nam sportski kolektivi u Hrvatskoj na tome zavide. Sve to okrunio je odličnim rezultatima. - rekao je Dumančić, koji je Jakobušiću poklonio i umjetničku sliku, rad Lukše Peka, u ime cijele Uprave.

Inače, izvješće o radu u proteklom dvogodišnjem razdoblju podnio je Jakobušić. On je rekao kako Jug društveno-odgovorno posluje, dodajući kako pomaže i Ligi protiv raka Dubrovnik i niz drugih akcija koje za cilj imaju boljitak društva. Naveo je koliko je u Jugu važan rad s djecom, napominjući kako jugaši "organiziraju i "team buildinge" s obitelji djece". Zahvalio se svima koji su dali svoj obol u proteklom razdoblju, posebno navijačima "jer bez njih ništa ne bi imalo smisla".

Sportski direktor Juga Ognjen Kržić podnio je izvješće o sportskim uspjesima kluba, napomenuvši kako je kruna u proteklom razdoblju bila osvajanje Lige prvaka u Budimpešti 2016. godine.

Nazočne su pozdravili i gradonačelnik Mato Franković te predsjednik Dubrovačkog saveza sportova Maro Kapović.

Dubrovnik, ali i cijelu županiju danas je pogodilo veliko olujno nevrijeme. Županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović za portal Dubrovnikpress.hr rezimirao je sadašnji dan u kontekstu vatrogasnih intervencija, podvukavši kako su vatrogasci zabilježili pedesetak intervencija.

- Samo na području Grada Dubrovnika smo zabilježili između 15 i 20 intervencija, od Orašca, Šipana, Lopuda, samog Grada. Nadalje, u Konavlima i Župi dubrovačkoj zabilježili smo njih oko pet, šest, a dosta ih je bilo u Slanome, čak 12, 13. Nešto manje intervencija je bilo u Neretvi, dakle dvije u Metkoviću. U principu radi se sveukupno o izuzetno velikom broju intervencija. - rekao je Simović, dodajući kako će se ujutro znati konačan broj intervencija.

- Najviše smo intervenirali u kontekstu rušenja stabala, postavili smo i pumpe tamo gdje je to bilo potrebno. Najgore je bilo u Dubrovniku gdje nam je zakrčenje u prometu stvaralo veliki problem pa smo se sporije morali kretati. No, sva su stabla brzo uklonjena, a pazili smo i na to da se što prije pusti promet. - objasnio je.

Dodao je kako je zadovoljan obavljenim poslom.

- Brzo smo se rasporedili i brzo intervenirali. To je najvažnije. - precizirao je Simović.

No, kako se uopće na ovakve dane pripremiti?

- Moramo svi skupa biti spremni. Evo, nakon velikih vrućina došle su kiše, nakon požara eto i poplave. No, moramo biti spremni. Grad je Grad, ima probleme koje ime, tu su turisti, djeca iz škole. Onda se kod ljudi stvori panika. Mi i preko ljeta izmještamo ljude s lokacija na kojima se stvaraju gužve, kako bi nam teren bio prohodan jer zapravo moramo uvijek biti u stanju brzo reagirati. Samo brzom intervencijom možete riješiti problem. Ali evo, nakon svih ljetnih intervencija, sad su došle na red ove. No, dežurstva su kao da je srce sezone, na nivou cijele županije, pa nam niti ovakvi dani ne stvaraju veće probleme. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović.

Stranica 1 od 70

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
cistocareciklazno 250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250
transporterban250