Slike začepljenih prometnica u Dubrovniku već su godinama u ljetnim mjesecima, naša svakodnevica. Teško je i očekivati da u Gradu s 42 tisuće stanovnika, 38 tisuća registriranih vozila i prometnicama koje su građene šezdesetih godina kada je obim prometa bio znatno manji, ne bude gužvi. Tijekom turističke sezone broj vozila na prometnicama iznimno je povećan zbog autobusa kojima se vrši transfer putnika s kruzera iz gruške luke do Pila, autobusa izletnika. S izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu koji je doveo do svojevrsne liberalizacije u Dubrovnik je trbuhom za kruhom stigao i veliki broj vozača taksija pa su čepovi na gradskim prometnicama ove sezone ipak veći nego lani.

Kako promet izgleda iz perspektive prometne policije i što sve rade kako bi se gužve na cestama smanjile i promet tekao nesmetano, provodeći dan sa službenicima prometne policije provjerila je novinarska ekipa portala Dubrovnikpress.hr.

VRANJEŠ: NEMA GLAVOBOLJE I NEMA PRSTENOVA OKO GRADA

Semafori na glavnom raskršću u Gradu, onom na Ilijinoj glavici jučer su bili ugašeni. No, nisu bili u kvaru. Ugašeni su po nalogu prometne policije, a s ciljem izbjegavanja gužvi na ulazu i izlazu iz grada i prema Gradu. Dok se promet preko Ilijine glavice odvijao nesmetano, tik uz prometnicu, policijski službenici u OKC-u budno su pazili da tako i ostane.

Stanje u prometu na gradskim prometnicama pod kontrolom je jučer držao Šef smjene u Postaji Prometne policije Dubrovnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Miro Vranješ.
vranjesoperativni- Stanje je jutros zadovoljavajuće. Nema glavobolje i nema prstenova oko Grada i to je najvažnije. Upravljanje cestovnim prometom naš je prioritet. Kad je promet u pitanju sve ide preko Operativnog centra. Ovdje zaprimamo dojave građana, dojave kolega na terenu i ostalih službi, a potom ovisno s kojeg je područja poziv građana stigao, raspoređujemo dalje kolege na intervencije. Operativno-preventivne mjere i radnje, uspostavljanje javnog reda i mira, upravljanje cestovnim prometom, zaprimanje dojava građana po kojima se dalje postupa i ovisno odakle poziv dolazi preusmjeravaju se na ostale policijske postaje, sve su to naše svakodnevne dužnosti.- kazuje nam Miro Vranješ.

U PATROLI S NAČELNIKOM VULETIĆEM

Nakon što smo Mira prepustili njegovim dnevnim zadaćama, sjedamo u policijsko vozilo s načelnikom Postaje prometne policije Dubrovnik Antom Vuletićem.
vuleticautoU javnoj garaži dvije su razine pune, a dvije slobodne i dok se promet prema povijesnoj jezgri odvija nesmetano, Ante nas vozi prema Gružu. Promet se malo čepi kod Radeljevića, no kroz Gruž se vozi nesmetano. Dok se nesmetano vozimo od place prema hotelu Petka, Vuletić poglediva preko puta na autobusno stajalište kod Luke Dubrovnik koje obično okupiraju taksisti.
- Evo nema ih jutros, ali još je rano. Skupit će se oni kasnije kad stigne ovaj zadnji kruzer. - kaže Vuletić i pojašnjava nam kako riješiti problem na tom autobusnom stajalištu kojeg lokalni taksisti redovno pretvaraju u svoje stajalište.

- Redovno interveniramo na ovom autobusnom stajalištu, ali nedavne izmjene Zakon o cestovnom prometu su malo ušle u Zakon o sigurnosti prometa na cestama. Zakonom o cestovnom prometu je dozvoljeno da taksi vozila ukrcaj i iskrcaj svojih putnika mogu vršiti na autobusnim stajalištima i onda nastaje problem je li to taksi vozilo na stajalištu zaustavljeno do tri minute jer ako je više od tri minute onda se to smatra parkiranjem i sad bi tu kolege policijski službenici zapravo trebali stajati sa štopericom i mjeriti koliki se taksisti zadržavaju na ovoj stanici. Čim se policajac tu pojavi oni se raštrkaju, a kad policajac ode na drugu intervenciju ponovno se skupe. Zakon je dozvolio da mogu ulaziti na stajališta autobusa javnog gradskog prijevoza i kad taksisti zauzmu stajalište vozači libertasovih autobusa putnike iskrcavaju na cesti što opet nije dozvoljeno, a opet jedni i drugi su vozači vozila javnog gradskog prijevoza. To su te neusklađenosti u zakonu. Zakonski treba uskladiti neke stvari i mislim da se radi na rješavaju nedorečenosti poput ove, a mi zaista dajemo svoj maksimum da se promet odvija nesmetano. - kazao je Vuletić.

DUBROVNIK PROMETNO SJECIŠTE ISTOKA I ZAPADA

Vozimo se dalje prema Sustjepanu. Nema gužvi ni u kontra smjeru, a Ante nam objašnjava zašto su ugašeni semafori na Ilijinoj glavici.
semaforiilijina- Smjena gostiju i loše vrijeme na Veliku Gospu su učinili svoje. Dubrovnik, osim što je sam turistička destinacija je i prometno sjecište istoka i zapada. Svi oni koji voze prema Crnoj Gori, Albaniji i dalje moraju proći kroz Dubrovnik i Dubrovačko - neretvansku županiju. Uz putnike u tranzitu bio je i veliki priliv gostiju prema Dubrovniku. Bilo je loše vrijeme pa su se umjesto na kupanje gosti zaputili u obilazak Dubrovnika pa je u srijedu dolazilo do povremenih zastoja, ali na vrijeme smo reagirali, zatvorili smo na neko vrijeme prilaze Gradu, preusmjerili promet i istovremeno ga preraspodijelili na području Grada Dubrovnika, i bilo je gužvi u toj špici od 11 do 15 sati. - istaknuo je Ante.

ČETVRTAK I SUBOTA POLICIJI NAJGORI DANI

Dolazimo na most, a dok Ante parkira automobil brojni turisti uživaju u panorami. Ni mi ne možemo zaobići idiličan pogled na gruški akvatorij i luku uz čiju su se rivu već privezala četiri velika kruzera. No taj je pogled samo na oko idiličan, a Ante nam objašnjava i zašto.
kruzerimost- Četvrtak je jedan od težih dana. Pogledajte ovu sliku dole, ona govori više od riječi. Danas imamo šest kruzera s oko 10 tisuća ljudi i takav nam je gotovo svaki četvrtak. Oko 10 tisuća ljudi će ući i izaći iz Grada i svi će oni proći u autobusima preko gradskih prometnica. Shuttle busovi, autobusi s izletnicima, taksi vozila, vozila građana i vozila turista, svi oni trebaju sigurno i nesmetano proći našim prometnicama. I subota je iznimno intenzivna jer su uz brojne kruzere koji imaju za posljedicu shuttle busove događa i uobičajena vikend smjena gostiju. Gužve su na prilazima Gradu iz oba pravca. Cijeli taj promet na državnoj cesti D8 i gradski promet je pod nadležnošću naše policijske postaje, to je nekih 100-tinjak kilometara ceste, plus ceste po Dubrovačkom primorju, Konavlima i drugim mjestima. - kazao je Vuletić.

I dok je opći dojam da policajaca kronično nedostaje, Vuletić nas uvjerava u suprotno. 
- Stigla nam je ispomoć iz unutrašnjosti, iz PU zagrebačke te bez njih u sezoni svakako ne bismo sami mogli nadzirati promet od Kleka od Karasovića tijekom sezone zbog njegova obima. Mi 24 sata dnevno vršimo sigurnosnu provjeru rasporeda policijski službenika na prometnicama. Dakle, okolnosti u prometu ne mogu se predvidjeti, ako se sad dogodi nesreća u Slanom dio službenika napušta grad i ide na poprište nesreće odraditi očevide i preusmjeriti promet, kako bi se što pije promet osposobio i odvijao nesmetano. Dio policajca iz Dubrovnika je ode prema Cavtatu, Konavlima, Primorju. Nije da nema policije nego je obim posla ogroman, a ljudi, vjerujte mi, ne staju. Mi javno djelujemo svaki dan i svoj posao zaista obavljamo iznad svojih mogućnosti. Zakon o policiji je definirao naše obveze i nadležnosti i mislim da ga se mi dobro držimo. - rekao je Vuletić. 

On dok sjedamo u automobil poglediva prema nebu.
- Sunčano je danas pa je manje ljudi, manja je gužva, turisti su po plažama. Inače, od sredine kolovoza pa do sredine rujna vrijeme nam je zapravo najveći neprijatelj jer kad je jako oblačno svi hrle prema povijesnoj jezgri u obilazak znamenitosti.- rekao je Vuletić.

S Mosta magistralom nastavljamo prema Gradu, a na magistrali policijska patrola budno nadzire tijek prometa iz pravca Crne Gore. Zastoja nema, promet se odvija nesmetano. Kazuju nam kako se vozači, i domaći i strani pridržavaju dozvoljene brzine vožnje, nema prekršaja, a nitko za volanom još nije bio zatečen u alkoholiziranom stanju.
policijamagistralaSpuštamo se na Ilijinu glavicu. Zastoj je prema povijesnoj jezgri, no promet regulira policijski službenik.
reguliranjeilijinaZagrebačkom se vozimo nešto sporije, ali promet teče bez zaustavljanja. U usjeku pod Minčetom ipak malo zastajemo zbog velikog broja pješaka i autobusa na samim Pilama gdje policijski službenik Valentin Hajtok i prometni redar Marko Šilje zajedno reguliraju promet.

NA PILAMA SE ŠILJE I HAJTOK BRINU DA NEMA GUŽVE

Na pitanje tko je tu kome šef, Šilje i Hajtok gotovo u glas odgovaraju kako je njihov odnos stvar kohezije.
pileradari- Nema šefova, samo kohezija i partnerstvo. Promet je inače pojačan i tako nam je cijeli srpanj i kolovoz, a bit će i rujan. Puno je autobusa jutros, ali nas dva uspješno reguliramo promet. Bit će ovako negdje do 15.30, vruće je, ali navikli smo. - kazuje policijski službenik Valentin Hajtok, koji je inače prometni službenik na motociklu pa je ako zatreba, spreman brzo sjesti na motor i odvesti se u Gruž i tamo regulirati promet ako dođe do zastoja.

Inače, često možemo čuti kako je Gradu teško naći prometne redare jer rijetko tko želi raditi taj posao. Ni Marko Šilje ni u snovima nije mogao zamisliti da će kao prometni redar ikad regulirati promet na Pilama, a danas je zaljubljen u posao koji radi.
- Na Pilama sam od 1. ožujka, sretan i zadovoljan. Da mi je netko rekao da ću ovo u životu raditi, rekao bi mu da ne bih ni u kom slučaju ali sad kad vidim da ima efekta od svog posla ne bih odustao. Najsretniji sam kad vidi da nema zastoja. Samo da promet ide, da se ne zaustavlja. U ovih pet mjeseci nikad mi se nije zaustavio promet. Gužva je, ali promet teče non-stop jer ne mogu dozvoliti da se Grad zaustavi. Znam da ljudi negoduju, pješacima smeta kad ih dugo zadržavam, ali to tako mora biti. - rekao nam je Šilje.
promredarpilePored njega tako okretnog na Pilama nije ni čudo što se pneumatski stupići još niti jednom ove sezone nisu podigli. 
- Pneumatski se nikako nisu dizali. Nema ni potrebe jer mi dajemo sve od sebe. Znate, pored fizičke spremnosti za izdržati sve ovo na Pilama, treba i posebna psihička spremnost. - ističe Šilje, dodajući da nema vremena brojati koliko autobusa dnevno stiže na Pile. 

- Kad bi ih stigao izbrojati, ali prema mojoj procjeni jutros ih je došlo oko 200, a do kraja smjene bit će ih još 50-tak. Znate, u sat vremena ja na ovoj zebri učinim preko 10 kilometara. Vama je to smiješno, ali to vam je tako, i samo vodu pijem. Ne mogu se maknut jer se kolaps ovdje dogodi u roku tri minute.- kazao je Šilje i naglasio kako ga taksisti i vozači autobusa slušaju.

- Ja imam svoj stav. Oni su mene svi upoznali i zaista ne slušaju. Znam ja i njihove potrebe. A kad treba nekoga pustiti da nešto iskrca, ja ljude pustim, ali ne mogu ih pustit kad ima 300 autobusa. U početku jest bilo malo teško, ali ljudi su se navikli na mene. - rekao je Šilje.

I PROČELNIK ŠUTALO REDOVNO NADZIRE STANJE NA PILAMA

Kako stvari funkcioniraju na Pilama redovno dođe provjeriti i pročelnik UO za promet Đuro Šutalo, koji je iznimno zadovoljan stanjem na Pilama.
djsutalopile- Četvrtkom i subotom ujutro ja sam tu obavezno, a ostalim danima ja i moj zamjenik. Srijedom inače imamo koordinacijske sastanke s prometnom policijom. Lučkom upravom i ostalim službama upravo s ciljem da se promet odvija nesmetano. Ti su se sastanci pokazali iznimno uspješnima i rezultati su već vidljivi, stanje u prometu ipak je bolje nego lani. Morate znati da se cijeli promet gotovo slijeva u ovu ulicu. Jučer je bila kolona do Brgata i sva ta vozila manje više su išla prema Gradu. Inače, s gradonačelnikom i policijom stalno osmišljavamo i radimo na novim rješenjima kako bi promet tekao nesmetano. Ne bih još ta rješenja iznosio u javnost, ali svakako ćemo naći rješenje za Pile. Prometni redari i policija ovdje budu i u večernjim satima i zaista na njihov rad i napor koji ulažu da sve funkcionira ima samo riječi hvale. - rekao je Šutalo.

RJEŠENJE ZA GUŽVE IPAK U NOVIM PROMETNIM RJEŠENJIMA

Da su sastanci gradske uprave, policije i ostalih službi urodili plodom mišljenja je i šef Prometne policije Ante Vuletić.
- Na sastancima se zajedno pripremamo za dane kad je najviše gostiju, a to su četvrtak i petak, i zasad ta koordinirana aktivnost dobro funkcionira.- kazao je Ante.

Ipak, i on smatra kako se gužve u Gradu mogu riješiti samo novim prometnim rješenjima.
- Definitivno je rješenje u novim cestama i inovativnim prometnim rješenjima na području Grada, a teško je iznaći kvalitetna rješenja zbog gabarita naši prometnica. Primjerice, u Zagrebačkoj ulici se ne može puno toga napraviti, ali ako se napravi nešto na potezu od Belvedera prema izlazu iz Grada, puno smo toga napravili. Ako napravite zaobilaznicu iza Dupca prema mostu dr. Franja Tuđmana, napravit ćete puno, a definitivno je rješenje autocesta koju svi čekamo. Ovoliki broj vozila koliki ste i sami vidjeli po ovakvim cestama teško se može podnijeti. - mišljenja je Vuletić.
antevuletic2Uz zaista veliki broj vozila koja tijekom ljetnih mjeseci gravitiraju prema Gradu ili su u tranzitu po našim lošim cestama, zanimljivo stanje sigurnosti u prometu na zavidnoj je razini.
- Što se tiče ukupnog broja prometnih nesreća, više smo nego zadovoljni jer je njihov broj u padu i naša je Policijska uprava po pitanju smanjenja broja prometnih nesreća bila prva u zemlji.iako ima još do kraja godine, nadam se da ćemo kad godina završi ostati na tom prvom mjestu. Zaista dajemo svoj maksimum kad je sigurnost prometa u pitanju. S tolikim brojem turista broj kaznenih djela ili remećenja javnog reda i mira nije u porastu već je i dalje u padu i ovo bi mogla biti jedna rekordno dobra sigurnosna godina za cijelo područje koje pokriva PU dubrovačko-neretvanska.- rekao je načelnik Postaje prometne policije PU dubrovačko-neretvanske Ante Vuletić.

Strah me otkaza, ali zapravo, ne trebam se bojati, istina o Domus Christiju i tamošnjem problemu sa stjenicama mora izaći vanka, govori za portal Dubrovnikpress.hr djelatnica Doma za starije i nemoćne Domus Christi Mirjana Raguž, koja je imala nesreću da je pred koji dan i u svoj dom unijela stjenice, insekte koji se hrane tako da sišu ljudsku krv.

Ispričala je kako joj se život od trenutka u kojem je shvatila da je stjenice unijela u kuću pretvorio u pakao, a ljuta je zato što, kako govori, na problem stjenica u Domu upozorava ravnateljicu Mirjanu Vujnović već šest godina. Inače, na temu stjenica u Domus Christiju portal Dubrovnikpress.hr već je pisao o čemu možete čitati OVDJE, a ravnateljica Vujnović u odgovoru na upit tada je samo napisala „kako su u par soba pronađene stjenice te kako se u suradnji s tvrtkom za deratizaciju i dezinsekciju čini sve da se one unište“.

Uistinu, kad se tako napiše zvuči to kao usputan problem, ali evo radi se zapravo o groznoj činjenici da već šest godine stjenice uništavaju korisnicima Doma život. Nedavno je Dubrovnikpress.hr objavio i pisma čitatelja, postavio o navodima iz tih pisama pitanja i županu Nikoli Dobroslaviću, a on je to nazvao pamfletima, o čemu možete čitati OVDJE.

Izjave zaposlenice doma Domus Christi s druge strane teško je nazvati pamfletom, a evo što priča Mirjana Raguž.

KORISNICI DOMA SE BUDE KRVAVI I U STRAHU

- Prije šest godina smo odmah ravnateljici rekle za problem, ali sigurno se četiri i pol godine ništa nije radilo. Prije godinu i pol je počelo prskanje s privatnom tvrtkom koja je u desetak puta bezuspješno deratizirala Dom. Od toga nema ništa jer su one u drvetu. Bio je i Sanitat prije mjesec dana, ali problem se nije riješio. Mi smo joj govorile da digne drvo, govorila je da nema novca, da se ne može. I što sad imamo? Ljudi su pojedeni. Pojedene smo i mi djelatnice, a svatko šuti. - navela je Mirjana Raguž.
mraguz1Objasnila je kako Dom ima oko 85 korisnika, a muku sa stjenicama muči njih dvadesetak, koji su smješteni u sobama gdje je drvo.

- Ti su ljudi, stari ljudi u strahu. Boje se, grozno im je. Oni se probude izgrizeni, krvavi. Nekidan je jedna baka bila sva pojedena, ubijala je po noći te stjenice i u čašu ih je stavila 21-u. To tako više ne može. - pojasnila je Raguž.

Na pitanje zašto se o tome toliko dugo šutalo, Raguž je odgovorila:
- Ljudi su u strahu. Boje se da se Dom ne zatvori, a obično nemaju gdje ići. Treba znati još nešto. U tom dijelu gdje je drvo se nalaze siromašniji korisnici Doma, oni koji i nemaju utjecajnu djecu. Tako da je to jedan zatvoren krug šutnje. Ravnateljica im obećava da će se riješiti, ali od toga ništa nema. Djelatnice šute jer su neke dobre s ravnateljicom, a druge je isto strah da ne izgube posao. - precizirala je Raguž.

- Najgore je što to zna i župan Nikola Dobroslavić. No, on tvrdi da to nije istina. Takvo nešto je dno dna. Jako me razočarao. Zna to i gradonačelnik Mato Franković. A zna i Katica Šarac iz Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Ona je poznata kao drastična osoba po pitanju svog posla, ali u ovom slučaju je zažmirila. Nikome od njih ne odgovara da se Dom zatvori, ali to je nužno kako bi ti ljudi mogli imati dostojanstvenu starost. - rekla je Raguž, dodajući kako se problem može proširiti i na ostatak Grada.

NAŠLA STJENICE NA KUŠINU, ISPOD KUŠINA, NA ZIDU...

Pak, sama Mirjana Raguž, zadnja tri dana proživjela je svoju osobnu dramu sa stjenicama. Pokazala je i ranu koja je nastala od ugriza ovog kukca te je rekla „neka župan sad to vidi i promisli o svojim riječima kako priča o stjenicama nije istinita“.
mraguz rana2- U subotu ujutro sam se probudila izgrizena. Ustala sam se i našla sam ih na kušinu, ispod kušina, na zidu na plahti! Prestravila sam se! Sve sam ubacila u mašinu, prepala sam se i nisam spavala do ujutro. Pak, u nedjelju ujutro sam ih našla u veš mašini. Fotografirala sam ih. - govori Mirjana Raguž.
stjenice- No, najviše me zaboljela reakcija ravnateljice Vujnović. Nju sam u subotu ujutro nazvala, požalila sam se na problem. Znate što mi je rekla? „Što me s tim ometaš?“, to su bile njezine riječi. Meni je inače stariji sin došao iz Norveške, posjetio me. Tako da mi je rekla da mi je možda sin donio iz Norveške. To je jedno užasno zatvaranje očiju pred problemom. Ponavljam, rekla je da mi je možda sin donio iz Norveške stjenice. - priča Mirjana Raguž, naglasivši „kako sad u stan ulazi u potpunom strahu“.

- Plaća mi nije ni pet tisuća kuna. Imam kredit koji plaćam dvije tisuće kuna. Mene će sad koštati renovacija stana sigurno 80 tisuća kuna. Tko će meni to platiti? Imam i unuku, dijete od mlađeg sina. Sad me niti oni ne mogu posjećivati. A zašto? Zato jer je netko bio neodgovoran. To neću dopustiti. Zato ću tužiti Dom, kao i Županiju i ZZJZ DNŽ. - poručila je Raguž, istaknuvši „kako izbora nema“.
mraguz2
Pojasnila je kako „inače na rad Doma raznim inspekcijama stižu prijave“.

- Bilo je toga, to su anonimne prijave. Ono što mogu reći je to da mislim kako se u Domu dobro radi. Moje mišljenje o ravnateljici Vujnović je inače pozitivno. Jedna prijava je bila i za mobbing, ali mogu reći da to nije istina. Nitko nas ne zlostavlja na poslu. Ali, problem sa stjenicama se mora riješiti. To je nedopustivo. Zato sam i izašla u javnost oko svega. Zbog tih ljudi koji ne mogu imati dostojanstvenu starost i zato jer je to očito jedini način da se neke stvari promijene. Treba zamijeniti taj namještaj, što se nikako ne čini. Naravno da se bojim i otkaza, uostalom ravnateljica nas je nedavno tražila da potpišemo izjavu da događanja iz Doma nećemo iznositi vanka. Ali, ja drugog izbora nemam. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr djelatnica Doma za starije i nemoćne Domus Christi Mirjana Raguž.

Prije nego su na snagu stupile izmjene Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, a kojim se omogućilo da taksisti iz ostatka države dođu taksirati u Dubrovnik, bilo je jako puno skeptika. No, jedan od njih nije bio predsjednik dubrovačkog HNS-a Miho Obradović. Upravo je dubrovački HNS podržavao ovaj zakon javnim istupima svojih članova, a Obradović je kazao kako ga podržava i dalje.

- Sigurno da i dalje podržavamo zakon. Za nas je najbitnije je da je danas dubrovački taksi jeftiniji od UBER-a. To je bio cilj liberalizacije tržišta. Dakle, da se naši građani mogu voziti po što jeftinijim cijenama, to je bila naša poanta, da ne postoji monopol pa da cijena od Pila do Sustjepana bude 100 kuna. Danas je cijena pošla za 50 posto dolje, a samo će tržište reagirati da bude još jeftinije. - rekao je Obradović.

- U Dubrovniku je 39 tisuća registriranih vozila, imamo 400 ili 500 UBER vozila. Mislite da je to jedini problem Dubrovnika? Nije to povećanje od 30 posto. To je neznatan postotak. Ali, kad se ne zna riješiti neki problem najlakše je reći da je UBER kriv.- riječi su Miha Obradovića.

Osvrnuo se i na izjave gradonačelnika Mata Frankovića po ovom pitanju.

- Gospodin gradonačelnik je rekao da je u Dubrovniku i oko Dubrovnika 1200 aktivnih taksi vozila, što je laž. Ako uzmete samo matematički da je svaki automobil oko četiri do pet metara, i spojite ih u kolonu, to je kolona od 6, 7 kilometara bez gradskog prijevoza, agencija, bez nas građanima. Da uključimo sve to značilo bi da u svakom trenutku imate kolonu od Pila do Lozice. Potpuna laž gradonačelnika, to je već godinu dana jedino što radi. - dodao je Obradović.

- Gradonačelnik kad je dobio izbore rekao je da će riješiti probleme u prometu u roku od godinu dana. Kad ih nije zbog svoje nesposobnosti uspio riješiti prebacio je krivnju na UBER i državu. To je skretanje s problema zbog njegove nesposobnost i neznanja. Najlakše je prebaciti problem na UBER, kao što se prije godinu dana prebacivao problem na autobus i agencije. Tako je i s azilom za životinje, gdje se uvijek nađe neki problem. - zaključio je Obradović.

Kolabirao je danas oko podne promet na Ilijinoj glavici. Naime, u Gradu se trenutno nalaze četiri kruzera s preko osam tisuća gostiju. No, zanimljivo od Ilijine glavice preko Ulice Iza Grada do Pila moglo se vidjeti tek dva agencijska autobusa, ali zato bezbroj taksi vozila koja su dobrim dijelom i uzrok takvih gužvi.

Osim toga, ono što svakome tko vozi na način da se pridržava prometnih pravila tu smeta je užasna prometna nekultura dubrovačkih taksista. Oni su tu valjda shvatili i idealnu shemu. Tako se prvo prestroje u traku za Župu dubrovačku ne bi li nešto kasnije prestrojavali u traku prema Gradu i to preko pune linije. Pritom, oni su i uigrani pa se tako događa da jedan zaustavi u potpunosti promet kako bi stvorio mjesta da se ubacivaju ostali taksisti ispred njega.

U svakom slučaju, od Ilijine glavice do Grada trebalo je tako dvadesetak minuta. Radi se tu i o potpunoj nekulturi prema vlastitim građanima. Jer i ti građani negdje voze, idu na posao i obavljaju raznorazne stvari. Očito, svi oni bi se trebali maknuti kako bi taksisti mogli nesmetano voziti po Gradu provodeći svoja pravila.

Tko zna što bi bilo da danas nije subota, da je radni dan. Vjerojatno bi trebalo i uru vremena. Često se ističe problem UBER vozila, kao onih koji otežavaju prometovanje po Dubrovniku, ali barem jutros njih se i nije moglo vidjeti na prometnicama u nekom većem broju. U većini bili su tu dubrovački taksisti.

No, taksistima se očito može jer se ne boje represivnog aparata. Naime, sve se to događalo dvadesetak metara od postaje Prometne policije. Pak, od Ilijine glavice, Ulicom Iza Grada pa sve do Gruža nije se mogao vidjeti niti jedan prometni policajac. Kad je tako, kad nema onih čiji je zadatak regulirati promet, onda je logično i da se događaju ovakvi kazini.

Treba istaknuti kako je promet na Buži u ovom razdoblju bio normalan, a zagužvalo bi se opet Ulici Iza Grada, kao i u Gružu, što bi se ipak relativno brzo "očistilo".

Iako je u Dubrovniku na snazi Odluka o komunalnom redu, koja zabranjuje i razgolićenost u povijesnoj jezgri, u Gradu se i dalje svakodnevno i na svakom koraku mogu vidjeti "golaći". Odnosno, muškarci bez majica, žene u kupaćim kostimima. Tako je jedna djevojka i danas eto prošla Gradom samo u kupaćem kostimu, no s druge stane - zašto bi to uopće smetalo?

No, ako uredba postoji, i ako je njezin sadržaj izvješen na ulazu u Grad, a nitko je zapravo ne provodi, čemu uopće takva uredba i koji je njezin smisao? Ipak, u moru svih komunalnih problema, na koje se svakodnevno treba paziti, jasno i zašto se čudoredni alarmi komunalnih redara eto ne "pale" na one razgolićene

Jer, zbilja, u povijesnoj jezgri jako je puno toga na što se treba paziti, od stolova i ugostitelja koji valjda vječno "plešu" na rubu prekršaja po tom pitanju pa do uredovanja oko odlaganja otpada. Gubiti vrijeme na to je li netko obukao kupaće gaćice ili suknju, stoga, nema niti nekog smisla. Pogotovo jer je Grad Dubrovnik u deficitu s komunalnim redarstvom.

Posebno jer se kod recimo iznošenja smeća konkretno zna što je prekršaj, a što nije. Pak, "ocjenjivanje" toga kako se netko obukao prečesto ide i u subjektivan dojam, koji ne mora uvijek biti točan. Cure koje s kupanje prolaze povijesnom jezgrom znaju biti u gornjem dijelu kupaćeg kostima, no opet, postoje i takozvanovi "topovi" koji skrivaju jednako kao i kupaći kostim, ali koji se eto računa kao odjeća. Slično je i s "vrućim hlačicama" koje otkrivaju ponekad jednako kao i donji dio kostima.

U svakom slučaju, u moru kršenja pravila po Stradunu, i bolje da se komunalni redari bave s onim što je uistinu važno.

U hrvatskim teritorijalnim vodama u prvih je šest mjeseci ove godine ostvareno 246 kružnih putovanja stranih brodova ili 4,6 posto više nego u istom razdoblju 2017. godine. Kruzeri su doveli 356 607 putnika ili njih 12, 6 posto više nego lani.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku tih 246 kružnih putovanja ostvarila su 54 kruzera.

Među hrvatskim koje posjećuju kruzeri, Dubrovnik je i dalje najatraktivniji pa ni ne čudi da je u prvih šest mjeseci najviše brodova na kružnim putovanjima, njih 189, uplovljavalo baš u Dubrovnik. Samo je u lipnju ove godine bilo je 17,4 posto više kruzera nego u istom razdoblju 2017. godine.

N.M.

Ponedjeljak, 06 Kolovoz 2018 15:17

More na svim plažama dobro za kupanje

Prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije za 2018. godinu, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, obavio je šesto redovno ispitivanje mora na 118 plaža u razdoblju od 23. srpnja do 31. srpnja. Uzorci mora na svih 118 plaža odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje.

Od ukupno 118 plaža, more na 110 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće. More na plažama Mlini, Srebreno i Kupari u Župi dubrovačkoj, plaži Štikovica u Dubrovniku, plaži VK Cavtat u Konavlima i plaži Sreser u Janjini na Pelješcu bilo je dobre kakvoće, dok je more na plaži Hotela Epidaurus u Cavtatu te u Uvali Janska u Dubrovačkom primorju ocijenjeno zadovoljavajućom ocjenom.

DPP

Uz Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja Grad Dubrovnik pripremio je prigodan program. Treba pohvaliti što ove godine nije ponovljena greška od lani, kad je centralni dio programa, koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra na Stradunu, bio održan dan prije samog obilježevanja ovog praznika.

Pak, na sami praznik na Stradunu je održana zabava koju su zajednički organizirali tamošnji kafići, dok se domovinska zahvalnost eto iskazivala dan prije.

Inače se prečesto događa da kad praznici "padaju" na vikend, prigodni programi se održavaju, recimo, u petak, što se odnosi i na polaganje vijenaca i paljenje svijeća. Iako je normalno da se manifestacije kojima se obilježavaju razni praznici održe na sam praznik, prečesto se događalo da to ne bude slučaj već se iz nekakvog komoda i zadovoljavanja tko zna kakvih normi pribjegavalo drugih rješenjima. Stoga, treba pohvaliti organizatore jer se pazilo da se takvo što ne ponovi ove godine, a program možete vidjeti OVDJE.

V.Salvia

Nikolina Pozniak nova je ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku, neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr. Odluku o imenovanju donijela je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Na raspisani natječaj za novu čelnu osobu Arhiva još se bio prijavio arhivist i bivši ravnatelj Ivo Orešković.

Pozniak će na ovom mjestu naslijediti Ivana Veniera, koji je prethodnu godinu bio vršitelj dužnosti ravnatelja.

Ovdje se radi o svojevrsnoj "trećoj sreći" za Državni arhiv, budući da prethodna dva natječaja nisu iznjedrila novu čelnu osobu Arhiva u Dubrovniku. Naime, prošle godine bio je raspisan natječaj na kojeg su se prijavili Goran Cvjetinović te dva bivša ravnatelja Ivo Orešković i Frane Čizmić. Pak, Obuljen Koržinek nije odabrala niti jednog od kandidata već je za v.d. ravnatelja postavila Ivana Veniera.

Pak, u travnju je raspisan novi natječaj, na koji su se prijavili Pozniak, Čizmić i Orešković, a natječaj je poništen zbog novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, koji je u srpnju stupio na snagu.

Ovaj najnoviji natječaj je zaključen 28. srpnja, a evo ministrica Obuljen Koržinek u vrlo brzom roku je donijela odluku, prije svega zato jer je Venieru istekao njegov v.d. mandat, koji se ne smije obnašati duže od godinu dana.

U svakom slučaju, Arhiv će u budućem razdoblju tako voditi Nikolina Pozniak, inače aktivna članica dubrovačkog HDZ-a, koju očekuje vrlo odgovoran zadatak preseljenja Arhiva u bivšu vojarnu, a u što Grad Dubrovnik ulaže 35 milijuna kuna.

V.Salvia

Vlada je na današnjoj sjednici dala suglasnost Gradu Dubrovniku za kreditno zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 132,5 milijuna kuna, s rokom otplate kredita od deset godina bez počeka u 40 jednakih uzastopnih tromjesečnih rata, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od dva posto.

Riječ je o sredstvima koja će,sukladno odluci Gradskog vijeća, Grad Dubrovnik iskoristiti za financiranje kapitalnih projekata, odnosno kupnju Vile Čingrija, izgradnju infrastrukture u Solitudu, drugu fazu radova u Vukovarskoj ulici,izgradnju ceste od mosta prema Osojniku, nadogradnju Dječjeg vrtića Paličica te izgradnju Osnovne škole Montovjerna. Iz kredita od 132,5 milijuna kuna, Grad će za kupnju Vile Čingrije izdvojiti 17,5 milijuna kuna, a za izgradnju infrastrukture u Solitudu deset milijuna kuna dok su četiri milijuna kuna osigurana za drugu fazu radova u Vukovarskoj ulici.

Za izgradnju ceste od mosta preko Rijeke dubrovačke do Osojnika predviđeno je 25 milijuna kuna dok će se za nadogradnju Dječjeg vrtića Palčica utrošiti devet milijuna, a za osnovnu školu na Montovjerni 67 milijuna kuna.

N.Metković

Stranica 1 od 124

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250