Izbori za gradske kotare i mjesne odbore koji su nedavno održani na području Grada Dubrovnika, kad je u pitanju rezultat i odaziv birača nisu imali znatno drukčiji ishod od izbora za vijeća gradskih kotara i mjesnih odbora koji su posljednji put održani. Naime, i tada i sad uvjerljivi izborni pobjednik bio je HDZ, baš kao što je i tada i sad odaziv birača na te izbore bio žalostan.

Ipak, izborna pobjeda HDZ-a nije najbolje sjela tzv. srđevcima koji su se natjecali s više lista isprepletenih u inicijativu „Dajmo ruke“ pa su nakon izbora objavili kako su građani koji su im dali potporu prekinuli izbornu dominaciju HDZ-a na kotarskim izborima i opasno približavanje jednostranačju. Drugim rječima, pokušali su se prikazati kao nekakvi pobjednici.

Nije jasno kakvu su to dominaciju prekinuli kad je HDZ gotovo pa apsolutni pobjednik izbora nakon kojih će bez problema u većini kotara i mjesnih odbora formirati većinu. Ako su 162 mandata HDZ-a od ukupno 207 vijećničkih mjesta neuspjeh, odnosno ako je na taj način inicijativa „Dajmo ruke“ prekinula dominaciju političkih stranaka, tj. HDZ-a, onda se svi članovi te inicijative trebaju vratiti u osnovnu školu kako bi naučili osnove matematike.

Ne bi bilo loše doduše nikome s ovih izbora uhvatit se malo matematike prije no što izlaze u javnost s raznim priopćenjima, jer ono što bi uistinu trebalo brinuti „srđevce“ iz inicijative „Dajmo ruke“, HDZ, SDP, HSS, HSU i DUSTRA-u jest upravo matematika, a koja najbolje pokazuje svu mizeriju netom okončanih izbora za vijeća gradskih kotara i mjesnih odbora.

OVO JE GORKA ISTINA O PODRŠCI GRAĐANA

Nije višak ponoviti, od 38.718 birača, koliko ih ima na području Grada Dubrovnika, kotarskim izborima odazvalo se njih 5.498 ili 14,42 posto. Najmanja izlaznost zabilježena je u GK Gruž gdje je na izbore izašlo mizernih 6,28 posto birača, odnosno tek njih 421 od upisanih 6.700 birača. U najvećem kotaru, Mokošici, od 7.554 birača izborima se odazvalo svega njih 673-oje.

Najveći odaziv u gradskim kotarima zabilježen je u kotaru koji, nakon Komolca, ima najmanji broj upisanih birača, GK Grad. U Gradu je izašlo 23,03 posto birača, njih 454 od 1.971 upisanih.

Od 5.498 birača koji su izašli na kotarske izbore njih 3.450 svoj glas dalo je HDZ-u, što je 8,9 posto glasova od ukupnog broja birača od 38.718, jer HDZ je jedini imao liste u svim kotarima i mjesnim odborima.

U kotarevima i mjesnim odborima u kojima se natjecala koalicija SDP-HSS je 33.296 upisanih birača, a potporu im je dalo svega 403 birača ili njih 1,21 posto.

Od 22.822 birača u kotarima i mjesnim odborima u kojima se natjecao HSU, povjerenje im je dalo 329 birača ili njih 1,44 posto.

Inicijativa Dajmo ruke od 20.776 birača, koliko ih je upisano tamo gdje su se natjecali, dobila je 1.048 glasova ili ukupno 5,04 posto.

DUSTRA je na izbore izašla samo u Gradskom kotaru Montovjerna u kojem ju je od 5 885 birača podržao 181 birač ili njih 3,07 posto.

Iako iz brojki proizlazi da za kandidate koji su se natjecali na listama nije glasala ni sva rodbina koju imaju, političke stranke i „srđevce“ to ni najmanje ne brine.

Umjesto da se dakle svi redom poklope po ušima tzv. srđevci i HDZ-ovci ovih se dana po pojedinim medijima „gađaju“ priopćenjima i natežu oko rezultata, uspoređuju ih i s izborima za Gradsko vijeće u čemu svi griješe.
Griješe tako u HDZ-u kada rezultate kotarskih izbora uspoređuju s rezultatima izbora za Gradsko vijeće jer HDZ bi na lokalnim izborima osvojio znatno više od 3.450 glasova birača, no to ni izbliza ne bi donijelo takvu pobjedu koju su ostvarili na ovim izborima za kotare i mjesne odbore, a usput HDZ-ovci nespretno impliciraju da je tih oko tri i pol tisuće glasova njihov vrhunac.

„Srđevci“ pak s druge strane idu obratnom logikom i pri tome ne razumiju osnovu stvar, da na kotarskim baš kao i na lokalnim raspolažu s kapitalom tek nešto većim od tisuću glasova birača, odnosno da se njihov broj birača vrlo vjerojatno i na izborima za Gradsko vijeće ne bi znatno povećao.

ULOGA KOTARA I MJESNIH ODBORA

Inače, približavanje ljudima u zajednici trebao bi biti osnovni smisao djelovanja gradskih kotara i mjesnih odbora. Tamo bi građani trebali ići iznositi svoje ideje i primjedbe što je dobro, a što treba popraviti u kotarima u kojima stanuju te što im u njihovim naseljima nedostaje.

No, naši kotari i mjesni odbori dosad nisu tako funkcionirali niti građane zanima što se u njima događa što su pokazali i minimalnim odazivom na izbore. Doduše, trebali bi kotari i mjesni odbori početi normalno funkcionirati jer gradonačelnik Mato Franković nedavno je najavio kako će im dati određena sredstva za rad. Tim sredstvima bi članovi Vijeća gradskih kotara i mjesnih odbora trebali realizirati projekte u područjima u kojima stanuju, a dogodi li se to, onda možda za četiri godine budemo i imali izbore u punom smislu riječi, izbore za koje će se građani zainteresirati jer će znati da time mogu i utjecati na vlastitu kvalitetu života.

Vijeće jedinice mjesne samouprave donosi program rada i izvješće o radu mjesnog odbora i gradskog kotara, donosi financijski plan i godišnji obračun, plan manjih komunalnih akcija i utvrđuje prioritet u njihovoj realizaciji, odlučuje o korištenju sredstava kojima raspolaže jedinica mjesne samouprave, predlaže koncept razvoja svoga područja u okviru razvojnog plana Grada, predlaže rješenja od interesa za svoje područje u postupcima izradbe i donošenja prostornih i drugih planskih dokumenata i njihova ostvarenja.

Sve bi to trebala raditi vijeća gradskih kotara i mjesnih odbora, ali dosad to nisu radila. Hoće li konačno profunkcionirati, ovisit će o volji gradonačelnika, a gradonačelnik Mato Franković javno je obećao da hoće. Nema razloga da Franković ne uradi tako, jer prepreka nema, sve odrađeno do sljedećih izbora pribrajat će se kao plus i uspjeh HDZ-a, jer HDZ je pobjednik izbora, drži većinu u šest od osam kotara i 16 od 17 mjesnih odbora, nije jasno što tu nekome nije jasno.

Izbori za vijeća gradskih kotara i mjesnih odbora u Dubrovniku će se održati 22. travnja, a HDZ je već nakon objave lista pobjednik u jednom gradskom kotaru i 13 mjesnih odbora. Kako? Eto vrlo jednostavno, HDZ je jedini izašao na izbore na tim mjestima, odnosno HDZ je jedini predao kandidacijsku listu u jednom gradskom kotaru i 13 mjesnih odbora.

Dakle, i prije no što su izbori održani zna se da će se HDZ imati stopostotnu većinu u Gradskom kotaru Komolac, a na izborima za vijeća mjesnih odbora HDZ će dobiti stopostotnu većinu u čak 13 od ukupno 17 mjesnih odbora.

Naime, na izborima za vijeća mjesnih odbora HDZ je konkurenciju dobio samo na Bosanci i to KLGB Luka Paskojevića te Luci Šipanskoj gdje će se HDZ-u suprotstaviti KLGB Boža Brajovića, u Trstenom gdje se natječje i KLGB Srećka Trojanovića i Zatonu gdje su „čak“ dvije liste konkurenti HDZ-u, lista HSU-a i KLGB Vicka Vodnice.

U ostalih 13 mjesnih odbora, Brsečine, Dubravica, Gromača, Kliševo, Koločep, Lopud, Ljubač, Mravinjac, Mrčevo, Orašac, Osojnik, Riđica i Suđurađ, HDZ nema konkurenciju.

Sve liste inače možete vidjeti OVDJE i OVDJE.

D.Mladošić

Izborno povjerenstvo za provedbu izbora za članove vijeća jedinica mjesne samouprave objavilo je pravovaljane kandidacijske liste za izbor članova vijeća gradskih kotara i mjesnih odbora.

Tko se našao na listama za vijeća gradskih kotara možete pročitati OVDJE, a u nastavku pročitajte tko su kandidati na listama koji će se za vijeća mjesnih odbora natjecati na izborima 22. travnja.

MJESNI ODBOR BOSANKA

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ
Nositeljica liste: JELKA KUZMAN

1. Jelka Kuzman
2. Martin Sentić
3. Ružica Lalić
4. Pero Krečak
5. Nikša Kalinić
6. Jelena Ruščić
7. Dubravka Lalić

KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA - LUKO PASKOJEVIĆ
Nositelj liste: LUKO PASKOJEVIĆ

1. Luko Paskojević
2. Kristo Martinović
3. Ilar Paskojević
4. Joško Miloslavić
5. Stefi Miloslavić
6. Antonija Marinović
7. Zorica Srezović

MJESNI ODBOR BRSEČINE

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ
Nositelj liste: ANTUN VULETIĆ

1. Antun Vuletić
2. Leonardo Bošković
3. Tihomir Panković
4. Miho Ivanković
5. Toni Mamuzić
6. Mato Penetra
7. Maro Bošković

MJESNI ODBOR DUBRAVICA

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ
Nositelj liste: PERO STJEPOVIĆ

1. Pero Stjepović
2. Đuro Milić
3. Nikša Stjepović
4. Niko Belemečić
5. Mato Stjepović
6. Mato Mozara
7. Pero Stjepović

MJESNI ODBOR GROMAČA

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ
Nositelj liste: IVICA MARGARETIĆ

1. Ivica Margaretić
2. Marko Radiš
3. Ivuša Margaretić
4. Vlaho Matušić
5. Miho Majkovica
6. Nino Moretić
7. Marko Margaretić

MJESNI ODBOR KLIŠEVO

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ
Nositelj liste: IVICA VULEŠA

1. Ivica Vuleša
2. Tonći Vuleša
3. Nike Buholov
4. Mateo Dobrić
5. Marijo Vuleša
6. Filip Filipović
7. Darko Džalto

MJESNI ODBOR KOLOČEP

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ
Nositelj liste: JOSIP VULEŠA

1. Josip Vuleša
2. Mare Musladin
3. Ivo Kisić
4. Ilija Puljizević
5. Pero Lujak
6. Zora Klanfar
7. Maro Marinčić

MJESNI ODBOR LOPUD

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ
Nositeljica liste: SUZANA GLAVOČIĆ

1. Suzana Glavočić
2. Mario Jadrušić
3. Zoran Maković
4. Gabriela Elfriede Pavlović
5. Kate Radić
6. Antun Brać
7. Martin Cervelin

MJESNI ODBOR LUKA ŠIPANSKA
HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ
Nositelj liste: ZVONIMIR KOPORČIĆ

1. Zvonimir Koporčić
2. Marko Skračić
3. Katarina Glavić
4. Julio Cvjetković
5. Marin Vranjac
6. Gašpar Boroje
7. Roko Marković

KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA
Nositelj liste: BOŽO BRAJOVIĆ (BAN)

1. Božo Brajović
2. Tomislav Brajović
3. Baldo Cvjetković
4. Antonio Liban
5. Rade Ljubišić
6. Tatjana Brajović
7. Nikša Raspopović

MJESNI ODBOR LJUBAČ

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ
Nositelj liste: PERO ŠPIKULA

1. Pero Špikula
2. Luko Musladin
3. Antun Jerković
4. Ivo Jerković
5. Luko Musladin
6. Antun Njirić
7. Niko Musladin

MJESNI ODBOR MRAVINJAC

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ
Nositelj liste: PERO MILKOVIĆ

1. Pero Milković
2. Petar Kotlar
3. Marko Mrse
4. Ivo Dedo
5. Luko Banovac
6. Dominik Kotlar
7. Roko Mrse

MJESNI ODBOR MRČEVO

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ
Nositelj liste: LUKA LUČIĆ

1. Luka Lučić
2. Zlatko Radiš
3. Luka Lazibat
4. Ivica Banovac
5. Marijo Radiš
6. Niko Lučić
7. Ivo Ivanković

MJESNI ODBOR ORAŠAC

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ
Nositelj liste: SRĐAN MARGARETIĆ

1. Srđan Margaretić
2. Antun Moretić
3. Mario Lučić
4. Mato Kašikić
5. Vladimir Buć
6. Slavenko Miškić
7. Marijan Dadić

MJESNI ODBOR OSOJNIK

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ
Nositelj liste: JOSIP KOVAČIĆ

1. Josip Kovačić
2. Niko Šurko
3. Marin Urljević
4. Vlaho Violić
5. Sanja Đurić
6. Marijo Urljević
7. Maro Čoro

MJESNI ODBOR RIĐICA

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ
Nositelj liste: VEDRAN IVANOVIĆ

1. Vedran Ivanović
2. Ivo Ljubišić
3. Luko Puh
4. Stijepo Ivanović
5. Stjepo Gjivić
6. Luko Ljubišić
7. Stijepo Ivanović

MJESNI ODBOR SUĐURAĐ

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ
Nositelj liste: IVICA KATIĆ

1. Ivica Katić
2. Nikola Pavlović
3. Paulo Milić
4. Jelica Zelen
5. Darko Vukorep
6. Teofil Bogdan
7. Mato Goravica

MJESNI ODBOR TRSTENO

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ
Nositelj liste: ANTUN BOŠKOVIĆ

1. Antun Bošković
2. Ivo Matković
3. Nikša Marinović
4. Nikoleta Miljas
5. Luči Violić
6. Jadran Bijelić
7. Nikša Beloč

KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA
Nositelj liste: SREĆKO TROJANOVIĆ

1. Srećko Trojanović
2. Ivo Grković Hrvat
3. Ivo Trojanović
4. Željka Batinić
5. Mario Tripić
6. Ljiljana Đurković
7. Baldo Zelen

MJESNI ODBOR ZATON

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ
Nositelj liste: EMILIO PULJIZEVIĆ

1. Emilio Puljizević
2. Ivan Koši
3. Margita Bevanda-Petković
4. Andrija Njavro
5. Niko Miloslavić
6. Maroje Tihole
7. Pavo Kobilić

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU
Nositelj liste: VLAHO VIOLIĆ

1. Vlaho Violić
2. Nikola Puljizević
3. Zvonko Mileković
4. Nikola Konjevod
5. Nikola Čokljat
6. Miroslav Škoda
7. Marija Dragojević

KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA
Nositelj liste: VICKO VODNICA

1. Vicko Vodnica
2. Dragana Đurić
3. Marija Haselsteiner
4. Željko Bajo
5. Luka Butorac
6. Dubravka Oršulić
7. Dijana Radulović

N.M./V.S.

Gradski HNS neće sudjelovati na ovakvim kotarskim izborima, kazao je danas na konferenciji za novinare predsjednik dubrovačke organizacije te stranke Miho Obradović. Kao razloge neizlaska HNS-a na izbore za gradske kotare i mjesne odbore potpredsjednica gradskog HNS-a Nataša Gabričević navela je kako gradski kotari nemaju ovlasti, da njihovo financiranje nije transparentno dok brojevi članova vijeća gradskih kotara i mjesnih odbora ne odgovaraju broju stanovnika u tim kotarima.

- Mjesni odbor Dubravica ima 37 stanovnika i sedam vijećnika u mjesnom odboru, dok u Zatonu pokriva područje od 975 stanovnika i također ima sedam vijećnika u mjesnom odboru pa su predstojeći izbori samo poligon za promociju političkih stranaka. - kazala je Gabričević.

Istaknula je kako se kotarskim izborima, koji su zadnji put održani 2010. godine odazvalo tri tisuće i 305 birača ili njih 11, 8 posto.

- Niti 12 posto birača nije izašlo na prošle izbore. To jasno pokazuje kako su ovakvi izbori poligon za promociju političkih opcija na teret građana. - rekla je Gabričević.

Predsjednik dubrovačkog HNS-a i gradski vijećnik Miho Obradović dodao je kako je najbolji dokaz neučinkovite mjesne samouprave činjenica da se na službene kontakte za mjesne odbore i gradske kotareve nitko ne javlja.
- Okrenuo sam proteklih dana brojeve svih 25 kotara i mjesnih odbora i nitko mi se ni u jednom od njih nije javio na telefon, osim što su me sutradan zvali iz jednog gradskog kotara jer im je ostao zabilježen poziv. - rekao je Obradović, navevši primjere funkcioniranja gradskih kotara i mjesnih odbora u drugim sredinama.

- U drugim gradovima građanima je dana mogućnost stvarnog utjecaja prilikom donošenja planova, a sami planovi su javno dostupni na stranicama mjesnih odbora. U proračunima je točno navedeno što se planira napraviti i koliko će to koštati, a jedinice mjesne samouprave svojim prijedlozima sudjeluju u izradi godišnjeg programa komunalnog održavanja i programa komunalne izgradnje za svoja područja. Ništa od toga nije omogućeno stanovnicima Dubrovnika i zato su ovo nepotrebni izbori. – zaključio je Obradović.

Potpredsjednica gradske organizacije HNS-a Marina Vučković Matić predložila je povećanje ovlasti gradskim kotarima i mjesnim odborima.

- Broj članova vijeća mjesnih odbora i gradskih kotara trebao bi se kao i u drugim sredinama određivati prema broju stanovnika dok bi građani trebali biti detaljno informirani o mogućnostima djelovanja kroz mjesnu samoupravu. - kazala je Vučkovič Matić.

Izborno povjerenstvo za provedbu izbora za članove Vijeća jedinica mjesne samouprave Grada Dubrovnika donijelo je Rješenje o određivanju biračkih mjesta.

Na području Grada Dubrovnika određeno je ukupno 26 biračkih mjesta. Popis biračkih mjesta s adresama i pripadajućim ulicama koje pojedino biračko mjesto obuhvaća moguće je preuzeti OVDJE.

Izbori za članove vijeća mjesnih odbora i gradskih kotareva Grada Dubrovnika održat će se 22. travnja u vremenu od 7 do 19 sati.

DPP

Iako je većina političkih stranaka inzistirala na održavanju izbora za gradske kotare i mjesne odbore, nakon što je objelodanjeno da će se održati 22. travnja, te iste političke stranke i nisu pretjerano motivirane sudjelovati na tim izborima. Tako će jedni izaći na izbore u svim gradskim kotarima i mjesnim odborima, drugi će izaći samo u pojedinim kotarima, a treći neće nikako. Primjerice, u gradskom HNS-u još se premišljaju hoće li sudjelovati na kotarskim izborima. Kako neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr HNS-ovci bi uskoro o tim nadolazećim izborima trebali održati konferenciju za novinare.

Iz HDZ-a tradicionalno ne odgovaraju na pozive novinara portala Dubrovnikpress.hr, no njihovo sudjelovanje na izborima za gradske kotare i mjesne odbore je neupitno jer redovito na tim izborima osvajaju većinu mjesta u vijećima kotara i mjesnim odborima.

Na izbore izlazi i SDP dok će se DUSTRA natjecati samo u Gradskom kotaru Montovjerna. HSS također izlazi na izbore za gradske kotare, a moguće je da zbog nedovoljno izgrađene stranačke infrastrukture ne izađu na svim mjestima. Lista Ljuba Nikolića Srđ je Grad podržat će nezavisne liste koje će se pojaviti na kotarskim izborima i to na način da netko od „srđevaca” bude na tim listama. Nije poznato hoće li DDS izaći na kotarskim izborima jer je u toj stranci, otkad je HDZ s njima raskinuo koaliciju, prema javnosti na snazi zavjet šutnje.

Na izbore će prvi put izaći i Dubrovačka bošnjačka stranka, samostalno, kako je najavio predsjednik stranke Sado Bečić, u Gružu i Mokošici.

Inače, izbori za gradske kotare i mjesne odbore u Dubrovniku su posljednji put održani 2010. godine, a članovima vijeća gradskih kotara i mesnih odbora mandati su istekli još 2014. godine. Iako su političke stranke u posljednje četiri godine zagovarale raspisivanje ovih izbora, sad kad se to konačno i dogodilo, rijetki od njih imaju ikakvu ambiciju ozbiljnije krenuti u bilo kakvu izbornu promidžbu, a s ciljem da ostvare što bolji rezultat na tim izborima.

Izbori za gradske kotare i mjesne odbore biračima su inače potpuno nezanimljivi, a na njima redovito glasuje isključivo stranačka „armija” poslušnika. Tako je i ishod tih izbora lako predvidjeti jer na njima najviše mjesta u vijećima osvajaju one stranke koje imaju najviše članova. Oni koji temeljem izbornog rezultata uđu u ta vijeća vrlo brzo izgube bilo kakvu volju za ozbiljnim radom jer ne dobivaju nikakve naknade, a to je nažalost izgleda mnogima najvažnije.

U svakom slučaju, one stranke koje se na njima odluče sudjelovati liste moraju predati do 3. travnja.

Nedjelja, 04 Ožujak 2018 12:55

Kotarski izbori krajem travnja

Kotarski izbori održat će 22. travnja. Naime, na iduću sjednicu Gradskog vijeća u petak pred gradske vijećnike ići će Prijedlog Zaključka o prihvaćanju prijedloga Odluke o raspisivanju izbora za članove vijeća mjesnih odbora i gradskih kotareva Grada Dubrovnika.

Izbori će se održati u gradskim kotarevima Mokošica, Komolac, Gruž, Lapad, Pile-Kono, Ploče iza Grada, Montovjerna i Grad. Također, izbori će se provesti i u mjesnim odborima Bosanka, Zaton, Orašac, Trsteno, Brsečine, Dubravica, Osojnik, Gromača, Ljubač, Kliševo, Mravinjac, Riđica, Luka Šipanska, Suđurađ, Lopud i Kalamota.

Inače, još je prije dvije godine Gradsko vijeće u prošlom sazivu, a na prijedlog ondašnjeg kluba vijećnika HDZ-HSS-HSP AS-HSLS usvojilo zaključak prema kojemu su se izbori za gradske kotare i mjesne odbore trebali održati 17. travnja 2016. godine, budući da je mandat čelnicima i članovima gradskih kotareva i mjesnih odbora istekao još 2014. godine. Evo, s dvije godine zakašnjenja izbori će se napokon održati ove godine.

V.S.

Gradonačelnik Mato Franković podnijet će na sjednici Gradskog vijeća koja će se održati u petak 9. ožujka izvješće o svom radu za posljednjih pet mjeseci 2017. godine. Prvo je to izvješće koje će Franković podnijeti Vijeću kao gradonačelnik. Bit će zanimljivo, jer Franković zapravo gotovo pa nije radio ništa. Najavljivao je Franković i rebalans proračuna na sjednici koja slijedi, ali od rebalansa ništa.

Inače, na dnevnom redu sjednice su 24 točke. Osim o izmjenama i dopunama Statuta Grada Dubrovnika, vijećnici će raspraviti i Prijedlog odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Suđurađ – turistička zona Za Orsanom“.

Na dnevnom je redu i prijedlog odluke o raspisivanju izbora za članove vijeća jedinica mjesne samouprave. Ista je ta točka već bila na dnevnom redu prethodno održanih sjednica Gradskog vijeća. Tad je određen i datum održavanja izbora za gradske kotare koji na kraju nisu održani.

Vijećnici će raspraviti i Prijedlog izmjena i dopuna Plana korištenja javnim površinama izvan povijesne jezgre te Prijedlog pravilnika o naknadama za prometovanje prijevoznim sredstvima unutar pješačkih zona na području Grada Dubrovnika.

Na vijećničkim klupama naći će se i Prijedlog Programa povećanja energetske učinkovitosti postojećih višestambenih zgrada na području Grada Dubrovnika te Prijedlog zaključka o raspisivanju javnog poziva za iskazivanjem interesa za prodajom nekretnine u svrhu organizacije Prihvatilišta za beskućnike.

Zanimljivo, vijećnici će raspraviti i Prijedlog zaključka o proglašenju 2019. godine „Orlandovom godinom“ u Gradu Dubrovniku.

Nedjelja, 14 Siječanj 2018 12:55

Nekontrolirani propuh

Razventavanja nakon izbora su neminovna. Bilo je tako 2013., donekle i nakon prijevremenih izbora 2015. godine, ali koliko su sad toga ona donijela dubrovačkoj politici? Momenti su to u kojima pobjednici svoje pozicije učvršćuju, a poraženi se spremaju za smjene generacije.

Dakle, dubrovački HNS i SDP dobili su nove predsjednike, što je zapravo jedina promjena nakon izbora. HDZ, kao apsolutni pobjednik nema potrebe ništa mijenjati, DUSTRA također. Mogao bi jedino DDS, gdje su se na jesen i očekivali izbori. I, DDS, budući da čini vladajuću koaliciju, mogao bi se smatrati pobjednikom izbora, ali tu se valja prisjetiti riječi Pera Vićana koji je kazao u izbornoj noći kako će dati ostavku jer je ostvaren lošiji rezultat, ali i kako će se u listopadu održati Sabor stranke, dodajući kako će predložiti ženu za predsjednicu ukoliko mu se ostavka prihvati.

Danas, od toga nema ništa. A pitanje je i što bi bilo da zaista netko novi, a spominjući ženu vjerojatno je mislio na Terezinu Orlić, naslijedi Vićana na čelu stranke, odnosno ne bi tu bilo za očekivati neke velike razlike u samom "modus vivendiju" DDS-a.

Što se tiče HSS, on je svog novog predsjednika, ali i smjer, dobio prije izbora te tu promjene nije trebalo niti očekivati, budući da je novi šef stranke Vido Bogdanović ostvario relativan uspjeh na izborima, osvojivši jedan mandat u Gradskom vijeću.

I, ostaju HNS i SDP koji su dobili nove predsjednike u vidu Miha Obradovića i Jadrana Barača. Nakon što je Andro Vlahušić podnio ostavku zbog koalicije HNS-a i HDZ-a na državnoj razini, što je označilo i egzodus viđenijih lica dubrovačkog HNS-a poput Matije Čale Mratović, Nenada Vekarića i Marija Tevšića. Ostala je tu struja gradonačelničkog kandidata Valentina Dujmovića pa je tako i Obradović bio logičan izbor. On je dosta aktivan u Gradskom vijeću, kaže kako su već stranci pristupili novi članovi. Iako, nominalno teško je govoriti o novom smjeru budući da se i dalje radi o vidu djelovanja koji je HNS kroz rad Valentina Dujmovića ponudio na izborima u svibnju.

Slično se može reći i za Jadrana Barača, koji je bio kandidat za zamjenika gradonačelnice Tatjane Šimac Bonačić. No, unatoč tome, što se dakle ne radi o nekakvoj opoziciji prethodnom vodstvu SDP-a, rast dubrovačkih socijaldemokrata ostaje nepoznanica, samim tim što je i plafon Barača nepoznat. On uistinu može stranku raščistiti iznutra i udariti neki novi smjer okruživši se energičnim ljudima, a može i zapeti na skalinu koji je SDP doveo tu gdje se nalazi. Što će biti od toga, za sada je na njegovim plećima. Iako se treba reći kako mu je sužen manevarski prostor budući da nije u Gradskom vijeću te tako i njegove ideje ostaju u određenom zapećku.

Ali, jasno je kako i Barač i Obradović, iako nova lica, nisu barem nominalno odmak od prethodnih političkih struktura. Ne mora to biti ništa loše, dapače, ali dosta je različito od onoga što je bilo nakon izbora 2013., kad je HDZ učinio politički „redizajn“. Tada je Mato Franković naslijedio Dubravku Šuicu, koja je držala HDZ u Dubrovačkom dogovoru. Franković je srušio proračun, izazvao prijevremene izbore, s kojim je prije svega dodatno raščistio nedoumice u stranci, ne bi li na koncu zasjeo na gradonačelničko mjesto. Može misliti što tko želi o Frankoviću i HDZ-u i reperkusijama koje je rušenje proračuna donijelo Gradu, ali tako se politički djeluje.

Uostalom, i izbori 2015. donijeli su neke promjene, kad je Željko Raguž izašao iz HSS-a, ne bi li osnovao DUSTRA-u, koja sad sudjeluje u vlasti. Sagledavajući prošlost, stoga je jasno kako je postizborno razdoblje uvijek donijelo neke promjene, koje su se pokazale ključnima u daljnjim političkim promjenama. Za sada, one se ne naziru.

No, i Baraču i Obradoviću, odnosno njihovom članstvu, prije svega potrebno je vrijeme. Izborni ciklus od četiri godine je dug pa još preostaje za vidjeti kako će oni svoje stranke pozicionirati za iduće razdoblje.

Iako promjene političkih pozicija i smjerova u Dubrovniku jesu zabilježene, dojam je na koncu da one nisu odabrane, promjene na političkoj sceni nisu se dogodile kontroliranim razventavanjem, već nekontroliranim propuhom.

Utorak, 02 Siječanj 2018 13:25

Nove dubrovačke (ne)prilike

Godina je izmakla, a nadolazeća bi, čini se, mogla biti istovjetna, u onom smislu dubrovačkih političkih prilika i neprilika. Iz čistog razloga što vlast u Gradu Dubrovniku, kako se za sada doima, čvrsto drži HDZ, uz pomoć svojih koalicijskih partnera, DUSTRA-e i DDS-a.

Nije ta promjena za Dubrovnik došla 21. svibnja, na dan održavanja lokalnih izbora, odnosno 4. lipnja, nakon što je bio poznat pobjednik drugog kruga. Ne, dubrovačka politička sudbina zapečaćena je 7. travnja, onaj petak kad se Ustavni sud upregnuo u kampanju odlučivši da se Andro Vlahušić ne može kandidirati na lokalnim izborima, što je označilo kraj jednog razdoblja.

I, to je notorna činjenica. Ma koliko god drugoj, HDZ-ovoj strani, djelovala kao slijepa i nepouzdana, izbore je sadašnji gradonačelnik Mato Franković dobio za zelenim stolom. Treba tu spomenuti i sreću, makar u onom dijelu koji nije ispražnjen od smisla, jer recimo da je do nevolja u raju između HDZ-a i Mosta na državnoj razini došlo nešto ranije, Mostov prijedlog o zabrani izbornog kandidiranja na lokalne dužnosti osuđenim osobama ne bi prošao.

Ovako, pobjednik izbora znao se već u travnju. Ne znači sve to da Mato Franković ne bi pobijedio Andra Vlahušića u fair utakmici, ali do cilja ovako svakako mu je bilo lakše doći.

I, dok su travanjska događanja, barem za prošlu godinu, definirala sudbinu Andra Vlahušića koji je tako dobio zakon u svoju čast, što je s novim (ne)prilikama u Dubrovniku? Jasno je kako su pobjednici tu situacije DUSTRA i DDS, koji su dobili priliku sudjelovati u vlasti, što su i bili njihovi apetiti pred izbore. O tome koliko su apetiti zadovoljeni ipak će trebati proći još nešto vremena. Treba tu izdvojiti i povratak Vida Bogdanovića u dubrovačku politiku koji, onako, lijepo zna docirati na sjednicama Gradskog vijeća, ali i ulazak mlađih lica na političku scenu. Prije svega, Miha Obradovića, koji je preuzeo HNS i Jadrana Barača, koji odnedavno vodi dubrovački SDP. Njih čeka veliki posao, što posebno vrijedi za Barača, koji pod sobom ipak ima nešto gladnija usta i manje homogenu skupinu nego što je to slučaj s Obradovićem i HNS-ovcima.

No, što je s glavnim akterom trenutne dubrovačke političke scene? Odnosno, je li Mato Franković tihi poslušnik i glasnogovornik kronično jalove hadezeovske politike u Gradu Dubrovniku ili gradonačelnik, kako on to sam kaže, svih građana?

Franković se prvo uživo u ulogu hrvatskog boga Marsa na Ivanici, odbivši pružiti ruku zamjeniku gradonačelnika Trebinja, akomodavajući se pulsu građana, iako je dobar dio tih građana koji su pozdravili njegov potez, česti trebinjski gosti. No, kod drugih slučajeva Franković jest pokazao odlučnost i principijelnost. Druga stvar što se može govoriti o tome koliko su sami principi ispravni...
Pod svaku cijenu tako želi smanjiti broj kruzer gostiju u Gradu na četiri tisuće u jednom trenutku, što bi se moglo okarakterizirati i kao šeganje grane na kojoj sjedi čitav Grad. No, opet želi on, recimo, osloboditi Grad vašarskog dojma na Pilama s raznoraznim "bookerima" što je apsolutno za pozdraviti. Pak, oslobodio je Dubrovnik vašarskog dojma uz Zimski festival, iako adventi funkcioniraju upravo zbog takvog dojma u cijelom svijetu, što je poprilično umrtvilo i onako zimi mrtav Grad.

Drugim riječima, ono što vrijedi u jednom kontekstu, ne vrijedi u drugome, a to Franković sa svojom ekipom očito, ne zna prepoznati. Svakako mu treba spočitnuti zapošljavanja i namještene natječaje, posebno jer nije tako davno mahao s listom zaposlenih od strane bivše gradske uprave, prijeteći da će objaviti listu imena. Na sve to očito je zaboravio kad je samo u gradsku upravu u 2017. zaposlio 50 ljudi, bez pročelnika, ali i ne računajući gradske tvrtke.

Treba spomenuti i proračun za 2018. godinu težak 575, 2 milijuna kuna s kreditnim zaduženjem od 111,5 milijuna kuna, posebno jer zbog kreditnog zaduženja nije usvojen proračun Andra Vlahušića za 2017. godinu, a zbog čega je stao život u Gradu. Pak, u Frankovićevom proračunu, koje je i jako sličan onome Andra Vlahušića,u osnova je nadogradnja PŠ Montovjerna, kao i kupnja vile Čingrije, obnova vrtića Palčica... Teško se tu može govoriti o kapitalnim projektima, odnosno onima koji bitno mijenjaju živote građana. Istina, u proračunu je i 10 milijuna kuna za cestu u Solitudu, ali realizacija tog projekta ionako je na ponešto dužem štapu, odnosno realizacija projekta ne planira se u 2018. godini.

Nadalje, slučaj zidina i DPDS-a nešto je što će se negativno odraziti na Grad Dubrovnik, budući da je toj udruzi omogućio da i sljedećih petnaest godina upravlja prodajom ulaznica od zidina i uzme na svoj privatni račun stotine milijune kuna zarađenih na gradskoj imovini.

Ima Franković pravo na stav kako je dobro da udruga ubire plodove na gradskoj imovini, ali ono što po zakonu želuca ne bi smio je na neprimjeren "ad hoc" način, bez ikakvog osluškivanja pulsa javnosti, potpisivati dodatke postojećem ugovoru, umjesto da je taj ugovor osporio, a kako bi se on sporazumno raskinuo, što bi trebao biti svevišnji dubrovački cilj.

Sve to ujedno je obilježilo i dubrovačku političku godinu, što će, jasno, imati svoje reperkusije i na iduće razdoblje, a što će sadašnjoj garnituri za sve što su u minuloj godini napravili, odnosno nisu napravili, doći na naplatu na izborima za tri godine. Ipak, za nadati se da Dubrovnik uz koloplet svih navedenih udarenih temelja ove godine, ponajviše s mišlju na redukciju turizma, ne propušta svoj najvažniji vlak. Jer, ako se ukrcao u onaj krivi, tada će i svaka iduća stanica biti pogrešna.

Stranica 1 od 14

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250