Nedjelja, 14 Siječanj 2018 12:55

Nekontrolirani propuh

Razventavanja nakon izbora su neminovna. Bilo je tako 2013., donekle i nakon prijevremenih izbora 2015. godine, ali koliko su sad toga ona donijela dubrovačkoj politici? Momenti su to u kojima pobjednici svoje pozicije učvršćuju, a poraženi se spremaju za smjene generacije.

Dakle, dubrovački HNS i SDP dobili su nove predsjednike, što je zapravo jedina promjena nakon izbora. HDZ, kao apsolutni pobjednik nema potrebe ništa mijenjati, DUSTRA također. Mogao bi jedino DDS, gdje su se na jesen i očekivali izbori. I, DDS, budući da čini vladajuću koaliciju, mogao bi se smatrati pobjednikom izbora, ali tu se valja prisjetiti riječi Pera Vićana koji je kazao u izbornoj noći kako će dati ostavku jer je ostvaren lošiji rezultat, ali i kako će se u listopadu održati Sabor stranke, dodajući kako će predložiti ženu za predsjednicu ukoliko mu se ostavka prihvati.

Danas, od toga nema ništa. A pitanje je i što bi bilo da zaista netko novi, a spominjući ženu vjerojatno je mislio na Terezinu Orlić, naslijedi Vićana na čelu stranke, odnosno ne bi tu bilo za očekivati neke velike razlike u samom "modus vivendiju" DDS-a.

Što se tiče HSS, on je svog novog predsjednika, ali i smjer, dobio prije izbora te tu promjene nije trebalo niti očekivati, budući da je novi šef stranke Vido Bogdanović ostvario relativan uspjeh na izborima, osvojivši jedan mandat u Gradskom vijeću.

I, ostaju HNS i SDP koji su dobili nove predsjednike u vidu Miha Obradovića i Jadrana Barača. Nakon što je Andro Vlahušić podnio ostavku zbog koalicije HNS-a i HDZ-a na državnoj razini, što je označilo i egzodus viđenijih lica dubrovačkog HNS-a poput Matije Čale Mratović, Nenada Vekarića i Marija Tevšića. Ostala je tu struja gradonačelničkog kandidata Valentina Dujmovića pa je tako i Obradović bio logičan izbor. On je dosta aktivan u Gradskom vijeću, kaže kako su već stranci pristupili novi članovi. Iako, nominalno teško je govoriti o novom smjeru budući da se i dalje radi o vidu djelovanja koji je HNS kroz rad Valentina Dujmovića ponudio na izborima u svibnju.

Slično se može reći i za Jadrana Barača, koji je bio kandidat za zamjenika gradonačelnice Tatjane Šimac Bonačić. No, unatoč tome, što se dakle ne radi o nekakvoj opoziciji prethodnom vodstvu SDP-a, rast dubrovačkih socijaldemokrata ostaje nepoznanica, samim tim što je i plafon Barača nepoznat. On uistinu može stranku raščistiti iznutra i udariti neki novi smjer okruživši se energičnim ljudima, a može i zapeti na skalinu koji je SDP doveo tu gdje se nalazi. Što će biti od toga, za sada je na njegovim plećima. Iako se treba reći kako mu je sužen manevarski prostor budući da nije u Gradskom vijeću te tako i njegove ideje ostaju u određenom zapećku.

Ali, jasno je kako i Barač i Obradović, iako nova lica, nisu barem nominalno odmak od prethodnih političkih struktura. Ne mora to biti ništa loše, dapače, ali dosta je različito od onoga što je bilo nakon izbora 2013., kad je HDZ učinio politički „redizajn“. Tada je Mato Franković naslijedio Dubravku Šuicu, koja je držala HDZ u Dubrovačkom dogovoru. Franković je srušio proračun, izazvao prijevremene izbore, s kojim je prije svega dodatno raščistio nedoumice u stranci, ne bi li na koncu zasjeo na gradonačelničko mjesto. Može misliti što tko želi o Frankoviću i HDZ-u i reperkusijama koje je rušenje proračuna donijelo Gradu, ali tako se politički djeluje.

Uostalom, i izbori 2015. donijeli su neke promjene, kad je Željko Raguž izašao iz HSS-a, ne bi li osnovao DUSTRA-u, koja sad sudjeluje u vlasti. Sagledavajući prošlost, stoga je jasno kako je postizborno razdoblje uvijek donijelo neke promjene, koje su se pokazale ključnima u daljnjim političkim promjenama. Za sada, one se ne naziru.

No, i Baraču i Obradoviću, odnosno njihovom članstvu, prije svega potrebno je vrijeme. Izborni ciklus od četiri godine je dug pa još preostaje za vidjeti kako će oni svoje stranke pozicionirati za iduće razdoblje.

Iako promjene političkih pozicija i smjerova u Dubrovniku jesu zabilježene, dojam je na koncu da one nisu odabrane, promjene na političkoj sceni nisu se dogodile kontroliranim razventavanjem, već nekontroliranim propuhom.

Utorak, 02 Siječanj 2018 13:25

Nove dubrovačke (ne)prilike

Godina je izmakla, a nadolazeća bi, čini se, mogla biti istovjetna, u onom smislu dubrovačkih političkih prilika i neprilika. Iz čistog razloga što vlast u Gradu Dubrovniku, kako se za sada doima, čvrsto drži HDZ, uz pomoć svojih koalicijskih partnera, DUSTRA-e i DDS-a.

Nije ta promjena za Dubrovnik došla 21. svibnja, na dan održavanja lokalnih izbora, odnosno 4. lipnja, nakon što je bio poznat pobjednik drugog kruga. Ne, dubrovačka politička sudbina zapečaćena je 7. travnja, onaj petak kad se Ustavni sud upregnuo u kampanju odlučivši da se Andro Vlahušić ne može kandidirati na lokalnim izborima, što je označilo kraj jednog razdoblja.

I, to je notorna činjenica. Ma koliko god drugoj, HDZ-ovoj strani, djelovala kao slijepa i nepouzdana, izbore je sadašnji gradonačelnik Mato Franković dobio za zelenim stolom. Treba tu spomenuti i sreću, makar u onom dijelu koji nije ispražnjen od smisla, jer recimo da je do nevolja u raju između HDZ-a i Mosta na državnoj razini došlo nešto ranije, Mostov prijedlog o zabrani izbornog kandidiranja na lokalne dužnosti osuđenim osobama ne bi prošao.

Ovako, pobjednik izbora znao se već u travnju. Ne znači sve to da Mato Franković ne bi pobijedio Andra Vlahušića u fair utakmici, ali do cilja ovako svakako mu je bilo lakše doći.

I, dok su travanjska događanja, barem za prošlu godinu, definirala sudbinu Andra Vlahušića koji je tako dobio zakon u svoju čast, što je s novim (ne)prilikama u Dubrovniku? Jasno je kako su pobjednici tu situacije DUSTRA i DDS, koji su dobili priliku sudjelovati u vlasti, što su i bili njihovi apetiti pred izbore. O tome koliko su apetiti zadovoljeni ipak će trebati proći još nešto vremena. Treba tu izdvojiti i povratak Vida Bogdanovića u dubrovačku politiku koji, onako, lijepo zna docirati na sjednicama Gradskog vijeća, ali i ulazak mlađih lica na političku scenu. Prije svega, Miha Obradovića, koji je preuzeo HNS i Jadrana Barača, koji odnedavno vodi dubrovački SDP. Njih čeka veliki posao, što posebno vrijedi za Barača, koji pod sobom ipak ima nešto gladnija usta i manje homogenu skupinu nego što je to slučaj s Obradovićem i HNS-ovcima.

No, što je s glavnim akterom trenutne dubrovačke političke scene? Odnosno, je li Mato Franković tihi poslušnik i glasnogovornik kronično jalove hadezeovske politike u Gradu Dubrovniku ili gradonačelnik, kako on to sam kaže, svih građana?

Franković se prvo uživo u ulogu hrvatskog boga Marsa na Ivanici, odbivši pružiti ruku zamjeniku gradonačelnika Trebinja, akomodavajući se pulsu građana, iako je dobar dio tih građana koji su pozdravili njegov potez, česti trebinjski gosti. No, kod drugih slučajeva Franković jest pokazao odlučnost i principijelnost. Druga stvar što se može govoriti o tome koliko su sami principi ispravni...
Pod svaku cijenu tako želi smanjiti broj kruzer gostiju u Gradu na četiri tisuće u jednom trenutku, što bi se moglo okarakterizirati i kao šeganje grane na kojoj sjedi čitav Grad. No, opet želi on, recimo, osloboditi Grad vašarskog dojma na Pilama s raznoraznim "bookerima" što je apsolutno za pozdraviti. Pak, oslobodio je Dubrovnik vašarskog dojma uz Zimski festival, iako adventi funkcioniraju upravo zbog takvog dojma u cijelom svijetu, što je poprilično umrtvilo i onako zimi mrtav Grad.

Drugim riječima, ono što vrijedi u jednom kontekstu, ne vrijedi u drugome, a to Franković sa svojom ekipom očito, ne zna prepoznati. Svakako mu treba spočitnuti zapošljavanja i namještene natječaje, posebno jer nije tako davno mahao s listom zaposlenih od strane bivše gradske uprave, prijeteći da će objaviti listu imena. Na sve to očito je zaboravio kad je samo u gradsku upravu u 2017. zaposlio 50 ljudi, bez pročelnika, ali i ne računajući gradske tvrtke.

Treba spomenuti i proračun za 2018. godinu težak 575, 2 milijuna kuna s kreditnim zaduženjem od 111,5 milijuna kuna, posebno jer zbog kreditnog zaduženja nije usvojen proračun Andra Vlahušića za 2017. godinu, a zbog čega je stao život u Gradu. Pak, u Frankovićevom proračunu, koje je i jako sličan onome Andra Vlahušića,u osnova je nadogradnja PŠ Montovjerna, kao i kupnja vile Čingrije, obnova vrtića Palčica... Teško se tu može govoriti o kapitalnim projektima, odnosno onima koji bitno mijenjaju živote građana. Istina, u proračunu je i 10 milijuna kuna za cestu u Solitudu, ali realizacija tog projekta ionako je na ponešto dužem štapu, odnosno realizacija projekta ne planira se u 2018. godini.

Nadalje, slučaj zidina i DPDS-a nešto je što će se negativno odraziti na Grad Dubrovnik, budući da je toj udruzi omogućio da i sljedećih petnaest godina upravlja prodajom ulaznica od zidina i uzme na svoj privatni račun stotine milijune kuna zarađenih na gradskoj imovini.

Ima Franković pravo na stav kako je dobro da udruga ubire plodove na gradskoj imovini, ali ono što po zakonu želuca ne bi smio je na neprimjeren "ad hoc" način, bez ikakvog osluškivanja pulsa javnosti, potpisivati dodatke postojećem ugovoru, umjesto da je taj ugovor osporio, a kako bi se on sporazumno raskinuo, što bi trebao biti svevišnji dubrovački cilj.

Sve to ujedno je obilježilo i dubrovačku političku godinu, što će, jasno, imati svoje reperkusije i na iduće razdoblje, a što će sadašnjoj garnituri za sve što su u minuloj godini napravili, odnosno nisu napravili, doći na naplatu na izborima za tri godine. Ipak, za nadati se da Dubrovnik uz koloplet svih navedenih udarenih temelja ove godine, ponajviše s mišlju na redukciju turizma, ne propušta svoj najvažniji vlak. Jer, ako se ukrcao u onaj krivi, tada će i svaka iduća stanica biti pogrešna.

I dok je dubrovački SDP dobio svog novog stranačkog šefa Jadrana Barača, a što bi trebalo označiti novi smjer stranke, odnosno okretanje k mlađim snagama, u županijskoj organizaciji SDP-a Dubrovačko-neretvanske županije, izbori se tek trebaju provesti.

Sadašnji predsjednik županijskog SDP-a Davor Penić kazao je kad će biti izbori, ali također naglasio kako je vrijeme za mlađe.

- Izbori će biti u veljači, to je ono što mogu potvrditi. I sad definitivno mogu najaviti kako se neću kandidirati. Vrijeme je za mlađe da pokažu što mogu i što znaju. - rekao je Penić.

Na pitanje je li postoje favoriti za predsjednika, odgovorio je kako on zna samo za jednu osobu, ali da neće reći njezino ime jer se nije službeno kandidirala.

V.Salvia

Društvo prijatelja Hajduka Dubrovnika uputilo je danas, uoči sjednice Izvršnog odbora, pismo čelnicima Županijskog nogometnog saveza Dubrovačko - neretvanske županije. Izvršni odbor naime danas odlučuje kome će dati podršku u borbi za mjesto predsjednika HNS-a, Davoru Šukeru ili Dariju Šimić.

Društvo prijatelja Hajduka tako piše:

"Poštovani članovi IO ŽNS Dubrovačko-neretvanske županije, iako svi znamo da je "gospodin" Savjetnik sve odradio kako bi "gospodin" Brend i dalje ostao na čelu HNS-a, molimo Vas da se ne priklanjate pobjedničkoj strani radi mrvica sa stola koje gore navedena "gospoda" bacaju poslušnicima, nego da svojom glavom i svojim poštenjem donesete odluku koju želi 99% hrvatskog naroda.

Nemojte pasti pod utjecaj raznih lobista, koji su se dobro uhljebili proteklih godina pod parolom "ne može nam nitko ništa"...

Ne davajte podršku grobarima hrvatskog nogometa i sutra s ponosom pogledajte svojoj djeci u oči i recite: "Ja se ne bojim."

D.M.

Izbori u dubrovačkom HNS-u održat će se 21. listopada, kad će, dakle, ova stranka dobiti novog predsjednika, odnosno nasljednika Andra Vlahušića koji je iz HNS-a izašao nakon što je HNSa na nacionalnoj razini koalirala s HDZ-om u cilju spašavanja Plenkovićeve Vlade. Svakako, jedan od trenutno istaknutijih HNS-ovaca je gradski vijećnik Miho Obradović, koji je za portal Dubrovnikpress.hr odgovorio na pitanje misli li se on kandidirati.

- U posljednje vrijeme sam bio zauzet s osobnim poslovima, ali u idućih nekoliko dana sjest ću razgovarati sa članovima obitelji, ali i ostalim članovima stranke te vidjeti kakvu potporu od njih imam... Dakle, postoji mogućnost da se kandidiram. Nije to još definirano, ali mogućnost postoji. - objasnio je Miho Obradović.

Što se tiče unutarstranačkih izbora, svi članovi imaju pravo glasa. Također, svi članovi mogu se i kandidirati za predsjednika, s tim da prijavu podnesu 48 sati prije samih izbora.

Inače, 4. studenoga je Izborna skupština Županijske organizacije HNS-a.

V.Salvia

Dok Mato Franković uživa gradonačelničku odgovornost, odnosno sve ono pozitivno i negativno što uloga prvog čovjeka od Grada nosi sa sobom, nekima od njegovih protukandidata na svibanjskim izborima politička karijera gotovo pa završila, dok se drugi još traže, odnosno u nekakvoj su fazi koja se može svesti pod zajednički nazivnik želja i mogućnosti.

Franković je na izborima relativno uvjerljivo pobijedio, unatoč tome što ga je zaokružilo nešto više od devet tisuća birača, što je bilo dovoljno za sigurnu pobjedu jer drugi stvarne šanse nisu niti imali. Možda to govori o apatiji među samim biračima, ali i o protukandidatima, od kojih su se neki kandidirali po kazni, drugi iz nerealnih očekivanja, a treći da zadovolje neki minimum svojih ambicija.

No, što je sad sa svim Frankovićevim protukandidatima? Onaj najozbiljniji Valentin Dujmović još je na Zavodu za zapošljavanje. Špekuliralo se da ide za direktora Zračne luke Dubrovnik, spominjale su se još neke opcije, ali za sada još nigdje nije zaposlen. Treba reći kako je imao i okolnost da se dubrovački HNS praktički raspadne uslijed koaliranja s HDZ-om na državnoj razini. Na njemu je sad svakako da kao predsjednik Županijske organizacije prvo dobro promisli kako dubrovački HNS osoviti na noge.

Uz Frankovića, svakako jedan od pobjednika izbora je i Željko Raguž, koji je prvi put sa svojom DUSTRA-om i samostalno sudjelovao u izbornoj utrci. Za razliku od nekih koji su obilazili i odašiljali otrovne strjelice, Raguž se mudro povukao, radio tihu kampanju temeljenu na poznanstvima što mu je donijelo i tri mandata, odnosno mogućnost da trenutno čini vlast u Dubrovniku. On je, pak, imenovan zamjenikom direktora Luke Dubrovnika, a šuška se kako bi mogao preuzeti i direktorsku dužnost u bližoj budućnosti. Ako sljedeće karte pametno odigra, mogao bi još ostati bitan politički faktor u Gradu Dubrovniku.

Mostov Maro Kristić ostvario je solidan rezultat na izborima za Gradsko vijeće. Nedovoljno da bude dio vlasti u Dubrovniku, i svog pripadajućeg kolača uz nju, ali dovoljno da se i dalje uspijeva proklamirati u Gradskom vijeću. Što se tiče njegova posla, pretendirao je na mjesto direktora Luke Dubrovnik, a taj san rasplinuo se na hridima zvanim Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa te se ne može kandidirati ukoliko natječaj bude do svibnja iduće godine. Sad se spominje i u kontekstu Turističke zajednice Grada Dubrovnika, ako ne kao direktor, što je navodno osigurano za HDZ-ovog Davorka Obuljena, onda u operativi.

Što se tiče Terezine Orlić, ona je i dalje na čelu HGK Županijske komore Dubrovnik, a kao vijećnica dodatno je osnažila svoj imidž osobe koja kvalitetno umije promišljati o ekonomskim i društvenim silnicama. No, kako je Pero Vićan još u izbornoj noći najavio kako se neće kandidirati za predsjednika Dubrovačkog demokratskog sabora, Orlić se i tu nameće i kao jedan od kandidata koji bi stranku mogli povesti u jednom novom smjeru. No, kad je riječ o Peru Vićanu, koji sad izbjegava govoriti namjerava li ponovo biti predsjednikom stranke, izjavu iz izborne noći treba ipak uzeti sa zrnom sumnje.

Lijepo se nakon izbora pozicionirao i Vido Bogdanović, koji se sada, čini se, nalazi upravo tamo gdje je i želio, u vijećnici, a opet neopterećen nekakvim odnosima po principu "ti meni, ja tebi". Iluzorno je bilo očekivati da će pobijediti nakon duge političke pauze, iako da je možda imao podršku kompletne ljevice pa ušao u drugi krug... No, to je već domena onoga što bi bilo kad bi bilo, sad je on rijetki oporbeni vijećnik koji ima što za reći, i kojemu poentiranje s govornice ide prirodno i lako, često samo i metodom logičke dedukcije. Kao takav, ima i ciljanu publiku te mogućnost da dodatno osnaži nekoć mrtvi dubrovački HSS.

Ostaje još Tatjana Šimac Bonačić. Svoju političku karijeru ona je produžila na još četiri godine ulaskom u Gradsko vijeće. No, kako dubrovački SDP godinama u biti stoji u mjestu, tako i u Vijeću, ova stranka ne može doći do izražaja. Uskoro su i novi izbori u stranci, a o tome hoće li se njena riječ i dalje slušati, ovisi o novom predsjedniku, odnosno hoće li na tu dužnost uspjeti progurati svog kandidata za zamjenika gradonačelnika, Ronija Mladinića, što joj je, navodno, i želja.

Davor Penić, koji je na čelu Županijske organizacije SDP-a Dubrovačko-neretvanske županije već osam godina, neće se ponovo kandidirati za predsjednika stranke. Za portal Dubrovnikpress.hr objasnio je i razloge zbog kojih neće ponovo u izbornu utrku.

Inače, izbori su kroz iduća dva mjeseca.

- Vrijeme je da se stranka prepusti mlađima. Županijska organizacija je jedna od rijetkih koja nije doživjela pad na proteklim izborima, no nije ostvarila niti značajniji iskorak. Kako nismo ostvarili zadane ciljeve, za mene to je neuspjeh, stoga neću ići ponovo za predsjednika. - rekao je Penić, dodajući kako je zbog stranke zapostavio i svoj privatni posao.

Nije želio posebno komentirati koga vidi za svoje nasljednike, ali istaknuo je što smatra svojim uspjehom u proteklih osam godina.

- Prije svega stranka je financijski konsolidirana. Kad sam je preuzeo, postojali su financijski minusi i dubioze. Sve sam to stabilizirao. Stranka je sad financijski stabilna i dobro poslujemo.- objasnio je Penić.

Dodao je kako u politici ostaje aktivan te kako će, između ostaloga, SDP i dalje zastupati u Županijskoj skupštini 

V.Salvia

Jesen nakon lokalnih izbora dobrom djelu dubrovačkih stranaka proteći će i za provjetravanja, odnosno za unutarstranačke izbore. U Dubrovniku će tako u izborni proces članovi HNS-a, SDP-a, i DDS-a.

Što se tiče HNS-a, još je predsjednik Županijske organizacije HNS-a Dubrovačko-neretvanske županije Valentin Dujmović u kolovozu za portal Dubrovnikpress.hr najavio kako će izbori biti najesen, budući da Statut stranke propisuje da u roku od šest mjeseci sve podružnice moraju provesti izbore. Za očekivati ih je u listopadu ili studenome.

Nakon gubitka lokalnih izbora, ali još više i zbog izlaska iz stranke predsjednika podružnice Andra Vlahušića, te drugog članstva zbog koaliranja s HDZ-om, u HNS-u je situacija specifična. Oni će svog predsjednika odabrati uz pomoć ankete uz koju će građanima predložiti nekoliko imena iz stranke, kako bi vidjeli tko je od njih prihvatljiv građanstvu.

Što se tiče SDP-a, kako je jučer Dubrovnikpress.hr pisao, izbori će se održati u listopadu ili studenome, a nakon izbornog procesa novi predsjednik će se znati do Nove godine. Ono što je jasno je da sadašnji predsjednik Mladen Gojun se neće kandidirati. Može se čuti kako je središnjica tu sklona direktoru Luke Dubrovnik Božu Memedu, dok Gojun navodno naginje Jadranu Baraču, koji je bio kandidat za zamjenika gradonačelnice Tatjane Šimac Bonačić na prethodnim izborima. Pak, Šimac Bonačić navodno preferira svog drugog zamjenika, Ronija Mladinića.

U DDS-u izbori bi se trebali održati u listopadu. Još je u izbornoj noći predsjednik Pero Vićan najavio kako neće ići za predsjednika stranke. Prije nego što je uopće čuo i pitanje portala Dubrovnikpress.hr, Vićan je rekao:

- Kome sam ja više interesantan? - kazao je Vićan, koji je nakon što je čuo pitanje kazao da ga se nazove idućeg tjedna kad će više znati.

Inače, u DUSTRA-i se neće izlaziti na izbore.

- Po Statutu stranke, bez obzira na lokalne izbore, unutarstranački izbori ne moraju biti odmah nego svako četiri godine. Mi smo osnovani prije malo više od dvije godine, kod nas su redovni izbori za godinu i pol dana. S obzirom i na dobre rezultate za to nema potrebe, - objasnio je Raguž.

Također, i HDZ prema Statutu nije dužan raspisati izbore pa, jasno, do toga neće niti doći, a u ovoj stranci ostvaren je odličan rezultat na lokalnim izborima.

Neću se kandidirati za drugi mandat na čelu stranke, rekao je predsjednik Gradske organizacije SDP-a Dubrovnik Mladen Gojun za portal Dubrovnikpress.hr, pojasnivši kako bi novi predsjednik trebao biti izabran okvirno do siječnja iduće godine.

- Sad će mi uskoro i 60. godina. Mislim da treba mlađa generacija preuzeti veću ulogu u SDP-u. Trebao bi se isprofilirati netko tko bi za četiri, odnosno za osam godina bio kandidat za gradonačelnika. Dakle, moj motiv je jednostavan, želim vidjeti mlađe od sebe, a kad to kažem mislim na one od 30. do 50. godine, koji bi preuzeli stranku. Mislim da je vrijeme za mlađe ljude i predsjednika koji bi se pripremao za gradonačelničku kandidaturu, a to je smjer koji je vjerujem najbolji izbor i za županijski SDP. - rekao je Gojun, koji je na pitanje ima li favorita, odnosno osobu koja je prema njegovom mišljenju idealna za preuzeti stranku, odgovorio "kako ne bi o imenima, kako ima mladih ljudi unutar organizacije".

Objasnio je budući izborni proces u SDP-u.

- Po sadašnjem statutu izbori trebaju biti 180 dana od završetka lokalnih izbora. No, nama je sada u tijeku izmjena i dopuna Statuta, kako bi se postupak izbora dodatno demokratizirao. Stoga su i izbori po odluci Predsjedništva zaustavljeni. Krajem rujna bi trebao biti gotov prijedlog novog Statuta, koji će biti usvojen na Konvenciji SDP-a Hrvatske. Stoga, unutarstranački izbori bi bili raspisani za lokalnu razinu negdje u listopadu, najkasnije u studenom, a završili bi do Nove godine. - zaključio je predsjednik dubrovačkog SDP-a Mladen Gojun.

HDZ je uistinu pravi pobjednik izbora u Dubrovniku. Nakon što je HDZ sastavio većinu u Gradskom vijeću uz pomoć DDS-a i DUSTRA-e, za gradonačelnika je izabran predsjednik dubrovačkog HDZ-a Mato Franković. I dok smo se brojkama oko izbora gradonačelnika i potpunom nezainteresiranošću Dubrovčana za drugi krug izbora bavili OVDJE , evo i nekih zanimljivih brojki iz izbora za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika.

Naime, političari, bili oni iz HDZ-a, HNS-a, SDP-a, Mosta ili bilo koje druge stranke jako često vole se pohvaliti kako imaju podršku većine građana. No, da ne rečemo kako je to laž, to je, kako bi rekao Andrija Hebrang, govorenje neistine. Naime većina političara izbjeći će kazati kako imaju podršku većine birača koji su izašli na izbore i umjesto toga više vole govoriti o „većini građana“ ili u blažoj verziji „većini birača“ bez onog dodatka „koji su izašli na izbore“.

Bez prevelikog raspredanja zašto većina građana, većina birača, ne izlazi na lokalne izbore, ako se govori o podršci građana u cjelini, ona je zapravo poražavajuća za sve takmace na izborima. I da, ove brojke ne vrijede naravno samo za ove izbore koji su ostali netom iza nas, slične su one za sve izbore od osamostaljenja Hrvatske, posebno u zadnjih desetak godina.

POBJEDNICIMA IZBORA NE VJERUJE 85 POSTO GRAĐANA

Ne treba tako biti veliki matematički znalac da se izračuna da je npr. HDZ-ovih 32,76 posto na izborima za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika podrška građana od tek mizernih 15,19 posto. Dakle, 85 posto građana ne podržava politiku stranke koja je osvojila vlast. Sasvim svejedno je pri tome jesu li oni razočarani političarima općenito ili im se samo ne sviđa HDZ… Činjenica je da za HDZ nije glasalo 85 posto građana.

Naravno, brojke su za većinu ostalih, koji su daleko ispod HDZ-ovih brojki na izborima, još poraznije, za neke koji su umislili da su obožavani u Gradu i vrlo važne persone čak bi bile i presmiješne da nije prežalosno s kojim postotkom podrške građana Dubrovnika će pojedinci dobiti mogućnost da upravljaju dijelom života građana. No, sami građani koji ne izlaze na izbore dijelom su za to krivi pa ih (nas) ne treba vele žaliti.

Uglavnom, najbliža stranka HDZ-u je HNS, odnosno koalicija HNS-HSLS. Politiku te stranke kao nedovoljno dobru da bi se potrudili izaći na izbore ili zaokružili tu opciju, ocijenilo je čak 94,59 posto građana Dubrovnika. Službeni rezultat ove koalicije na izborima za Gradsko vijeće je 11,68 posto glasova, a to je zapravo tek 5,41 posto ukupnog broja Dubrovkinja i Dubrovčana s pravom glasa.

KLUB ONIH KOJE GRAĐANI "NE ŠLJIVE NI PET POSTO"

Što se ide niže na listi poretka s izbora, brojke postaju sve poraznije i nitko nema podršku veću od pet posto građana. Reklo bi se, građani ih "ne šljive ni pet posto".

Tako DUSTRA kao trećeplasirana na ovim zadnjim izborima ima tek 4,83 posto glasova svih birača, DDS 4,52 posto, a Most 4.05 posto. DUSTRA je inače imala 10,43, DDS 9,76, a Most 8,74 posto glasova onih koji su izašli na izbore.

Nakon toga slijedi sprdačina. Stranka čije članstvo smatra da je osobito važno, SDP, imala je podršku od pišljivih 3,78 posto svih građana. Dakle, vjerojatno većina od 96,22 posto Dubrovkinja i Dubrovčana koji im nisu dali svoj glas, a mogli su, te „prezence“ iz SDP-a smatra gomilom potpunih bezveznjakovića. SDP je imao 8,16 glasova onih koji su izašli.

S ekipom, kao nekakvom „građanskom opcijom“, koja voli za sebe smatrati kako su jedini na braniku pravih vrijednosti u Dubrovniku, a nemaju muda ni osnovati stranku nego glume nekakvu nezavisnu listu (tko je u politici uopće nezavisan i od čega je nezavisan, a od čega ovisan?!) i koja se odaziva na ime Srđ je Grad, dovoljno da bi ih zaokružili na izborima slaže se mizernih 2,99 posto građana, koliko im je zapravo njih poklonilo povjerenje, dok je službeni rezultat 6,46 posto birača koji su izašli na izbore.

Blizu tom rezultatu je i stranka bivšeg gradonačelnika Dubrovnika Vida Bogdanovića. Fino Vido piše na svom blogu, nije nezanimljiv, mogao je i puno više na ovim izborima da je ranije i žveltije krenuo, ali ovako dok su ga neki gledali kao spasitelja, čak 97,16 posto građana njegove ideje nije smatralo dovoljno vrijednim da učine taj „napor“ i pet minuta prošetaju do birališta. HSS Vida Bogdanovića imao je naime podršku 2,84 posto građana, tj. 6,13 posto onih koji su izašli glasati.

STRANKE S PODRŠKOM ŠIRE FAMILJE KANDIDATA

A što tek reći za one koji nisu uspjeli preći ni pet posto podrške birača koji su se uputili na birališta. Nositeljica liste HSU-a smatra samu sebe velikom političkom snagom u Dubrovniku. E tu nositeljicu liste HSU-a Olgu Muratti „ne doživljava“ ni manje ni više nego 98,19 posto njenih sugrađana, odnosno HSU-u je povjerenje dalo 1,81 posto građana Dubrovnika. Malo ljepše to izgleda kad se kaže kako je HSU na izborima osvojio 3,9 posto glasova.

Na samom kraju članovima Živog zida i njihovoj politici kako bi vodili Grad, ako uopće netko zna koja je to politika, vjeruje „nevjerojatnih“ 0,89 posto njihovih sugrađana, šira familja valjda. Službeni izborni rezultat od 1,93 posto u usporedbi s tim djeluje kao silan uspjeh.

Eto, toliko Dubrovčani vjeruju političkoj garnituri koja je izašla na izbore. Kad se sagledaju ove brojke većini političara većina Dubrovčana vjerojatno ne bi ukazali povjerenje ni da im doma očiste zahodsku školjku.

Stoga, kad se formira Gradsko vijeće svi vijećnici trebali bi imati na umu ove brojke i učiniti nešto da ih promjene, jer građani nisu tu zbog njih, nego oni zbog građana, a kad ih ogromna većina tih građana ne smatra dovoljno vrijednima da ih zaokruže ili uopće izađu na birališta, nešto bogami nije u redu, ali naravno ne s građanima.

Stranica 1 od 13

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
ciban3
konavle 250

zupa 250

zupanija 250