Izložba Antuna Masle otvorena je jučer u mostarskoj galeriji Aluminij, u sklopu Mostarskog proljeća - Dani Matice hrvatske Mostar. Radi se o izložbi Dubrovačkih ljetnih igara, a izložena djela vlasništvo su slikareve obitelji. Za postav zaslužni su povjesničar umjetnosti Antun Karaman i Nikolina Putica iz DLJI.

Izložbu je otvorila federalna ministrica kulture i sporta Zora Dujmović. Izložbi su nazočili i ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović, Masline kćeri Brigita i Dolores, ali i dubrovačka glumica Milka Podrug Kokotović.

Kataloški osvrt na Maslin postav napisao je povjesničar umjetnosti dr. sc. Antun Karaman koji naglašava Maslinu izuzetnu i vrlo složenu stvaralačku osobnost.
"Okružje u kojemu je živio i stvarao te motive koji su iz njega navirali, njegov rodni Orašac, kočopernoga pijevca, umilnu janjad, zaigrane konje i vesele maškare koji su ga impresionirali, suprugu Milu koju je obožavao, anđele koje je sanjao, ili, sasvim obične boce na ormaru, poneku ribu ili trešnje na stolu..., sav taj raskošni svakodnevni i snovitošću dodirnuti i oplemenjeni svijet koji ga je veselio i poticao, gledao je očima dječaka kojemu je bilo teško (ili koji možda nije želio) odrasti i svu tu ljepotu izgubiti, a naslikane slike, stihovi i zapisi koje su iz tih opservacija nicali krijese ljepotom, bezazlenošću i ljubavlju kojima je, u emotivnoj (i snovitoj) raščlambi percipirane stvarnosti, stvari oko sebe s ljubavlju grlio i doživljene dojmove i odraze (i sebi i drugima) rado i bespovratno darivao. Premda skroman i samozatajan, Masle je u mnogočemu bio predvodnikom, poglavito sredinom pedesetih godina prošloga stoljeća, kada je na supstratu fovizma, ekspresionizma, art bruta i likovnoga izrijeka djece ostvario posebnu varijantu ekspresionističkim, artbrutovskim i poetskim nabojem uzdignutoga kolorizma. Bio je to, u tomu trenutku, oblik likovnoga govora, posve drukčiji od govora njegovih suvremenika, što ga je činilo izdvojenom i iznimno vrijednom pojavom i u dubrovačkomu i u hrvatskomu slikarstvu njegova vremena. Slike koje je slikao, Masle nije samo slikao, on ih je i živio. Zato one i jesu tako neposredne i tako životno istinite." – ističe, između ostaloga, Karaman.

Također, priznanje Kristalna matica "Maestro Vjekoslav Šutej" dodijeljeno je Igrama za dugogodišnji doprinos i potporu ovoj manifestaciji, a preuzela ga je ravnateljica Ivana Medo Bogdanović.

V.S.

Samostalna izložba slikara-grafičara Duje Medića pod nazivom "Poziv dum Marina Držića" otvorena je večeras u Domu Marina Držića. Izložbu čini 26 crteža olovkom na temu Držićevog svećenstva.

Kako je rečeno na otvaranju, ideja o izložbi nastala je nakon propovijedi biskupa Mate Uzinića na misi zadušnici održanoj 3. svibnja 2017. godine povodom obilježavanja 450 obljetnice Vidrine smrti. Biskup Uzinić je tada naglasio "kako u katoličanstvu ne postoji nasljedno svećenstvo te kako je jedna od velikih nepravdi posmrtno napravljenih Držiću upravo vjerovanje da je njegov poziv bio odgovor na obiteljsku tradiciju i njihovu lošu financijsku situaciju".

Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić rekao je kako je povod izložbe znanstveno-istraživački rad o Držićevom svećeničkom pozivu, ali ujedno i umjetnički odgovor na taj znanstveno-istraživački rad.

- Zašto nam je upravo propovijed biskupa Uzinića bila smjerokaz za ovu izložbu? Zato jer je tada biskup Uzinić upozorio da je nepravda učinjena svećeniku Marinu Držiću. Kao da je taj njegov put bio marginaliziran. Na to je biskup Mate Uzinić posebno upozorio. Svećenički poziv Držića kao svećenika je Božji poziv. Drugi smjerokaz nam je bio rad dominikanca Stjepana Krasića, laureata za životno djelo Grada Dubrovnika u prethodnoj godini. On je napisao članak "Držić-nemirni klerik". I nakon toga se rodila ideja s kustosicom izložbe dr.sc. Anitom Ruso o ovoj izložbi. - rekao je Matić, naznačivši i "kako je rad umjetnika Medića izuzetno vrijedan, ističući kako je u stvaranju izloženih radova potrošio više od 300 olovaka".

Kustosica izložbe povjesničarka umjetnosti dr.sc. Anita Ruso pojasnila je kako se Medić uhvatio u koštac s nezahvalnom temom. Navela je kako Medić ne crta obrise i kako njegova olovka nije skicozna, već kako je rekla "Duje s njom gradi jedan čvrsti trodimenzionalni svijet bogatih i opipljivih volumena".

Također, Ruso je u katalogu zapisala:

„Marginalizirani dio života najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića (1508. – 1567.) koji je zadužio europsku, pa time i svjetsku povijest književnosti, bez sumnje je njegovo svećenstvo. Nijedan istraživač dosad nije se integralno posvetio tom aspektu Držićeve biografije. Kad nečemu tako neopipljivom kao što su odluke jednog čovjeka 16. vijeka poželimo dati oblik – jer sve je oblik, i sam život je oblik, kako kaže Balzac – okrećemo se umjetniku. Onda kad nam znanost ne ide „na ruku“ legitimno je, dapače poželjno, prizvati umjetnost ne bi li nam ona otvorila neka nova vrata. Izložbom Duje Medića „Poziv dum Marina Držića“ uzdrmat će se zasigurno to, već pomalo uštogljeno, stajalište prema Držiću kao svećeniku koji je svoje zaređenje prihvatio kao „obiteljsku obavezu“… Samo je umjetnik velike erudicije, znatiželje i strpljenja mogao svojim sjenovitim i čvrstim oblicima izgraditi jedan svijet iz budućnosti koji nije ništa drugo nego svijet prošlosti, a njegove univerzalne ideje posve ga pretaču u sadašnjost. Nadnaravan je to svijet, dalek i pun tajni, ali i posve realističan u svojim asocijacijama i simbolikama.“ - zapisala je Anita Ruso u katalogu izložbe.

Autor Medić zahvalio se svima zaslužnima za realizaciju ove izložbe, koja ostaje otvorena do 20. svibnja.

Duje Medić rođen je 1986. godine u Makarskoj. 2010. godine diplomirao je na grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Nevenke Arbanas. Član je HDLU-a, HULU-a, HULULK-a i HZSU-a. 2016. godine kao vanjski suradnik radio je na Grafičkom fakultetu u Zagrebu. Osim brojnih grupnih izložbi na kojima je izlagao u Hrvatskoj Duje Medić izlagao je i na nekoliko međunarodnih grupnih izložbi i to u Sloveniji, Makedoniji, Slovačkoj i Portugalu. Jedan je od autora grupne grafičke mape Ex Libris u nakladi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te samostalne grafičke mape Kainovu plemenu. 2016. primljen je na umjetničku rezidenciju Cité International des Arts u Parizu.

Povodom dvadesete obljetnice manifestacije Mostarsko proljeće – Dani Matice hrvatske Mostar i jednako duge suradnje s Dubrovačkim ljetnim igrama, priznanje Kristalna matica Maestro Vjekoslav Šutej bit će uručeno Igrama za dugogodišnji doprinos i potporu ovoj manifestaciji, a preuzet će ga ravnateljica Ivana Medo Bogdanović na svečanosti otvaranja u nedjelju u Mostaru. Igre sudjeluju i u programu manifestacije izložbom Antuna Masle Riječi boje i boja riječi, koja će u mostarskoj Galeriji Aluminij biti otvorena 12. travnja.

Maslina izložba Riječi boje i boja riječi – ljuske vida i privida u istoj oniričkoj bajci koja je predstavljena lani na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama povodom pedesete obljetnice smrti umjetnika, postavlja se u suorganizaciji Mostarskoga proljeća, Igara i galerije Aluminij, a prikazat će 38 vrhunskih djela ovog barda hrvatskog slikarstva i dubrovačkog zanesenjaka od kista i od pera. Izložbu će, u sklopu Mostarskoga proljeća – Dana Matice hrvatske Mostar, otvoriti federalna ministrica kulture i športa BiH Zora Dujmović u četvrtak, 12. travnja u 19 sati u Galeriji Aluminij, a moći će se razgledati sve do 11. svibnja.

Manifestacija Mostarsko proljeće - Dani Matice hrvatske Mostar održana je prvi puta 1999. godine, odmah po obnavljanju rada Matice hrvatske u Mostaru, u želji da obogati kulturnu scenu u gradu Mostaru te u Bosni i Hercegovini. Cilj manifestacije je širenje kulturnih različitosti, njegovanje tradicije i identiteta hrvatskog naroda u BiH, uz poštovanje različitosti drugih naroda. Umjetnički ravnatelj Matičinog Proljeća bio je Vjekoslav Šutej do svoje smrti 2010., a njemu u čast ustanovljeno je priznanje koje se zaslužnim pojedincima i organizacijama dodjeljuje svake godine. Dubrovačke ljetne igre manifestaciju podržavaju gotovo od samog početka, a kroz godine su gostovale s brojnim predstavama i drugim programima.

K.L.

Četvrtak, 05 Travanj 2018 10:32

Izložba Duje Medića u Domu Marina Držića

Samostalna izložba jednog od najistaknutijih slikara-grafičara mlađe generacije Duje Medića otvorit će se u Domu Marina Držića u subotu, u 19 sati.

Izložbu „Poziv dum Marina Držića“ čini 26 crteža olovkom koji su nastali kao odgovor umjetnika Duje Medića na marginaliziranu temu svećenstva Marina Držića. Medić temu obrađuje koristeći drugačije stilske vokabulare, ali i različite introspektivne procese. Ponekad ga u vizualizaciji pojedine teme inspiriraju rodna Brela, ponekad afričke maske, a istodobno je sklon i miješanju realističnih, nadrealističnih i apstraktnih elemenata koji čine neobično koherentnu cjelinu.

Tema koja se na prvu pomisao čini kao stvorena za povjesničara postala je savršena potka za umjetnika. On ne posjeduje povijesne dokaze, ali posjeduje odlučnost da Držićevo svećenstvo prikaže kao Božji poziv, a ne kao prihvaćanje „obiteljske tradicije“. U propovijedi na misi zadušnici održanoj 3. svibnja 2017. povodom obilježavanja 450 obljetnice Vidrine smrti, biskup dubrovački, monsinjor Mate Uzinić naglasio je kako u katoličanstvu ne postoji nasljedno svećenstvo te kako je jedna od velikih nepravdi posmrtno napravljenih Držiću upravo vjerovanje da je njegov poziv bio odgovor na obiteljsku tradiciju i njihovu lošu financijsku situaciju.

Iz predgovora katalogu povjesničarke umjetnosti dr.sc. Anite Ruso: „Marginalizirani dio života najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića (1508. – 1567.) koji je zadužio europsku, pa time i svjetsku povijest književnosti, bez sumnje je njegovo svećenstvo. Nijedan istraživač dosad nije se integralno posvetio tom aspektu Držićeve biografije. Kad nečemu tako neopipljivom kao što su odluke jednog čovjeka 16. vijeka poželimo dati oblik – jer sve je oblik, i sam život je oblik, kako kaže Balzac – okrećemo se umjetniku. Onda kad nam znanost ne ide „na ruku“ legitimno je, dapače poželjno, prizvati umjetnost ne bi li nam ona otvorila neka nova vrata. Izložbom Duje Medića „Poziv dum Marina Držića“ uzdrmat će se zasigurno to, već pomalo uštogljeno, stajalište prema Držiću kao svećeniku koji je svoje zaređenje prihvatio kao „obiteljsku obavezu“… Samo je umjetnik velike erudicije, znatiželje i strpljenja mogao svojim sjenovitim i čvrstim oblicima izgraditi jedan svijet iz budućnosti koji nije ništa drugo nego svijet prošlosti, a njegove univerzalne ideje posve ga pretaču u sadašnjost. Nadnaravan je to svijet, dalek i pun tajni, ali i posve realističan u svojim asocijacijama i simbolikama.“

Duje Medić rođen je 1986. godine u Makarskoj. 2010. godine diplomirao je na grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Nevenke Arbanas. Član je HDLU-a, HULU-a, HULULK-a i HZSU-a. 2016. godine kao vanjski suradnik radio je na Grafičkom fakultetu u Zagrebu. Osim brojnih grupnih izložbi na kojima je izlagao u Hrvatskoj Duje Medić izlagao je i na nekoliko međunarodnih grupnih izložbi i to u Sloveniji, Makedoniji, Slovačkoj i Portugalu. Jedan je od autora grupne grafičke mape Ex Libris u nakladi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te samostalne grafičke mape Kainovu plemenu. 2016. primljen je na umjetničku rezidenciju Cité International des Arts u Parizu.

DMD

Utorak, 20 Ožujak 2018 20:59

U UGD otvorena izložba Lukše Peka

Izložba Lukše Peka pod nazivom “Terra incognita” otvorena je u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, u utorak. Radi se o prvoj izložbi Lukše Peka u UGD nakon 22 godine.

Ravnatelj UGD i kustos izložbe Marin Ivanović kazao je "kako ne treba znanje Sigmunda Freuda, da bismo shvatili ulogu podsvjesnoga u djelima koje gledamo". Objasnio je kako mnoga od ovih djela čine otoci, dodajući kako je poznato da oni simboliziraju samoću, odvojenost od kopna.

- Ako poznajemo činjenicu da je on rođen 1941., a njegov otac je pogubljen na Daksi 1944. godine, onda nam je jasno zašto se u njegovom opusu stalno pojavljuje motiv otoka. Ako nam to nije jasno, onda to sugerira jedna slika čiji je anagramski naziv Askad, odnosno Daksa. - rekao je Ivanović, kazavši kako je ovdje riječ o jednoj sjajnoj izložbi koja je slikarska majstorija, a ne nikakvo mazanje očiju.

Objasnio je i kako izložba sadrži podciklus Argonauti u kojemu su sve slike naslovljene Arg, a uz koji se "odbacuju varijacije i istim se nazivom sugerira uzaludno traganje i beskrajno trajanje plovidbe između otoka bez broja".

Predsjednica Muzejskog vijeća Umjetničke galerije Dubrovnik Katja Bakija rekla je kako je Dubrovnik formativno i duhovno ishodište Lukše Peka.

- On u ovom Gradu stvara duže od pola stoljeća. Svaka izložba pa i ova večeras svečana je prigoda slavljenja, ali ova je toliko značajna jer u njoj dubrovački slikar izlaže nakon 22 godine. Stoga, čestitam od srca umjetniku, Galeriji, i doista mi je velika čast i neizmjerno zadovoljstvo da mogu izložbu proglasiti otvorenom. - navela je Bakija.

Sam umjetnik Peko zahvalio se svima zaslužnima za realizaciju ove izložbe, koja ostaje otvorena do 29. travnja.

O umjetniku:

Lukša Peko rođen je 24. travnja 1941. godine u Dubrovniku. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom gradu. Kao đak zanimao se za slikarstvo i grafiku. Prve poduke dobio je od slikara Antuna Masle, te od slikara i povjesničara umjetnosti Koste Strajnića. Godine 1961. upisao se na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu na slikarski odjel. Za vrijeme studija se uz slikarstvo intenzivno bavio grafikom. Diplomirao je 1965. kod slikara Otona Postružnika i Đure Tiljka, a iste godine je dobio nagradu Akademije likovnih umjetnosti Zagreb za grafiku. Prvi put zajedno s dvojicom dubrovačkih kolega Josipom Škerljom i Josipom Trostmannom izlaže u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik.

Iste godine otišao je na odsluženje vojnog roka te je kao vojnik 1966. u Splitu imao i prvu samostalnu izložbu. Na grafičkoj specijalki ALU Zagreb je 1968. završio poslijediplomski studij kod prof. Marijana Detonija. Do sada je priredio više od sedamdeset samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu te je sudjelovao na više od dvjesto pedeset skupnih izložbi. Objavio je tri pjesničko-grafičke mape: Vrt bez dobi 1986. godine s književnikom Milanom Milišićem, Kad su golubovi umirali 1992. godine s književnikom Feđom Šehovićem i 2017. godine grafičku mapu Marin Držić – Lukša Peko u kojoj su objavljenje njegove grafike i Držićeve pjesme. 1996. dobio je Nagradu grada Dubrovnika i dodijeljeno mu je odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Od 1968. živi i radi u Dubrovniku.

V.Salvia

Izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu „Anamneza – povijest bolesti u antičkom svijetu“ autora Slađane Latinović, Sunčice Nagradić Habus i Danijela Lončara otvorena je danas u žitnici „Rupe“. Izložba prikazuje Zbirku rimskih medicinskih i farmaceutskih instrumenata iz Siska, jednu od najveći zbirki medicinskih instrumenata u Europi, koja je povodom 35. godišnjice od njezine prve stručne objave predstavljena u sklopu izložbe „Anamneza – povijest bolesti u antičkom svijetu“ 2017. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać kazala je kako je izložba realizirana u okviru međumuzejske suradnje na razmjeni izložbi, zahvaljujući kojoj je u ovoj godini planirano i uzvratno gostovanje Dubrovačkih muzeja u Arheološkom muzeju u Zagrebu s izložbom „Dubrovačke medalje i plakete: otisak vremena.

- Veseli to što će dubrovačka publika dobiti priliku neposredno upoznati djelić reprezentativne zbirke antičkih medicinskih instrumenata, koja spada među najveće takve zbirke u Europi. Ova izložba podsjeća na veličinu i značenje antike u razvoju zapadne civilizacije. - rekla je Vilać.

Autorica Sunčica Nagradić Habus dodala je kako je izložba podijeljena u četiri tematska dijela. Rekla je kako je prva religijsko-magijska faza razvoja medicina. Nakon toga ide znanstveni razvoj medicinske misli gdje je nezaobilazan, naglasila je, "lik Hipokrata". Treći tematski segment izložbe bavi se antičkom farmacijom, a zadnja tematska cjelina su antički operativni zahvati.

Autorica Slađana Latinović istaknula je kako se u sklopu izložbe može vidjeti i dosta sadržaja za djecu.

- Pedagoški dio izložbe ide u smjeru da naučimo najmlađe kako brinuti o zdravlju, a istovremeno naučiti ih nešto o baštini. - navela je Latinović.

Izložbu je otvorila pročelnica za kulturu Ana Hilje. Izložba ostaje otvorena do 8. travnja.

V.Salvia

Izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu „Anamneza – povijest bolesti u antičkom svijetu“ autora Slađane Latinović, Sunčice Nagradić Habus i Danijela Lončara bit će otvorena u petak, u 12 sati u žitnici „Rupe“. Izložba je realizirana u okviru međumuzejske suradnje na razmjeni izložbi, zahvaljujući kojoj je u ovoj godini planirano i uzvratno gostovanje Dubrovačkih muzeja u Arheološkom muzeju u Zagrebu sa izložbom „Dubrovačke medalje i plakete: otisak vremena“.

Arheološki muzej u Zagrebu čuva Zbirku rimskih medicinskih i farmaceutskih instrumenata iz Siska, jednu od najveći zbirki medicinskih instrumenata u Europi, koja je povodom 35. godišnjice od njezine prve stručne objave predstavljena u sklopu izložbe „Anamneza – povijest bolesti u antičkom svijetu“ 2017. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Izložbom je obilježena još jedna velika obljetnica - stotinu godina od osnutka Medicinskog fakulteta u Zagrebu, pa je dio izložaka posuđen iz Zavoda za anatomiju „Drago Perović“ Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Kao komparativni element rimskom farmaceutskom priboru, materijal je za izložbu posudila i Gradska ljekarna Zagreb.

Kako je bolest sastavni dio ljudskog života, od najranijeg se vremena mogu pratiti pokušaji da je se objasni i da joj se odupre. Taj proces započinje magijskim i božanskim utjecajima na zdravlje ljudi, u kojem, uz božanstva, glavnu ulogu pomagača pri ozdravljenju imaju svećenici. Stoga se izložba otvara prikazom izabranih božanstva liječenja kao što su Apolon, Asklepije, Higieja i dr. Razvojem filozofije i znanosti, uzroci bolesti počinju se tražiti u prirodi ljudskog organizma. Hipokratov način razmišljanja promijenio je iz temelja antičku medicinu, a na njegovom tragu stoljećima ostaju brojni grčki i rimski liječnici. Pregled tog procesa prikazan je s naglaskom na to kako najpoznatiji antički liječnici doživljavaju ljudski organizam, što sve utječe na njega te kakav pristup liječnik treba imati prema bolesti i oboljelom.

Slijedeći Hipokratovu misao ulazi se u prostor posvećen farmaciji. Prikazom prikupljanja, pripreme i skladištenja sastojaka ukazuje se na niz ljekovitih pripravaka koji oboljelom stoje na raspolaganju. Kao posljednji korak pri liječenju, onaj koji se primjenjuje samo kada je to neizbježno, navodi se nekoliko invazivnih zahvata. Izabrani su prema njihovoj učestalosti u antičko (prijelomi, ratne ozljede) ili današnje vrijeme (operacija sive mrene, vađenje kamenaca) te zanimljivosti samog postupka (trepanacija, venesekcija).

U sklopu izložbe pripremljeno je i mnoštvo interaktivnih sadržaja gdje se najmlađi posjetitelji mogu uživjeti u ulogu liječnika ili ljekarnika. Ljekarnički vrt i mala ljekarna prilika je u kojoj se i odrasli posjetitelji mogu zabaviti i provjeriti svoje poznavanje ljekovitih biljaka. Izložba ostaje otvorena do 8. travnja 2018.

J.A.B.

U sklopu službenog posjeta izaslanstva Grada Dubrovnika Sjedinjenim Američkim Državama gradonačelnik Mato Franković i suradnici u utorak, u New Yorku, susreli su se s veleposlanikom Stalne misije Republike Hrvatske pri Ujedinjenim narodima Vladimirom Drobnjakom.

Veleposlanik Drobnjak pobliže je upoznao gradonačelnika i suradnike s radom Misije, a prihvaćen je prijedlog gradonačelnika da se u središtu Ujedinjenih naroda na Manhattanu priredi izložba na temu razaranja i poslijeratne obnove Dubrovnika.

Postavljanje izložbe Muzeja Domovinskog rata u New Yorku financirao bi Grad Dubrovnik, a na sastanku s vleposlanikom Drobnjakom usklađeni su svi potrebni koraci i predradnje oko realizacije ovog projekta.

DPP

Petak, 23 Veljača 2018 20:20

"Novo svitanje" Mercedes Bratoš

U Zagrebu se 1. ožujka otvara jedna sasvim neobična izložba, a za čiju realizaciju je zaslužna i dubrovačka slikarica Mercedes Bratoš. Naime, radi se o izložbi radova korisnika Udruge Svitanje, koja se bavi onima koji su liječeni i boravili su na različitim psihijatrijskim odjelima.

Danas, oni svoje vrijeme provode u prostorijama ove Udruge, poglavito uz kreativnu radionicu uz koju se relaksiraju, a čija je voditeljica upravo Dubrovkinja Mercedes Bratoš.
- Rad s osobama koje imaju psihičke poteškoće, nije jednostavan, ali s druge strane se tako i opuštam. Koliko im se pruži ljubavi toliku ljubav i dobiješ. U konačnosti smo svi sretni kad vidimo rezultat... - rekla je Bratoš.

- Treba tu puno truda, strpljenja i volje. Tako ćemo evo imati i prvu izložbu, na koju smo jako ponosni i rekla bih ushićeni. Izložba pod nazivom "Novo svitanje" obuhvaća četrdesetak radova, koji su rađeni na drvu. Korisnici su akrilnim bojama i izrezanim salvetama radili stabla. Dosta je to interesantno, pozitivno i svaka slika je priča za sebe. - objasnila je Mercedes Bratoš.

Rekla je više o tome kako se sama našla u ovoj udruzi.
- Prije nekoliko godina sam se kao volonterka slučajno našla u istoj udruzi. Međutim, put me odveo negdje drugo, radilo se o radu u školi, ali me podsvijest nekako zvala da radim s osobama koje imaju invaliditet pa eto prilika mi se pružila i s veseljem radim trenutno taj posao. - riječi su Mercedes Bratoš.

Svrha Udruge Svitanje, za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja, je poticanje različitih programa za rehabilitaciju osoba s psihičkim bolestima u zajednici u cilju povećanja autonomije i zaštite ljudskih prava kako bi omogućila oboljelima od psihičkih bolesti dostojanstven život, sa što više samostalnosti i optimalnom podrškom, razvoj alternativnih oblika skrbi i prevencija institucionalizacije.

Korisnici koji su zajednički radili slike su: Miroslava Božanović, Vesna Fidermuc, Damir Vukadin, Augustina Harapin, Goran Ganza, Irina Tkalec, Irena Barišić, Romano Dimić, Marko Friščić, Mirjana Ksionžik, Dražen Fekete, Sara Golomac, Višnja Kramarić, Martina Brnčić.

Ponedjeljak, 05 Veljača 2018 09:11

Izložba Karneval u Cavtatu

Izložba Karneval u Cavtatu otvorena je u nedjelju u Kući Bukovac. Izložba se sastoji od vremeplova cavtatskih fotografija maškaravanja i karnevala od 1940. do 1970. Cavtatski karneval u slici Vlaha Bukovca koja se čuva u Bogišićevoj zbirci u Cavtatu oživotvorile su male maškare koje su na likovnoj radionici u Kući Bukovac pod vodstvom Petre Kralj Fox izradili maske s Bukovčeve slike. Također na izložbi je nastupila limena glazba baš po modelu iste Bukovčeve slike.

Na otvaranju su sudjelovali kulturni antropolog Ivica Kipre, voditeljica Kuće Bukovac Lucija Vuković, muzejski pedagog Muzeja i galerija Konavala Petra Kralj Fox i ravnateljica ustanove Antonia Rusković Radonić.

Kipre je razjasnio razlike u karnevalima te upozorio na specifičnosti karnevala u Cavtatu. Lucija Vuković, voditeljica Kuće Bukovac, je kontekstualizirala Bukovčevu sliku uz koju su izloženi crteži Vlaha Bukovca koji su prethodili slici.

Petra Kralj Fox se zahvalila svim kazivačima i obiteljima koji su ustupili fotografije i kostime.

Ravnateljica Rusković Radonić je upozorila na važnost održanja nematerijalne baštine za koji je lokalna zajednica presudna i bez koje muzej nije u mogućnosti održati je.

Mnogobrojni posjetitelji mogli su degustirati šarene napitke koje je pripremio Vlaho Veramenta. Poticanje baštinskih fenomena Muzeji i galerije Konavala nastavljaju kroz ostale programe te će cavtatski karneval sigurno ostati tema propitivanja i komuniciranja u budućnosti. Izložbu možete pogledati do 15. travnja.

DPP

Stranica 1 od 8

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250