Od svih vijećnika u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika najviše o kulturi govore Katarina Doršner (HDZ) i Željko Raguž (DUSTRA). Dok Raguž više opominje, odnosno dovodi u svezu izdvajanja u kulturi s izdvajanjima za sport, Katarina Doršner o kulturi kazuje više u onom smislu vrednovanja umjetničkog aspekta. Stoga, ona je u kratkom razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr rekla više i o njezinom dojmu o ovogodišnjim Dubrovačkim ljetnim igrama, pritom naglasivši "kako smo ipak privilegirani što živimo u gradu Festivala".

Pohvalila je intendanticu Doru Ruždjak Podolski, zajedno s njezinim pomoćnicima Katarinom Rugle, Tomislavom Fačinijem i Sašom Božićem.

- U novom vodstvu Igara vidim iskrenu spremnost i želju za što boljim programom. Drago mi je što su imenovani pomoćnici za razna područja, to je dobro i tako se Igre mogu bolje i lakše razvijati. Zbog toga smo i mi u Gradskom vijeću osnovali kulturna vijeća, kako bi se razne oblasti bolje mogle razvijati. No, vodstvo Igara nije samo primjereno u organizaciji, nego mislim da su i složni te skromni, što Dubrovčani primjećuju i što je važno. Išla sam oduvijek na Igre, njih nosim u srcu i to nas je jednostavno uvijek odlikovalo kao ljude. - rekla je Doršner.

Dodala je kako je posebno uživala u glazbenom programu uz nastupe kontratenora Andreas Scholla, ali i primjerice pijaniste Daniila Trifonova, kao i balet "Derviš i smrt". Što se tiče dramskog programa, Doršner je rekla:

- Kritike za "Michelangela" koji je nastao u suradnji s HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci nisu dobre. Ipak, ne može jedna neuspjela premijera označiti cijele Igre pa ne bi trebalo na osnovu nje ocjenjivati i cjelokupan program. Naravno da smo očekivali više, pogotovo jer se u predstavi vrijeđaju vjerski osjećaju. To nije Dubrovnik. Voljela bih da imamo više naših pisaca koji su stvarali našu prošlost, poput Držića, Gundulića, ali i Šenoe i Matoša. Ne moraju biti samo dubrovački pisci. Iako, u dubrovačkim piscima je fundament, nitko bolje od njih ne može prikazati mentalitet Grada, njegovu prošlost i sadašnjost. Na salzburškom festivalu se predstava "Jedermann" održava svake godine već 90 godina, a koja govori o smrti jednog bogataša i uz koju se čovjek može zamisliti o ukupnim životnim pitanjima. Zašto naši "Skup" ili "Dundo Maroje" ne bi bili kao "Jedermann"? - zapitala se Doršner.

Istaknula je još kako treba pohvaliti i Dubrovački simfonijski orkestar koji isto djeluje uz Igre, a za kojega je naglasila "da se na čelu s ravnateljem Damirom Milatom izuzetno trudi", ali i dodala kako bi voljela da je Kazalište Marina Držića više uključeno u Igre. Komentirala je i otvaranje, preciziravši kako je bilo dobro i dinamično, ali i ustvrdila kako misli "da nisu građani ti koji su trebali ući, već da smo mi 69 godina domaćini glumcima pa stoga glumci su oni koji trebaju ući u Grad". Kroz smijeh dodaje i kako je "prihvatila ovogodišnji fluorescentni vizualni identitet", ali i smatra kako nije trebalo pisati na njemu 'enter' već 'neka uđu', jer "imamo bogat hrvatski jezik".

Ipak, iako izuzetno pozitivno gleda na 69. Igre, Doršner je uputila i kritiku oko izložbe "Užasi zavičaja"; koja je nastala u suradnji s Art radionicom Lazareti.

- Dobro da su pozvani u goste pripadnici "off scene" Dubrovnika, moramo unijeti nove mlade vjetrove. Ali, mislim da ta "off scena" nije odradila dobar posao. Izložba je bila dobro najavljena, ali puno sam više očekivala. Očekivala sam da će biti cijela u potresnom dojmu i da ćemo je danima komentirati u medijima i kuloarima, ali na kraju nije ispalo drugačije. Bila je siromašna u kreativnosti, što me čudi. - dodala je.

Što se tiče kritika oko toga koliko se na Igre troši, Doršner smatra da nisu opravdane.

- DLJI su veleposlanik kulture Dubrovnika i ogledalo nas kao Grada prema Hrvatskoj, Europi i svijetu. Sve što uložimo tu nije izgubljen novac, dobivamo puno više nego što sam novac znači. To ne znači da ne trebamo raspravljati o kvaliteti. Vidi se pomak, vidi se jasna želja novog vodstva. - rekla je Katarina Doršner, zaključivši kako bi voljela da su građani i mediji više uključeni u propitkivanje Igara.

- Žao mi je što u medijima nema više stručnih, profesionalnih kritika, kao što je bilo prije. Prije smo iz toga učili i rasli, rado bih to čitala. Od toga bi svi imali koristi. Zato nam se možda ne bi događali da zakažemo u projektu Europske prijestolnice kulture. Jedna osoba koja je kreirala projekt je prije nekoliko dana u intervjuu rekla da su otpočetka bila skeptični pa tako opravdava neuspjeh. Kad si skeptičan, ne ide se u natjecanje. Pokušali su to opravdati tako da je Dubrovnik mali grad. Veličina se ne mjeri po metru kvadratnom, tko misli da je Dubrovnik mali grad ne bi trebao sudjelovati u kreiranju kulture. A i to nije istina jer je ove godine EPK grad u Malti koji broji 6400 stanovnika. U svakom slučaju, baš zato što nismo mali i jer možemo dosta toga ostvariti puno očekujem dogodine, sljedeće godine je ipak 70 godina Igara. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr vijećnica Katarina Doršner.

HDZ-ova gradska vijećnika Katarina Doršner itekako je pretjerala u namjeri da pohvali gradonačelnika za funkcioniranje Grada tijekom nedavnog nevremena, ako se nedavne vremenske prilike u Dubrovniku mogu tako nazvati, osim ako Katarini Doršner nije čudno što je zimi hladno. Iako se u samom Gradu snijeg uglavnom topio u dodiru sa tlom i nije ga bilo po gradskim prometnicama, pa tako nije bilo prilike za vidjeti kako bi Grad pod novom gradskom upravom funkcionirao za snježna nevremena vijećnica Doršner konstatirala je kako je sve besprijekorno funkcioniralo.

- Ja radim u bolnici i sve je bilo očišćeno. Putevi su bili posuti, autobusi su vozili i imali su zimske gume, prvi put kako čujem. - ispalila je glupost Katarina Doršner i „ostala živa”.

Ne bi li pored zdrave pameti građane napravili budalama, jer svi smo u vrijeme „nevremena” bili gluhi i slijepi, pa nismo vidjeli te ekstremne zimske uvjete, Doršner se pridružila i zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić sa sličnim „ispaljotinama”.

Inače, normalno je u politici da političari pripadnike svoje skupine pokušavaju prikazivati u ljepšem i pozitivnim svijetlu te veličati sve ono što rade, posebno kad se radi o njihovim vođama. No, u namjeri da se uveliča rad vođe i njegove sposobnosti, zaista nije potrebno vrijeđati intelekt građana, kao i njihove sposobnosti rasuđivanja. Usput, gradonačelnik je u isto vrijeme bio na svojoj američkoj turneji.

Slučaj snimanja dokumentarca njemačkog „The Colour Nude” u sklopu čega se u crkvi sv. Ignacija na Jezuitima gola skinula beogradska novinarska i spisateljica Vesna Knežević, a u snimanju je sudjelovao i dubrovački fotograf Stijepo Brbora, podigao je dubrovačku javnost na noge.

Za portal Dubrovnikpress.hr svoje mišljenje o ovom incidentu rekli su predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica (HDZ) te vijećnici Terezina Orlić (DDS), Katarina Doršner (HDZ), Željko Raguž (DUSTRA) i Miho Obradović (HNS), odgovorivši i na pitanje i treba li uvesti nadzor u dubrovačke crkve.

POTREBICA: NISAM ZA NADZOR U CRKVAMA

- Meni je to apsolutno neprihvatljivo i nema veze sa slobodom i umjetnosti. Vrijeđanje drugih, bilo čijih osjećaja se ne može svesti pod slobodu umjetnosti. Svaka sloboda ograničava se s pravom drugih. Ta granica je postavljena vrlo jasno. Slučaj iz crkve sv. Ignacija je neprihvatljiv i za svaku osudu. - rekao je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica.
markopotrebica crkvaŠto se tiče mogućeg zatvaranja dubrovačkih crkava, odnosno uvođenja nadzora, Potrebica mu se protivi.

- Nisam za nadzor u crkvama. Crkve trebaju biti otvorene. Jedan neodgovorni pojedinac ili grupa njih nisu razlog da bi mi zatvorili naše crkve puku i narodu koji se pobožno moli u crkvama. Ovakve pojave, prema mom mišljenju, nisu razlog za zatvaranje crkava. Pohvalio bih našu Biskupiju koja drži naše crkve otvorenima. Svi oni koji su putovali po Europi i svijetu pri obilasku crkava, koje su i kulturno dobro, najčešće zateknu zatvorena vrata ili se vide kako se tu naplaćuje ulaz.. Naše crkve su otvorene, to je jako dobro jer u svakom trenutku se možete doći pomoliti. Zato sam da crkve ostanu otvorene, ali da ovakve pojave ne budu učestale jer nažalost onda bi ih u konačnici trebalo zatvoriti, ali u ovome trenutku još uvijek do toga ne treba doći. - riječi su Marka Potrebice.

ORLIĆ: OVDJE TREBA IĆI JEDNA DOBRA TUŽBA

Terezina Orlić vjeruje kako je ovaj slučaj smišljeno izazivanje senzacije.
- Ako je i u ime umjetnosti, previše je. Prekrdašili su. Ovo je i neki dokaz kako pod tom nekom krinkom slobode i kulturnog izričaja, pojedinci stvarno rade svašta, što god im padne napamet. Pod svaku cijenu ući u javni prostor i sebe na bilo koji način istaknuti. Mislim da bi trebala ovdje ići jedna dobra tužba kako bi se zapamtilo da se na takav način može koristiti sloboda. - konstatirala je Orlić.

Po pitanju otvorenosti crkava, Orlić je kazala:
terezinaorlic crkva- Svi zakoni i pravila se donose zbog onih koji ih krše. I onda tu ispaštaju oni koji pravila ne krše. Sad razumijem da idu restriktivne mjere. Nažalost, ispaštat će i oni kojima u snu ne bi palo napamet takvo što učinili. Razumijem u ovom momentu restriktivne mjere, ako će ih se uvesti. Jer kad se ide na povjerenje, moral i etiku, a dogodi se ovakvo nešto, onda je razumljivo promišljati o restrikcijama. Uostalom, da ne postoji krivični zakon tko zna što bi se sve radilo. - navela je Terezina Orlić.

DORŠNER: DEKADENTNO

Po ovom pitanju kategorična je i Katarina Doršner.
- Šok. Sramotno. Necivilizirano. Neodgojeno. Dekadentno. Destruktivno. To je destrukcija. Danas, kad se toliko govori o pravima žena, pravu koje im trebaju donijeti zakoni, ne govori se o njenom dostojanstvu, uzvišenosti poziva, bilo u obitelji, politici ili društvenim aktivnostima. Ovo obeščašćivanje svetinja degradacija je žena na objekt iskorištavanja. Uvreda svakom civiliziranom građaninu Dubrovniku, Grada poznatog po humanosti, umjetnosti i kulturi. - navela je Doršner.
kdorsner crkva- Ovo govori i o nedovoljnoj brizi društva za mlade naraštaje, pojavi delinkvencije i ovisnosti, degradaciji etičkih i moralnih vrijednosti. Zato je to uvreda svakom građaninu Hrvatske i u domovinu i dijaspori koji želi sačuvati Dubrovnik kao Atenu kulture i humanosti u Europi i svijetu. Izuzetno sam zahvalna gradonačelniku i Ocu biskupu da su kao predvodioci naroda promptno reagirali i tako smirili uznemireno pučanstvo. Ovaj slučaj pokazuje koliko je važno voditi brigu o sigurnosti ljudi i objekata. - riječi su Katarine Doršner.

RAGUŽ: TREBAJU NEKE VRSTE KONTROLE

Željko Raguž je podsjetio na svoje nekadašnje riječi po pitanju otvorenosti crkava.
- I prije tri godine sam govorio otvoreno o ovakvim stvarima, što se nekima učinilo čudno, ali sad dolazimo na to. Dakle, crkve ne bi trebale biti otvorene 24 sata. Zna se kad su mise i kad ljudi trebaju dolaziti u crkvu. Trebaju neke vrste kontrole jer je ovo stvar koja je izašla javno zato jer je netko s tim izašao vanka. Tko zna koliko ima situacija? Tome nije mjesto u crkvi. Nadam se da dolazimo ka onome što sam govorio prije tri godine da se u svako doba ne može dolaziti u crkvu pogotovo neprimjereno odjeven, s fotoaparatima i slikati sve i svašta. - rekao je Željko Raguž.
zraguz crkvaNa tvrdnje pojedinaca kako se ovdje radi o umjetnosti, Raguž je rekao:

- Kad su ovo izveli očito su morali dati razlog zašto je ovo nastalo i nazvati to umjetnošću. Ali, mislim da u Dubrovniku ima dovoljno umjetnosti i da dovoljno izdvajamo za kulturu kako bi imali drugu vrstu umjetnosti, a ne ovakvu umjetnost. - objasnio je Raguž.

OBRADOVIĆ: TOME NIJE MJESTO U CRKVI

Miho Obradović smatra kako ovakvim performansima nije mjesto u crkvi.
- Svatko ima pravo na svoje mišljenje, netko će reći da je umjetnost, netko će reći da je vulgarno. Moje mišljenje je da tome nije mjesto u crkvi, vjerujem da ima puno drugih mjesta gdje se može dokazati umjetnost. Moje mišljenje je da u crkvi nije mjesto ovome. - kazao je Obradović.
mihoobrad crkvaŠto se tiče nadzora u crkvama, Obradović misli da bi tu odluku trebalo prepustiti Dubrovačkoj biskupiji.
- U nas se nešto traži kad se nešto dogodi. U nas to uvijek ide posljedično. Trebamo Crkvi prepustiti crkvu, da oni s tim upravljaju. Ne sviđa mi se sad da se Grad bavi s tim treba li Crkva uvesti nadzor ili ne. Prepustimo to svećenicima i biskupu. Mislim da oni najbolje znaju. Također, jedan incident ne može potvrditi pravilo. Ne događa se ovakvo nešto svaki dam, od kad pratim medije ovo je prvi put da se nešto ovakvo dogodio. Sad, je li potrebno zbog jednog događaja raditi drugu priču? Teško je reći, ali mislim da Dubrovačka biskupija najbolje zna način kako i što po ovome pitanju. - rezonirao je Miho Obradović.

Moguća epidemija ospica na jugu Hrvatske aktualizirala je pitanje cjepiva, odnosno problema koje sa sobom donosi necijepljenje djece. U malo čemu postoje tako dva groljiva tabora, onih koji su za cijepljenje, kao i onih koji su protiv. Dubrovački političari Katarina Doršner (HDZ); Željko Raguž (DUSTRA), Jadran Barač (SDP) i Nataša Gabričević (HNS) odgovorili su na pitanja što oni osobno misle o važnosti cijepljenja.

Gradska vijećnica Doršner, koja je i liječnica, apsolutni je pobornik cijepljenja.

- Ovako visoka stopa neprocijepljenosti je veliki javno-zdravstveni problem, nastao radi neuvažavanja struke, a slušanja dezinformacija. To postaje problem pojedinaca, a javljaju se ozbiljne bolesti poput ospica za koje smo mislili da su iskorijenjene. Kao liječnik apeliram na roditeljsku odgovornost i pozivam roditelje da se žurno jave pedijatrima svoje djece i upoznaju se s mogućim negativnim posljedicama necijepljenja. I, neka se odluče poslušati struku i cijepiti svoju djecu, za dobrobit ne samo zajednice nego i njihove djece osobno. - kazala je Doršner.

- Uvijek u ambulanti, kad imam priliku, pitam roditelje je li dijete cijepljeno. Apsolutni sam pobornik cijepljenja i pozdravljam akciju župana Nikole Dobroslavića u kojoj je pozvao vodeće ljude zdravstva i održao konferenciju za novinare na kojoj je podržao cijepljenje. - objasnila je ona.

Svoje mišljenje o cijepljenju rekla je i potpredsjednica dubrovačkog HNS-a Nataša Gabričević.

- Pitanje cijepljenja nije političko pitanje nego medicinsko i javnozdravstveno pitanje. Mi kao liberali vjerujemo da dijete nije vlasništvo roditelja, nego svoja osoba koja ima pravo na zdravlje bez obzira na osobna uvjerenja roditelja ili skrbnika, pa i pravo na to da ne oboli od lako sprječivih zaraznih bolesti. U tom duhu, smatramo kako bi o potrebi cijepljenja protiv zaraznih bolesti trebali odlučivati medicinari i znanstvenici. - rekla je Gabričević, dodajući kako smatra da je po ovome pitanju najvažnije roditelje educirati i informirati o svojstvu cjepiva.

Predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž vjeruje kako odluka ipak treba biti na izboru roditelja.

- Što se tiče cjepiva, ona su sigurno jedan od najvećih dosega u medicini budući da sprječavaju epidemije. Pogotovo jer se prije od bolesti, koje su danas iskorijenjena, prije umiralo. No, svakome treba dati slobodu što će napraviti sa svojim djetetom. Osobno, ne sviđa mi se koktel cjepiva, gdje se dobije ono što je potrebno, a možda i ono što nije potrebno za samo dijete. - njegove su riječi.

- Stoga, puno dobroga je u cjepivima, spriječene su epidemije, ali mislim da je na roditeljima kako i što odlučiti. - rekao je Raguž.

Čvrst stav o ovoj temi ima predsjednik SDP-a Jadran Barač.

- Znanstvena istraživanja su pokazala da zahvaljujući cjepivima se sprječavaju velike epidemije i štete koje se mogu pojaviti u javnom zdravstvu i općenito u populaciju. U našoj županiji je jedna od najmanjih procijepljenosti u Republici Hrvatskoj, a to nije hvalevrijedna činjenica. Protivnici cijepljenja postoje oduvijek, otkako su ona otkrivena, ali danas pogotovo ljudi dobivaju informacije koje nisu provjerene, a ne od liječnika i poglavito primarne zdravstvene zaštite koja bi trebala biti odgovorna za upoznavanje pučanstva s činjenicama i svojstvima cjepiva. Ima jedan podatak koji sam pouzdano saznao. Veća je šansa zaraditi meningitis ako se dijete zarazi ospicama, nego kao nuspojava nekakvog cjepiva, Stoga, apsolutno sam za cijepljenje djece. - naglasio je Jadran Barač.

Javnost je šokirala izjava ministrice demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nade Murganić koja je slučaj župana Alojza Tomaševića, kojega je supruga optužila za obiteljsko zlostavljanje, ne bi li kasnije optužbe povukla, komentirala riječima "to vam je tako u braku". Dubrovačke političarke Katarina Doršner (HDZ), Marina Franić (DUSTRA) i Marina Vučković Matić (HNS) prokomentirale su za portal Dubrovnikpress.hr riječi ministrice Murganić, odnosno samu poruku koju relativiziranjem nasilja odašilju te riječi.

Gradska vijećnica HDZ-a Katarina Doršner je rekla "kako je ona protiv bilo kojeg nasilja, posebno nasilja u obitelji". Dodala je kako bi obitelj trebalo biti mjesto bezuvjetne ljubavi.

DORŠNER: VJERUJEM DA MINISTRICA NIJE IMALA LOŠU NAMJERU

- Na portalima sam pročitala ministričinu izjavu. Teško je komentirati tuđe riječi izvučene iz konteksta. Vjerujem da ministrica nije imala lošu namjeru i da je htjela naglasiti specifičnost problema obiteljskog nasilja, a tu prvenstveno mislim na djecu. - rekla je Doršner. Dijete ima pravo odrastati na sigurnom i sretnom mjestu. Žalosno je da uopće živimo u društvu gdje se nasilje događa unutar obitelji i bilo gdje drugo. - rekla je Doršner.
kdorsner11- Najbolje bi bilo kad se slučajevi nasilja ne bi događali, ali i da živimo u društvu gdje ne dospijevaju u medije. Ne zato da ne govorimo istinu. Treba je govoriti. Ali, vjerujem da je ministrica željela reći da bi bilo dobro da živimo u društvu gdje će institucije pravovremeno zaštiti žrtvu da takve situacije ne dostižu u medije. Dobro je da mediji govore o nasilju općenito, ali bojim se da pretjerana medijska istupljenost pojedinačnih slučajeva nije dobra zbog djece, kao i same žrtve. Tu su i emocionalni odnosi uključeni, kao i materijalni. To je posebna problematika. Što kad je žrtva financijski ovisna o zlostavljaču? Djeca su uvijek financijski i emocionalno ovisna. Uostalom, dijete voli oca pa čak i ako je zlostavljač. Zato je tu problem s isticanjem pojedinačnih slučajeva. Možda je na to ministrica mislila. Ne mogu vjerovati da je mislila na nešto drugo. - kazala je Doršner.

FRANIĆ: DUSTRA ĆE SE ZALAGATI ZA DRUŠTVO BEZ UGNJETAVANJA

DUSTRA-ina Marina Franić govori "kako nije sigurna koliko se Nadu Murganić izvuklo iz konteksta"
- Njezina rečenica da je “to tako u braku” je odjeknula poput bombe u eteru i odlično protupitanje joj je postavljeno - je li "to tako" u njenom braku isto? Gospođa Tomašević se iz nekog razloga osjeća nezaštićeno i nesigurno te je povukla svoju prijavu protiv nasilnog supruga, a postoji čak i medicinska dokumentacija koja potkrjepljuje njene izjave. Gdje je što pošlo krivo, stvarno ne mogu ulaziti, mogu samo reci da mi je žao sto nije ustrajala jer bi postala primjer ostalim nezaštićenim ženama koje trpe psihičko, fizičko i ekonomsko zlostavljanje. - pojasnila je Franić.
marinafranic11- Mi u DUSTRA-i ćemo se sigurno zalagati za izgradnju društva gdje se niti muškarci niti žene ne ugnjetavaju. Pozitivno je što će Državno odvjetništvo, bez obzira na povlačenje prijave gospođe Tomašević, i dalje nastaviti postupati po službenoj dužnosti, a to ipak ostavlja tračak nade za sve žene koje prolaze istu, ako ne i goru situaciju od gospođe Tomašević. Želimo joj svu sreću u oporavku i neka ne odustaje, ima ljudi koji joj žele pomoći! - riječi su Marine Franić.

VUĆKOVIĆ MATIĆ: NASILJU NEMA MJESTA NIGDJE, POSEBNO NE U BRAKU

Županijska vijećnica HNS-a Marina Vučković Matić istaknula je "kako osuđuje bilo kakav oblik obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama".
- Žrtve moramo osnaživati da se obrate institucijama za pomoć, a ne ih obeshrabrivati. One očekuju i zaslužuju našu potpunu pomoć. Obiteljsko nasilje nije privatna stvar već je riječ o društvenom problemu kojeg moramo iskorijeniti. Stoga poruka od strane bilo koje javne osobe treba biti usmjerena kao podrška žrtvama nasilja i jasno osuditi nasilnika, bez obzira na njegov društveni, politički ili bilo kakav drugi status. - kazala je Vučković Matić.
mvuckovmatic- Zato je posebice neprimjereno kad ovakvu poruku pošalje ministrica obitelji. Upravo bi ona trebala prije svega promovirati zaštitu ljudskih prava. Jedina prihvatljiva i ispravna poruka je - nasilju nema mjesta nigdje, a svakako ne u braku! Zato apeliram na sve javne osobe da u javnim nastupima vode računa o temeljnim ljudskim pravima. - zaključila je Marina Vučković Matić.

Doktorica na odjelu otorinolaringologije Katarina Doršner, koja je i HDZ-ova gradska vijećnica, relativno je novo, široj javnosti relativno nepoznato lice u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika. U razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr kazala je više o gradskim političkim prilikama, osvrnuvši se na osobne političke aspiracije, ali i na dubrovačko zdravstvo, koje joj je kao liječnici domena u koju je itekako involvirana.

Kad ste ušli u HDZ?
- Bilo je to prije šest, sedam godina. Od tada sam formalni član. Ali, cijeli sam život uz HDZ, moji roditelji su jedni od prvih članova dubrovačkog HDZ-a.

LIJEPO JE SUDJELOVATI U POLITIČKOM ŽIVOTU GRADA

Dakle, kao ona ekipa iz Karake?
- Da, majka je bila i prva predsjednica Zajednice žena "Katarina Zrinski", ali i predsjednica tadašnjeg predstavničkog tijela građana.
kdorsner intervju1Ušli ste prije šest, sedam godina u HDZ. Nije to bilo dobro vrijeme. Onda je HDZ izgubio izbore, bio na samom dnu...
- Baš sam se te godine kad je SDP došao na vlast učlanila u stranku. Nisam se upisala s interesom, osim općeg društvenog interesa. To nije floskula, ali želim dobro ovom društvu, mislim da je to odgovornost nas intelektualaca, liječnika, kao i novinara. Eto, da doprinosimo boljitku na sve moguće načine koje znamo. Lijepo je sudjelovati u političkom životu Grada u kojemu živiš. Otvara se tu puno mogućnosti za djelovanje, ali i provođenje nekih ideja o tome kako bi naš Grad trebao izgledati, kako omogućiti građanima dostojanstven život. Kod mene tu se radi i o altruizmu, ali i obiteljskom naslijeđu. Govorim tu o političkoj opredijeljenost obitelji koja je generacijama sanjala suverenu, nezavisnu, demokratsku hrvatsku državu. Sad, kad to imamo, dužni smo sudjelovati koliko možemo za boljitak zemlje.

Dobro, Vi ste ušli u politiku kao već, u kontekstu karijere, izgrađena osoba. Mnogi u politiku ulaze kako bi se ostvarili. Jasno, to su ti popularni uhljebi.
- Ima onih koji ulaze iz svog najnižeg interesa, to nije dobro ni za jednu stranku ili društvo. Nadam se da toga nema puno.

Ne znam...
- Svi dolazimo iz različitih struka, profesija, ali i drugačijih obiteljskih povijesti. Možda te različitosti donesu i bogatstvo. Zemlja smo kratke demokratske povijesti, puno toga treba raditi kako bi se neke stvari isprofilirale i u tom smislu. Mislim da će vrijeme, uz rad svih nas, učiniti svoje i da se to promijeni.

HVALA FRANKOVIĆU NA PRILICI

A kako ste se ustvari aktivno uključili u rad stranke, dakle kad više niste bili samo član nego osoba koja promišlja politike?
- Nema dugo, možda zadnje dvije godine ima kako sam se aktivno angažirala i tu sam zahvalna Gradskom odboru HDZ-a i gospodinu gradonačelniku koji me angažirao, uključio u Gradski odbor stranke. Dao mi ovu časnu priliku biti vijećnik u Gradskom vijeću. Uvijek sam bila pristaša ideja, podupirala akcije, ali baš politička aktivnost ne traje tako dugo.
kdorsner intervju2Čuo sam da ste na sastancima jako aktivni, da često imate nešto za reći.
- O, pa to mi je divno čuti! Hvala! Zato sam se učlanila u stranku, ne zato da bih šutala.

I, kako Mato Franković vodi te sastanke. Uvijek nečija mora biti zadnja, ali...
- Nas je puno, teško da svi možemo misliti uniformirano. No, osobno dolazim iz struke gdje je važna hijerarhija i gdje se ona poštuje. U bolnici je to tako i tako to mora biti. A onda tako doživljavam i angažman unutar političke stranke gdje također mora postojati hijerarhija. Međutim, naš predsjednik, a sadašnji gradonačelnik je otvoren za razgovore, prihvaća tuđe ideje. Možemo promišljati razne teme i smišljati rješenja i provoditi ono što smo osmislili. Mislim da tu čovjek ima svoju slobodu. Tako velika stranka ne može imati sve koji jednako misle, ali možemo imati donekle istovjetnu političku orijentaciju i političko usmjerenje, u ovom slučaju opredijeljenost desnom centru. Opet, to ne znači da čovjek ne može izraziti slobodu i individualnost.

NEZADOVLJSTVO PRIJAŠNJIM VOĐENJEM GRADA

Kad sam Vas pitao kad ste ušli u politiku, konkretno me zanimalo je li to bilo iz nekih eventualnih nezadovoljstava tadašnjim stanjem, konkretno u Gradu Dubrovniku.
- O svakoj politici govore rezultati, pa tako i o bivšoj vlasti. Tako će i o nama govoriti. Nisam bila zadovoljna sa situacijom u Gradu Dubrovniku, to je istina. Željela sam korjenite promjene u vođenju Gradom, transparentnije vođenje Gradom. Željela sam da se Grad vrati građanima i Dubrovčanima, a bude otvoren za sve ljude koji tu žele živjeti, kao i turiste. Željela sam da se dogodi jedna drastična promjena u vođenju Dubrovnikom. Sad mi prilaze ljudi, kažu kako se nešto u Gradu počinje događati, da se Grad počeo vraćati nama i da moramo biti svoji na svome. Uostalom, politika je sredstvo putem kojega čovjek može izraziti svoja promišljanja.
kdorsner intervju3Ne vjerujete u ono "neću politiku u svoju butigu"?
- Ne vjerujem.

To su parole, ali to ignorantstvo je opasno.
- Ne vjerujem onima koji se javno proklamiraju kao neovisni. Živimo u društvu gdje je neminovnost biti politički opredijeljen. Takva je država, takve su i povijesne okolnosti. I, ne vidim ništa loše da se čovjek politički aktivira. Važno je uspostavljati komunikacijske mostove, razgovarati, kritizirati, samokritizirati. Samo to donosi napredak!

KULTURU ČUVATI KAO ŠTO ČUVAMO ZIDINE

U Gradskom vijeću istupali ste oko Dubrovačkih muzeja, referirajući se na promjenu Statuta, kazavši kako je sramota da u Muzejima ima samo jedna pedagoginja za rad s djecom, ali i dodali kako kustosi i pomoćno osoblje nisu dobro raspoređeni.
- Nisam kulturni radnik, ali volim muzeje, kazališta, glazbu. Uvijek me to intrigira, kao građanku, ali i turistkinju, dakle u mjestima koja obilazim rado konzumiram kulturne sadržaje. Istup u Vijeću je bio uz želju da budemo bolji jer sve što imamo moramo čuvati, posebno za generacije iza nas. I UNESCO se referirao o očuvanju ne samo prirodne i kulturne baštine, nego i muzeja u smislu da postoji zabrinutost gdje se oni pokušavaju previše proklamirati kao trgovačka društva. Mislim da prevelika komercijalizacija baštine i muzeja nije dobra. Kustosi su bogatstvo i Dubrovnik može biti ponosan što imamo toliko kulturnih djelatnika. Tu je Orkestar, Kazalište, Ljetne igre... To je bogatstvo koje moramo čuvati kao što čuvamo zidine ili otok Lokrum.
kdorsner intervju4Mislite da su onda Dubrovački muzeji na tragu te komercijalizacije.
- Samo želim prevenirati da se to ne dogodi. Poput još jednog disko kluba u Revelinu, eventualno komercijalizacije parka Gradac koji kreće u rekonstrukciju, tehno festivala na Lokrumu. Otvoreno ću reći, jako sam protiv takvih projekata, nepotrebno je da se održavaju na mjestu zaštićene prirodne baštine. Nikad se na Lokrumu nije, otkako ja živim, smjelo noćiti. Nije to pitanje mogućeg požara nego svih vrsta devastacija. Treba promišljati turizam na jedan drugi način. 

TKO ZNA, MOŽDA JE FRANKOVIĆEV DOBAR RAD USPAVAO OPORBU

Kako smo sad na Vašim istupima u Gradskom vijeću, kažite mi što mislite o ovako jalovoj oporbi u ovom predstavničkom tijelu građana.
- Za dinamiku Vijeća, interesantnost gledanja sjednica, bilo bi bolje da je jača oporba nego je trenutno. Ali, vjerujem i nadam se da će se to i dogoditi, možda su i oni u svojim previranjima. Bilo je takvih situacija i u HDZ-u, od Grada od države. Istina jest da je zanimljivije gledati nekakva sučeljavanja različitih političkih struja nego nailaziti na odobravanja. Ali, za provedbu programa nekad i to nije loše. Mi u HDZ-u imamo stabilnu većinu, koalicijske partnere prema kojima smo otvoreni za razgovor, ali vjerujem da će HDZ biti središnji pokretač promjena i veselim se što ću biti dio tima koji mora opravdati povjerenje. Vjerujem da će se s oporbom situacija promijeniti. Recimo, prije sam voljela gledati i slušati prepirke gospara Antuna Kisića s bivšim gradonačelnikom, iako nisam bila aktivno uključena u politički život. Voljela bih da se takvo nešto počne događati, sigurna sam da hoće.

Neće se Frankoviću dogoditi da se uz ovakvu oporbu opusti?
- Ma neće! Mislim da je već prešao s riječi na djela. Dobro je govorio, sad vidimo i djela. Počeo je hrabro, ne ponaša se samo kao politička figura nego i kao gospodarstvenik, domaćin koji brine o Gradu. Tko zna, možda je i to uspavalo oporbu. Možda predobro radimo!

STANOVANJE LIJEČNIKA NIJE JEDINI PROBLEM

Moramo se dotaknuti i zdravstva. Konkretno, evo jačeg involviranja Grada Dubrovnika u financiranje Opće bolnice Dubrovnik. Tu je i primjer stanova, odnosno projekta da se isti osiguraju liječnicima koji dolaze izvan Dubrovnika. Malo je nelogično jer što je s onima koji su iz Grada, a opet su podstanari...
- Po tom pitanju je nezadovoljstvo akumulirano. Ne samo liječnika nego mnogih struka. Čitam da se i ugostitelju bune jer sezonski radnici koji dolaze iz drugih krajeva imaju dodatke za stan i režije, a naši nemaju. Nije to samo specifikum za liječnike. Svakako, problem s liječnicima je njihovo dugotrajno obrazovanje, odricanja uz koja pati obitelj. Čovjek kasno postaje samostalan i počne zarađivati za život. Kad me pitate što je sa stanovanjem, to je veliki problem jer je Grad skup, ali nije stanovanje najveći problem. Rješenje mora biti cjelovito, ništa parcijalno nije dugoročno dobro.
kdorsner intervju5Što je važnije?
- Nama je kao liječnicima najvažniji strukovni kolektivni ugovor, koji bi omogućio liječnicima da pregovaraju o uvjetima svog rada. Dobrobit liječnika je dobrobit pacijenata jer nema zadovoljnih pacijenata bez zadovoljnih liječnika. Nije samo pitanje stanovanja, ali reći ću otvoreno, to jest problem. Nijemci po glavi stanovnika u zdravstvo ulažu pet tisuća eura, Hrvati 750 eura. A razlika u zdravstvu između te dvije zemlje nije toliko velika. Svakako, nositelj zdravstvenog sustava u nas je požrtvovnost liječnika i medicinskih sestara. Ministarstvo i država zajedno s udrugama moraju donijeti hitan akcijski plan za zadržavanje liječnika u Hrvatskoj, kao i u Gradu Dubrovniku. To mora ići sustavno.

SPECIFIČNOSTI OB DUBROVNIK

I uz uključenje Grada pod čiju ingerenciju bolnica ne pripada.
- Svakako uz uključenje Grada Dubrovnika. Žao mi je što liječnici iz izvršne vlasti u Gradu Dubrovniku nisu učinili ništa po tom pitanju da Grad pomaže bolnicu. To se mora reći. Ovo je grad u kojemu je bolnica u specifičnom položaju, nije to pitanje volje jednog ravnatelja, inače mog dugogodišnjeg prijatelja Marija Bekića, to je pitanje problema koji se opet mora rješavati sustavno. OB ima specifičnosti, udaljena je od kliničkih bolničkih centara, najbliži nam je Split za koji znamo koliko je daleko. Trebali bi nam priznati status regionalne bolnice jer mi sigurno nismo obična županijska bolnica gdje imate pola sata vožnje do sljedeće klinike, udaljeni smo i moramo imati oformljene službe koje druge bolnice ne moraju imati.

Ali, bolnica jest županijska, ona nije gradska.
- Jedan kolega mi često citira riječi jednog svećenika, koji kaže: "Nitko vam ne brani da budete dobar". Bez obzira na to što je županijska, nitko ne brani gradonačelniku, pa tako i našem sadašnjem, da uključi bolnicu na gradski proračun. Ona je dio grada, prvenstveno služi građanima Grada, ali i svim posjetiteljima i ne vidim kako to može biti odvojeno. Nažalost, država ne daje dovoljno novca i trebaju lokalne zajednice sudjelovati. Iako, mislim da bi trebala sudjelovati i Turistička zajednica, postoje zemlje u Europi gdje postotak od turizma, pristojbi ide direktno u zdravstveni sustav.

ZDRAVSTVENOM TURIZMU PRISTUPATI OPREZNO

Sad tu možemo govoriti o zdravstvenom turizmu. I nekadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić, ali i Franković govore kako je taj turizam dubrovačka prilika.
- Došlo je do zasićenja u klasičnom turizmu, sad su tu kongresni i zdravstveni turizma koji nude nove prostore. Što se tiče kongresnog turizma, treba izgraditi kongresni centar. A ideju o zdravstvenom turizmu pozdravljam. Možemo postati u tome jaki, ali htjela bih naglasiti da treba biti oprezan.
kdorsner intervju6Jasno, sve što je prilika, ujedno sa sobom nosi i određene stranputice.
- Tržište je to koje uključuje 500 milijuna ljudi, svih zainteresiranih za razne oblike medicine, od one koja uljepšava pa do regenerativne, personalizirane, do rješavanja ozbiljnih zdravstvenih problema. I, ako nećemo mi, netko će drugi. Ali, treba to biti uz oprez, o čemu je bilo i riječi na prvom kongresu zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, koji se održao u srpnju. Moramo sačuvati kvalitetu zdravstvene zaštite stanovnika. Trenutno nam nedostaje u sustavu 2500 liječnika specijalizanata. U zadnje četiri godine izgubili smo 15 posto specijalista. Ako želimo disperzirati stručnjake i na zdravstveni turizam, moramo dobrim zakonima i osmišljenim programom zadržati jednaku razinu zdravstvene zaštite. To je najveća zadaća države, zaštiti građane, a onda pružiti zdravstvene usluge drugima. Jer se počelo događati i Dubrovniku, ali i drugamo, da dio specijalista odlazi iz bolnica u privatni sektor, gdje zarađuju više, a rade, neka se nitko ne uvrijedi, vjerojatno manje. Postoji opasnost da će nam se isprazniti bolnica. Zdravstveni turizam da, ali osmišljen uz veliki oprez države.

BITI POLITIČAR NIJE NIŠTA LOŠE

Za kraj se možemo vratiti na politiku. Vidite li se jednog dana u Saboru?
Ne, ne! Zaista ne!

Mislim, je li se doživljavate političarkom ili rad u Gradskom vijeću više smatrate nekim radom za društveno dobro?
- Ne doživljavam se političarkom, ne bih htjela niti da me Vi tako predstavite. Ali bih htjela reći da biti političar nije ništa loše. Šteta što ima loš predznak, ne znači da čovjek nije dobronamjeran ako je političar. To moramo mijenjati. A ja? Ja sam samo osoba koja ima volju da Grad učinimo boljim Jer Grad može, mora i hoće bolje!

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250