Početak kolovoza, zajedno sa zadnjom srpanjskom trećinom, u pravilu je najtoplije desetodnevlje u godini pa se sada iole duži ribolov tijekom dana pretvara u patnju. Uz to, i ono malo riba koje se nisu spustile u mirnije, tamnije i svježije vode danju se gotovo uopće ne hrane. Zato je sada, barem do malo iza blagdana Velike Gospe, kada završava „pravo“ ljeto, najbolje udičariti noću, osobito s obale.

Najcjenjeniji plijen u takvom ribolovu bez dvojbe je smudut, brancin, lubin. Ljeti se pretežito love primjerci težine 250-350 grama pa do kilograma. Tko ulovi teže zaslužuje divljenje, a zadovoljnim trebaju biti oni koji love teške oko 400 grama. Onaj tko, pak, ulovi kraćeg od 25 cm, kakav je obično težak 200-tinjak grama, mora ga vratiti u more jer tako nalaže Zakon.

Ciljano se s obale noću mogu loviti na više načina. Oni navedenih težina najlakše pomoću kozice i raznih crvića priborom s plovkom.

Loviti se mogu u vrijeme mraka, ali samo pod svjetlom obalne rasvjete. Puno bolji ulovi ostvaruju se po mjesečini, jer je lubin poput brojnih ostalih morskih stanovnika u to vrijeme vrlo aktivan. No, u noći punog mjeseca se previše dobro vidi, pa je ribolov složeniji, ali moguć. Najbolji ulovi se postižu u vrijeme polumjeseca, osobito po mirnom moru i plimi.

Osim noći, najbolji periodi za lov su promjene svjetlosnih uvjeta - izlazak i zalazak sunca, osobito ako je crveni zalazak. Otuda talijanska izreka „Rosso di sera, una bella spigola si spera“ („Crvena večer, lijepom smudutu se nadaj“).

Noćni lov lubina moguć je na brojnim pozicijama, počev od luka, gdje je zakonom zabranjen, ali većina lučkih vlasti to tolerira. Najbolji ulovi se postižu gdje ribarice pristaju i čiste mreže, a nadprosječno dobri u širem području ispusta kanalizacije pa tko voli nek' izvoli.

Ma gdje, lov s obale je najbolje obavljati „bolognese“ štapom dužine čak do 6-8 m, rolom veličine 2500 do 3000 te svjetlećim plovkom nosivosti 1 - 2 grama. Dugi štap omogućava veliko lovno područje i dobru prezentaciju mamca, mala i lagana rola doprinosi ugodnom držanju pribora i omogućava učinkovito odbacivanje i privlačenje, a svjetleći plovak točnu informaciju gdje se mamac nalazi.

Završnjak, sistem za lov lubina noću plovkom najbolje je kompletirati na način prikazan crtežom. Privez, pjok, primula završnjaka treba biti duga između 60 i 100 cm, a u slučaju lova na dubinama većim od 3 - 4 m i svih 150 cm. Zbog dobre vidljivosti, mjeseca ili bistrog mora, treba ga izraditi od tanke, strune promjera 0,10, čak i samo 0,08 mm. Što je tanji privez to je zadovoljstvo uspješnog lova veće. On ne mora biti od „FC“ strune jer se ni najlonska ne vidi noću.

Osim priveza, tanka mora biti i udica na njegovom kraju. Što više, može biti i bez kontra kuke, kako bi najbolji, živi mamac na njoj tako ostao živ što duže. Ne treba koristiti veće od broja 17 po „Mustad“ skali, a najčešće se koriste one broj 16, 18 i 20, najbolje oblika „Crystal“.

Najbolje je ako mamac slobodno leluja pa zato plovak i utege treba postaviti na osnovnu strunu koja je s privezom spojena najmanjom vrtilicom. Za lov s otvorene obale i u luci prilično otvorenoj prema pučini dovoljan je plovak nosivosti 1 - 2 g oblika mrkve ili kapi, ovisno o uvjetima mora. Od onog s fluorscentnim štapićem puno je praktičniji plovak sa svjetlećom kemijskom ampulom. Ispod plovka se postavlja 10 rascijepanih olovnica međusobno razmaknutih 10-15 cm. Ako je plovak nosivosti 1 g, olovnice trebaju biti broj 7, odnosno težine 0,09 g, dok za plovak od 1,5 g treba koristiti olovnice broj 5. Pribor na kome je plovak nosivosti 2 grama treba opteretiti s 11 olovnica br. 4, odnosno težine 0,18 g.

Za razliku od udice, mamac mora biti veliki. To može biti mesni crv, larva muhe, zapravo skupini od dva do četiri crva nanizana kroz glavu na krivinu i tijelo udice. Na isti način se nadijevaju i sitne kozice, gambori, dok se veliki probadaju kroz cijelo tijelo, od repa prema glavi da vrh udice viri između nožica. Ako se, pak, nadijeva muljaš, „korejski“ ili koji drugi mali crv, dobro je da osim udice pokriva u dio strune poviše nje, ali i da jednim krajem visi malo ispod vrha udice.

Nakon mamčenja treba izmjeriti dubinu dna gdje će se loviti i postaviti plovak da mamac drži neposredno poviše dne. Ponegdje će lubin hranu tražiti i poviše dna, čak i na površini. Zato treba mijenjati položaj plovka. Neophodno je i primamljivati, najbolje onim čime se lovi. To će privući i zadržati lubina u zoni lova.

Lubin je grabljivica, njegov lov može biti jednostavan i težak u isto vrijeme. Lov na istom mjestu pod istim uvjetima može donijeti posve različite rezultate, jednom odlične, drugi put nikakve.

Petak, 26 Siječanj 2018 21:08

Iz zasjede na brancina

Sredinom zime u priobalnom je pojasu malo riba dovoljno raspoloženih za ishranu, a one koje jesu relativno su sitne i ne osobito cijenjene. Iznimka je brancin (smudut, lubin) koje ga se sada podjednako može loviti svim načinima, nešto je manje učinkovit, ali najlakši ometcem.

U ribolovu brancina ometcem veoma je važna oprema, posebice štap. Njegov izbor ovisi o načinu ribolova, osobinama terena na mjestu ribolova te vrsti i težini primijenjenih prirodnih ili umjetnih mamaca. Međutim, svi štapovi imaju i neke zajedničke osobine. Dugi su između 2,7 i 3,3 metra, imaju srednju (B ili C) akciju te težinu izbačaja do 50 grama. Ribolov će biti olakšan ako je štap lagan i s dugačkom drškom. Najbolje je ako je dugačka koliko i podlaktica ribolovca.

Osim kvalitetnog štapa, neophodna je i takva rola, najbolje srednje veličine, kapaciteta oko 100 metara najlona promjera 0,40 ili 0,50 mm. Dobro je ako ima i preklopnik koji se može i ručno prebacivati, jer zvuk automatskog može uplašiti brancina. Rola mora imati i plitki kalem za daleko bacanje, poželjna je stražnja kočnica, a dobrodošla je i dodatna, tzv. borbena. No, ma kakva bila, mora se precizno podešavati.

I izbor strune vrlo je važan, često odlučujući, u ribolovu brancina. Ovisno o snazi štapa i uvjetima terena, za osnovu se rabi klasični najlon promjer 0,18 do 0,25 mm. On mora biti što mekši, bezbojni, sivi, smeđi ili zelenkasti. Umjesto najlona mogu se rabiti višenitke promjera 0,10 do 0,18 mm.

Pribor se za lov čekanjem jednostavno je kompletirati. Na osnovnu strunu postavlja se ovalna klizna olovnica težine dostatne da mamac odnese na željeno mjesto. Preko vrtilice nadovezuje se pedalj do dva dugi privez od tanje strune koja završava jednom ili dvjema udicama. One mogu biti oblika „Live bait“, „Beak“ ili „Circle“.

Lubinima se mogu ponuditi žive ribice poput jeguljice, ciplića, špar, kneza… Dužina im treba biti do 15 cm, Najbolje ih je montirati na dvije manje udice i privez (pjok) ne duži od pola metra, obvezno od „FC“ strune, jer bi te živahne ribice „PE“ višenitku brzo nepopravljivo zamrsile, što bi uplašilo i na opasnost upozorilo lubina.
masmcipbranŽive kozice, komade lignje ili ribe, najbolje srdele, te ostale mamce treba montirati na jednu veću udicu i duži privez od višenitke. Komadi riba i glavonožaca ne moraju biti svježi. Štoviše, „kralj“ voli polu raspadnuti obrok.

U ovom dijelu godine brancin se ometcem može loviti u bilo koje doba dana, pod uvjetom da je oblačno, da nadolazi plima, daje počelo jugo ili se smiruje nevera. Barem podjednako uspješno kao i danju, može se loviti noću.

Najbolje ga je čekati na dobro poznatom terenu, primjerice u kakvoj manjoj uvali. Što pažljivije treba prići do zaklona koji sigurno štiti od pogleda riba, a nalazi se na boku uvale te ima dovoljno čistog prostora za neometani rad sa štapom i sigurno vađenje plijena. Mamac treba odbaciti na mjesto koje brancin obilazi u potrazi za hranom ili gdje čeka u zasjedi. Takva su mjesta u blizini većeg kamenja ili vrulja, rupe, prijelazi kamene obale u pjeskovito dno, prosjeci i oaze u podmorskim livadama.

Poslije polaganja mamca pribor treba lagano zategnuti i čekati. Kada se osjeti prvi trzaj, još malo treba sačekati pa kontrirati. U ribolovu sa živom ribicom i „Circle“ udicom napadaču treba dati malo više vremena, desetak sekundi, da prihvati i počne gutati plijen, odnosno da se kružna udica sama zabode. Zatim slijedi kontra, izvlačenje, premjer ulova i, ako je kraći od 25 cm, obvezno vraćanje u more, jer tako nalaže Zakon o zaštiti riba. Zapravo, svaki pravi sportski ribolovac će u more vratiti svakog kraćeg od 35 cm, jer su samo duži spolno zreli i obavili barem jedan mrijest.

U tijeku je sezona najboljeg lov smuduta ili brancina, lubina... Profesionalni i još više sportski ribolovci pokušavaju ga prevariti svim vrstama alata, od kojih je kod nas najmanje u upotrebi položac, parangal, najučinkovitiji baš u najhladnijem dijelu godine.

Iako se love i univerzalnim priobalnim pridnenim, puno bolji ulovi se postižu parangalom posebno konstruiranim za lubina. Osobito lebdećim, odnosno parangalima čije udice s mamcima lebde neposredno ili malo poviše dna. Na taj su način mamci vidljiviji, ali i zaštićeni od napada rakova koji često pojedu na dno položene mamce i prije nego ih ribe primijete.

Lebdeći parangal za lov lubina može se konstruirati na dva načina.
parangosmu5Prvi je klasični, najbolje s 15 do 20 kratkih udica u stranu zakrivljenog vrha. Maestra, osnova mu je od najlona promjera 0,60 mm, dok su privezi (primule, pjoke) dužine 60 cm od najlona debljine 0,30 mm. Nakon svakih pet s udicom jedan privez treba završavati s malim plutnjakom kako bi sve udice lebdjele na istoj dubini.
parangosmu4Osnovna struna završava parangalskim kukama tipa štipalica kako bi se lako i brzo postavila i skinula s dva sidrena priveza, kalumne, dužine od 10-tak metara. Na kalumne, najbolje od ribarskog konca promjera 2-3 mm, postavljaju se velike plutače te olovnice, utezi od po pola kilograma. Od kalumne i međusobni razmak priveza treba biti 3- 5 m, ovisno o broju udica, bogatstvu te površini lovnog područja. Naime, što je područje manje i ribom bogatije, to i razmak treba biti manji.

Ovaj parangal se obvezno postavlja tako da prati liniju obale.
parangosmu3Kod nas skoro nepoznat, ali vrlo učinkovit i za sportsko - rekreativne ribolovci najprikladniji parangal je rotirajući s malim brojem, najbolje pet udica. On ima samo jedan sidreni privez, kalumnu, čiji je spoj s osnovnom strunom izveden preko vrtilice. Vrtilica je postavljena oko 70 cm poviše utega između dva lažna čvora ili, još bolje perlice, tako da se lako okreće oko sidrene strune. Tako se maestra s mamcima automatski okreće u smjeru kurenta, veoma važnog čimbenika lova lubina svim tehnikama.
parangosmu6Na drugom kraju osnovne strune je privez koji završava manjim plutnjakom, a čija je uloga držanje svih udica na istom rastojanju od dna. Eventualno, na spoj maestre i priveza tog plutnjaka može se postaviti lagana olovnica, tek toliko da privez drži zategnutim.

Privezi ovog parangala mogu biti malo kraći, najbolje 0,50 cm, a razmak među njima 3 m. Kao i za sve namijenjene lubinu, za ovaj je parangal najbolje koristiti udice veličine 2/0 i 3/0.

Rotirajući parangal se polaže tako da se u more prvo spusti plutnjak bez utega i tako se omogućava rad bez zatezanje pribora.
parangosmu2Najbolji rezultati se postižu na kamenitom, na prijelazu kamenitog i pjeskovitog, osobito gdje ima usamljenih gromada, kanala, procijepa i rupa.

Veoma važan, zapravo najvažniji čimbenik uspješnosti lova lubina parangalima jest mamac. Živi su neusporedivo najučinkovitiji. Najbolji su lignje i sipe dužine 6-7 cm, odlični su krupne kozice, najviše se koriste mali cipli, girovke te šparmi.

Kao i ometcem, parangalom se najbolji ulovi postižu po valovitom moru i mjesečini, najbolje tijekom prve i treće četvrti. Mirno more ne samo da neće dati dobre rezultate nego će privući gruja, ugora koje će uništiti parangal.

Kako bi što duže živjeli, mamce je najbolje nadijevati tek kad se dođe na mjesto polaganja parangala. Ribice treba nadijevati iza leđne peraje.

Tijekom polaganja treba pratiti obris obale, najbolje što dalje od obale, ali nikad na dubini većoj od 7 m. Toliko daleko i paralelno s obalom se polaže kako se ne bi dogodilo da nemirno more baci parangal na obalu ili on zapne za dno.

Parangal u more je najbolje polagati u sumrak, a podići poslije svitanja. Pri podizanju se treba paziti jer je lubin ratoboran, a njegovi škržni poklopci imaju bodlje.

Osim lubina moguć je ulov i drugih riba, pogotovo ako se parangali polože na druge načine od opisanih. Na dnu će od cjenjenijih lovina biti ovrata, komarča, a ako se mamci podignu bliže površini čak i škaram pa i lica…

Petak, 10 Studeni 2017 11:11

Nadmudrivanje „kralja priobalja“

Teško je u Jadranu naći ribu koja poput smuduta ili lubina, brancina, može nadmudriti ribolovca, kako početnika tako i iskusnog znalcu. Može mu se danju i noću bacati najrazličitije mamce i varalice, koristiti najsavršeniji pribor, najtanje strune i najoštrije udice, no „kralj priobalja“ će najčešće ostati neuhvatljiv. Manji će još i zagristi, ali brancini teški pet i više kilograma uvijek ostaju pravi izazov i za najbolje ribolovce.

Zato sada na početku sezone njihovog najboljeg lova evo nekoliko savjeta iskusnih udičara koji vam mogu olakšati nadmudrivanje s brancinima u lovu s obale, kako čekanjem prirodnim mamcem, tako i povlačenjem umjetnog ili prirodnog.

Pronalaženje područja na kojem brancini redovito obitavaju prvi je uvjet uspješnog ribolova. Najbolje mjesta su luke u kojima se redovito čiste ribarske mreže, pristaništa za veće brodove gdje lubin u gužvi lakše ulovi plijen, pozicije s jakim strujama mora, a posebno ušća rijeka i potoka, čak i onih koji su aktivni samo nakon kiše.

Svako dobro mjesto za lov velikog brancina treba na primjereni način pripremiti, bez obzira hoće li se loviti prirodnim ili umjetnim mamcem. Priprema se prije svega sastoji u višednevnom prihranjivanju mrtvom ribom. Dva, tri kilograma sarđela nekoliko večeri, zaredom bačenih u more, potaknut će brancine da redovito dolaze na postu i manje oprezno uzimaju hranu. Što se dulje i redovitije prihranjuju, mogućnosti za ulov brancina kapitalca su veće.
DSC09153 LubinMali brancini mogu se uloviti i danju, ali one prave velike bolje je loviti isključivo noću. Buka iz ugostiteljskih objekata uz more, brodovi, automobilski farovi, znatiželjni prolaznici i bilo kakvi zvukovi na obali smetaju ovu ribu. Tek kada svi zvukovi zamru, a obala utone u savršeni noćni mir, kapitalac dolazi po vašu ješku. I tada kada pomislite da je sve idealno, nemojte napraviti grešku i približiti se moru s upaljenom cigaretom ili bilo kojim izvorom svjetlosti. Brancini to vidi i odlazi negdje drugdje sretni što ste ih upozorili na svoju prisutnost.

Najbolji mamac za velike brancine su ribe od 10 do 15 centimetara dužine. Cipoli, girovke, bukva, špar, širun bolji su od srdele zbog tvrde kože koju teže oštećuje sitna riba. Brancin će samo rijetko zagristi druge ješke poput velikog morskog crva ili raka. U rijetkim prigodama, kada se uspješno lovi danju, najbolji mamac je živa kozica, a može poslužiti i živi špar manjih dimenzija.

Umjetni mamci su dobri za brancine teže od pet kilograma samo na pojedinim mjestima, gdje oni mogu svoju lovnu zonu pretraživati neposredno uz samo dno. To su najčešće ušća rijeka i među otočni prolazi s jačim kurentom. Iako se svake godine zabilježi više ulova krupnih brancina na umjetne mamce, morate znati da je on na prvom mjestu strvinar, a tek onda lovac na živi plijen. To pogotovo vrijedi u područjima gdje se redovito istresaju ribarske mreže pa nepokretne i lako dostupne hrane ima u izobilju.

Kad uzme mamac, brancin ga ponese i po pet metara prije nego što ga stigne progutati. Kroz to vrijeme ne smije osjetiti nikakav otpor. Na struni zato ne smije biti nikakvo olovo, hvatač strune na roli treba biti otvoren bez obzira na to ima li ona slobodan hod kalema. Za indikator ugriza najbolje je upotrijebiti neki lagani predmet poput stiropora, lagane limenke koji će se pri potezu ribe odmah osloboditi s najlona. Električni indikatori ugriza su dobro rješenje, ali trebaju biti podešeni na zvučnom minimumu.

Nakon što mu se dozvoli da ponese mamac nekoliko metara, treba kontrirati odlučno, ali ne i prejako. Prerana kontra izvući će brancinu mamac iz usta, on će panično pobjeći i duže vrijeme neće uzimati hranu. Predugo čekanje prije kontre isto nije dobro. Brancin može osjetiti i samu težinu najlona ili zapinjanje za dno što je dovoljno da odustane.
P0316Iz načina na koji brancin uzima ponuđeni mamac, možete s velikom vjerojatnošću znati o kolikoj je ribi riječ. Mali vuku brzo i živčano, a polagano i kontinuirano izvlačenje najlona pokazuje da je riječ o većem primjerku.

Način izvlačenja većeg brancina ovisi o terenu na kojem lovimo. Na mjestima gdje u vodi ima prepreka, bova, konopa ili kamenja popuštanja nema. Plijen treba izvući brzo pa zato ga treba i loviti jačim priborom.

Kada se lovi na terenu bez većih zapreka treba samo držati zategnut štap dok se izmorena riba ne pojavi na površini. Zatim je treba polako privlačite prema sebi. Kritičan trenutak nastaje kada se približi obali. Ako brancina odmah ne dočekate u podmetač većih dimenzija on će pokušati svom snagom zaroniti u dubinu. Ukoliko rola nije dovoljno dobro podešena, najlon će pući kao od šale. Brancin koji panično bježi za sobom će povući i sve ostale koji su se našli u blizini. Možete se slobodno spakirati i otići kući.

Petak, 03 Ožujak 2017 11:08

Varalice za smuduta (lubina, brancina)

U ovo doba godine većina sportsko- rekreativnih ribolovaca koji preferiraju lov najcjenjenijih riba svoju pozornost usmjerava k ovrati ili oradi, podlanici, „kraljici jadranskog priobalja“. Međutim, najiskusniji među njima će je početi loviti tek u travnju, kada se posve oporavi od napora mrijesta i „ugodno popuni“. Do tada će oni radije loviti drugog vladara tih voda – smuduta ili brancina, lubina, koji se već oporavio od mrijesta i vratio u najbolju formu.

Kao i u bilo koje doba godine, osim prirodnim, brancini se tijekom proljeća mogu loviti i umjetnim mamcima. Iako manje nego u najhladnijem dijelu godine, i sada je  potrebno voditi računa o tome što varalica svojim izgledom i radom oponaša, kakav joj je tip vibracije, koja je optimalna veličina itd.

Iskustva uspješnih jadranskih „brancinaša“ govore da u ovo doba godine najbolje rezultate postižu brojni „mrdavci“ ili "silikonci", varalice od mekane plastike, te malobrojni „teturavci“ („wobleri“) koji imaju sitniju, finiju vibraciju i to pri sporom povlačenju. Uvjet je, također, da „teturavci“ budu dugački od 70 do 110, a „mrdavci“ od 90 do 200 mm.

Kolika je optimalna dužina „mrdavca“ ovisi o njegovoj vrsti. Tako je u predstojećem periodu najbolje koristiti srpoliki „twister“ i „shad“ dužine oko 90, „shad“ od 90 do 130, imitaciju jeguljice od 110 do 150, a crva od 130 do 200 mm.
DSC04034lubKojoj od tih vrsta varalica dati prednost? Brancin vjerojatno i ne pravi razliku između mekane plastične „jeguljice“ „crva“, „gliste“ i „twistera“ koji nema prirodnog uzora. Što je još važnije, sve te vrste varalica mogu podjednako asocirati na crva, ali i na malu jeguljicu, iglicu ili bilo koju drugu ribicu izdužene forme, kao što su gavun, papalina, inćun, srdela, mali cipol itd. Zato je izgled varalice od mekane plastike nebitan kada je u pitanju lov lubina. Uostalom, „kralj“ se uglavnom lovi u mutnoj vodi, u sumrak i noću, tako da je vibracija varalice neusporedivo važnija od izgleda.

Pri odlučivanju hoće li se koristiti „teturavac“ ili „mrdavac“ treba uzeti u obzir i dubinu terena na kojemu se lovi. Naime, niska cijena, jedna od osobina „mrdavaca“, osobito dolazi do izražaja na plitkim, kamenitim terenima, gdje varalice česti zapinju za kamenito dno ili podvodnu vegetaciju. Izgubljeni jeftini „mrdavac“ mnogo je lakše prežaliti nego višestruko skuplji „teturavac“, zbog ćega ga ribolovci bacaju i vode na mjestima s mnoštvom prepreka, na kojima se i sitna riba i grabljivice rado zadržavaju.

Osim toga, „jigg“ udica koja izviruje s gornje strane „mrdavca“ znatno će teže zapeti za prepreku nego udice s donje strane „teturavca“. Uz to, brancin odlično radi kada je voda uzburkana, a tada se komadići algi i morske trave često kvače za udice, zbog čega „teturavac“ gubi vibraciju, dok repić „mrdavca“ nastavlja vibrirati.

Također, jiggovima je i prilagođavanje konkretnoj situaciji znatno lakše, jer brzim i lakim mijenjanjem težine olovne glave može se u najrazličitijim situacijama postići potrebna daljina odbačaja i dubinu kretanja varalice.

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250