Hrvatska zajednica županija u 15 godina djelovanja educirala je više od 40 posto županijskih službenika, potaknula potpisivanje više od 10 sporazuma o suradnji županija i poljskih vojvodstava i dostavila stotinjak mišljenja na zakone koja se direktno odnose na poboljšanje uvjeta života u lokalnim sredinama.

Svečanost obilježavanja 15. obljetnice osnutka udruge kojoj je cilj promicanje interesa lokalne i regionalne samouprave održana je u nekadašnjem Županijskom domu Hrvatskoga sabora u petak 18. svibnja. U godini osnutka, Zajednica je brojala 11 članova, a danas su članovi sve hrvatske županije i Grad Zagreb. „Drago mi je što mogu reći da je u našem Izvršnom odboru zastupljeno čak devet političkih opcija. Bez obzira na to, razgovaramo, dogovaramo se, dolazimo do zajedničkih stavova, odluke unutar Izvršnog odbora donosimo jednoglasno i vjerujem da je to ključ našeg uspjeha“, rekao je župan Šibensko-kninske županije i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk. Hrvatska zajednica županija je potpisnica dva važna dokumenta – Deklaracije o važnosti političkog uvažavanja i suradnji svih dionika političkog života te
Deklaracije o suradnji županija i organizacija civilnoga društva koje je jedno od temeljnih pretpostavki demokracije i stabilnosti političkog sustava.

Simboliku održavanja svečane obljetnice u Županijskome domu prepoznala je i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović koja je istaknula da je zadaća ove nekadašnje institucije bila djelovati kao korektiv u provedbi javnih politika. Predsjednica smatra da je današnji županijski sustav dovoljno ojačao da postane nositelj regionalnoga razvoja što je prepoznala i Vlada Republike Hrvatske održavanjem sastanaka s predstavnicima lokalne i regionalne samouprave. Po uzoru na poljski model, županije bi trebale preuzeti poslove od državne uprave koje mogu i znaju obavljati brže i efikasnije, osobito kada govorimo o povlačenju sredstava iz EU fondova. Predsjednica je dala svoju podršku procesima decentralizacije jer smatra da će ona omogućiti razvoj demokracije boljom disperzijom političke odgovornosti. Uz predsjednicu, svečanoj obljetnici prisustvovao je i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković: „Slušanje, uvažavanje jedni drugih i rasprava o ključnim pitanjima od interesa za položaj jedinica lokalne i područne samouprave važno je i za što bolju, kvalitetniju i učinkovitiju realizaciju samog procesa daljnje decentralizacije. Također, ova Vlada odredila je kao jedan od najvažnijih ciljeva osnaživanje suradnje s lokalnom i regionalnom samoupravom te regionalni i ruralni razvoj kao preduvjet održivog i sveobuhvatnog razvoja Hrvatske“, rekao je.

Panel Županije 2030. okupio je dosadašnje predsjednike Zajednice koji su dali svoje viđenje prošlosti, ali i budućnosti lokalne i regionalne demokracije koja ove godine obilježava svoju 25. obljetnicu postojanja. Na panelu su sudjelovali prvi predsjednik Hrvatske zajednice županija i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, ministar poljoprivrede i nekadašnji virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs i šibensko-kninski župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija u drugom mandatu Goran Pauk.

Sudionici panela složili su se da je regionalna samouprava više puta dokazala da poslove koje preuzima od države može obavljati bolje i efikasnije, što je i glavna zadaća spone između građana i izvršne vlasti. Ministar Tomislav Tolušić istaknuo je da su županije kreatori razvoja svoga područja i trebaju iskoristiti sve mogućnosti koje su im pružene. Najbolji primjeri malih ovlasti, a velikih odgovornosti su dva sektora u kojima su upravo županije osnivači velikog broja ustanova i kojima je fiskalna i funkcionalna decentralizacija nužnost, a to su školstvo i zdravstvo. Spuštanjem ovlasti s državne na županijsku razinu stvorili bi se uvjeti za ravnomjerni gospodarski razvitak zemlje, ali i otvorila mogućnost građanima da sami odlučuju o svom neposrednom životnom okruženju. Ministar uprave Lovro Kuščević govorio je o Nacionalnom planu reformi za 2018 . godinu, ističući kako je jedna od mjera u ovom reformskom području utvrđivanje modela funkcionalne i fiskalne decentralizacije, čiji je krajnji cilj poboljšanje funkcionalne raspodjele nadležnosti i učinkovitosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. Ovom je prilikom najavio strukturne promjene kojima će doći do spuštanja dijela poslova ureda državne uprave na županijske razine.

Uspješno povlačenje sredstava iz EU fondova također je važna pretpostavka gospodarske konkurentnosti županija, a prema posljednjem istraživanju Instituta za javne financije, upravo su županije povukle najviše novaca među jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Bez obzira na to, uspješnost povlačenja mora biti veća, a ključno je da strateški ciljevi razvoja županija budu usklađeni s Europskom kohezijskom politikom za koju je najvažnije da prepoznaje specifičnosti regija kojima je novac namijenjen. Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac naglasila je kako je poučena iskustvima s terena iz cijele Hrvatske izrazito svjesna važnosti kontinuirane komunikacije s građanima i lokalnom sredinom. Na sastancima župana i regionalnih koordinatora s Ministarstvom jasno je definirana uloga regionalnih koordinatora s ciljem jednakog postupanja i pojednostavljenom tijeku financijskih sredstava usmjerenih u projekte na lokalnoj i regionalnoj razini. To će omogućiti da oni u sljedećoj financijskoj perspektivi preuzmu dio upravljanja u programiranju operativnih programa. Pojačana aktivnost predstavnika Zajednice u europskim asocijacijama omogućila je povezivanje s drugim europskim regijama i učenje na primjerima dobre prakse. Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić nedavno je imenovan glavnim izvjestiteljem o financijskom okviru EU nakon 2020. pri Odboru regija te u narednih šest mjeseci treba sastaviti stručni tim koji će oformiti mišljenje o sljedećem višegodišnjem proračunu.

Skup je završio dodjelom statusa Županije – prijatelji djece, a prve županije koje su dobile taj status su Primorsko-goranska i Krapinsko-zagorska županija. Plakete je županima Željku Kolaru i Zlatku Komadini uručila dopredsjednica Saveza društava Naša djeca Hrvatske Sonja Borovčak.

DNŽ

Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao je u radu 129. Plenarnog zasjedanja Europskog odbora regija u Bruxellesu. Glavna tema sastanka bila je rasprava o prijedlogu Europske Komisije za Višegodišnji financijski okvir nakon 2020. godine.

S obzirom na izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije, EK imala je veoma složenu zadaću predložiti parametre novog sedmogodišnjeg proračuna. Od predstavljanja prijedloga početkom ovog mjeseca pokrenula se lavina reakcija i javnih rasprava o ovom prijedlogu koji će znatno utjecati na buduće odnose i razvoj EU.

Rasprava se vodila s povjerenikom EK za proračun i ljudske resurse Guntherom Oettingerom. Župan Dobroslavić kao imenovani izvjestitelj Odbora regija na ovu temu, sudjelovao je u raspravi iznoseći načelne stavove ove institucije i komentirajući politike prijedloga proračuna od strane EK. Naglasio je kako smatra neprihvatljivim predloženo smanjenje sredstava za kohezijsku politiku te poljoprivredu i ruralni razvoj kao temeljnih politika EU, ne samo politika solidarnosti, nego i razvojnih politika od kojih koristi ostvaruju sve države članice EU. Pohvalio je predloženo povećanje sredstava za istraživanje, razvoj i mlade te ocijenio pozitivnim planirana sredstva za obranu granice i migracije. Župan Dobroslavić na kraju izlaganja zaključio je kako prijedlog proračuna treba doraditi, te izrazio očekivanja za kvalitetnu suradnju dionika na ovom poslu.

Na sastanku se također vodila rasprava o jačanju europskog identiteta putem kulture te je izglasana rezolucija o posljedicama povlačenja Velike Britanije iz EU na lokalne i regionalne vlasti Unije.

U sklopu ovih događanja župan Dobroslavić predsjedavao je sastankom Interregionalne grupe za Jadransku i Jonsku regiju u Odboru regija te na poziv Doma Nizozemskih Provincija održao izlaganje na konferenciji i debati o proračunu EU.

N.Mi.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac izložila je pred Europskim odborom regija u Bruxellesu nacionalno stajalište o budućnosti kohezijske politike nakon 2020. godine. Sastankom je predsjedavao predsjednik Europskog odbora regija Karl-Heinz Lambertz, dok je stajalište lokalne i regionalne samouprave iznio župan Nikola Dobroslavić kao voditelj nacionalne delegacije u ovoj instituciji EU.

Ministrica Žalac govorila je o značaju sredstava kohezijske politike za građane RH, za javna ulaganja, fiskalnu stabilnost te u konačnici za stvaranje gospodarskog rasta i osiguranje novih radnih mjesta. Naglasila je da će se Republika Hrvatska i dalje snažno zalagati da se zadrži jednaka financijska omotnica u razdoblju nakon 2020. godine te da je potrebno nastaviti s prepoznavanjem nedostataka u pojednostavljenju provedbe kohezijske politike i olakšati provedbe kako za korisnike tako i za upravljačke strukture u državama članicama.

Župan Dobroslavić pozdravio je nastojanje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU da spusti korištenje fondova na županije kao razinu NUTS III. Naglasio je nužnost kreiranja budućih Operativnih programa koji će, iako su usuglašeni s prioritetima EU, omogućiti izmjene kad se to pokaže korisnim. Župan Dobroslavić rekao je i kako prijedlog Europske Komisije za novi Višegodišnji financijski okvir EU, predviđa smanjenje sredstava za koheziju i poljoprivredu te da iz tih programa; premda najveću korist imaju slabije razvijeni; posrednu korist ostvaruju i razvijene članice Unije koje ne koriste te fondove kao primatelji.

U kontekstu tekuće rasprave o budućnosti kohezijske politike nakon 2020. godine, mnogi važni akteri i države već su izrazili svoja stajališta o toj temi. Ovaj sastanak događa se neposredno prije predstavljanja zakonskih prijedloga Europske komisije koje će se održati 29. svibnja 2018. godine.

N.Mi.

Petak, 11 Svibanj 2018 15:43

Svečani objed uz Dan Županije

Uz Dan Dubrovačko-neretvanske županije, svečani objed održao se danas u hotelu Excelsior. Okupljene je pozdravio župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, a jelo je blagoslovio biskup dubrovački Mate Uzinić.

Dio atmosfere s objeda pogledajte u fotogaleriji portala Dubrovnikpress.hr.

DPP

Povodom dana Dubrovačko-neretvanske županije i blagdana njezina nebeskog zaštitnika svetoga Leopolda Bogdana Mandića u Kazalištu Marina Držića održana je svečana sjednica Županijske skupštine na kojoj su zaslužnim pojedincima dodijeljena javna priznanja. Podsjetivši kako se ove godine uz Dan Županije obilježava i 25 obljetnica njezina osnutka, župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako aktualni županijski ustroj najbolji ustroj.

- Ove godine ne slavimo samo Dan Županije, ove je godine 25. obljetnica njezina osnivanja. Također je i 25 godina od uspostavljanja županijskog ustroja u Republici Hrvatskoj Uvijek smo govorili da je ovaj ustroj dobar. Da je ustroj koji je osmislio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman optimalan za Hrvatsku. To je utvrdila i Vlada premjera Andreja Plenkovića koja iza njega čvrsto stoji – kazao je uvodno župan Dobroslavić, osvrnuvši se na proteklih 25 godina.

- Početak je bio obilježen mukotrpnim oporavkom od teških razaranja nanesenim agresijom i okupacijom dijelova Županije. Državnim programom obnove i marljivošću naših ljudi podigli smo je iz pepela, vratili turizam i ojačali poljoprivredu, izgradili luke i popravili cesta i na taj smo način uspjeli sustići najnaprednije regije u zemlji i dana smo u krugu najuspješnijih pet hrvatskih županija. - kazao je Dobroslavić, naglasivši kako Županija ostvaruje odlične rezultate.

- Ostvarujemo odlične rezultate u turizmu, Među prvima smo u zemlji u korištenju fondova EU-a. Ponajbolji smo u gospodarenju pomorskim dobrom, proizvodnja mandarina u dolini Neretve dosegnula je količinu od 5 tisuća tona, a vinari naše Županije proizvode najbolja hrvatska vina. Dobili smo i modernu zračnu luku koja je važan ulaz u našu Županiju za veliki broj posjetitelja, modernizirali smo i luku Ploče,gradimo konačni Pelješki most, a nezaposlenost nam je među najnižima u Hrvatskoj, demografsko stanje bolje od hrvatskog prosjeka i nemamo značajna iseljavanja.- rekao je Dobroslavić.

Najavio je i nove projekte koji će dodatno potaknuti razvoj Županije.
- Moramo autocestu dovesti do Osojnika kroz našu Županiju, spojiti Grad sa zračnom lukom, izgraditi kongresni centar te povezati prometnicama i novim trajektnim lukama i naše otoke. S punim pouzdanjem u ovu Vladu, ostvarit ćemo sve naše ciljeve. - istaknuo je Dobroslavić.

Dan Županije prigodno je čestitao i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.
- Kao snažan generator razvoja, Dubrovnik se trenutno nosi s brojnim izazovima. Imamo snage voditi ga ravnajući se mišlju da sve ono što nam je dano na upravljanje ostavimo idućim generacijama. Puno je posla pred nama, ali znamo što želimo i kako doći do cilja. U nepovoljnom Nedovoljnom smo položaju kad je u pitanju zračna povezanost s ostatkom Hrvatske, stoga će Grad nastaviti voditi pregovore s CA kako bi zajedničkim naporima iznašli modele vodeći se isključivo interesima naših građana. - rekao je Franković.

Saborski zastupnik Branko Bačić i izaslanik predsjednice RH Branko Bačić u svom je govoru čestitao je županu Dobroslaviću na svim realiziranim projektima na razini Županije.
- Inzistirali smo da ovaj prostor bude i jest samostalna regija i područna jedinica. Svi projekti koje provodimo, nije moguće realizirati bez dobre suradnje s Vladom. Uspjeh od razrušene Županije do jedne od najboljih ostvaren je usprkos našim političkim i stranačkim opredjeljenjima jer je u važnim projektima iskazano zajedništvo i to je formula uspjeha. - kazao je Bačić.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u svom je govoru uvodno istaknuo kako ga svaki put kad dođe u ove krajeve opije prirodna ljepota Županije. Potom je istaknuo dobre rezultate Vlade.
- Imali smo povećanje kreditnog rejtinga, najbolju sezonu, uspješno restrukturiranje dugova cestovnog sektora, ali moramo se usmjeriti i na druge izazove, u prvom redu demografiju, iseljavanje, gospodarski razvoj, jačanje infrastrukture i državnih institucija. - kazao je Jandroković.

Uz dan Županije i blagdan njezina nebeskog zaštitnika svetog Leopolda Bogdana Mandića i ove su godine dodijeljene županijska javna priznanja. Nagrada za iznimna postignuća dodijeljena je KUD-u Metković, Narodnoj glazbi Smokvica, Hrvatskoj glazbi Potomje i profesoru Petru Baničeviću. Nagrada za životno djelo ove je godine dodijeljena Oliveru Dragojeviću i Stjepanu Šešelju.

Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalo te suradnicima sastao se jučer i s ravnateljem Doma zdravlja u Pločama Vinkom Matićem. Tema sastanka je bila opstanak laboratorija kao i pedijatrijske ambulante.

Župan je na sastanku ponovio kako Dubrovačko-neretvanska županija neće dopustiti gašenje nijednog od tih ključnih segmenata Doma zdravlja, bez obzira hoće li se u sve uključiti Grad Ploče ili ne.

”Dio sredstava je već prebačen na račun Doma i nastavit ćemo pomagati na sve načine na koje možemo u koordinaciji s Upravom Doma zdravlja”, rekao je ovom prilikom župan Dobroslavić.

Inače, župan se nešto ranije danas sastao s čelnim ljudima općina i gradova iz doline Neretve.

DNŽ

Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalo te suradnicima sastao se jučer u Metkoviću s čelnim ljudima jedinica lokalne samouprave iz Neretve.

Na sastanku je bilo govora o provedbi projekata na razini županije od navodnjavanja Donje Neretve, Centra kompetencije za agrume u Opuzenu, Poduzetničkog inkubatora i Centra za selektivne oblike turizma u Pločama,

Dnevne bolnica u Metkoviću do načina zaštite prirodnih vrijednosti Neretve. Bilo je govora o problemu vodoopskrbe Metkovića, kompleksnom pitanju s kojim se nosi Grad Metković.

DNŽ

Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalom te višom savjetnicom za zdravstvo u UO za zdravstvo i socijalnu skrb DNŽ Vesnom Babarović kao i djelatnicom Doma za starije i nemoćne Domu Christi Ivanom Bartulović predstavio je u Metkoviću projekt ”Halo pomoć” kojeg provodi Dubrovačko-neretvanska županija.

”Mi kao Županija puno radimo i nastojimo pomoći našim starijim sugrađanima stoga se i krenulo u realizaciju projekta koji će pomoći našim sugrađanima kojima ovaj uređaj pruža osjećaj sigurnosti”, rekao je uvodno župan Dobroslavić.

Viša savjetnica za zdravstvo u UO za zdravstvo i socijalnu skrb Vesnom Babarović istaknula je kako je riječ o projektu koji doslovno može spasiti nečiji život.

”Riječ je o aparatiću koji se nosi oko vrata i na kojem je tipka kojom se automatski poziva jedan od tri broja. U sklopu ovog projekta osigurat će se stalna 24-satna pomoć i dežurstvo, a kroz programsko rješenje osoba se može locirati i putem GPS-a u slučaju da se izgubi,” rekla je Babarović dok je djelatnica Doma ”Domus Christi” Ivana Bartulović okupljenim novinarima i stručnoj javnosti demonstrirala funkcioniranje uređaja pozvavši svoj mobitel pritiskom na pucu.

Inače cijena korištenja ovog aparatića je 70 kuna (plus PDV) mjesečno, a čime će se pokriti troškovi mjesečnog održavanja programskog rješenja potrebnog za njegovo funkcioniranje.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić prisustvuje sastanku radne skupine za odnose sa zapadnim Balkanom u Europskom odboru regija u Bruxellesu. Proces proširenja EU treba biti uključiv postupak u kojem sudjeluje cijelo društvo. Europski odbor regija ulogu lokalnih i regionalnih predstavnika u procesu proširenja EU smatra ključnom jer oni prikazuju koristi od članstva EU i potiču na korištenje instrumenata koji su im na raspolaganju.

Sastancima radnih skupina za odnose sa zemljama koje se žele priključiti EU uz članove Odbora regija, prisustvuju čelnici lokalne i regionalne samouprave i stručnjaci iz tih zemalja. Razgovaralo se o odnosima EU i Kosova, lokalnoj demokraciji u Mostaru te digitalnoj transformaciji zapadnog Balkana.

Na sastanku je bilo govora i o prijedlogu novog proračuna EU nakon 2020. godine na koji će Odbor regija u narednim mjesecima izraditi prijedlog mišljenja koje će kao izvjestitelj predstaviti župan Dobroslavić . EU kao vodeći svjetski čimbenik ima obveze prema trećim zemljama kao i državama koje se pripremaju za članstvo u EU, državama kandidatkinjama ili potencijalnim kandidatkinjama, što obuhvaća pretpristupne pomoći, promicanje gospodarskog razvoja, održavanje mira te pomaganje žrtvama katastrofa i sukoba.

DPP

Zabrinut zbog epidemije ospica koja je nedavno poharala Srbiju, vijećnik SDP-a Krešimir Kuran pitao je župana Nikolu Dobroslavića što Županija može učiniti ne bi li se pojačala procijepljenost djece na jugu, koja je najmanja u zemlji.

- Na području Županije procijepljeno samo 42 posto djece školskog uzrasta. Što Županija planira poduzeti, može li pojačati edukacijske i neke druge jer s ovakvom procijepljenosti epidemija nam u budućnosti ne gine. Zanima me vaše mišljenje župane, tko je odgovoran roditelji ili pedijatri i od koga tražite odgovornost? - pitao je Kuran.

- Svjesni problema još smo prije nekoliko mjeseci upozorili na slabu procijepljenost, održali smo konferenciju za novinare, pozvali HZJZ i Županijska zavod za javno zdravstvo, kao i roditelje koji su po zakonu dužni cijepiti svoju djecu, ali to ne čine. Razni su razlozi zašto to ne čine, od toga da dijete dobije neku virozu pa se cijepljenje u tom slučaju mora odgoditi i na kraju se na to zaboravi, ili ne mare, teško je reći. Ne bih vagao čija je odgovornost. Pozvali smo da se poveća procijepljenost jer je stanje vrlo, vrlo loše i zato je bila medijska buka, da se vidi da smo u opasnoj situaciji jer ako se dogodi epidemija ospica moramo računati da će biti i smrtnog ishoda. U Srbiji su radili neke statistike o stopi smrtnosti onih koji su oboljeli od ospica. - rekao je župan.

Kad je u pitanju prevencija, Dobroslavić je istaknuo kako će i dalje apelirati na roditelje i ZJZ da izvrše svoju obvezu.

- Ako roditelji to ne rade onda postoji postupak po kojem se oni moraju kažnjavati jer zakonska je obveza cijepiti djecu. Ne radi se samo o zdravlju vlastitog djeteta, već cijele populacije. Kad dijete s takvom bolešću dođe u vrtić, zarazit će cijeli vrtić. To je vrlo, vrlo opasna situacija. Vidim da Grad razmišlja da cijepljenju djecu ne prima više u vrtiće i pozdravljam tu odluku i pozivam Grad da u tome ustraje. Svi smo mi spremni prihvatiti neke stvari dok se ne dogodi tragedija. Sve će bit dobro dok jedno dijete ne umre od ospica, a što ćemo onda? Kunemo se u djecu, ona jesu naša najveća vrijednost i zato ih moramo štititi. - rekao je Dobroslavić.

Stranica 1 od 22

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250