Glavni odbor vladajuće bošnjačke SDA usvojio je zaključak prema kojemu je za njih "neprihvatljivo graditi Pelješki most na štetu teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH". Prije izgradnje traže ratifikaciju ugovora o granici BiH i Hrvatske koji je potpisan 1999. godine, pri čemu most ne smije dovoditi u pitanje pravo BiH na pristup otvorenome moru.

Župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić zaključak usvojen od strane SDA smatra predizbornim folkolorom te ističe kako bi nastavak izgradnje Pelješkog mosta trebao započeti početkom 2018. godine.

- Pelješki most je najvažniji infrastrukturni projekt za Dubrovačko-neretvansku županiju i Republiku Hrvatsku. Hrvatska Vlada učestalo se izjašnjava ne samo o njegovoj infrastrukturnoj već i gospodarskoj važnosti. Inače, Vlada je s BiH stranom usuglasila uvjete gradnje mosta te nesmetan pristup BiH otvorenom moru. Visina mosta nikako nije sporna jer će biti omogućen prolaz najvećim brodovima koji mogu uplovljavati u Neum. Inače, sama izgradnja mosta započela je još 2007. godine i do 2010. je on trebao biti gotov. Da se to dogodilo, danas ne bi bilo nikakvih prigovora s BiH strane. - kazao je Dobroslavić, koji drži kako su sve učestaliji zahtjevi s BiH strane za obustavom izgradnje Pelješkog mosta, pa tako i ovaj posljednji vladajućeg SDA, samo dio predizbornog folklora.

- Sve ove izjave kojima se traži obustava izgradnje Pelješkog mosta samo su dio predizborne strategije jer susjednu BiH dogodine čekaju izbori. No, pravo je čelnika tamošnjih stranaka da se u pretkampanjama koriste i takvim taktikama. Mi smo se uvijek zalagali da odnosi između Hrvatske i BiH ostanu dobri i budu dobri kao što su bili dosad, ali i da pripadnici hrvatskog naroda u toj susjednoj zemlji ostvare pravo na jednakopravnost s ostala dva naroda. - rekao je Dobroslavić.

- Izgradnja Pelješkog mosta ostaje prioritet Županije i RH. Raspisan je natječaj za njegovu izgradnju. To je financijski natječaj, s financijskim pokazateljima. Pristigle su tri ponude i razmatra se najpovoljnija. Resorni ministar najavio je kako bi već početkom iduće godine trebali biti nastavljeni radovi na izgradnji Pelješkog mosta. - rekao je župan Dubrovačko - neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područni ured Dubrovnik predstavili su županu Nikoli Dobroslaviću i zamjeniku Jošku Cebalu jedinstven program javnih radova na sanaciji posljedica od požara i poslovima preventivnih mjera zaštite od požara i bujičnih poplava u razdoblju jesen/ zima 2017./2018. godine.

Ovaj nacionalni program provodi se u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, a cilj je u suradnji s općinama i gradovima te nadležnim institucijama (poput Vatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda itd.) kao nositeljima projekta angažirati što veći broj nezaposlenih osoba u spomenutim poslovima sanacije i prevencije od požara i sanacije bujičnih poplava tijekom jeseni i zime u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Župan Dobroslavić pozdravio je provedbu ovog programa kojeg u 100 postotnom iznosu financira država, a kojim će se na razini Dubrovačko-neretvanske županije obuhvatiti nekoliko stotina nezaposlenih osoba.

Poslovi koji mogu biti obuhvaćeni Programom su:čišćenje drveća i niskog raslinja, saniranje divljih odlagališta otpada, održavanje i sanacija nerazvrstanih cesta sukladno Odluci o nerazvrstanim cestama, održavanje poljskih puteva, pomoć pri izradi protupožarnih prosjeka i puteva, čišćenje i održavanje rubnih pojaseva uz javne prometnice i željezničke pruge, održavanje čistim i uređivanje postojećih izvora vode u šumama te ostale preventivno-uzgojne radove planirane godišnjim planovima ili planovima zaštite od požara.

Trajanje programa je do šest mjeseci u punom radnom vremenu ili do šest mjeseci u nepunom radnom vremenu uz mogućnost obrazovanja. Važno je naglasiti kako obrazovanje može biti iz područja vezanih uz program, no i ne mora, a maksimalni iznos za takvo osposobljavanje po nezaposlenoj osobi je sedam tisuća kuna.

Radovi će biti plaćeni u iznosu prosječne minimalne plaće 3839,47 kuna, a bit će pokriveni i troškovi prijevoza. Ciljane skupine za program su dugotrajno nezaposlene osobe, osobe s invaliditetom, osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada, mlade osobe itd., no uvjeti za sudjelovanje u programu bit će tek da je osoba evidentirana na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje te da ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave koja je iskazala interes za provođenje ovog programa.

Nakon koordinacije s jedinicama lokalne samouprave HZZ će izravnim kontaktom ići prema krajnjim korisnicima, tj. nezaposlenim osobama.

DPP

Rekao sam prije godinu dana na istom mjestu da vas posljednji put pozdravljam kao predsjednik Gradskog vijeća, a da ću iduće godine podnijeti račune za sve što smo napravili, sad naš uspjeh na izborima možemo smatrati povijesnim, rekao je predsjednik gradske organizacije HDZ-a Dubrovnik Mato Franković na HDZ-ovom skupu u "Arsenalu", na kojem je dubrovački ogranak ove stranke proslavila svoj 28. rođendan.

- Sad imamo gradonačelnika, dvije zamjenice su iz naših redova, HDZ-ov je predsjednik Gradskog vijeća. No, ništa od ovoga nije uspjeh pojedinca, svi uspjesi su uspjesi tima koji je brojio 300 članova i volontera koji su radili šest mjeseci na tome. Cilj smo ostvarili, sad je vrijeme za ispunjenje svega. - rekao je Franković.

- Nakon što smo preuzeli odgovornost za Grad, preuzeli smo odgovornost za sva komunalna društva, suočili se s brojnim problemima, od potpuno nefunkcionalne gradske uprave do brojnih problema u komunalnim društvima koji dosežu u pojedinim segmentima velike razmjere korupcije. No, to nam ne smije biti alibi, već samo poticaj za rješavanje svih problema koji godinama nisu rješavani. Tu je pitanje vodoopskrbe, kanalizacije, nepostojanje pedagoških standarda u predškolskim ustanovama kao i činjenica da naše škole nemaju uveden sustav jednosmjenske nastave. Ne zanosimo se idejama kako smo preuzeli funkcije, nego smo svjesni odgovornosti koju smo preuzeli u ovom mandatu. Odgovorno ćemo služiti Gradu i građanima, borit ćemo se s problemima i vuči poteze koji neće biti uvijek politički popularni, ali na nama nije da se svidimo svima nego je na nama odgovornost da uvedemo red i za četiri godine podnesemo račun za sve što smo napravili. - dodao je Franković.

Kazao je kako može reći da će 2018. godine biti godina investicija, preciziravši "kako takav investicijski zamah Grad nije vidio".

- Nadogradit ćemo Palčicu u iznosu od 18 milijuna kuna, tu je i rekonstrukcija Područne škole Montovjerna u iznosu od 35 milijuna kuna, projekt spajanja mosta dr. Franja Tuđmana s Pobrežjem prestat će biti san jer krećemo u 24 milijuna kuna težak projekt otkupa zemljišta i izgradnju ceste.Tu je i dom umirovljenika u Gružu, koji je u postupku realizacije. Projekt koji smo naslijedili bio je manjkav, sve skupa iznosit će 22 milijuna kuna. Dobili smo građevinsku dozvolu za kanalizacijski sustav Orašca i Mokošice i nadamo se započeti s tim radovima od 24 milijuna kuna. Do početka sezone sanirat ćemo kanalizacijsku mrežu na Stradunu, pri kraju smo s ishođenjem građevinske dozvole za kanalizacijsku mrežu na Šipanu i projekt će početi krajem 2018. godine. - objasnio je gradonačelnik.

- Grad nije toliko bogat da ne bi tražio sredstva iz EU fondova pa je u postupku realizacija projekta obnove tri lađe Lazareta za što smo dobili sredstva, kao i energetska obnova OŠ Lapad, a u postupku kandidiranja za energetsku obnovu su još dvije škole i dva vrtića. U odnosu s udrugama, možemo se i moramo pohvaliti s dobrim odnosom s Društvom prijatelja dubrovačke starine koji su preuzeli obvezu u financiranju dovršetka zgrade arhiva, investicija je to od 14 milijuna kuna. Mogu reći da je okončana osmogodišnja agonija djelovanja Zaklade Blaga djela, koja je počela funkcionirati s Upravnim vijećem i ravnateljem. Lijepo je biti sanjar, ali sanjati i ne realizirati je kao da ništa niste napravili. Zato smo mi realizirali i vilu Čingrija, koja ide u gradsko vlasništvo. Ugovor za kupnju će biti do kraja godine. Pred nama je puno izazova koje jedan čovjek nije u mogućnosti sam riješiti. Snaga je u timu, a ne u pojedincu. Čestitam vam 28. obljetnicu osnutka Gradske organizacije HDZ-a Dubrovnik. - zaključio je Franković.

Govorio je na skupu i župan Nikola Dobroslavić, on je rekao kako ne želi umanjivati druge, ali da je "HDZ najzaslužniji za demokraciju u Hrvatskoj, za hrvatsku državu i samostalnost".

- Zahvalni smo prvom predsjedniku dr. Franju Tuđmanu na svemu što je učinio od početka države do danas kad smo u EU i NATO-u. Čestitam GO HDZ-a Dubrovnik na odličnom rezultatu i pobjedi na izborima. Gradonačelnik je izvršio obećanje koje je dao prije godinu dana, to je velika pobjeda i početak jednog novog odnosa prema Gradu nakon osam godina ne brige i izrugivanja s Gradom Dubrovnikom. Dobro ste počeli mandat, bit će izazova do kraja mandata, ali sam uvjeren da ćete vi, a i mi zajedno s vama, naći prave odgovore i odgovorno odraditi mandat. I osigurati idući mandat kod sugrađana i birača. - kazao je Dobroslavić.

MInistrica kulture RH Nina Obuljen dotaknula se Frankovićevih riječi o odlukama koje neće biti popularne, dodajući kako su tako krenuli i u Vladi, naznačivši kako je "Vladu dočekalo sve što ju je moglo dočekati zbog neodgovornih odluka prethodnika" Naglasila je kako je u politici cilj nagnati građane da vjeruju u moral, pojasnivši kako i kroz današnje riječi Frankovića je "jasno da je to ono što nas sve povezuje".

Predsjednik županijskog HDZ-a i saborski zastupnik Branko Bačić čestitao je dubrovačkim HDZ-ovcima obljetnicu osnutka, najviše govorivši o državnoj politici, podvukavši kako je HDZ uvijek bio jak kad se držao politike Franja Tuđmana, a to je ona, kazao je, "desnog centra jer ne treba smatrati da desnije od nas treba biti samo zid". Zaključio je kako je "HDZ najsnažnija politička obitelj u Hrvatskoj koji je omogućio da se ostvare nacionalni ciljevi".

Župan Nikola Dobroslavić dodijelio je zahvalnice Franjevačkom samostanu Male braće, Zdravstvenoj ustanovi Ljekarna Dubrovnik i Hrvatskom farmaceutskom društvo, na Svečanoj akademiji koja se održala u kazalištu Marina Držića, povodom obilježavanja 700. godina ljekarne Male braće u Dubrovniku.

U svojemu obraćanju nazočnima župan Dobroslavić rekao je kako su i Hrvatska i Dubrovnik ponosni na ovu obljetnicu.

- Ako je 25. obljetnica srebrna, 50. zlatna, 60. dijamantna, kako predočiti ovaj sjaj? Više od 11 puta dijamantna! Naši stari su nas zadužili brojnim postignućima, od graditeljstva, književnosti, slikarstva, trgovačkog umijeća. Bili su ispred svoga vremena. Tako je bilo i u zdravstvu, što zorno pokazuje ljekarna Male braće. Dubrovačko-neretvanska županija je osnivač Opće bolnice Dubrovnik, pet domova zdravlja, četiri ljekarne, Zavoda za javno zdravstvo, Zavoda za hitnu medicinu. Osim bolnice koja ima svima znane probleme, sve ustanove posluju uredno i bez gubitaka. - rekao je Dobroslavić, zahvalivši se svima zaslužnima što danas slavimo ovaj jubilej.

Gradonačelnik Franković je rekao kako su dubrovački liječnici bili uvijek cijenjeni.

- Svjedoči o tome činjenica da su bili pozivani u susjedne zemlje, a slali smo i lijekove, kao i medicinske knjige u susjedstvo. Obljetnica je ovo od iznimnog značaja za povijest ljekarništva u Hrvatskoj, ali i globalno. Od utemeljenja 1317. ona nije prestala raditi i služiti nam. To je čini jedinstvenom u svijetu te je značajna za povijest zdravstvene zaštite. - objasnio je Franković.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je "kako je 1947. godine opstojnost ljekarne bila ugrožena od strane tadašnje vlasti, ali da je njen kontinuitet ostao bez obzira na društvene mijene".

- Mnoge recepture razvijane kroz povijest se i danas koriste, a pripravci su traženi i izvan granica Hrvatske. Na inicijativu Ljekarne, pokrenut je postupak u koju bi ju se svrstalo u Nacionalni popis nematerijalne kulturne baštine što će zaokružiti ovu veliku obljetnicu. - dodala je Obuljen.

O povijesti ljekarne govorio je provincijalni vikar samostana Male braće fra Stipe Nosić, autor knjige "Ljekarna Male braće". Rekao je "kako su franjevci još od 1235. nastanjeni u Gradu. Naglasio je kako je ona najprije bila aromatorij, koji se razvijao i ubrzo postao ljekarna, koja je služila građanima što ilustrira podatak da je duže od tri i pol stoljeća bila smještena u prizemlju samostana". Pak, 1901. godine preseljena je na ulaz u samostan. Kazao je kako je ljekarna u određenom smislu smetala i papi, ali i austrijskom caru, ali i kako ono što nisu uspjeli oni, je uspjela jugoslavenska država koja je "franjevcima oduzela ovlaštenje za držanje realne ljekarne". Naglasio je kako je bio i pokušaj njene nacionalizacije, u čemu se ipak nije uspjelo.

Inače, pozdravne govore održali su još i pomoćnica ministra zdravstva prim. Vera Katalinski-Janković, izaslanik Predsjednice RH i dekan Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. fr. sc. Željan Maleš, predsjednik Hrvatskog farmaceutskog društva mr. sc. Darko Takač, predsjednica Hrvatske liječničke komore mag.pharm. Ana Soldo, predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, predsjednik Farmaceutske liječničke komore EU Rajesh Patel i potpredsjednica Svjetske farmaceutske federacije Eeva Terasalmi.

Ovom prigodom predstavljena je i "Monografija 700 godina - 1317. - 2017. Ljekarna Male braće; 50 godina - 1966. - 2016. Ljekarna Dubrovnik". Ravnateljica ZU Ljekarne Dubrovnik mr.sc. Marija Bagović Lučić zahvalila se svima zaslužnima koji su radili na ovoj monografiji, a urednik izdanja dr. sc. Ivo Orešković kazao je kako je jasno da ljekarna Male braće ima kontinuitet dva poslanja.

- To je vjera u Boga, koja je bezuvjetna i poslanje kojemu je misija služiti običnom, malom čovjeku. Taj duh živi i danas u Dubrovniku. - kazao je, između ostaloga, Orešković.

Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao je u Splitu na Razvojnom forumu Jadranske Hrvatske u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, koji ima za cilj upoznavanje ključnih dionika razvoja s konceptom i dinamikom izrade Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.

Uz župana na Forumu je sudjelovala i direktorica Regionalne razvojne agencije DUNEA Melanija Milić, zajedno sa županima i direktorima razvojnih agencija s područja Jadranske Hrvatske, koji su prezentirali vizije i ključne smjerove razvoja sedam jadranskih županija.

U sklopu prezentacije za Dubrovačko-neretvansku županiju, župan Dobroslavić naglasio najvažnije projekte za jug Hrvatske u tom desetogodišnjem razdoblju: od dovršetka Pelješkog mosta, preko nastavka autoceste od Ploča do Dubrovnika hrvatskim teritorijem, razvoja lučke infrastrukture, Centra za gospodarenje otpadom ”Lučino razdolje”, Centara kompetencije za agrume i druge mediteranske kulture i Centra za marikulturu, brzobrodskih linija, izgradnje plinovoda, projekta razvoja širokopojasne infrastrukture, projekta navodnjavanja, Kongresnog centra, Sveučilišnog kampusa, izgradnje novih školskih i sportskih objekata, razvoja zdravstvenog turizma (Lječilišni centar Vela Luka i Opća bolnica Dubrovnik), obnove i očuvanja kulturne baštine s naglaskom na zaštitu od potresa itd.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac istaknula je kako je svrha razvojnih foruma potaknuti razmjenu mišljenja i stavova o budućem razvoju Republike Hrvatske i o dugoročnim vizijama razvoja županija kako bi što bolje identificirali razvojna pitanja i potencijale te ključne gospodarske grane i strateške razvojne projekte županija.

Forumu je prethodio sastanak na kojeg su bili pozvani i gradonačelnici i načelnici otočkih općina i gradova, a na kojem je predstavljena novoustrojena Uprava za otoke i predstavljen Nacrt novog zakona o otocima kao i ostale aktivnosti koje Uprava za otoke planira provoditi

DPP.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović preselila je svoj Ured iz Zagreba u Dubrovnik, odnosno u Županiju dubrovačko-neretvansku. Tom prigodom ispred palače Ranjina, gdje će se njezin ured nalaziti do nedjelje, održana je i prigodna svečanost, na kojoj su između ostalih sudjelovali i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić te dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Predsjednica Grabar Kitarović rekla je kako joj je drago da je Ured preseljen u Dubrovnik i Županiju.

- Grad Dubrovnik uvijek je imalo posebno, političko, kulturno i gospodarsko značenje za Hrvatsku i hrvatski narod. Sjetimo se brojnih imena koji su potekli iz Dubrovnika i obilježili kulturu, književnost i znanost. Dubrovnik je stoljećima bio jedinstven prostor demokracije, kulture, duhovnosti, diplomatske umješnosti i gospodarskog razvitka. Divimo se tim postignućima Dubrovačke Republike te vidimo da je Dubrovnik bio ispred svoga vremena, a zato je i grb Grada Dubrovnika u kruni hrvatskog grba kao memento te izvanredne povijesne uloge. - rekla je Grabar Kitarović, napomenuvši kako su "izvanrednu domoljubnu ulogu Dubrovčani posvjedočili u Domovinskom ratu".

Pojasnila je kako je DNŽ uhvatila priključak na predratne turističke rezultate.

- Vidimo kako Dubrovnik postaje jedno od svjetskih turističkih središta. Danas nema onoga tko ne želi doći u Dubrovnik, ali to i pred vas, pred cijelu županiju i Hrvatsku postavlja posebne izazove, one infrastrukturne, kako bi se moglo odgovoriti na porast broja turista. Zato je modernizacija Zračne luke od iznimne važnosti. Svakako treba Dubrovnik čvršće povezati sa Zagrebom i drugim gradovima. Dolazim povremeno u Dubrovnik, nije to samo u ljetno doba i znam koji su problemi s kojima se susreću Dubrovčani jer sam i sama po noći putovala automobilom iz Splita jer avion nije mogao sletjeti u Dubrovnik. - kazala je Grabar Kitarović.

Tada je došlo i do gafa predsjednice. Naime, Pelješki most je nazvala "Pelješačkim", i to dva puta, pa je teško za pretpostaviti kako se tu radi tek o lapsusu.

- Problem je uzak kopneni pojas županije, prekid državnog teritorija, kojega treba premostiti Pelješačkim mostom, koji je neophodan. Pelješački most neće samo povezati državni teritorij i približiti Dubrovnik ostatku zemlje, povezat će on i teritorij EU, ali bit će i značajan razvojni projekt za Pelješac. - dodala je, zaključivši kako je turizam propulzivna, ali i osjetljiva djelatnost, ističući kako bi više voljela da se ulaze u druge grane poput "razvitka male brodogradnje, vinarstva ili ribarstva".

Župan Nikola Dobroslavić predsjednicu je pozdravio, kazavši kako su u Županiji počašćeni njezinim dolaskom, istaknuvši kako vjeruje da će njen posjet pomoći da se riješe problemi koji postoje u DNŽ.

Gradonačelnik Mato Franković objasnio je "kako je ovaj tisućljetni Grad pet stoljeća bio država koja je u mnogo čemu bila ispred svog vremena i uz bok najbogatijima".

- Dubrovnik je četiri stoljeća prije Amerike ukinuo ropstvo, a bio je i drugi po bogatstvu po glavi stanovništva na svijetu, odmah iza Venecije. Bio je središte trgovine, diplomacije, kulture i znanosti. Mali je Dubrovnik dao brojne velikane i domoljube, ljude kojima je grad bio iznad svega, nikad pojedinac. U ovom Gradu boravio je i padre Petar Perica, isusovac i autor poznatih pjesama, koji je na današnji dan prije 73 godine smaknut bez suđenja od strane partizanskih postrojbi na Daksi. Ovaj Grad je i jedan od simbola obrane, stoički se Grad borio i odolio napadima na tisuće neprijateljskih vojnika. Mnogi su izgubili domove, stradala ja baština, ali Grad se izdignuo iz pepela i ponovo sjaji. - riječi su Mata Frankovića.

- Danas, unatoč brojnim turističkim uspjesima koje bilježimo moramo iskazati nezadovoljstvo jer smo cestovno izolirani, a tu je i maćehinski odnos Croatia Airlinesa pa smo i zračno izolirani. Ovo je možda i jedini Grad u kojem pošta putuje 14 dana s jednog kraja Grada u drugi te se i uz ovo vidi nemaran odnos prema našem Gradu. Tu našim mukama nažalost nije kraj. Najbolji pogled na povijesnu jezgru je s brda Srđ, simbola obrane, gdje se najbrže dolazi žičarom, čiji vlasnici od 2011. godine ne plaćaju koncesijsku naknadu. Milijuni kuna kojima smo mogli sagraditi vrtiće i škole nam nisu plaćeni, a nadležni kao da na to nezainteresirano gledaju. - rekao je Franković.

Inače, na njegove riječi se osvrnula i Grabar Kitarović, naglašavajući kako će nakon ovog posjeta dobiti cjelovitiju sliku stanja u Županiji te kako će razgovarati s Vladom i ministarstvima koji su odgovorni za ova pitanja.

Predsjednica je na jugu Hrvatske do nedjelje, a uz posjet susret će se s brojnim gradonačelnicima i načelnicima s juga Hrvatske, ali će i nazočiti raznim manifestacijama, među kojima valja izdvojiti svečanost obilježavanja 25. obljetnice deblokade Dubrovnika i oslobađanja juga Hrvatske.

Župan Nikola Dobroslavić i zamjenica gradonačelnika grada Dubrovnika Jelka Tepšić primili su u ponedjeljak u palači Sponza pripadnike Udruge ratnih veterana 2. gardijske brigade Gromovi te obitelji poginulih pripadnika te brigade.

Župan Dobroslavić istaknuo je kako tih ratnih godina ne bi bilo moguće osloboditi jug Hrvatske bez gardijskih brigada.

- Nalet neporijatelja bio je nesmiljen, naše domaće postrojbe branile su što su mogle. Nismo imali snage osloboditi ovaj teritorij. Sreća je što smo prije 25 godina imali naše gardijske brigade, a u ovo doba godine prije tih 25 godina oslobođen je jug. Vječno smo zahvalni onima koji su dali svoje živote, a ovo je prilika i da se građani susretnu s veteranima i zahvale se. Na ovaj način se zavjetujemo da više nikad nećemo dopustiti da neprijateljska čizma i neprijateljski tenk dođu na naše područje. - rekao je župan Dobroslavić.

Predsjednik udruge Ivan Krupec zahvalio se Županu Dobroslaviću i zamjenici gradonačelnika te podsjetio kako je od 208 Gromova koji su dali svoj život za Domovinu, njih 19 poginulo na jugu Hrvatske.
Zamjenica gradonačelnika Jekla Tepšić izrazila je zahvalnost i poštovanje svim Gromovima, a istaknula kako su joj uvijek posebno emotivni susreti s obitelji branitelja.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić i zamjenik Joško Cebalo ujedno i načelnik Stožera za zaštitu i spašavanje Joško Cebalo sastali su se danas sa zapovjednicima vatrogasnih postrojbi s područja Dubrovačko-neretvanske županije, a među ostalim razgovaralo se o ovogodišnjoj vatrogasnoj sezoni i mjerama zaštite na našem području.

Župan Dobroslavić zahvalio se svim vatrogascima na poslu koji obavljaju, a poručio je da će Županija i dalje iz proračuna izdvajati sredstva kao i prošlih godina.

- Srećom nismo imali velikih požara, ali u pravilu velikih požara nema kad se zaustave mali. Odlično ste to odrađivali. Hvala vam što ste snašli snage i išli u ispomoć u druge županije. Zajedništva mora biti. Pomoć je bila potrebna i susjednim državama, oni nisu organizirani kao vi. Iskazali ste se i u poplavama, a imat ćemo sigurno i potresa s obzirom na to da živimo na trusnom području i vjerujem da ćete se iskazati kad za to bude potrebe. - poručio je župan Dobroslavić.

Zamjenik Joško Cebalo rekao je vatrogasnim zapovjednicima kako im je na raspolaganju za što god im bude potrebno, a županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović pohvalio je sve na međusobnoj suradnji koju su iskazali.

- Ova požarna sezona najteža je dosad, ali u Dubrovačko-neretvanskoj županiji bila je malo lakša. Bilo je sedam do osam zahtjevnih požara, ali sve smo uspješno riješili. Uz klimatske promjene možemo očekivati sve teže požare. Imali smo brojne intervencije u susjedne države kako bi zaustavili požare prije nego uđu u našu državu. - rekao je Simović te dodao kako su vatrogasci s područja županije bili ovo ljeto na ispomoći na svim većim požarištima diljem Hrvatske.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić održali su danas radni sastanak s predstavnicima općina i gradova s područja županije na kojem je među ostalim bilo riječi o posljedicama elementarnih nepogoda, a naglašeno je kako bi svi proizvođači trajnih nasada trebali osiguravati svoje usjeve za što EU i Republika Hrvatska priznaju 65 posto troškova.

- Teme sastanka bile su vezane uz sektor poljoprivrede, elementarne nepogode, program ruralnog razvoja, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem i niz drugih stvari koje su ništa manje bitne od onih velikih, a koje mogu pomoći da naši poljoprivrednici na području županije bolje i kvalitetnije žive. - rekao je uvodno ministar Tolušić.

Na novinarski upit o elementarnim nepogodama, kao i što Ministarstvo može učiniti po tom pitanju, odgovorio:
- To je ono što smo nekoliko puta naglašavali na sastanku – još jednom pozivam sve naše poljoprivrednike da u budućnosti osiguraju svoje usjeve i trajne nasade. Država sufinancira osiguranje trajnih nasada sa 65 posto. Ove ćemo godine isplatiti određeni dio sredstava za elementarne nepogode, ali to ne može nadoknaditi one iznose koji su u toj nepogodi nastali ne samo u Konavlima, već i u cijeloj Hrvatskoj. Ove godine smo imali sušu, poplavu, požar, tuču, mraz, sve što smo mogli imati. Jedini način da naši poljoprivrednici budu sigurni je osiguranje usjeva. - rekao je Tolušić.

Župan Dobroslavić rekao je kako su čelnici općina i gradova ministra upoznali sa specifičnim potrebama na svom području.

- Sastanak je bio vrlo konstruktivan, dobar i kvalitetan. Imali smo širok razgovor o brojnim temama, potvrdili smo da je naša županija osim turistička i izrazito poljoprivredna županija. Imamo dolinu Neretve za ogromnu proizvodnju agruma koja je bitna za cijelu Hrvatsku, u Malostonskom zaljevu marikulturu, razvijeno vinarstvo koje je vrlo važno za državnu razinu. Govorili smo i o problemu elementarnih nepogoda. Ministar nastoji povećati iznose koji se odobravaju za nadoknadu dijela štete. No, oni nažalost neće biti toliki da mogu pokriti cijelu štetu. Složili smo se da je nužno osiguranje poljoprivrednih usjeva i trajnih nasada – elementarne se nepogode događaju i to se ne može izbjeći. EU i država odobrava 65 posto troškova osiguranja, tako da poljoprivrednici trebaju osigurati svoje usjeve. - rekao je župan Dobroslavić te nabrojao neke od projekata u planu ili realizaciji na jugu Hrvatske.

- Već provodimo projekt navodnjavanja Donje Neretve, jedan projekt je već odobren od EU fondova (Opuzen), sad idemo Koševo-Vrbovci, radit će se jedan sveobuhvatni projekt koji će osigurati zadržavanje slatke vode u dolini Neretve i borbu protiv zaslanjenja. Također smo prijavili projekt centra kompetencije za agrume u dolini Neretve. Vjerujem da ćemo proći na tom natječaju za EU sredstva i to su dva najvažnija projekta koja imamo u vidu, kao i ribarske luke u Vela Luci i Sustjepanu. - rekao je Dobroslavić.

DPP

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavi i gradonačelnik Mato Franković primili su u ponedjeljak veleposlanicu Irske u Republici Hrvatskoj Olive Hempenstall.

Na sastanku sa županom, između ostalog, razgovaralo se o pozitivnom utjecaju izgradnje Pelješkog mosta na jug Hrvatske, ali i drugim aspektima razvoja županije.

Župan Dobroslavić veleposlanicu je upoznao s gospodarskim značajkama Dubrovačko-neretvanske županije s naglaskom na potrebi prometne povezanosti kao pretpostavke budućeg razvoja, a kao najvažniju gospodarsku granu istaknuo je turizam, ali i poljoprivredu posebice u dolini Neretve.

Naglasio je i kako bi Pelješki most, za koji je veleposlanica bila posebno zainteresirana, trebao biti izgrađen u sljedećih nekoliko godina.

”Pokušavamo prošiti turističku sezonu izvan ljetnih mjeseci s naglaskom na kongresni turizam. U Dubrovniku je potrebno regulirati prekomjerni broj dnevnih posjetitelja s brodova na kružnim putovanjima jer zbog velikih gužvi nitko ne može u potpunosti doživjeti našu kulturu i tradiciju”, rekao je Župan te istaknuo kako su osim Dubrovnika popularna turističko-kulturna odredišta primjerice i Ston te Korčula.

Veleposlanica je istaknula kako je svake godine sve više turista iz Irske u Dubrovniku te kako su joj prilikom imenovanja skrenuli pozornost na ljepote juga Hrvatske. Napomenula je kako se irska ekonomija dobro oporavlja nakon svjetske krize, a zanimalo je kakva je situacija u našoj županiji vezano za demografiju.
Župan Dobroslavić joj je odgovorio kako smo u boljem položaju po tom pitanju od ostatka Hrvatske, ali naglasio kako je to osjetljiva problematika kojoj treba promišljeno pristupati.

Veleposlanica je ustvrdila kako je trend pada nataliteta prisutan u cijeloj Europi pa tako i Irskoj, a dodala je kako i Irska, poput Hrvatske bilježi porast broja turista zbog snimanja popularnih filmova i TV serija.

”Nekad se to čini površno sagledavajući povijest i kulturu, no svi oni koji dođu ovdje zbog takvih razloga ponesu i barem malo kulture i povijesti natrag sa svog odmora”, zaključila je Olive Hempenstall.

Pak, Hempenstall i Franković razgovarali su o povijesnim turističkim rezultatima koje je ostvario Dubrovnik u ovoj godini posebno se osvrnuvši na sigurnost destinacije.

Gradonačelnik Franković kazao je kako je u današnje vrijeme u kojemu prevladava strah od terorizma iznimno važno ulagati u sigurnost te provoditi aktivnosti koje će to osigurati i u budućnosti.

Veleposlanica Hempenstall je istaknula kako Dubrovnik kao biser Jadrana u turističkom i u ekonomskom smislu privlači sve više gostiju iz Irske, ali i potencijalnih ulagača te da se nada da će Hrvatska i Irska nastaviti razvijati još jače partnerske odnose.

DPP

Stranica 1 od 14

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
ciban3
konavle 250

zupa 250

zupanija 250