Već 13. godinu zaredom održava se Noć muzeja, manifestacija koja pada zadnjeg petka u siječnju, a uz koju se muzeji i galerije mogu besplatno obilaziti u noćnim satima. Manifestacija je to koja tradicionalno privuče veliki broj Dubrovčana, a ravnatelji dubrovačkih ustanova u kulturi za portal Dubrovnikpress.hr rekli su više o ovogodišnjim aktivnostima uz Noć muzeja.

Što se tiče Dubrovačkih muzeja, po čijom kapom su Pomorski muzej, Kulturno-povijesni muzej, Etnografski muzej i Arheološki muzej, progra, će biti raznovrstan i šarolik. Ravnateljica Pavica Vilać za portal Dubrovnikpress.hr rekla je više o istome.

DUBROVAČKI MUZEJI: PREDAVANJA; RADIONICE, IZLOŽBE...

Tako će se u Pomorskom muzeju, u tvrđavi sv. Ivana, predstaviti edukativni vodič-slikovnica „Pavle i Đivo u Pomorskom muzeju“. Bit će organizirano vodstvo kroz stalni postav, kao i više predavanja. Predavanje o otvorenju za javnost Domorodnog muzeja 1873. održat će viši kustos mr. sc. Tonko Marunčić. Predavanje o istaknutim kustosima iz prošlosti Dubrovačkih muzeja održat će muzejska savjetnica dr. sc. Vedrana Gjukić - Bender. Predavanje o brodskom naoružanju od 15. do 18. stoljeća održat će Igor Mihajlović, viši konzervator arheolog iz Hrvatskog restauratorskog zavoda. Održat će se i predavanje o Dubrovačkom pomorskom društvu, o kojemu će govoriti muzejski savjetnik Đivo Bašić.

U Etnografskom muzeju, u žitnici Rupe, uz vodstvo kroz stalni postav, održat će se predavanje, prezentacija i radionica o tradicijskom nakitu u dubrovačkom kraju kustosice Barbare Margaretić. Predavanje o ukrasima i simbolima na velebitskim mirilama i topografija mirila južnog Velebita održat će kustosica Lana Milošević Đerek. Nastupi će i klapa “Atlant” uz domjenak i izvlačenje dobitnika nagradne igre, otvorit će se i izložba "Pomorske škrinje iz fundusa Pomorskog muzeja u Dubrovniku".

U Arheološkom muzeju, u tvrđavi Revelin, bit će vodstvo kroz izložbe „Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku i okolici“ i „Rimske zlatne naušnice iz Arheološkog muzeja u Zagrebu“. Također, održat će se program Rimske večeri, radi se tu o edukativnim radionicama, predavanjima, pripremama, ali i kušanju rimske hrane prema receptima iz kuharice "Olivijina cibalitanska kuharica". Radi se o programu koji obuhvaća edukativne radionice za srednjoškolski uzrast u Turističko ugostiteljskoj školi, predavanje dr. sc. Ivana Ožanić iz Instituta za arheologiju u Zagrebu o rimskoj kuharici. Hranu će pripremiti učenici Turističko-ugostiteljske škole iz Dubrovnika pod mentorstvom dr. sc. Ivane Ožanić. Navedene radionice, predavanje i prezentacija s kušanjem rimske hrane su ujedno aktivnosti projekta Popularizacija znanosti, kojeg vodi Ožanić.

Vilač je napomenula kako će uz već spomenutu nagradu igru, biti i prigodni popust na suvenire i publikacije Dubrovačkih muzeja u muzejskoj prodavaonici u Kneževome dvoru.

U UGD ROCK PARADA I TURSKI SPECIJALITETI

O događanjima u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik više je rekao ravnatelj Marin Ivanović.

- UGD prošle godine je prvi put službeno sudjelovala u programu ove manifestacije i bili smo najposjećenija ustanova u Dubrovniku! Tako da smo visoko postavili ljestvicu i zelimo se toga drzati i ove godine. Dakle, bit će Rock parada u suradnji s Udrugom Festa Dubrovnik u samoj zgradi UGD, kao i strucno vodstvo kroz izlozbu Ahmeta Ertuga svakih pola sata tijekom trajanja Noci muzeja. Uz to, služit će se turski specijaliteti, a bit će i balona za djecu. - pojasnio je Ivanović.

- U Galeriji Dulcic Masle Pulitika i Ateljeu Pulitiku moći će se obići izlozba mlade slikarice Jelene Bando koja se otvara 24. siječnja. Tijekom Noci muzeja u Galeriji Dulčić Masle pulitika održat će se pijanistički koncert Ivane Jelace.- objasnio je Ivanović.

U PRIRODOSLOVNOM MUZEJU KOSTURI UŽIVO

Ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Ana Kuzman rekla je kako su u ovoj ustanovi posjetiteljima pripremili bogat program.

- Program započinje radionicom "Razumjeti životinje iznutra prema van" koja je namijenjena najmlađim posjetiteljima. Nakon radionice uslijedit će kviz znanja u kojem ćemo nagraditi najuspješnije sudionike. Središnji događaj je otvorenje izložbe Prirodnjačkog muzeja u Beogradu "Kosturi uživo" u 19 sati. Izložba obrađuje i rasvjetljuje nekadašnje neotkrivene tajne građe organizama, a to su potpora, kretanje i uspravno držanje. Na izložbi će biti predstavljeni vanjski kosturi rakova i kukaca te unutrašnji kosturi riba, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca. Od 20 sati posjetitelji će moći prisustvovati edukativnoj radionic Ljudski kostur. - navela je Kuzman, dodajući kako će tijekom Noći muzeja "posjetiteljima biti dostupne i aktualne izložbe: Domi sum, Pod pritiskom i Šum mora".

U DMD-U IZLOŽBA DUŠKA ŠIBLA

Više o programu rekao je i ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić.
- Za Noć muzeja 26. siječnja otvorit će se samostalna izložba umjetnika Duška Šibla. Bit ce tu i ansambl Plazarius. Dakako, kao što je bio slučaj i prethodnih godina, moći će se kušati i delikatese iz Držićeva doba. - rekao je Nikša Matić o uvijek zanimljivom programu u Domu Marina Držića.

Izložba "Baron Gautsch – prva žrtva Prvog svjetskog rata u Istri (1914. – 2014.)" otvorena je večeras u žitnici „Rupe“. "Baron Gautsch" je parobrod koji je potonuo nakon što je u akvatoriju između Brijunskog otočja i Rovinja naišao na podvodnu minu. Riječ je o petoj izložbi koju su Dubrovački muzeji ugostili ove godine u sklopu međumuzejske razmjene, a čija je autorica Katarina Pocedić, viša kustosica iz Povijesnog i pomorskog muzeja Istre. Kustos dubrovačke izložbe je muzejski savjetnik dubrovačkoga Pomorskoga muzeja Đivo Bašić.

Izložba je najprije bila postavljena u izložbenim prostorima matičnog muzeja na Kaštelu u kolovozu 2014., u sklopu obilježavanja 100. godišnjice početka Prvoga svjetskog rata, ujedno i 100. godišnjice potonuća austrougarskoga putničkog parobroda Baron Gautsch.

Predstavljen je izbor od 111 predmeta, većinom izronjenih sa zaštićenog podmorskog lokaliteta Baron Gautsch. Osim nekoliko cjelina koje obuhvaćaju dio o povijesti parobrodarskog društva Austrijski Lloyd, osnovne i tehničke informacije o parobrodu, posadi i putničkoj liniji, na izložbi se predstavljaju i podaci o tragediji parobroda i žrtvama brodoloma, događajima nakon tragedije i naposljetku dio o pronalasku olupine i zaštiti podmorskoga lokaliteta Baron Gautsch.

- Iznimno mi je drago da su Dubrovački muzeji dobili priliku da publici predoče još jednu izložbu koja je posvećena širokoj temi Prvoga svjetskog rata. Temi koja je u našoj historiografiji slabo obrađena. Ova izložba izuzetno je vrijedna, kao i naša izložba "Dubrovnik u Prvom svjetskom ratu", koja je otvorena prije dvije godine. One su dio nacionalnog programa obilježavanja stote obljetnice od početka Prvog svjetskog rata. Ova izložba podsjeća na jednu nepravedno zaboravljenu pomorsku tragediju i njezine žrtve. - rekla je ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać, naznačivši kako izložba i čuva uspomenu na te žrtve.

Ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Gracijano Kešac više je kazao o izložbi, naznačivši povijesni tijek koji je prethodio potapanju broda. Rekao je kako je putnički parobrod Baron Gautsch "izgrađen 1908. godine kao najljepši i najmoderniji brod parobrodarskog društva Austrijski Lloyd. Plovio je na Lloydovoj brzoj liniji Dalmacija koja je vodila iz Trsta, s pristajanjima u lukama Pula, Mali Lošinj, Zadar, Split, Dubrovnik i Herceg Novi, te tako povezivala istočnu obalu Jadrana sve do Kotora". Dana 28. srpnja 1914. godine počeo je Prvi svjetski rat, a parobrod Baron Gautsch ulazi u ratnu službu sa zadaćom prijevoza ratnog pojačanja u Crnu Goru i evakuacije civila prema sigurnim krajevima na sjeveru. U četiri putovanja koja je izvršio u toj funkciji brod je prevezao 2.855 vojnika i civila te prešao 1.810 nautičkih milja.

Baron Gautsch je 12. kolovoza 1914. godine isplovio iz Kotora prema sjeveru. Idućeg dana, pristaje na Lošinju, gdje ukrcava veliki broj majki s djecom koja su se vraćala s ljetovanja. Na posljednje putovanje prema Trstu isplovio je u 12 sati. Zbog prevelikog broja putnika ne uplovljava u Pulu, nego nastavlja putovanje. Ubrzo je ušao u minsko polje koje je austrougarska ratna mornarica postavila kako bi zaštitila glavnu ratnu luku. U 14.45 sati udario je u podvodnu minu i za sedam minuta nestao s morske površine.

Kazao je kako se uz potonuće Barona Gautscha još uvijek veže mnogo nepoznanica i proturječnosti, poput te da je preživjela većina članova posade uz kapetana, ali i kako je, prema podacima do kojih je došla autorica izložbe Katarina Pocedić, poginulo 355 ljudi, naznačivši kako se taj broj prije umanjivao u raznim publikacijama. Dodao je kako je olupina parobroda Baron Gautsch zaštićeni podmorski lokalitet na kojemu je ronjenje dopušteno isključivo uz dozvolu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Izložbu je otvorio predsjednik Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja Tonći Daničić.

Izložba ostaje otvorena do 20. studenoga.

V.Salvia

Izložba "Nikola Božidarević - veliki slikar dubrovačke renesanse" otvorena je večeras u Kneževome dvoru. Izložba je otvorena u povodu 500. obljetnice smrti ovoga slikara. Kako je ovom prilikom rekla ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać, izložba je otvorena da "podigne razinu svijesti o značenju i veličini Božidarevićeva doprinosa renesansnoj umjetnosti Dubrovnika i Hrvatske, ali i da dâ svoj prilog boljem poznavanju njegova života i djela".

Vilać, koja je ujedno i voditeljica projekta, kustosica izložbe te autorica koncepcije, kazala je više o građi.

- Od cjelokupnog opusa Nikole Božidarevića do nas su stigla samo četiri njegova djela: tri su izložena u Muzeju dominikanskog samostana, a četvrto se nalazi u dubrovačkoj crkvi Gospe od Danača. Triptih iz crkve sv. Marije od Špilice na Lopudu drži se djelom Božidarevićeve radionice, a prema novijim spoznajama, doslikao je ikonu Bogorodica s Djetetom iz crkve sv. Nikole na Prijekome.Zbog nemogućnosti posudbe originalnih umjetnina, koje se nalaze u stalnom postavu obližnjega dominikanskog muzeja i na oltarima dviju crkava, na izložbi su korišteni njihovi preslici u naravnoj veličini. Ikona s Prijekoga izložena je u originalu, zahvaljujući posudbi Dubrovačke biskupije. O slikama koje nisu sačuvane, na izložbi su predstavljeni ugovori koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku, predočeni u originalu ili kao preslici. - rekla je Vilać.

Istaknula je i sve zaslužne za ovaj projekt. To je akademik Radoslav Tomić koji je obol dao kao stručni savjetnik te kao autor teksta u katalogu, ali i dr.sc. Vedrana Gjukić-Bender, koja je uz samu Vilać kustosica izložbe, ali je također i autorica dijela teksta u katalogu. Ostali autori teksta u katalogu su dr. sc. Zoraida Demori Staničić i prof. dr. sc. Sanja Cvetnić. Također, navela je kako je uz izložbu izrađen i film, a autori videopriloga su već spomenuti dr.sc. Joško Belamarić i akademik Radoslav Tomić.

Na otvaranju izložbe govorio je i Tomić. Kazao je kako je "Božidarević postao sinonim, zaštitni znak dubrovačkog slikarstva kasnog 15. stoljeća".

- To je razdoblje koje nazivamo renesansom. U Italiji je živio i radio 17 godina, a kad se vratio u Dubrovnik taj novi, likovni jezik, koji je bio popularan od Venecije do Rima, primijenio je u Gradu. U Dubrovniku je nakon povratka živio 15 godina, što je vrlo kratko razdoblje, no ostao je upamćen kao veliki slikar renesanse u Dubrovniku, ali i u cijeloj Hrvatskoj. On je intenzivno slikao, ostavio je veliki opus. Slikao je za crkve i samostane što znamo po ugovorima, ali i po brojne plemiće i privatne naručitelje za ljetnikovce i palače. To je zato što su ga poštovali. - kazao je Tomić.

- Radi se o jednoj sinergiji, povezanosti između naručitelja i slikara jer su ga prepoznali kao svoga. Zato jer je u Dubrovnik donio novi likovni jezik, novu likovnu kulturu. - objasnio je Tomić.

Izložba ostaje otvorena do 20. studenoga.

Turistička sezona u Dubrovnik nikad nije bila bolja, naime u Gradu u prvih sedam mjeseci zabilježeno je čak 18 posto više dolazaka nego u istom razdoblju 2016.godine. Jasno svi ti dolasci stvaraju dobit na mnogim poljima, a tako jasno i onim kulturno-turističkim. Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać i ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić za portal Dubrovnikpress.hr odgovorili su na pitanje kakve su oni rezultate ostvarili otkako je počelo ljeto.

Jasno, muzeji Dubrovačkih muzeja, kao i Dom Marina Držića, nalaze se u povijesnoj jezgri te su zapravo ti rezultati ujedno možda i najbolji pokazatelj kako teče sezona u ovome sektoru.

VILAĆ: REZULTATI NAS ČINE POSEBNO ZADOVOLJNIMA

Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać za portal Dubrovnikpress.hr kazala je kako su u lipnju, u individualnom, ali i organiziranom posjetu, Dubrovački muzeji zabilježili 36 tisuća i 488 posjetitelja. Od toga je Knežev dvor posjetilo 19 tisuća i 143 posjetitelja, Pomorski muzej 11 i 157, a Etnografski muzej pet tisuća i 888 posjetitelja.

- Ukupno se tu radi o povećanju od ukupno četiri posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je navedene muzeje posjetilo ukupno 35 tisuća i 72 posjetitelja. - rekla je Vilać, dodajući kako "za srpanj podaci oš uvijek nisu u potpunosti obrađeni, posebno ne u segmentu organiziranoga posjeta".

No, iznijela je do sada obrađene podatke.

- Knežev dvor je u srpnju 2017. posjetilo 16 tisuća posjetitelja u individualnom posjetu, dok je u istom razdoblju prošle godine Dvor ostvario 12 tisuća i 104 pojedinačna posjeta (i 6126 posjetitelja u organiziranom posjetu). Ovom znatnom povećanju pojedinačnog posjeta doprinijelo je uvođenje pojedinačne ulaznice za Knežev dvor, kao i povećanje posjeta od 34 posto putem Turističke kartice u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pomorski muzej je u srpnju ove godine ostvario ukupno 10 tisuća i 495 posjeta, dok je u istom razdoblju prošle godine imao osam tisuća i 314 posjetitelja. Etnografski muzej je u srpnju 2017. ostvario ukupno četiri tisuće i 65 posjeta, a u istom razdoblju prošle godine tri tisuće i 583 posjetitelja. - objasnila je Vilać.

Jasno, radi se tu o značajnom skoku, koji je dakako za svaku pohvalu.

- Iz navedenih podataka proizlazi da su Dubrovački muzeji ostvarili veću posjećenost u lipnju i srpnju ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što nas čini posebno zadovoljnima, jer su posjetitelji naš cilj. - govori Vilać.

Napomenula je kako će posjetitelji ovoga ljeta moći obići izložbe "Nikola Božidarević - veliki slikar dubrovačke renesanse", a u povodu 500. obljetnice slikareve smrti, "Antičko staklo iz fundusa Arheološkog muzeja u Dubrovniku", kao i "Dječje igračke iz hrvatske baštine" iz Etnografskoga muzeja u Zagrebu koja je u tijeku.

- Do kraja godine planiramo za posjetitelje otvoriti i "Rimske zlatne naušnice iz Arheološkog muzeja u Zagrebu", "Brodske škrinje iz fundusa Pomorskog muzeja u Dubrovniku", "Baron Gautsch - prva žrtva Prvoga svjetskog rata" iz Povijesnog i pomorskog muzeja Istre u Puli i "Devet baba po ledu se valja" iz Muzeja i galerija Konavala. - zaključila je Vilać o bogatom programu Dubrovačkih muzeja.

RESPEKTABILNE BROJKE U DOMU MARINA DRŽIĆA

Druga ustanova u kulturi Grada Dubrovnika smještena u povijesnoj jezgri Dom Marina Držića također bilježi vrlo dobre rezultate. Ravnatelj DMD-a Nikša Matić rekao je više o ovoj temi.

- Samo smo u srpnju imali tri tisuće i 662 posjetitelja, od kojih preko Dubrovačke kartice njih dvije tisuće i 200, a ostatak preko pojedinačnih i grupnih ulaznica i grupnih. - rekao je Nikša Matić o posjetama u ovome Domu, a iako on to nije rekao, potrebno je naglasiti kako se tu za ustanovu u kulturi Grada Dubrovnika s najmanje zaposlenih, tu radi o itekako respektabilnim brojkama.

- U tijeku je izložba profesora Antuna Vrlića "Ostakljeni Držić". Vrlo smo zadovoljni posjetom upravo toj izložbom jer predstavlja bavljenje Držićem kroz jedan novi medij. Inače, DMD tradicionalno kroz ljetni period ima jednu ili dvije otvorene izložbe uz stalni postav, tu je i multimedijalni sadržaj. Posjetom smo jako zadovoljni, ona je okvirno na razini prijašnjih godina. - objasnio je Matić.

- Svaka naša aktivnost ove godine povezana je s obljetnicom 450 godina od smrti Marina Držića, jako smo zadovoljni brojem aktivnosti u ovoj obljetničkoj godini, kao i odazivom publike. Svakako, još bih naglasio i kako uvodimo novosti u naš suvenirski program, sad smo uveli na pleksiglasu suvenire Kristine Mirošević te mislim da i s tim obogaćivanjem doprinosimo boljoj ponudi. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr Nikša Matić.

Mobilna aplikacija "Sveti Vlaho i Dubrovnik" predstavljena je danas u Kneževom dvoru. Aplikacija posjetiteljima koji se služe "pametnim" mobitelima omogućuje virtualni pregled povijesnog, likovnog i kulturnog naslijeđa, koje je Grad baštinio zahvaljujući štovanju sv. Vlaha, ali i omogućuje virtualni obilazak Dubrovnika s označenim lokacijama originalnih spomenika.

Autorica projekta, ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać više je rekla o samome projektu, naznačivši "kako je sretna što se on realizirao". Uz aplikaciju, kazala je Vilać, "predočena su 64 spomenika na ukupno 30 lokacija poput crkava, samostana, javnih zgrada, trgova i muzeja".

- Dubrovački muzeji su uz već ranije realiziranu izložbu koju je pratio reprezentativan katalog ponudili i ovaj vid komuniciranja naše baštine što će biti posebno zanimljivo mlađoj populaciji. Predstavnici kulturnih institucija su bili pozvani da predlože programe uz obljetnicu 1700. godina od mučeničke smrti sv. Vlaha, koju smo lani obilježavali na inicijativu Europskog doma Dubrovnik. Znajući kako je u povijesnoj jezgri koncentrirana fascinantna likovna, kulturna i povijesna baština koju je Grad naslijedio zahvaljujući tradiciji štovanja sv. Vlaha predložila sam kako povezati posjetitelje s originalnim spomenicima i svim tim bogatstvom. Tu je pomogla i kolegica Julijana Antić Brautović koja je rekla da je to najbolje učiniti putem mobilne aplikacije. - rekla je Pavica Vilać, koja je pripremila sve potrebne materijale kako bi se projekt naposljetku i tehnički realizirao.

A za tehničku realizaciju zaslužna je tvrtka Novena iz Zagreba. Više o tehničkom aspektu kazao je direktor tvrtke Ervin Šilić. On je objasnio kako aplikaciju mogu instalirati svi korisnici "pametnih telefona" koji imaju uređaje s Android ili iOS sustavom. Dodao je kako postoje dvije verzije aplikacije, jedna na hrvatskom, a druga na engleskom jeziku, pojasnivši kako je aplikaciju moguće preuzeti i preko QR koda. Pojasnio je kako je spomenike moguće "obići putem liste koja daje detaljan popis svih spomenika ili interaktivne karte", dodajući "kako će se korisniku koji se kreće Gradom na ekranu pojaviti notifikacija o obližnjim spomenicima".

Završila je druga faza obnove Kneževoga dvora te je on od jučer ponovo otvoren za sve posjetitelje. Podsjetimo, obnova je počela 1. prosinca prošle godine, a svim radovima prethodila je i prva faza obnove koja je završena prije godinu dana.

Iz Zavoda za obnovu Dubrovnika, na upit portala Dubrovnikpress.hr, odgovorili su što je u sklopu ove obnove točno urađeno.

TEHNOLOGIJA IZVOĐENJA RADOVA PODRAZUMIJEVA IZUZETNU PRECIZNOST; PREOSTAJE JOŠ JEDNA FAZA

"Tijekom druge faze radova na rekonstrukciji atrija Kneževa dvora u povijesnoj jezgri Dubrovnika, u periodu od 1. prosinca 2016. do 6. lipnja 2017. godine, izvedena je sanacija svih stupova prizemlja što uključuje ugradnju zatega, sanirani su dijelovi stupova na katu na sjevernom pročelju atrija, dovršeni su radovi na krovnoj taraci uključivo s oborinskom odvodnjom, kao i dio preostalih konzervatorsko-restauratorskih radova". - piše u odgovoru Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Inače, iz ZOD-a su naveli kako su u prvoj fazi izvedeni radovi sanacije temelja i podtemeljne zone atrija, gotovo svi radovi na sanaciji krovne tarace i oborinske odvodnje te veliki dio konzervatorsko-restauratorskih radova na prvom katu.

"Treću, ujedno i posljednju fazu radova kojom bi se izveli svi preostali radovi (sanacija ostalih stupova kata – istočno, zapadno i južno pročelje uključivo ugradnju zatega, dovršenje konzervatorsko – restauratorskih radova te popločenje prizemlja), planiramo započeti 1. studenoga 2017." - napomenuli su iz ZOD-a. "Sve faze obnove atrija su izvanredno zahtjevne, respektirajući prvenstveno samu spomeničku vrijednost Kneževa dvora, a također i po tehnologiji izvođenja radova koja se kod nas prvi put primjenjuje na ovakav način. To podrazumijeva izuzetnu preciznost i pažljivo promišljanje svakog detalja, kao i finu prilagodbu tijekom radova ovisno o zatečenom stanju nakon demontaže pojedinih konstruktivnih elemenata atrija." - navodi se u odgovoru.

PAVICA VILAĆ: OVO BI TREBAO BITI UVOD U DUGOROČNO PLANIRANU OBNOVU

Dakako, najveći korisnik Kneževog dvora su Dubrovački muzeji. Njihova ravnateljica Pavica Vilać za portal Dubrovnikpress.hr navela je kako joj je drago da je druga faza radova završena.

- No, prije svega drago mi je da je obnova počela, sad te već 2015. godine. Ona se odvija u fazama, to je odluka Grada Dubrovnika kako bi Dvor u sezoni bio otvoren za posjetitelje, kako Muzeja, pa tako i glazbeno-scenskih nastupa. U svakom slučaju, ovo bi trebao biti uvod u jednu cjelokupnu i dugoročno planiranu obnovu. Knežev dvor nije u najboljem stanju, ovdje je arhitektura koja se puno puta kroz povijest rušila ili je bila oštećena, a na nezgodnom je močvarnom terenu. - kazala je Vilać.
pavicavilacobnova- Rekla bih da je posebno ovaj središnji dio Dvora, fragilan i krhak. Stoga, drago mi je da se radovi odvijaju kako bi zaštitili našu baštinu, kao i da je ova druga faza završena. - napomenula je Pavica Vilać.

Objasnila je kako će se sve djelatnosti Kulturno-povijesnog muzeja ovoga ljeta normalno odvijati, što uključuje, pripomenula je, "i središnji događaj ovoga Muzeja, izložbu posvećenu najvećem hrvatskom renesansnom slikaru Nikoli Božidareviću".

Treba istaknuti i kako će se 30. lipnja, u organizaciji Zavoda za obnovu Dubrovnika, na dubrovačkom Sveučilištu održati i prezentacija projekta Rekonstrukcija atrija Kneževoga dvora.

Petak, 24 Ožujak 2017 20:47

Otvorena izložba fotografija Mata Kaića

Izložba "Mato Kaić – Svjetlopisi pod bosanskim nebom“ otvorena je večeras u Etnografskom muzeju u žitnici Rupe. Radi se o izložbi fotografija Mata Kaića (1885.-1967.), fotoamatera iz Livna. Riječ je o izložbi Franjevačkog muzeja i galerije Gorica – Livno, koja je prvi put javnosti predstavljena javnosti u lipnju 2015. godine u Livnu.

Do tada Kaić je široj javnosti bio nepoznat. Kaićeva kći poklonila je Franjevačkome muzeju i galeriji Gorica – Livno 327 negativa i pozitiva na staklu, među kojima su sačuvana i 33 staklena dijapozitiva u boji , a koji svjedoče o svakidašnjem životu s početka 20. stoljeća u Bosni i Hercegovini, Dalmaciji, ali i dubrovačkog područja.

- Fotografije se uglavnom bave Livnom i livanjskim krajem, njegovim ljudima jer Kaić je fasciniran svojim zavičajem. Kroz prizore iz svakodnevice one plijene emotivnim nabojem, toplinom i poetičnošću. Na izložbi su prezentirane i putopisne fotografije, koje su manje emotivne, a više objektivne. - rekla je ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać.

Više je rekla i Željka Markov, koja je uz Ružicu Barišić autorica izložbe. Rekla je da je posebna čast što izložba gostuje u Dubrovniku.

- Kad je Mato Kaić u mladenačkom zanosu snimao dubrovačke impresije nije promišljao da će se jednog dana one izložiti u Dubrovniku. Tko je bio Mato Kaić? Član ugledne livanjske obitelji Kaić, sin trgovca i načelnika, veliki intelektualac. Kaić je primjer čovjeka koji je iskoristio sve svoje preduvjete za edukaciju i koji je zabilježio u baštinu umjetničku sliku jedne povijesne dionice BiH i Hrvatske. - objasnila je Markov, dodavši kako je Kaićeva fotografija realistična i artistična.

Izložbu je otvorila stručnjakinja za fotografiju, povjesničarka umjetnosti Marija Tonković. Ona je rekla kako je "Kaićeva fotografija dobra", dodavši kako se zapitala "jesu li to autokromovi, prva fotografija u boji", kazavši se da se "pokazalo da su to stvarno autokromovi". Rekla je kako je Kaić iz "malog Livna naručivao materijale iz Beča", ističući kako je njegov rad dragocjen. Objasnila je kako iz Kaićeve fotografije izvire hedonizam.

Inače, dubrovačka kustosica izložbe je Marina Filipović,

Izložba ostaje otvorena do 15. svibnja.

Na sjednici Gradskog vijeća koja će se održati 19. prosinca vijećnici će izabrati, odnosno imenovati  ravnatelje Dubrovačkih muzeja i Umjetničke galerije Dubrovnik. Kako neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr Pavica Vilać bit će ponovno imenovana za ravnateljicu Dubrovačkih muzeja budući da je na natječaju bila jedina kandidatkinja.

No, u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik situacija je drukčija. Naime, na natječaj za ravnatelja Umjetničke galerije Dubrovnik uz Vesnu Delić Gozze prijavilo se još dvoje kandidata, odnosno povjesničar umjetnosti Marin Ivanović, inače kustos pripravnik u Domu Marina Držića i viša kustosica u UGD Rozana Vojvoda.

Iako se Stručno vijeće navodno se još nije sastalo, nakon što je razmotrilo sve tri prijave pristigle na natječaj Upravno vijeće UGD najboljom je jednoglasno podržalo onu Marina Ivanovića.

Inače se već duže vrijeme špekulira kako će upravo Ivanović biti imenovan novim ravnateljem Umjetničke galerije Dubrovnik.

Financijsko izvješće Umjetničke galerije Dubrovnik nedavno je na sjednici Gradskog vijeća dobilo potporu većine. No, još se tijekom rasprave moglo naslutiti da bi Delić Gozze mogla dobiti odbijenicu za još jedan mandat na čelu UGD-a. Tada je Pero Vićan jasno kazao kako je poprilično nezadovoljan njezinim radom u UGD, iako je podržavao njezino imenovanje na čelo te ustanove.

Naime, Vesna Delić Gozze na čelo Umjetničke galerije Dubrovnik imenovana je nakon što je Vijeće s mjesta ravnatelja te ustanove razriješilo Antuna Maračića. Upravo je Vićan tada bio jedan od gorljivih zagovornika Maračićeve smjene, a potom i imenovanja Vesne Delić Gozze za ravnateljicu Umjetničke galerije Dubrovnik.

Delić Gozze je prije imenovanja ravnateljicom UGD ravnala Domom Marina Držića.

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
ciban3
konavle 250

zupa 250

zupanija 250