Utorak, 20 Veljača 2018 14:23

Gospodar obmana

Gradonačelnik Mato Franković kao da je prije konferencije za novinare tijekom koje je predstavio projekt „Respect the City” popio nekoliko šarenih pilula pa ispalio kako se u ovom trenutku projekt golfa na Srđu neće dogoditi, a da će Grad biti gospodar tog prostora. Doduše, dodao je kako je to njegovo osobno mišljenje, a nastavio je kako će u budućnosti Grad biti gospodar prostora na Srđu i tamo isplanirati što želi. Kazao je i kako su pred Gradom dugotrajni pravosudni i arbitražni procesi koji će imati svoje ishode i dati odgovore za postupke nekih prije njih. Na prvu loptu Frankovićeva priča izgleda jednostavna, lako rješiva, no je li baš tako?

Naime, u svijetu biznisa u koji Franković još nije zakoračio, normalno je da investitor, ukoliko se smatra oštećenim pokrene arbitražni postupak, posebice kad je riječ o velikim investicijama, kao što je ona investitora Aarona Frenkela na Srđu. Upravo je to Frenkel i učinio. Početkom rujna 2017. na Međunarodnom sudu za nagodbe i rješavanje ulagačkih sporova u Washingtonu pokrenuo je arbitražni postupak protiv Republike Hrvatske navodno težak 500 milijuna eura.

I sve da Frenkel izgubi arbitražu, što je malo vjerojatno, ali može se dogoditi, zemlja na Srđu i dalje će ostati u njegovu vlasništvu. Frenkel ju je kupio i ne može mu se oduzeti. Može je samo prodati. I sve kad bi je odlučio prodati, tko kaže da bi je prodao Gradu. Naravno, tu je i pitanje kojim bi to novcima Franković otkupio zemljište na Srđu kad bi mu ga Frenkel odlučio prodati.

Dobio ili izgubio arbitražu, kako god, profitirat će Frenkel. Ukoliko dobije arbitražu bit će teži za 500 milijuna eura, a ostat će mu i zemljište koje je otkupio za realizaciju golf resorta na Srđu kao i projket. To će dakle zemljište i projekt ostati u njegovu vlasništvu i u slučaju da izgubi arbitražu. U krajnjem slučaju Frenkel prodajom zemljišta na Srđu nekom drugom investitoru koji će se kad tad pojaviti s projektom sličnim Frenkelovu, može samo profitirati. Franković i ostale političke strukture Srđ će samo gledati odozdo ili će u krajnjem slučaju nekom drugom investitoru prekrajati prostorne planove i donositi odluke njemu u korist u predstavničkim tijelima. Kao što su to do nedavno radili za Frenkela. Kad zatreba popit će i pokoju šarenu pilulu, ako ništa drugo da sami sebe barem nakratko zavaraju.

Grad može biti gospodar zemljišta na Srđu jedino ako izbroji milijune eura od kojih boli glava, možda se to i dogodi, ali kako je malo vjerojatno Franković neće ostati ništa drugo nego gospodar obmana.

Polazimo od toga da je sve uredno, a ako netko misli da nešto nije ispravno, uvijek se može ponovo potužiti sudu, rekao je župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić za portal Dubrovnikpress.hr na temu izdavanja lokacijske dozvole za projekt golfa na Srđu.

Dakle, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdalo je 12. listopada 2015. godine lokacijsku dozvolu za projekt golfa na Srđu podnositelju zahtjeva tvrtki Razvoj Golf u vrijeme kada je Vlada bila tehnička.

No, na Upravnom sudu u Splitu u veljači 2017. godine poništena je lokacijska dozvola za projekt golfa na Srđu, nakon što je u rujnu prošle godine "srušena" Studija utjecaja na okoliš za taj projekt, a na tužbu koju su 2013. godine podnijele Zelena akcija, Udruženje hrvatskih arhitekata i građanska inicijativa Srđ je naš.

- Očito je investitor zatražio novu Studiju utjecaja na okoliš, postupivši po odluci Suda. Sad je ona potvrđena, a shodno tome zatražena je lokacijska dozvolu koja je izdana. Pravo svakoga je da provjerava zakonitost lokacijske dozvole. Ako je netko želi osporavati, može je osporavati. Zna se na koji način. - rekao je župan Dobroslavić.

Prokomentirao je navode kako je država "pogurala" lokacijsku dozvolu zbog toga što su Razvoj Golf d.o.o i Elitech predali Međunarodnom sudu za rješavanje ulagačkih sporova zahtjev za pokretanje arbitražnog postupka protiv Republike Hrvatske. Vrijednost tužbe procjenjuje se na 500 milijuna eura.
- Što se tiče arbitraže, mogu ponoviti što sam rekao. Ona je po meni nekorektna i začudila me je. Vjerujem da za nju nema nikakvog temelja. Ne dolazi u obzir da država plati nekome 500 milijuna eura za bilo što. Ta tužba nije utemeljena i ona ne smije biti pritisak na bilo koje organe u Republici Hrvatskoj. Niti lokalno, regionalno ili na državnoj razini. A tako niti na sudove. - dodao je župan Dobroslavić.

- Mi smo legalisti i poštujemo ono što donesu mjerodavni organi. Dakle, ponovila se procedura oko lokacijske dozvole, ona je izdana, može se sukladno istoj raditi. Što se tiče investicije, naravno da smo za to da svaka investicija napreduje sukladno županijskim poslovnim planovima i zakonima RH. To želimo i ovoj investiciji. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.

Na prijedlog gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića, odnosno prema njegovu zaključku koje bi danas trebalo izglasati Gradsko vijeće, Excelsa nekretnine dobit će koncesiju za žičaru na razdoblje od čak 50 godina. Prethodno bi Gradsko vijeće, po istoj temi trebalo izglasati zaključak po kojem se ukida odluka o dodijeli koncesije iz siječnja ove godine, a koja je Excelsi odobrena na rok od deset godina.

Excelsa nekretnine naime nisu željele potpisati ugovor za koncesiju na deset godina, a u pregovorima koje je u međuvremenu vodio novi gradonačelnik Mato Franković s predstavnicima Excelsa nekretnina, prvi čovjek Grada od vuka, koji je govorio kako neće popustiti, pretvorio se u janje te „uspio“ ispregovarati da sve bude po želji koncesionara.

Tako će Excelsa, izglasa li se to na Gradskom vijeću, dobiti koncesiju za žičaru na razdoblje od 50 godina uz 12 tisuća kuna fiksne naknade godišnje i 15 posto od prihoda od svake prodane karte.

A aktima koji idu na gradsko vijeće ne spominju se dugovanja Excelsa nekretnina u iznosu od gotovo 18 milijuna kuna koliko je najmanje trebalo biti uplaćeno u proračun kroz 2016. I 2017. godinu prema financijskim izvješćima same Excelse. Znači li to da Franković Excelsi namjerava oprostiti i otpisati ta dugovanja trebalo bi biti poznato danas na sjednici.

Franković je kako Dubrovnikpress.hr doznaje, danas informirao dio vijećnika kako retrogradna obaveza ne može biti uvrštena u sami ugovor. No, zašto onda u financijskim izvješćima Excelse pstoje dugovanja prema Gradu Dubrovniku.

Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić koji je započeo i vodio pregovore s Excelsa nekretninama, prethodno proguravši zakon po kojem sav prihod od koncesije pripada gradu umjesto da se dijeli na grad, županiju i državu, pojašnjava kako prvenstveno nije riječ o retrogradnoj obvezi.

- Dogovor o koncesiji za žičaru o postotku, godinama trajanja i posebnim uvjetima za Dubrovčane i stanovnike Bosanke postignut je na zajedničkom sastanku u Vladi i Ministarstvu prometa na kojem su bili ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić sa suradnicima i vlasnik Excelsa nekretnina Davor Lukšić s Antom Ruskovićem i ja ispred Grada Dubrovnika. Iako sam ja tražio 24 posto od prihoda, a Excelsa nudila 5-6 posto, znajući da je tih 24 nemoguće ostvariti ministar je iznio kompromisni prijedlog da bude 15 posto i da koncesija vrijedi 50 godina. Tih 15 posto u cijelosti pripada Gradu, a ne dijeli se na županiju i državu čime je zapravo tih 15 posto znatno više od 24 posto kad bi se dijelilo na druge javne subjekte što smo zakonom izbjegli. – priča Vlahušić i dalje pojašnjva zbog čega je Excelsa obvezna uplatiti dugovanje:

- Kako je uvjet za normalno, redovito poslovanje godišnja obnova dozvole za rad žičare, koju izdaje Ministarstvo prometa, a jedan od preduvjeta za dozvolu je taj da su riješeni svi ostali preduvjeti što podrazumijeva i koncesiju, tada su gospoda Lukšić i Rusković, s čime smo se usuglasili ministar i ja, predložili da se nastave pregovori, koji su zbog zahtjevnih tehničkih detalja mogli potrajati, a da Grad ne bi bio oštećen, na zajednički zaključak je bio, što su Lukšić i Rusković prihvatili, da će Excelsa prihvaitit obvezu o 8. srpnja 2015. obračunavati naknadu od 15 posto i da će uplatiti tu obvezu do onog dana dok se ne potpiše ugovor. - kaže Vlahušić.

- To je trebao biti dobrovoljan čin o čemu postoje javni zapisnik i javne objave. No, kada je Excelsa dala zahtjev za koncesiju tada se i u pisanom postupku obvezala da ukoliko koncesija bude na 50 godina, uz 15 posto Gradu od prihoda, da će platiti sve te obveze i uvesti povoljne uvjete za građane. Ovo drugo su ispoštovali, a ono prvo Franković zaboravlja iako postoji i dokumentacija i sastanci i zapisnici i pisani dokumenti koji govore kako sastavni dio ugovora mora biti obveza koja je dogovorena i usuglašena. Stoga nije riječ o nikakvoj retrogradnoj primjeni. – zaključio je Vlahušić.

Novi predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač uputio je i prvo priopćenje za javnost nakon što je izabran za predsjednika. U nesuvislom priopćenju u kojem zapravo ne govori ništa, Barač je pokušao nešto reći o golfu, ali ne zna ni on sam što je zapravo želio kazati.

Priopćenje tako počinje time da SDP i Barač u svezi s investicijom Sportsko-rekreacijskog centra s golf igralištem Srđ i koncesijom na tvrđavi Imperijal mogu "izraziti zabrinutost radi načina dosadašnjeg postupanja u izdavanju potrebnih dozvola za građenje, postupcima donošenja prostorno-planskih dokumenata kao i ponašanja investitora, Dubrovačko neretvanske županije i Grada Dubrovnika u svezi obveza nastalih sukladno Ugovoru o koncesiji iz 2009. godine".
Osim što danas nema nikakvog povoda za ovakvo priopćenje pa je povod samo taj da eto Barač na ovaj način pokušao uzeti malo medijskog prostora, to što je napisao bilo bi sasvim u redu da Barač već u sljedećoj rečenici ne pokazuje elementarno neznanje ili se samo pravi neznalica u svrhu populizma.

Tako on piše: "Smatramo da je trošak komunalnog opremanja građevinskih parcela, koje je u svrhu ishođenja odgovarajućih dozvola od strane investitora sukladno zakonskim odredbama obvezan izvršiti Grad Dubrovnik, u ovom trenutku preveliko financijsko i upravljačko opterećenje s obzirom da imamo važnije prioritete u rješavanju komunalno – stambenih problema od interesa građana. Mišljenja smo kako je trenutna obvezna investicija u ovom obliku nepotrebna i štetna za građane grada Dubrovnika."

Nije jasno kako to Barač misli zaobići zakonske obveze Grada Dubrovnika, koje uostalom i sam spominje, jer ako je nešto zakonom propisano, u ovom slučaju ulaganje sredstava uplaćenih za komunalne obveze na područje gdje su i uplaćene, onda zakon valjda treba i poštovati. Mogao je Barač na drugi način izraziti potpuno legitimno neslaganje s projektom na Srđu, ali izabaro je ono što će narodu lijepo zvučati.

Kad Barač napiše i kako pokretanje arbitraže od strane investitora smatra "štetnim pritiskom na tijela RH koja su nadležna u rješavanju potrebnih akata za gradnju", to narodu također lijepo zvuči, jer mrski investitor je, zamislimo samo to, pokušao sebe zaštiti i kao tužibaba jadnu nam poštenu državu stavio pred međunarodnu arbitražu.

I nakon tog silnog suprostavljanja investiciji Barač ipak smogne snage ne bi li ostao "neutralan" pa napiše: "Ističemo kako su svi investitori i projekti dobrodošli uz uvjet da su ispoštovane zakonom propisane procedure i obveze te, najbitnije, uvažavajući društveno-socijalni i gospodarski prosperitet građana Grada Dubrovnika."

I onda ostaje pitanje, kako se to u ovom dijelu priopćenja Barač poziva na zakone, a u prvom dijelu priopćenja je za, amo blago kazati, zaobilaženje zakona?! Dakle, u prokušanoj maniri hrvatskih političara Barač bi poštivao zakon kad to njemu odgovara, a kad ne odgovara onda - jebo zakon.

Vrhunac je ipak kraj priopćenja u kojem novoizabrani predsjednik dubrovačkog SDP-a piše: "Detaljnije očitovanje u svezi sa navedenim projektom izdati ćemo kada dobijemo sve potrebne informacije od nadležnih službi Grada Dubrovnika." Pa ako se dosad nije upoznao s projektom i svim problemima, kako problemima investitora, tako i problemima Grada i razlozima neslaganja dijela građana s projektom, nije jasno gdje je bio i što je radio svih ovih godina smatra li sebe ozbiljnim političarom ili ako barem pretendrira to biti.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković boravi danas u Dubrovniku povodom Dana dubrovačkih branitelja, a u pratnji župana Nikole Dobroslavića te gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića i drugih suradnika premijer je kod Križa na Srđu položio vijenac te zapalio svijeću u spomen na poginule branitelje u Domovinskom ratu.

Nakon toga obišao je Muzej Domovinskog rata uz stručno vodstvo ravnateljice Varine Jurice Turk, a potom i održao sastanak s predstavnicima udruga iz Domovinskog rata Grada Dubrovnika.

- Došli smo ovdje na Srđ dan uoči Dana dubrovačkih branitelja odati počast poginulim hrvatskim braniteljima, onima koji su u najtežim trenutcima 1991. godine u vrijeme Domovinskog rata branili Grad, branili jug Hrvatske, branili hrvatsku slobodu. Prije nekoliko dana usvojili smo u Hrvatskom saboru i novi Zakon o pravima hrvatskih branitelja i obitelji hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Vjerujem da je to vrlo snažna i vrlo čvrsta poruka Vlade kako želimo regulirati sva pitanja na cjelovit, dugoročan i financijski izdrživ način. Na taj način poslali smo poruku dostojanstva Domovinskog rata i trajnoga poštovanja prema onima koji su dali najviše za Hrvatsku. - rekao je premijer Plenković.

Župan Dobroslavić rekao je uoči sastanka kako je cijela županija ponosna na sutrašnji Dan dubrovačkih branitelja.

- Sutra obilježavamo važan događaj na koji smo ponosni, a to je obrana našeg grada 1991. godine. Ponosni smo na to da su naši branitelji pokazali zajedništvo u tim trenutcima. Ponosni smo na naše brigade, ali bez drugih, a tu posebno mislim na 1. i 4. brigadu teško je zamisliti da bi Dubrovnik bio oslobođen. Čestitam braniteljima njihov dan i čestima blagdan svetog Nikole. - rekao je župan Dobroslavić.

U premijerovoj pratnji su među ostalim bili potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas te državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić.

DPP

Sudac John Y. Gotanda vodit će arbitražni postupak protiv Republike Hrvatske zbog projekta golfa na Srđu. Naime, Razvoj Golf d.o.o i Elitech predali su 6. rujna Međunarodnom sudu za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) sa sjedištem u Washingtonu zahtjev za pokretanje arbitražnog postupka protiv Republike Hrvatske. Vrijednost tužbe procijenjuje se na 500 milijuna eura. U projekt je dosad uloženo oko 130 milijuna eura.

Sudac Gotanda inače je predsjednik Hawaii Pacific Universitya te ga se smatra jednim od vodećih svjetskih autoriteta u povredi međunarodnog prava.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdalo je 12. listopada 2015. godine lokacijsku dozvolu za projekt golfa na Srđu podnositelju zahtjeva tvrtki Razvoj Golf u vrijeme kada je Vlada bila tehnička.

Dozvola je postala izvršna 23. listopada, a uključivala je izgradnju sportsko-rekreacijskog centra s golf igralištem (18+9 rupa), izgradnju vodoopskrbnog sustava (cjevovod i objekti) te rekonstrukciju javne prometnice od Jadranske magistrale (D8) do Bosanke.

Kako stoji u lokacijskoj dozvoli, tvrtka Razvoj Golf zahtjev je podnijela 31. srpnja 2015. godine, a između ostalog je utvrđeno kako se planirani zahvat provodi u skladu sa županijskim prostornim planom, PPU-om i GUP-om Grada Dubrovnika, kao i UPU-om Sportsko-rekreacijskog centra s golf igralištem i turističkim zonama Bosanka sjever i Bosanka jug.

No, na Upravnom sudu u Splitu u veljači ove godine poništena je lokacijska dozvola za projekt golfa na Srđu, nakon što je u rujnu prošle godine "srušena" Studija utjecaja na okoliš za taj projekt, a na tužbu koju su 2013. godine podnijele Zelena akcija, Udruženje hrvatskih arhitekata i građanska inicijativa Srđ je naš.

Iz tvrtke Razvoj golf odnosno investitori u projekt golfa na Srđu Maja Brinar i njezin suprug, izraelski ulagač Aaron Frenkel, već su najavljivali mogućnost tužbe zbog tog projekta poručujući da ni nakon deset godina i uloženih 130 milijuna eura ne mogu pokrenuti projekt golfa na Srđu.

Petak, 06 Listopad 2017 19:15

Izbio požar na Srđu

Desetak minuta prije 19 sati izbio je šumski požar na Srđu. Kako su objavili iz JVP Dubrovački vatrogasci požar je izbio ispod skretanja za Bosanku prema Zlatnom potoku.

Na terenu su, izvješćuju iz JVP Dubrovački vatrogasci, tri vozila i pet vatrogasaca.

Požar je lokaliziran već u 19.07 sati, a izgorjela površina, navode iz JVP, je 50X15 metara.

D.M.

Izložba „Zoran Filipović 1991.“, autora Zorana Filipovića, istaknutog hrvatskog fotografa, pisca i dizajnera bit će otvorena u tvrđavi Imperijal na Srđu u petak, 4. kolovoza u 20 sati, povodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.

Realizirana je kao četvrta tematska izložba u sklopu muzejskog projekta "Hrvatska ratna fotografija", koji je Muzej Domovinskog rata pokrenuo 2013. godine.

Sadržaj ove izložbe čine od autora odabrane fotografije koje su nastale tijekom 1991. godine, kad neumorno obilazi sve najteže hrvatske bojišnice. Zahvaljujući iskazanom fotografskom umijeću, hrabrosti i etičnosti ubrzo stječe povjerenje najšire svjetske javnosti, kao vjerodostojan svjedok istine o prljavom osvajačkom ratu koji se vodi protiv hrvatskog naroda.  

Izložene fotografije Zoran Filipović slaže kronološki i tematski prema vremenu i mjestu nastanka, što gledatelju omogućuje cjelovitiji uvid i razumijevanje hrvatske ratne stvarnosti 1991. godine.

Jedan je od rijetkih fotografa koji je kroz brojne objavljene knjige, a posebno dnevničkim zapisima, pisanom riječju obogatio svoje vizualno stvaralaštvo. Stoga će njegovo jedinstveno svjedočanstvo, za sve one koji se žele znanstveno i stručno baviti proučavanjem Domovinskog rata, ostati neiscrpno i nezaobilazno vrelo podataka i spoznaja.  

Prkoseći agresoru, Zoran Filipović se 1991. godine u dva navrata uspio probiti u potpuno okruženi Dubrovnik. U vremenu njegovog prvog boravka, od 22. listopada do 1. studenoga 1991.,Grad i njegovi branitelji trpe dotad najžešće napade agresora. Branitelji su primorani napustiti Župu dubrovačku i Brgat, a neprijatelj izbija na same prilaze Gradu. Svojom kamerom svjedočio je o razaranju zaštićene povijesne jezgre, stradanju stanovnika, pogibiji Miljenka Bratoša, tvorca obrane Dubrovnika, ultimatumu tzv. JNA u kome traži predaju Grada, te dolasku Konvoja „Libertas“.

Prigodom njegovog drugog dolaska u Dubrovnik, 20. studenoga 1991., mogao je samo zabilježiti strašne posljedice najdužeg i najrazornijeg napada na uže gradsko područje: uništene kulturne spomenike, hotele, izgorjele i potopljene brodove ili djelovanje predstavnika UNICEF-a Staffana de Misture i francuskog ministra Bernarda Kouchnera u Gradu.

Samo manji broj odabranih potresnih fotografija Zorana Filipovića o stradanju Dubrovnika, koje su putem medija stigle do najšire svjetske javnosti, mogao je biti uvršten u izložbu „1991.“.  Stoga posebnu zahvalnost dugujemo autoru što je postav izložen u muzejskim prostorima tvrđave Imperijal- simbola herojske obrane Grada, obogatio multimedijalnom prezentacijom dijela do sada neizlagane građe snimljene 1991. na dubrovačkom ratištu.    

Izložba će biti otvorena od 4. kolovoza do 15. rujna 2017.

DPP

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković i ministar branitelja Tomo Medved, danas, u Muzeju Domovinskog rata na Srđu, potpisali su Sporazum o međusobnim pravima i obvezama između Ministarstva i Grada u projektu izgradnje dvije stambene zgrade u Mokošici s ukupno 108 stanova za branitelje - stradalnike iz Domovinskog rata. Sporazumom, temeljenom na već prethodno donesenom zaključku Gradskog vijeća, definirana je obveza Grada Dubrovnika da, zbog ograničenih sredstava državnog proračuna, pomogne u izgradnji stanova iznosom od 100 tisuća kuna po stambenoj jedinici. Radi se o ukupnom iznosu od 10,8 milijuna kuna.

- Današnji dan iznimno je važan za Grad Dubrovnik i za dubrovačke branitelje. Naime, ovim sporazumom Grad je postao partner u realizaciji izgradnje 108 stanova za branitelje Grada Dubrovnika. Rok izgradnje je tri godine i vjerujem kako ćemo onda moći reći da smo ispunili jednu od iznimno važnih zadaća, a to je zbrinjavanje većine dubrovačkih branitelja. - rekao je Franković.

- Sljedeći korak je Nuncijata. Kad riješimo taj problem moći ćemo reći da smo se iskupili svima onima za koje nismo osigurali stambeno pitanje posljednjih dvadesetak godina. - objasnio je Franković.

Ministar Medved naznačio je kako je ukupna vrijednost projekta 57 milijuna kuna.

- Treba reći i kako se Grad obvezao i u potpunosti snositi troškove komunalnog opremanja i komunalnog doprinosa za izgradnju zgrada. Kroz ovaj program riješit ćemo stambeno pitanje najvećeg dijela stradalnika Domovinskog rata, a i veliki dio njih s područja županije. Ovaj program Ministarstvo provodi upravo kako bi se poboljšala kvaliteta življenja naših branitelja. - naglasio je Medved.

Stanovi će biti dodijeljeni stradalnicima iz Domovinskog rata s područja Grada Dubrovnika koji su podnijeli zahtjev za stambeno zbrinjavanje, odnosno koji su u trenutku završetka izgradnje uvršteni na važeću listu prvenstva i za koje je u provedenom upravnom postupku utvrđeno da ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje sukladno Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Inače, prije potpisivanja, gradonačelnik Franković i ministar Medved zapalili su svijeću pored Spomen križa na Srđu.

Vijećnik Mosta Marko Giljača na današnjoj sjednici Županijske skupštine pitao je župana Dobroslavića hoće li na dnevni red Županijske skupštine uvrstiti točku smanjenja obuhvata kompleksa golfa na Srđu s 310 na 100 hekatara sukladno s pravomoćnom odlukom Visokog upravnog suda u Splitu. Također, zanimalo ga je i "je li ikada nakon 2006. godine obuhvat projekta bio predmetom Odluke izmjena i dopuna Županijskog prostornog plana.

- Tema je to kroz koju su građani Dubrovnika pokazali veliki interes. To je tema koja je podignuta na nacionalnu razinu. Molio bih da ne ignorirate glas građana i da stavite ovu točku na Županijsku skupštinu kako bi mogli donijeti tu odluku. Projekt je loš za Dubrovnik iz ekonomskih, ali i ekoloških razloga i građani imaju pravo čuti argumente za i protiv. Izjavili ste da nemaju ovlasti odlučivati o smanjenju obuhvata niti ministar niti župan nego Županijska skupština. Molim vas da na sljedećoj sjednici stavite na dnevni red tu točku kako nad projektom ne bi stajala sjena koju je potezom pera donio povjerenik Vlade RH Želimir Bosnić 2006. godine. - rekao je Giljača.

Podsjetimo, upravo je Bosnić donio prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, a uz koji je obuhvat golfa na Srđu proširio sa 100 na 310 hekatara, a što je ukinuo Visoki upravni sud u Splitu. Župan Dobroslavić je rekao kako su i na referendumu mnogi Dubrovčani rekli što misle o tome projektu, a što "DNŽ daje smjernicu kako postupati". Ipak, dodao je kako "u Županiji se mora djelovati sukladno zakonu".

- Javna rasprava o izmjenama Prostornog plana je završila, u tijeku je sumiranje te će određeni prijedlozi doći na ovu Skupštinu. Doći će na dnevni red izmjene i dopune Županijskog prostornog plana. Odluka suda je obvezala Županiju na određena postupanja. Mi smo postupili po toj odluci, više daljnjih postupanja nema, ali ima daljnje rasprave je li to dobro rješenje. - objasnio je župan Dobroslavić, dodajući "kako će se Županija postaviti odgovorno prema problematici".

Stranica 1 od 3

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250