U i nad podmorskim livadama, poslije kamenitog, ribama najbogatijeg dna, lakše i znatno uspješnije nego s obale, o čemu smo pisali prošli petak OVDJE, udicom se lovi iz plovila, čak i u plićacima dohvatljivim s obale.

Loviti je moguće svim načinima, ovisno o dubini i ciljanoj lovini. Najčešće se to zbog velike učinkovitosti radi spustcem, bulentinom, iz usidrenog plovila, najbolje tamo gdje se iz livade uzdiže pokoja kamena gromada ili je dno djelomično neobraslo. Pribor se može spustiti na razne dubine, čak do sredine vodenog stupa, ali je ipak najbolje od dna do malo iznad livade.

Većina riba koje se obitavaju u podmorskim livadama hrane se između korijena i listova trave. Njih je najbolje loviti priborom spuštenim na dno. Za svaštarski ribolov svih vrsta, osobito na „bilajki“ - golom dnu unutar livade, najprikladniji je klasični završnjak (crtež broj 1) s olovnicom na kraju te tri priveza. Kompletirati se može i bez vrtilica na spojevima.
ribbultr1Osnova mu može biti debela tek 0,20 do 0,25 mm, jer nema opasnosti od zapinjanja pribora. Zbog istog razloga i na kalem role može se namotati toliko debeli najlon, a ako se mota PE višenitka, dovoljna je ona promjera 0,15 mm. U tom slučaju predvez obvezno treba biti od elastičnog najlona kako bi amortizirao iznenadne jake udarce.

Privezi, prame, primule trebaju biti još tanji i ne osobito dugi. Na njih valja vezati udice širine luka 7 do 12 mm. Vrsta udice nije osobito važna, ali je ipak najbolje koristiti one oblika „Crystal“, koje su inače najbolje rješenje za svaštarski ribolov blizu obale.

Za dubine lova do 30 m, na kojima se najčešće lovi, ovisno o jačini kurenta, olovnica, obvezno ovalna, može biti teška 30 do 70 grama.

Visina trave može biti i preko jednog metra. Kako bi se u takvoj situaciji udice držale u krošnji ili neposredno iznad trave, a olovnica ležala na dnu, završnjak mora biti dovoljno dugačak. Najbolje je opisanom klasičnom završnjaku pridodati produžetak (a). On na oba kraja treba imati petlju ili kopču za brzu montažu. Dužina mu može biti između pola i dva metra, ovisno o visini trave.

Ribe koje se zadržavaju manje više poviše livada, poput gira, modraka, bukvi i ukjata, bolje je loviti priborom koji se ne spušta na dno. Završnjak, sistem takvog pribora, prikazan crtežom broj 2, mora biti vrlo dugačak, jer je dugačak i vodeni stup u kojemu je riba. Zbog istog razloga i privezi na njemu moraju biti duži, do oko pola, čak i do jednog metra, u slučaju kad riba mamac uzima oprezno.
ribbultr2Kako nemaju gdje zapeti, privezi mogu biti vrlo tanki, čak od samo 0,12- 0,14 mm debele, najbolje FC strune, što je često presudno za lov opreznih riba. Praksa je pokazala da je na završnjak najbolje postaviti tek dva priveza, a zbog navedenog razloga jedan od njih može biti postavljen ispod olovnice, koja treba biti što lakša, tek toliko da pribor drži okomitim.

Svaštarsko kančarenje u i nad podmorskim livadama može obavljati „preko prsta“, ali i štap bilo koje dužine. Međutim, prednost treba dati dužima, do 3,5 metra, jer se s njima može pretražiti veće područje bez premještanja plovila. Štap treba biti vrlo brze akcije, ali i iznimno osjetljivog vrha, kako bi reagirao i na najmanji dodir. Na njega je dovoljno postaviti malu ili srednje veliku rolu. Ukoliko se njen kalem puni PE višenitkom, dobro je koristiti nešto mekši štap, primjerice akcije B, koji će zajedno s najlonskim završnjakom kompenzirati njezinu neelastičnost. Osnovna struna obvezno mora završavati vrtilicom, a poželjno je i kopčom kako bi se brzo i lako mogli mijenjati završnjaci prilagođeni vrsti lovine, odnosno dubini lova.

Podmorske livade nisu ubilježene na nautičkim kartama pa ih oni koji žele ribariti na njima i iznad njih, moraju tražiti uz pomoć drugih sredstava. U plićaku ih je lako vidjeti, dok se na većim dubinama manifestiraju kao manje ili veće tamno zeleno - plave površine.

Pozicije dubljih livada nekada su se pronalazile isključivo sondom, najčešće olovnom. Ona pri padu na takav teren proizvodi mekan i tup udarac, „puzi“ po travi, a na struni koja je nosi direktno se osjeća struganje vlasi trave. Sidro, pak, čupa korijen ili kida listove trave.

Najlakši način pronalaženja podmorskih livada je pomoću elektroničkog dubinomjera. Trava raste na relativno ravnom dnu, pa je takva i crta odraza signala na ekranu dubinomjera. Zapravo, radi se o dvije crte. Gornja je tanja i označava vrhove trave, a donja i deblja prikazuje liniju dna. Između je čist pojas visok koliko i trava. Taj pojas je veoma blijed, jer trava upija i usporava signal dubinomjera. Što je veća dubina to je taj pojas svjetliji, odnosno signal se od livade sporije vraća.

Ukoliko se nema elektronički dubinomjer, debljina travnatog pokrova može se izmjeriti tako da se iščupa list trave. To je najlakše uraditi olovnim lignjarićem, „peškafondom“.

Petak, 10 Kolovoz 2018 14:04

Ribolov s obale u podmorskoj livadi

Po bogatstvu ribljeg svijeta odmah iza kamenitih su travom obrasla dna. U podmorskim livadama i poviše njih udicom se mogu loviti brojne ribe poput arbuna, bukve, svih girovki, kneza (vldike) i ostalih usnača, kanjca, pijerke, salpe (sope), špara, ukjate… Tu se rado zadržavaju i cjenjenije ribe poput kantora, kavale, brancina (smuduta), pica, šarga (sarka), orade (ovrate), zubaca…

Unatoč tome, većina sportsko - rekreativnih udičara izbjegava loviti na tim terenima. Naime, ponuđeni priborom kompletiranim na klasični način, mamci u njima najčešće ostaju nevidljivi za većinu riba ili ih brzo ogole sitne koje tu obitavaju. To osobito vrijedi za lov s obale. Međutim, polaganjem mamca na čiste predjele unutar ili tik uz livade, može se ostvariti iznimno dobar ulov, čak i najcjenjenijih riba poput brancina i orade. Osim toga, uz neznatne preinake pribora, uspješno se može loviti i u livadama, a odlični rezultati se mogu postići i poviše njih, u gornjim slojevima mora.

Na podmorskim livadama ometcem je najbolje loviti s isturenih mjesta poput rtova i izlaza iz uvala. S takvih se pozicija pretežito love špar, pijerka, knez te sve druge usnače, a nešto rjeđe fratar i pic. Poviše livada najčešći plijen su sve girovke, bukva, ukjate…

Ometcem klasične konstrukcije, s kliznom ili olovnicom na kraju, zadovoljavajući ulovi se mogu postići samo u niskoj te rijetkoj travi. U višoj i gušćoj samo ako se mamci ponude dalje od dna, poviše livade. To se postiže završnjakom koji ima nešto duže plutajuće priveze, prame. Da bi privez plutao, na njega treba postaviti plovak, poznat kao „pop- up“. Zapravo, najbolje je postaviti dva, jedan uz vrtilicu na kraju osnovne strune, a drugi malo poviše udice. Veličinu, odnosno uzgonu moć „pop-up“ perlice treba odabrati tako da nakon polaganja pribora mamac stalno stoji na istom rastojanju od dna, najbolje na vrhu livade.
img184ribP729124Osim toga, kao što je prikazano prvim crtežom, umjesto klasične klizne, na pribor treba postavit dugačku olovnicu, poznatu kao „tirolsko drvce“, teško tek toliko da pribor drži na dnu. Ono u moru stoji skoro okomito i tako podiže pribor poviše dna.
img185rbZa lov u gornjim slojevima livade te neposredno poviše nje završnjak je bolje kompletirati na način prikazan drugim crtežom, s olovnicom na kraju. On je nešto kompliciraniji za izradu jer ga čine tri priveza. Osim uz udice na njima, „pop-up“ treba postaviti i na kraj osnovne strune poviše vrtilice s kopčom. Od mogućeg klizanja osigurava se lažnim čvorom. Uloga tog plutnjaka je omogućiti vrtilici i kopči da lebde, ali i spriječiti njihov udar u vršni provodnik na štapu pri namotavanju strune.

A štap, bez ili, bolje, s rolom, znatno pridonosi lakšem i uspješnijem ribolovu ometcem na podmorskoj livadi. Što je duži, to bolje.

Za razliku od drugih vrsta, dna prekrivena podmorskim livadama nisu ubilježena na nautičkim kartama. Zato ih oni koji žele ribariti na njima i iznad njih, moraju tražiti uz pomoć drugih sredstava. U plićaku ih je lako vidjeti, dok se na nešto većim dubinama manifestiraju kao manje ili veće tamno zeleno - plave površine. Siguran znak da je uz obalu podmorska livada jest naplavina iščupane trave, čija debljina odaje koliko je podmorska livada velika.

MORSKA PLUĆA

Na jadranskim podmorskim livadama osim brojnih vrSta algi žive i biljke cvjetnice: morska trava (posidonija, voga), morska svilina, patuljasta svilina i čvorasta morska resa.

Najznačajnija i najrasprostranjenija u Jadranskom moru je morska trava (Posidonia oceanica), u narodu još nazvana posidonija, lažina, maha, maža, purala, purić, voga…
Na mjestima velike slanosti raste na sedimentnom, dnu sastavljenom od pijeska, mulja i šljunka do dubina do kojih dopiru sunčeve zrake, do oko 50 metara. Najbrojnije i najveće njene livade su između jednog i 30 metara dubine. Iz jakog korijena raste joj pet do osam trakastih tamnozelenih listova širine do 10 mm, brzinom od samo jednog centimetra godišnje, pa joj je za dostizanje maksimalne dužine od 140 centimetara potrebno skoro stoljeće i pol! Zato je zakonom zaštićena, ne smije se čupati.
DSC04110lazinaPosidonija cvjeta tijekom proljeća, a iz cvjeta se razvija plod koji se u jesen može naći na obali u naplavinama njezinog otpalog lišća. Plod nalikuje maslini, zbog čega tu travu ponegdje i nazivaju morskom maslinom.

Zostera marina ili morska svilina ima tamnozelene listove dugačke 30- 100 centimetara i široke 3- 9 milimetara. Preferira osvijetljena staništa pa tako raste pretežno na dubinama od 1 do 15 metara.

Zostera noltii ili patuljasta svilina raste u plitkim lagunama, a često se može pronaći na obali za vrijeme velike oseke. Listovi su joj od svjetlo do tamnozelene boje, vrlo su uski, a dužina im je od 5 do 30 centimetara.

Cymodocea nodosa ili čvorasta morska resa ima 15 do 40 cm dugačke te 3-4 mm široke listove, svjetlo do tamnozelene boje. Preferira staništa kao i posidonija, ali od nje bolje podnosi zagađenje, veću količinu organskih tvari i manju količinu svjetla. Zato malo pa pomalo zauzima staništa posidonije.

Morske cvjetnice imaju jako bitnu ulogu u morskom ekosustavu, ali i u našim životima. Tome svjedoči i doista nevjerojatan podatak da morske trave pretvara pet puta više ugljičnog dioksida u kisik putem fotosinteze, nego ista površina amazonske tropske šume! Jedan četvorni metar posidonije dnevno proizvede oko 14 litara kisika. Zato morske livade mnogi nazivaju plućima mora.

Nažalost, morske cvjetnice su jako osjetljive biljke koje veoma sporo rastu, podložne su utjecaju zagađivala, klimatskim promjenama te plovilima koji prilikom sidrenja razaraju njihova staništa. Ako ne postanemo svjesni važnosti ovih biljaka i ne poduzmemo potrebne mjere da bismo iz zaštitili, morske cvjetnice bi mogle nestati već za 50 godina!

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250