Nikolina Metković

DUSTRA kao stranka, koja je ušla u koaliciju s HDZ-om, završit će kao i HNS, dakle neće je biti, rekao je nekadašnji dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić povodom reakcije Željka Raguža, koji je nastavno na riječi Rikarda Rossettija kazao kako "DUSTRA podržava Mata Frankovića" o čemu možete čitati OVDJE. Podsjetimo, Rosseti je napisao da bi Vlahušić "možda i sad bio gradonačelnik da se nije dodirnuo u novac koji je vodstvo DPDS-a zarađivalo na zidinama".

- Bez obzira, bilo državna ili lokalna razina, svaka stranka koja je ušla u koaliciju s HDZ-om, taj isti HDZ ju je prožvakao i ispljunuo. Tako i DUSTRA, danas politički mrtvac, ima 0,1 posto šanse za politički opstanak. - rekao je Vlahušić.

Dotaknuo se i novog Raguževog posla.

- A što se tiče Raguževog posla u Luci, i to je priča za sebe, jer od tamo Mato Franković želi otjerati kruzere. Evo jučer je objavljena vijest kako Turska plaća 30 eura po glavi putnika za dolazak kruzera. Evo, Zadar kojemu je država izgradila luku, učinit će sve da privuče kruzere. Dat će im sve moguće pogodnosti. Kotor također čini to isto, daje enormne popuste kako bi dobio kruzere. Split se tuče za kruzing turizam! Pula želi graditi luku za kruzere kako bi brodovi iz Venecije pristajali u Pulu. Ali, eto jedan jedini čovjek na Mediteranu kaže kako kruzeri Dubrovniku ne trebaju. Pa kad kruzeri Dubrovniku ne trebaju, čemu onda putnički terminal? Dakle, Raguž će sutra, kad bude direktor Luke, morati slušati Frankovića, a onda neće biti ni Raguža ni Luke ni Memeda jer Luka Dubrovnik neće moći graditi dodatak terminalu. - objasnio je Vlahušić

- Država je tražila 150 milijuna kuna jamstva za još dva veza na Batahovini, ali sad više ne treba ni Batahovina jer kad nema terminala ne treba se raditi niti Batahovina. Pa će luka izgubiti koncesiju i ugasiti se kao trgovačko društvo jer što će se graditi dodatak terminalu na Batahovini za jedan mali brod kad tu nema isplativosti. Ali, Franković najbolje zna što Dubrovniku treba, a Raguž će kao direktor Luke morati slušati. I, to je njegov izbor. Jer DUSTRA je otišla s HDZ-om, nema je više, polako će se gasiti, neka već uzmu i iskidaju sve svoje ambleme i znakovlje i pobacaju ih u more. - zaključio je Vlahušić.

Dok sam bio gradonačelnik, ja sam dva puta kazneno prijavio DORH-u Excelsa nekretnine za žičaru, ali dva puta je stigao odgovor od DORH-a da nema kaznene odgovornosti dok se ne potpiše ugovor o koncesiji, riječi su kojima je nekadašnji dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić komentirao potez gradonačelnika Mata Frankovića koji je zatražio od Ministarstva financija provođenje inspekcijskog nadzora nad poslovanjem društva Excelsa nekretnine d.d. u području djelatnosti prijevoza žicarom, ali o istome obavijestio i Županijsko državno odvjetništvu u Dubrovniku, a o čemu više možete pročitati OVDJE.

- Moje prijave sad postoje u arhivi u gradskoj upravi, dakle dvije kaznene prijave su išle jer su Excelsa nekretnine činile kazneno djelo i ubirale prihod, a nisu imali koncesijsko odobrenje. A za ovo što se sada događa s Excelsa nekretninama i sa žičarom, isključivi krivci su „Mato Franković i company“. Oni su inzistirali da će oni mijenjati zakon i da će privoljeti Excelsa nekretnine da plaćaju koncesijsku naknadu. - rekao je Vlahušić

- Franković i Kristić su na tome inzistirali, a na Vladi je postignut dogovor između Grada Dubrovnika i Excelsa nekretnina. Nisu krive Excelsa nekretnine, krivi su „Mato Franković i company“. Da nije bilo mene, Excelsa nekretnine bi danas plaćale koncesijsku naknadu kakva se plaća za pomorsko dobro, a to znači da bi imali tri posto te naknade koja bi se kasnije dijelila između države, županije i Grada, od kojih bi svatko imao jedan posto naknade. Da nisam inzistirao, Grad bi od žičare kupio mrvice, a sad se vidi da Franković i Kristić ne mogu promijeniti zakon i da ne znaju što će sa žičarom te da taj problem ne mogu riješiti. - objasnio je Andro Vlahušić.

Nakon katalonskog referenduma na kojem se 2,3 milijuna birača, zaokruživši DA na glasačkim listićima, izjasnilo za odcjepljenje Katalonije od Španjolske, sasvim je izvjesno kako će zastupnici u katalonskom parlamentu na sjednici koja je zakazana za ponedjeljak proglasiti neovisnost. Da će se to dogoditi, najavio je još tijekom nedjeljnog referenduma katalonski predsjednik Carles Puidgemont, istaknuvši kako će 48 sati nakon objave konačnih rezultata referenduma proglasiti neovisnost od Španjolske.

I HRVATSKI POLITIČARI POKUŠALI DOBITI POZORNOST KATALONSKIM REFERENDUMOM

Dok se čeka ta povijesna odluka kojom bi Katalonci trebali ostvariti svoje povijesne težnje o samostalnosti od Španjolske, ishodom su se tog referenduma pokušali okoristiti i neki od zastupnika u Hrvatskom saboru, no nisu ispali vele pametni. Naime, SDP-ovac Nenad Stazić kao da je jedva dočekao izgovoriti kako je Istra jedna od županija koja s pravom traži veću autonomiju, dodavši kako u proračun uplaćuje 800 milijuna kuna više nego što iz njega dobiva. Uplevši u cijelu tu priču i Tita, bez kojega se, iako je mrtav 37 godina, u Hrvatskoj ne može voditi niti jedna rasprava. Istaknuvši kako je Tito vratio Istru u sastav Hrvatske koja se njegova lika i djela danas odriče, Stazić je kazao kako ga katalonski referendum možda asocira na Istru, pa je Istrijanima poručio kako bi trebali razmisliti da postupe kao Katalonci, dakle da provedu referendum.

Netom što je Stazić završio nije puno trebalo Milijanu Vasi Brkiću, koji je u tom trenutku predsjedao Saborom, da zaključi kako insinuacije o odcjepljenju nisu primjerene u tako visokom domu.

Ni SDP-ovcu Arsenu Bauku nije puno trebalo da se užegne na svom Facebook profilu. Objavivši dvojezični post, dakle na hrvatskom i talijanskom jeziku, "svaka usporedba Istre s Katalonijom u bilo kojem kontekstu neprimjerena je i nepotrebna / qualsiasi confronto tra l'Istria e la Catalogna in qualsiasi contesto è inappropriato e inutile," nalijepio je Bauk i nekakav zaključak Narodnooslobodilačkog odbora za Istru iz rujna 1943. u kojem se između ostalog navodi kako je duh Istre ostao nepokoren. Ističe se i kako je u tim odlučnim časovima istarski narod pokazao visoku nacionalnu svijest te dokazao svima i svakome da je Istra hrvatska zemlja.

NIJE LI DUBROVNIK IMAO DRŽAVU DOK HRVATI NISU NI ZNALI ŠTO BI TO DRŽAVA BILA

Nije bilo tako davno kad je baš taj Stazić u funkciji potpredsjednika Hrvatskog sabora na svečanoj sjednici Gradskog vijeća upriličenoj uz Dan Grada i Festu svetoga Vlaha 2014. godine, tadašnjem gradonačelniku Dubrovnika Andru Vlahušiću na poklon donio kamen, a kako je tada objasnio, s ciljem da se nastavi graditi prijateljstvo između Sabora i vječnog Dubrovnika.

Dvosmisleno bi se dale protumačiti te Stazićeve riječi jer upravo je Dubrovnik, koliko god se to nekima ne sviđalo, jedini grad, jedina regija u Hrvatskoj koji bi se slično kao u Kataloniji, kad bi se stvorila određena kritična masa, imao pravo organizirati i održati referendum.

Dok Hrvati nisu ni znali što bi to država bila nije li Dubrovnik državu imao jer od 1358. stekli su sve atribute državnosti, od teritorija, grba zastave, do vlastitog monetarnog sustava.

Iako se krajem svibnja 1806. zbog niza tadašnjih okolnosti bez otpora Dubrovačka Republika predaje Francuzima, dubrovačka nezavisnost ukinuta je tek 31. siječnja 1808. Marmontovim dekretom kojim je raspušten Senat, a tek je odlukom Bečkog kongresa 1815. područje negdašnje Republike anektirano Habsburškoj Monarhiji koja je pripaja svojoj krunovini Kraljevini Dalmaciji u čijem je sastavu ostala sve do 1918.

Katalonija pak u sastav Španjolske marke Karla I. Velikog ulazi krajem 8. stoljeća. No, barcelonski grofovi već potkraj 9. stoljeća stječu neovisnost,  1137. sjedinjuju se s Aragonijom u kojoj je Katalonija zadržala određeni stupanj samostalnosti koji su izgubili tijekom Napoleonova pohoda na Španjolsku.

Već početkom 20. stoljeća u Kataloniji se razvija pokret za nacionalnu autonomiju, na osnovi čega 1932. stječe djelomičnu autonomiju, a 1936. proglašavaju katalonsku samoupravu. U vrijeme Španjolskog građanskog rata Katalonija je glavno žarište otpora protiv Francisca Franca, koji im 1939. ukida katalonsku samopuravu. No, španjolski kralj Ivan Karlo 1977. Kataloniji daje privremeni autonomni status dok 1979. Katalonija dobiva autonomiju. Tek su prosvjedi 2012. potaknuli tadašnjeg predsjednika regionalne vlade Artura Masa da političke put Katalonije usmjeri prema konačnom osamostaljenju od Španjolske.

PRAVO NA SAMOODREĐENJE KAO OGRANIČENO PRAVO

Istra, najveći hrvatski poluotok nikad nije imao odlike državnosti, a kroz cijelu su je povijest svojatali i cjepkali razni osvajači poput Rimljana, njemačkih grofova, Mletaka i Habsburgovaca.

Inače, u jeku iščekivanja što će se dogoditi u Španjolskoj, odnosno Kataloniji, puno se posljednjih dana spominje Povelja UN-a i poznata rečenica prema kojoj svaki narod ima pravo na samoodređenje. No, pojam samoodređenja je prema međunarodnom pravu sve samo ne samoodređenje na način na koji ga prevode obični građani.

Naime, svaki narod ima pravo na samoodređenje, ali ne i ne na odvajanje od određene države i formiranje nove vlastite države. Pravo je to koje se više odnosi na unutarnje samoodređenje jer pravo je svakog naroda da u okviru postojeće države u kojoj obitava, slobodno odlučuje o svom političkom statusu, tj. ekonomskom, socijalnom, gospodarskom razvoju i životu.

No, pravo na potpuno samoodređenje, odnosno odcjepljenje, nije imao ni narod Kosova. Autonomijama Kosovu i Vojvodini to je pravo bilo dokinuto i ondašnjim ustavom. Ipak, Kosovo je na kraju dobilo državu, odvojeno je od Srbije i danas je samostalna država.

Inače, Kraljevina Španjolska, kojoj ovih dana laska srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, još uvijek nije priznala Kosovo. Ne može ga ni priznati jer bi priznanjem Kosova priznala i težnje svojih pokrajina poput Katalonije i Baskije za neovisnošću i odcjepljenjem od španjolske krune.

HRVATSKA MOŽE MIRNO SPAVATI KAD SU ISTRA I DUBROVNIK U PITANJU

Kad su u pitanju Istra ili Dubrovnik, Hrvatska može mirno spavati, pa tako i Stazić i Bauk i Brkić. Naime, ni u Istri, ni u Dubrovniku ne postoji niti stabilna, a niti spremna politička opcija, koja bi se usudila organizirati referendumE o odcjepljenju, a niti je svijest njihovih građana na toj razini.

Istra doduše ima svoju regionalnu političku stranku koja je za taj najveći hrvatski poluotok uspjela izboriti određene benefite, no iako se od osnutka zalažu sa nekakvu samostalnost Istre, u IDS-u zapravo to rade s figom u džepu jer se od hrvatske samostalnosti do danas po tom pitanju ništa ozbiljnije nisu učinili.

I Dubrovnik posljednjih godina ima regionalne, stranke s dubrovačkim predznAkom, no one su više poltronističkog karaktera, tek obični privjesci opciji koja je u određenom trenutku na vlasti.

No, ono što bi Istra i Dubrovnik mogli, a Dubrovnik posebno, jer je svojevremeno bio država jest tražiti regionalni status, a možda jednog dana i neku vrstu autonomije. No, do tog će dana još puno vode proteći. Ako moderne europske države svojim regijama mogu dati određeni stupanj samostalnOsti, zašto takvim modelima ne bi težila i hrvatska država koja se često poziva na te neke moderne europske civilizacijske tekovine, kao i na to svoje članstvo u Europskoj uniji.

No, kad bi Hrvatska, Dubrovniku, Istri ili dalmaciji dala određeni stupanj samostalnosti, koliko bi onda novca manje išlo u centralnu blagajnu i koliko bi se u tom slučaju smanjio politički utjecaj nekih stranaka i nekih političara? Previše da vlast u Zagrebu to dopusti.

Za novog direktora Boninova uskoro bi trebao biti imenovan Marijan Dadić, neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr. Riječ je o 32-godišnjaku, inače zaposlenom u hotelu Admiral u Slanom koji će Boninovo preuzeti od Zlatka Uršića, koji bi uskoro trebao biti imenovan pročelnikom gradskog Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu.

Uršić je inače višegodišnji direktor Boninova iako je s te funkcije bio smijenjen po dolasku na vlast tadašnjeg gradonačelnika Andra Vlahušića. Tada je mjesto direktora Boninova pripalo SDP-ovoj kvoti pa je direktoricom tog gradskog pogrebnog poduzeća imenovana Marija Kisić Kamić. No 2013. godine, Vlahušić Kisić Kamić razrješuje te direktorom Boninova ponovno imenuje Zlatka Uršića.

Nedugo nakon što ga je Vlahušić ponovno imenovao direktorom Boninova, Uršić ga je, navodili su tada mediji, prevario, navodno mu podmetnuvši na potpis ugovor kojim mu se omogućavala puno veća prava nego direktorima ostalih gradskih poduzeća, odnosno bio je sporan iznos njegove plaće.

Uršićevo imenovanje za pročelnika Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu navodno je plod dogovora između HDZ-a i DDS-a. I dok Uršića čeka poprilično zahtjevan resor s puno planiranih projekata čija realizacije tek predstoji, Dadić ne bi trebao imati većih problema na čelu Boninova te se od njega vjerojatno očekuje da nastavi s uhodanom rutinom.

Vi vjerojatno niste išli gore, ali radovi su započeli jučer, kazao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić odgovarajući na sjednici konavoskog Općinskog vijeća na vijećničko pitanje Ljubice Brailo (SDP). Naime, nju je zanimalo zašto još uvijek nisu započeli radovi na izgradnji ceste na ulazu u Cavtat za što su potpisani ugovori i osigurana sredstva u iznosu od 20 milijuna kuna. Brailo je također pitala i jesu li riješeni imovinsko-pravni odnosi na toj trasi.

Iako je prvotno bilo dogovoreno da dio troškova za radove na cesti na ulazu u Cavtat snosi i Općina Konavle, općinski načelnik Božo Lasić istaknuo je kako je uspio izlobirati da troškove pokriju Hrvatske ceste.

- Investicija je vrijedna preko 20 milijuna kuna i u startu je bila donesena odluka da će dio troškova snositi Općina, dio ŽUC, a dio Hrvatske ceste. Išao sam u tri navrata u Zagreb i uspio sam dogovoriti da cijelu investiciju nose Hrvatske ceste. Projekt je izradio ŽUC, a Hrvatske ceste su preuzele cijelu investiciju i tako smo značajno rasteretili općinski proračun. - kazao je Lasić.

- Što se tiče izvlaštenja, Hrvatske ceste već su dio tog iznosa podmirile vlasnicima. Nama je taj projekt značajan i cilj nam je da se on završi. Tu ima određenih problema jer nismo zadovoljni s nekim tehničkim rješenjima. Već sam stupio u kontakt s nekim vlasnicima zemljišta jer sam vidio da bi u nekom segmentu mogli biti oštećeni. Problem nam je izmiještanje vodovodne trase prema Mećajcu i kanalizacija. Oni koji su radili taj projekt nisu uopće vodili računa o našim uvjetima na kojima smo inzistirali prije projektiranja. Radovi započinju na ovom dijelu dionice koji nije prijeporan, a Općina će pomoći da se uskoro riješe i ostali problemi jer se bez nas taj posao neće do kraja riješiti. - kazao je Lasić.

Općinski načelnik Općine Konavle Božo lasić odlučan je u nakani da prometno uredi stanje u Cavtatu, a koje posebno dolazi do izražaja u ljetnim mjesecima. Tako je najavio kako će Općina u narednom razdoblju urediti još dva nova parkirališta na području Cavtata, a na kojima će biti uvedena naplata.  

- Ovu sezonu smo u Cavtatu imali gužve i probleme s parkingom i to ćemo rješavati. Moramo stvoriti pretpostavke da imamo parking prostor kako bi se ljudi imali gdje parkirati. Moram vas obavijestiti kako planiramo kod ambulante u Cavtatu otkupiti dio zemljišta. Već smo započeli pregovore o otkupu. Dijelom smo stvorili uvjete za parking, napravili smo nogostup do tog parkinga i gore bismo usmjerili automobile koji idu u Cavtat. Dakle, kad se gore parkiraju mogu se nogostupom spustiti i vratiti nazad. - kazao je Lasić i otkrio još jednu lokaciju na kojoj Općina ima namjeru dobiti dodatna parkirna mjesta.

- Nasipanjem dijela istezališta prema Tihoj stvorili bismo još nekoliko desetaka parkirnih mjesta. Sad imamo vrlo kvalitetan kamen koji je deponiran na konavoskim brdima kad se širila cesta za brda i tu bi krenuli s nasipanjem. Moramo stvoriti neke pretpostavke kako bismo od Kapetanije dobili suglasnost za ovaj projekt. Nije to neko veliko proširenje. Još bi neka parkirna mjesta priveli svrsi, poput onog prema hotelu Cavtat. Naime, išli bi na tu varijantu da svugdje gdje možemo uvedemo naplatu parkinga, ne da bismo zaradili, nego kako bismo uveli red. - kazao je konavoski općinski načelnik Božo Lasić.

Što Općina Konavle može učiniti po pitanju sanacije ceste Karasovići - Vitaljina pitao je na Općinskom vijeću Općine Konavle vijećnik Ivo Cvjetković (HDZ), istaknuvši kako je ta cesta, koja je inače žila kucavica istočnog dijela Konavala, iz godine u godinu sve više prometno opterećena.

- Imam informacije od nekih vlasnika zemljišta da se uskoro kreće u uređenje Graničnog prijelaza Konfin, što znači da će se promet samo povećati. Ta je cesta osnovni preduvjet za život i budući da je u loše stanju, zanima me što Općina može učiniti po pitanju njezine sanacije. - pitao je Cvjetković.

Da je navedena cesta u lošem stanju složio se i konavoski načelnik Božo Lasić, istaknuvši kako će tražiti njezinu sanaciju.

- Istina je, očekuje se izgradnja graničnog prijelaza. Mislim da je završeno izvlaštenje okolnog zemljišta, a spremna je i građevinska dozvola i uskoro će započeti realizacija projekta. Istina je da je cesta u lošem stanju, nešto smo sanirali kroz Vitaljinu, ali tražit ćemo da se ta cesta sanira.- kazao je Lasić.

Uređenje same rive i ceste duž rive u Cavtatu bilo je vijećničko pitanje koje je načelniku Općine Konavle Božu Lasiću na sjednici konavoskog Općinskog vijeća uputio vijećnik Nezavisne liste Konavle Srđan Meštrović.

Naime, Meštrović je istaknuo kako je cavtatska riva rađena od tri različite podloge dok je cesta duž rive za kišna vremena više nalik baruštini.

Konavoski načelnik Božo Lasić istaknuo je kako je za uređenje cavtatske rive ishodovana građevinska dozvola. Predložio je predsjedniku Općinskog vijeća Ivu Simoviću da na dnevni red jedne od idućih sjednica Vijeća stavi točku na kojoj će se vijećnici upoznati s projektom, ali i raspraviti projekt sanacije rive u Cavtatu.

- Za rivu u Cavtatu je ishodovana građevinska dozvola i predlažem da na jednu od sjednica Općinskog vijeća pozovemo predstavnike Županijske lučke uprave, da nam prezentiraju projekt. On je vrijedan oko 23 milijuna kuna i oni pokušavaju naći sredstva za njegovu realizaciju. Evo, uspjeli smo naći sredstva za raskrižje za Cavtat i nema razloga da ne dobijemo i sredstva za sanaciju rive. - kazao je Lasić, istaknuvši kako je namjera Općine dogodine cestu uz rivu presvući novim asfaltnim slojem.

Budući da su u tijeku izmjene i dopune Županijskog Prostornog plana, a već se početkom studenoga planira i javna rasprava, vijećnicu HSS-a u Općinskom vijeću Općine Konavle Luciju Miljanić Macan zanimalo je kako će se Općina postaviti po pitanju koridora brze ceste i trase budućeg plinovoda, koji bi mogli u potpunosti devastirati područje Konavala.

- Koji je stav Općine oko dionice brze ceste i plinovodne trase ususret izmjena i dopuna Prostornog plana Županije. Pretpostavljam da znate kuda ta dionica ide i na koji način uništava našu kulturnu baštinu i bioraznolikost. - kazala je Miljanić Macan.

- Osim te brze ceste imamo i plinofikaciju, trasu koja je premještena na područje Konavoskog polja. Molim da mi rečete kako će se Općina očitovati po ovom pitanju i hoćete li tražiti izmještanje brze ceste zaleđem kako bi se cijeli tranzitni promet koji ide prema Crnoj Gori i Albaniji izmjestio, da ne bi Konavle postale žrtva tolikog prometa. Hoćete li tražiti da se plinovod izmjesti morem kao što su to tražili u Župi dubrovačkoj? Bez obzira koja kultura rasla u Konavoskom polju, tebamo je sačuvati, pa taman to bila i drača jer i drača je naša.- kazala je Miljanić Macan.

Da je planirana trasa brze ceste kao i trasa budućeg plinovoda za Konavle loše rješenje složio se i načelnik Općine Božo Lasić.

- Jučer smo bili na sastanku u Županiji i razgovarali smo i o izmjenama i dopunama županijskog Prostornog plana koje se odnose na područje Konavala. Mi ćemo pismenim putem zatražiti izmještanje trasa jer su ove predložene zaista loše rješenje za Konavle. Trasa brze ceste devastira cijeli prostor. Rekli su da će područje kojim bi trebala prolaziti iscrtati kao zonu u istraživanju, ali nama je i to neprihvatljivo i tražit ćemo da se i to skine. Gledao sam i trasu plinovoda i dobro ste primjetili, kroz Župu ona ide morem. Predlažem da jedna od budućih točaka bude na sjednici Općinskog vijeća bude i rasprava o trasi brze ceste i plonovoda, da to raspravimo i osnažimo naše zahtjeve. - kazao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

Prema odluci Gradskog vijeća članovi Upravnog vijeća Zaklade Blaga djela su Mario Dujić, Maro Kristić, Krunoslav Težak, Nada Medović i Terezina Orlić. Prema prijedlogu gradonačelnika Mata Frankovića Zakladu bi trebao i dalje voditi Nikola Obuljen koji bi već na idućoj sjednici trebao biti izabran za upravitelja Blagih djela pa se Vido Bogdanović zabrinuo hoće li njegovo imenovanje podržati Pero Vićan,budući da on navodno Obuljena ne podnosi. Inače, Bogdanović je uz Pera Vićana, prozvao Andra Vlahušića i Olgu Muratti koji su navodno bili glavni kočničari rada Blagih djela.

-Članove Upravnog vijeća predlaže upravitelj, a mi taj papir nismo dobili jer je upravitelj vjerojatno dao dva imena, a vi ste složili još tri. Druga stvar, ne sviđa mi se što se politika uvalila u Blaga djela jer imamo dva predstavnika politike Mara Kristića i Terezinu Orlić, a glavni je kočničar blokade Blagih djela bio Pero Vićan s Androm Vlahušićem i Olgom Muratti. To su tri osobe koje su blokirale Blaga djela pet, šest godina. Zato mi se cijela ova igra sad ne sviđa .- kazao je Bogdanović.

Vijećnike je upozorio da dobro pripaze prilikom imenovanja članova ovog Upravnog vijeća koji bi se zbog niza sporova između Grada i Zaklade vrlo brzo mogli naći u sukobu interesa.

- Sad ulazimo u potencijalni sukob interesa jer Grad i Zaklada vode nekoliko sporova, jer Grad nije htio izvršiti povrat imovine. Ne vraćaju im poslovne prostore pa sad imamo situaciju kako će se u Upravnom vijeću postaviti predstavnici Grada, jer oni su s jedne strane gradski vijećnici, a s druge članovi UV Zaklade. Koga ćete braniti, Grad ili Blaga dijela? Nisu to zajednički interesi, to je potencijalni sukob interesa. Nisam sretan što se politika uvukla u ovu Zakladu. Previše je ugledni i kredibilnih sugrađana koji su izvan politike i šteta je što nisu uključeni u ovo Upravno vijeće.- rekao je Bogdanović.

Gradonačelnik Franković rekao je kako je sastav članova Upravnog vijeća Zaklade Blaga djela kompromisno dogovoren s Nikolom Obuljenom, kojega je inače ponovno predložio za upravitelja Zaklade.

Vijećnica DDS-a Terezina Orlić pokušala se ograditi od povezivanja s Perom Vićanom.

- Ne znam na koji bi način ja trebala biti Pero Vićan. Ja imam svoje ime i prezime. Nema razloga niti veze da me se dovodi u vezu s Perom Vićanom. - kazala je Orlić, odgovorivši Bogdanoviću.

No ni Bogdanoviću nije trebalo puno da ponovno odgovori Orlić.

- Nitko nije rekao da ste vi Pero Vićan, ali dobro znate da ste u ovoj političkoj utakmici bili član ekipe Pera Vićana. On je vas predstavio, najavio i nominirao za kandidatkinju. Što ćemo se sad lagati ovdje. Znamo tko je Pero Vićan, ja znam što je radio što se tiče Blagih djela. Sastavljanje ovakvog Upravnog vijeća traje već sedam godina, i sad su se izdefinirala imena. Meni je drago da je vas predložio Mato Franković kao članicu usprkos mišljenju Pera Vićana jer Pero Vićan ne može smisliti Nikolu Obuljena, pa mi je drago da ste se uspjeli odmaknuti od te ekipe i posebno mi je drago da ćete na sjednici Upravnog vijeća predložiti Nikolu Obuljena za novog starog upravitelja Zaklade suprotno raspoloženju Pera Vićana.. - rekao je Bogdanović.

Inače, vijećnik DUSTRA-e Rikard Rossetti zapitao se hoće li se Obuljen prihvatiti upravljanja Zakladom Blaga djela s obzirom na to da ima 80 godina.

Stranica 1 od 36

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
ciban3
konavle 250

zupa 250

zupanija 250
transporterban250