Nikolina Metković

U posljednje vrijeme u političkim krugovima može se čuti kako je bivšem gradonačelniku i bivšem čelniku dubrovačkog HNS-a Andru Vlahušiću iz vrha SDP-a ponuđeno članstvo u dubrovačkom SDP-u, a što bi s vremenom rezultiralo i preuzimanjem čelne funkcije u gradskoj organizaciji te stranke. Sam Vlahušić te špekulacije nije potvrdio, ali ni demantirao, dakle izbjegao je odgovoriti na pitanje pregovara li sa SDP-ovcima o eventualnom ulasku u tu stranku te tko mu je nudio članstvo u SDP-u i što mu je sve nuđeno u tom paketu. On je za portal Dubrovnikpress.hr izjavio kako za njega postoji samo jedna stranka.

- Za mene postoji samo jedna stranka, a to je stranka Andra Vlahišića i niti jedna druga. - rekao je Vlahušić kratko uz osmijeh.

Mogućnost Vlahušićeva ulaska u gradski SDP predsjednik dubrovačkog SDP-a JadranBarač smatra najobičnijim glasinama.

- Nemam informacija da se s Vlahušićem u SDP-u pregovara o njegovu ulasku u dubrovačku organizaciju stranke. Mislim da se tu radi o najobičnijim glasinama i špekulacijama. SDP ima svoj smjer i način djelovanja, a sve ostalo pa tako i mogući ulazak Vlahušića u stranku su obične glasine. - kazao je Barač.

Inače, bivši gradonačelnik Andro Vlahušić nedavno je putem medija izjavio kako ima ambicije sudjelovati na lokalnim izborima 2021. godine. Tim više, istaknuo je kako će se ponovno kandidirati za dubrovačkog gradonačelnika. No, također je javno isticao kako su političke stranke za njega stvar prošlosti te da će svoj daljnji put krčiti kroz građansku platformu na kojoj će okupiti svoje istomišljenike.

Vlahušić je inače iz HNS-a istupio nakon što je ta stranka pristala biti koalicijski partner HDZ-a na državnoj razini. Iako mu se nudilo članstvu u Glasu, stranci koju su osnovali bivši HNS-ovci predvođeni Ankom Mrak Taritaš, Vlahušić se u tu političku opciju nije učlanio.

Ukoliko okolnosti budu išle Vlahušiću na ruku, odnosno ako u međuvremenu ne bude pravomoćno osuđen za aferu Šipan, tada će se moći natjecati na lokalnim izborima. Ipak, za tu će mu političku utakmicu, ukoliko ustraje na tome da je odigra, trebati znatno šira podrška od one koju mu može pružiti građanska inicijativa. Tada će Vlahušić itekako trebati i podršku određenih političkih opcija u Gradu Dubrovniku među kojima je svakako i SDP.

Zbog dinamike izvođenja radova na rujanskoj je sjednici Gradskog vijeća rebalansom proračuna ulaganje u groblje Dubac smanjeno za dva milijuna kuna. Rebalansom će sredstva za Dubac planirana u ovoj godini biti umanjena i na idućoj sjednici Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka. No, to ne znači da se na tom projektu koji će u konačnici riješiti potrebe Dubrovčana i Župljana za grobnim mjestom i dalje ne radi. Direktor Groblja Dubac Đuro Lonza na portal Dubrovnikpress.hr iznio je daljnju dinamiku radova na Dupcu.

- Kad je usvajan proračun za 2018. godinu planirali smo sredstva za potporne zidove i južni potporni zid na groblju Dubac. Potom je pokrenut postupak javne nabave nakon čega su ugovoreni radovi no shvatili smo kako nećemo stići završiti taj ugovor i to je jedini razlog zbog kojeg su smanjena sredstva za Dubac za 2018. godinu, a ugovoreni radovi nastavljaju se u idućoj godini. Naime, mi smo podnijeli zahtjev za lokacijsku dozvolu za cijeli obuhvat groblja, no Ministarstvo zaštite okoliša je sukladno proceduri zatražilo procjenu o eventualnoj izradi elaborata zaštite okoliša i nakon što ta procjena bude završena očekujemo da ćemo do kraja godine dobiti lokacijsku dozvolu. Po dobivanju lokacijske dozvole kreće postupak izdavanja građevinske dozvole i daljnji radovi na Dupcu koji će biti podijeljeni u tri etape. - rekao je Lonza, objasnivši što će se raditi u okviru svake od planiranih etapa.

- Prva etapa radova obuhvaća izgradnju ceste, dva parkirališta i trafostanice i ona je planirana već na proljeće 2019. godine. Druga je etapa zapravo podijeljena u devet faza u sklopu kojih je planirana izgradnja objekata i grobnih mjesta i ako ne bude neplaniranih zastoja očekujemo da bi već na jesen 2019. mogli započeti s radovima druge etape, dakle izgradnjom grobnih mjesta. Kad je u pitanju treća etapa radova na Dupcu, ona se odnosi na daljnju izgradnju grobnih mjesta na Dupcu sukladno potrebama građana, što znači da bi se groblje širilo u budućnosti. Dakle, ako se pokaže potreba za izgradnjom dodatnih, recimo 500-tinjak grobnih mjesta, prionulo bi se tim radovima. - kazao je Lonza.

Inače, od samog početka projekta, zahtjeve za kupnjom grobnom mjesta na groblju Dubac podnijelo je 1 835 građana. Brojka je to koja svakako opravdava projekt izgradnje groblja na Dupcu. Sukladno dinamici radova, uza sve moguće administrativne prepreke, prve bi grobnice na groblju Dubac trebale biti izgrađene sukladno planovima Župe dubrovačke i Grada Dubrovnika, dakle već 2021. godine.

Još je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća vijećnik Ljubo Nikolić pitao gradonačelnika Mata Frankovića zbog čega tenderi od kruzera koji se sidre pred Lokrumom imaju prednost na Malom mulu pred domaćim stanovništvo, no kako mu je gradonačelnik odgovorio da Mali muo nije u ingerenciji Grada već Županije, „srđevci“ su isto pitanje postavili županu Nikoli Dobroslaviću na jučerašnjoj sjednici Županijske skupštine.

Naime, vijećnik Marko Giljača kazao je kako je tijekom ljeta Mali muo bio zagrađen ogradom kako bi uz njega pristajali tenderi s kruzera te je upozorio kako i drugi korisnici imaju pravo koristiti Mali muo kao operativnu obalu.

Župan Nikola Dobroslavić odgovorio mu je kako je režim pristajanja uz Mali muo u gradskom portu utvrdile inspekcije Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te međunarodna inspekcija. Župan je istaknuo kako i potrebe građana moraju biti zadovoljene, ali i dodao kako na Malom mulu moraju biti osigurani uvjeti za granični prijelaz za putnike koji stižu s kruzerima. Pri tom je naglasio kako Županija ne krši zakon niti ga misli kršiti.

Da su uvjete korištenja malog mula u portu odredile inspekcije potvrdio je za portal Dubrovnikpress.hr ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić, ali i istaknuo kako je ŽLUD Ministarstvu uputila prijedlog prema kojemu bi se mulom koristili i građani.

- Gradska luka je luka otvorena za javni promet od lokalnog značaja u sklopu koje je reguliran i pristan za brodove na kružnim putovanjima koji uplovljavaju u naš akvatorij, a prema planu i provjeri sigurnosne zaštite gradske luke po ISPS-u. Tako se u Portu, konkretno na Malom mulu postupa sukladno naputcima inspekcije Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, međunarodne inspekcije i američke obalne straže od 18. do 22. lipnja koji su sukladno europskoj direktivi o sigurnosnoj zaštiti zatražili da se, kad je kruzer na sidru kod Lokruma, dio Malog mula zatvori iz sigurnosnih razloga. Dakle, to nije odluka Županijske lučke uprave Dubrovnik nego naputak resornog Ministarstva i direktiva Europske komisije. Mi smo zatražili da se područje Malog mula ograniči na pola, odnosno da jedan dio mula koriste kruzeri, a drugi dio građani. Prijedlog smo poslali nadležnom Ministarstvu i čekamo njihov odgovor. - rekao je Dadić.

Vijećnik Mosta Pero Jerković pitao je na sjednici Županijske skupštine župana dubrovačko-neretvanskog Nikolu Dobroslavića zašto Županija nije kupila negdašnje Jambovo zemljište na Petki koje Reiffesien banka nedavno prodala na javnoj dražbi.

- Petka je zaštićena park šuma, a Županija je osnivač Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode među kojim spada i Petka. Prije nekoliko mjeseci Dubrovačko-neretvanska županija je imala mogućnost kupiti zemljište koje je Reiffeisen banka prodavala na javnoj dražbi. To je bilo Jambovo zemljište, a vrijednost mu je neprocjenjiva. Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković je nedavno izjavio kako će Grad kupiti to zemljište pa se povukao bez ispaljenog metka pod izlikom da Grad ima puno toga za kupiti. Na kraju je to zemljište kupila tvrtka koja se povezuje s Pripuzom i ovladala gotovo cijelom Petkom, odnosno onim dijelovima interesantnima u građevinskom smislu. - rekao je Jerković, pitavši župana zašto se propustilo kupiti navedeno zemljište, je li to bilo slučajno ili namjerno i zašto vijećnici o tome ništa ne znaju.

Dobroslavić mu je odgovorio kako ustanova za zaštićene prirodne vrijednosti Petkom upravlja bez obzira na vlasništvo zemljišta u tom zaštićenom parku prirode.

- Nije prihvatljivo da Županija kupuje jer bi Županija ušla u nešto za što nema opravdanje. Javna ustanova ima odgovornost koju ima i ona je provodi na tom području. Što je Grad radio u to ne bih ulazio. Javna ustanova upravlja zaštićenim područjima, a prostorni planovi reguliraju što će se na nekom prostoru događati. U parku šumi se ne može graditi i držimo se tih načela i prostornih planova i bio vlasnik jedan ili drugi tamo će ostati parku šuma. - kazao je Dobroslavić.

No, Jerković je prodaju zemljišta na Petki povezao s prodajom Hotela Maestral. Predloživši županu da podrži radnike Maestrala u eventualnoj kupnji te hotelske kuće, Jerković je pitao je li dio zemljišta na Petki i prodaja Maestrala dogovoreni scenarij. Zanimalo ga je i tko stoji iza fonda koji se već natjecao za kupnju Maestrala, a koji će se navodno ponovno natjecati.

- Vi ste kao jedan od najvećih dioničara hotela Osmine puno puta spominjali taj model privatizacije dio pa me čudi da se niste aktivnije uključili u privatizaciju Maestrala. Nevjerojatno zvuči da ta hotelska kuća nije zanimljiva ni Gradu ni Županiji, cijena je sitnica, oko 130 milijuna kuna i nitko ne može reći da nije bilo prilike da na živom primjeru pokažemo kako se upravlja u turizmu. Prodaja zemljišta na Petki i prodaja Maestrala izgledaju kao dogovoren scenarij. Zanima me tko stoji iza fonda koji se natjecao za Kupnju Maestrala, a spominje se kao najizgledniji kupac Masetrala.- rekao je Jerković.

Istaknuvši kako je ponosan na privatizaciju Hotela Osmine, Dobroslavić je kazao kako je on u toj hotelskoj kući tek jedan od 30 dioničara u kojoj ima udio od 8,6 posto dionica.

- Kad je u pitanju privatizacija Mestrala, bilo bi nam drago ako se jave tvrtke s našega područja, a što se tiče privatizacije od strane zaposlenika, što se tiče Županije i mene osobno, o tome smo se odredili u našim izbornim programima. Svaki dobar prijedlog zaposleničkog dioničarstva ćemo podržati, ali mora biti dobar i cjelovit. Slažem se da bi bilo dobro da zaposlenici kupe na natječaju Maestrale i mi ćemo to podržati jer to je naš stav od početka, ali više od toga ne možemo. Ne može Županija kupovati i tako nešto ne bismo mogli ničim opravdati. - rekao je Dobroslavić.

Kako je u dolini Neretve već započela berba mandarine, vijećnik HSS-a Stipu Gabrića Jamba, koji je inače najveći uzgajivač narančina, odnosno mandarina na tom području, pitao je na sjednici župana Nikolu Dobroslavića što može napraviti kako bi uzgajivači u Neretvi plasirali urod na tržište po nešto većim otkupnim cijenama. Upozorio je Jambo kako mladi u Neretvi više ne mogu preživjeti od uzgoja mandarina i ostalih poljoprivrednih kultura pa svoju sreću traže u Irskoj radeći na tvorničkim trakama ili kao zaštitari ili mesari

S narančinima u ruci Jambo je s govornice u Vijećnici istaknuo kako je na toj famoznoj biljci magistrirao agronomiju. Istaknuvši kako je to bilo zlatno doba za uzgajivače narančina, Jambo je istaknuo kako se većini njih dana taj uzgoj gotovo i ne isplati.

- Dok je bila majka Rusija i dok smo izvozili 40 tisuća tona u Rusiju prihodi su bili negdje koliko je župan rekao da će koštati Centar za gospodarenje otpadom, dakle od 45 do 50 milijuna eura. Otkup je počeo s cijenom prve klase mandarine od 3 kune i 20 lipa i druge klase od 2 kune i 5o lipa. Danas je cijena otkupa prve klase 2 kune i 20 lipa, a druge jednu i pol kunu. Ja bi molio, ne zbog sebe, iako sam ja najveći proizvođač s oko 1 000 do 1 500 tona, a propast neću jer imam saborsku mirovinu oko 10 000 kuna, ali molim zbog mladih koji su otišli i odvezli obitelji da bi brali gore u Irskoj jagode ili jabuke i da bi bili zaštitari, trgovci, mesari, radili negdje na traci, molim vas kao župana koji dobro brodi ovu Županiju i kao istaknutog gospodarstvenika da poduzmete sve što se može da se zaštiti cijena mandarine jer je situacija takva da ljudi mole da im se mandarine oberu džabe. Slično je i s grožđem u Pojezerju. Možete kupiti koliko hoćete merlota za kunu, a možete otići trgati pa će vam ga dati još jeftinije. - rekao je Jambo, požalivši se kako Neretva nije više hrvatska Kalifornija kako su je nekad zvali.

- Govorilo se da je Neretva hrvatska Kalifornija, a ja vam moram reći da je to hrvatski jad. Stotine ljudi je otišlo. Vi svojim autoritetom preko Ministarstva i Vlade trebamo nešto napraviti, barem da dio robe plasiramo kao donacije vrtićima, domovima. Da samo vidite koliko je ljutnja i revolta kod ljudi. - kazao je Jambo.

Istaknuvši kako Jambo manje više u svemu što je rekao ima pravo, župan Nikola Dobroslavić rekao je kako je u tržišnom gospodarstvu nemoguće utvrditi neku zaštitnu cijenu otkupa.

- Županija nastoji pomoći i na inicijativu uzgajivača mandarina smo formirali povjerenstvo koje pokušava pomoći i mislim da smo neke male rezultate postigli i naravno da to nije dovoljno, i moramo tražiti cjelovita i trajna rješenja. EU je prije dvije godine imala jedan mehanizam kojim je jedan dio mandarina otkupljivala i mi smo iskoristiti ovaj dio gdje se mandarina donirala javnim ustanovama. Rusija je uvela protumjere na odluke Europske komisije da joj uvede sankcije. Problemi su brojni i ima tu inicijativa i od povjerenstva. Treba vidjeti na koji način doći do najboljeg rezultata. Mi smo u kontaktu s ministrom i predlagao sam mu da Ministarstvo uvede dio otkupa, nisam siguran da je to moguće jer u proračunu moraju za to biti osigurana sredstva. Ministar će uskoro doći i vidjet ćemo što se može učiniti. Bila je varijanta da se mandarina proglasi nacionalnim blagom i kad bi to bilo moguće probali bi i na takav način. Mandarina je veliko bogatstvo jer to su rijeke kamiona iz Neretve i većina ide u izvoz i možete računati na našu pomoć. - kazao je župan Dobroslavić.

Na sjednici Gradskog vijeća koja će se održati krajem listopada bit će usvojen Detaljni plan uređenja Solituda, a s ciljem buduće izgradnje na zemljištu koje je mahom u vlasništvu dubrovačkog Vrtlara. Projekt buduće stanogradnje po dubrovačkom modelu, a u sklopu koje će se u Solitudu graditi i dječji vrtić na konferenciji za novinare predstavili su gradonačelnik Mato Franković i njegova zamjenica Orlanda Tokić.

O programu poticajne dubrovačke stanogradnje Franković je govorio još prije izbora. Cilj programa je riješiti stambeno pitanje brojnih Dubrovčana po modelu najamnine koja bi im se u trenutku otkupa stanova uračunala u njihovu cijenu.

- Prvih 10 godina bi oni koji dobiju stanove plaćali najamninu od 1 500 kuna mjesečno, a nakon 10 godina bi im se ti stanovi ponudili na otkup. Najamnina koju bi kroz to razdoblje plaćali ušla bi u vrijednost stana. To je model kroz koji želimo osigurati sigurno stanovanje jer neki naši sugrađani ne mogu odmah riješiti ni pitanje kredita, a cilj je izbjeći i mogućnost manipulacije. Ako neki budu manipulira na način da te stanove iznajmljuju, Grad će automatski s njima raskinuti ugovor i te stanove dati u najam nekome drugome. - rekao je Franković.

Inače, prva POS izgradnju okviru koje će se riješiti i stambeno pitanje dijela braniteljske populacije započet će u Mokošici za mjesec dana. Gradonačelnik je istaknuo kako je riječ o 43 stana.

- Prva 43 stana počinju se graditi kroz nekih mjesec dana. Dobili smo suglasnost Vlade na posljednjoj sjednici. Drugi dio stanova gradit ćemo u Solitudu u više faza. U prvoj fazi izgradit ćemo tri zgrade. - najavio je gradonačelnik Mato Franković, naglasivši kako nije riječ o socijalnim stanovima.

- Ne gradimo socijalne stanove. To nisu socijalni stanovi već stanovi u koje Grad ulaže svoja sredstva za budućnost našega Grada jer budućnost su naši građani, odnosno mladi budući naraštaji u Gradu. Jasno da je tržite nekretnina preskupo i da Grad mora uskočiti i osigurati osnovne preduvjete za stanove. - kazao je Franković.

Na konferenciji za novinare predstavljen je 3D tlocrt zone Solituda. Tri POS-ove zgrade gradit će se u neposrednoj blizini jugove zgrade dok je vrtić planiran na prostoru gdje još uvijek stoje negdašnji vrtlarovi hangari.

Zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić istaknula je kako je cilj gradske uprave u Solitudu izgraditi plansko naselje sa stambenim objektima, javnim sadržajima, prometnicama i potrebnom infrastrukturom.

- Neće se više graditi stihijski i tako zagušivati prostor. U Solitudu planiramo tri faze razvoja, a u okviru prve gradit će se tri zgrade sa 50 stanova s podzemnom garažom i parkingom unutar javnih malih garaža. U izradi je arhitektonski natječaj za vrtić sa 6 do 8 jedinica. Preostali prostor ćemo isplanirati za budućnost, a to su četiri stambene zgrade s velikom garažom i velikim javnim površinama okolo, da se ne dogodi da se uzurpira prostor i da ne bude javni. Imamo mogućnost stvaranje malog dječjeg parka. U proračunu za iduću godinu nosimo sredstva za infrastrukturu i cestu te kanalizaciju, vodu i struju na tom predjelu. - rekla je Tokić.

Riječ je inače o cesti od „jugove zgrade” prema Vrtlaru, a koja će se spojiti na Moluntsku ulicu, čime će se omogućiti brži izlaz iz naselja prema kružnom toku kod kampa.

Kad su u pitanju POS zgrade u Solitudu, projektantica Vanda Ivanković Končić istaknula je kako je riječ o konceptu stanovanja u zelenilu. Kazala je kako je DPU-om Solituda zadan strogi urbanistički okvir tog prostora. Istaknula je kako će svih 50 stanova imati i vanjski prostor. Manji stanovi gradit će se na manjim, a veći na višim etažama.

Inače, gradonačelnik je kazao kako je rok završetka radova za 43 stana u Mokošici je 18 mjeseci dok bi izgradnja 50 stanova u Solitudu trebala započeti krajem 2019. godine.

- Točan iznos novca koji ćemo uložiti u izgradnju u Splitudu još ne možemo reći jer na tržištu nekretnina u posljednje vrijeme građevinske vrijednosti variraju, čak i precjenjuju sve ono što su naš izrađivači dokumentacije procijenili. Vjerujem da će nakon što na tržite pustimo 93 stana, dakle 43 stana u Mokošici i 50 stanova u Solitudu, ipak malo oslabiti tržište nekretnina. - kazao je Franković, istaknuvši kako se dovršetkom prvih 50 stanova u Solitudu, gradnja na tom području neće zaustaviti.

- Mi ne stajemo na ove tri zgrade. Nakon što ih izgradimo nastavljamo dalje jer želimo izgraditi cijelo naselje Soiltudo. Paralelno ćemo graditi i vrtić. Očekujem da će izgradnja stanova u Solitudu započeti krajem iduće godine i da ćemo ih izgraditi u roku od dvije godine. - rekao je gradonačelnik.

Franković je istaknuo kako je iz stanova u vlasništvu Grada već iseljeno, odnosno useljeno šest novih stanara.

- I sad smo prije tri dana dobili još tri stana. Uređujemo ih i onda ćemo u njih useliti još tri obitelji. Za ostale stanove se vode sudski postupci. Sad pokrećemo proces deložacije i nakon toga sve ovisi o sudu. Grad je pokrenuo postupke, zaštitio je tako svoju imovinu i čekamo sud da pokrene deložacije. Nekad to ide brže, nekad sporije, evo u zgradi u Ulici Ilije Sarake bespravno živi stanar koji ima vlastitu imovinu, ali ne želi izaći iz stana u vlasništvu Grada. Zaklada Felner je voljna dati 20 milijuna kuna za uređenje škole, a koči nas jedan čovjek. Poslali smo požurnicu sudu i nadam se da će iseljenje ovog stanar biti vrlo brzo. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Izgradnja famoznog kružnog toka na Pošti Lapad za posljedicu je imala svakodnevne i nepodnošljive čepove u prometu koji nastaju iz pravca Babina kuka, a zapravo započinju već na samom izlazu iz Solituda, odnosno na kružnom toku kod istoimenog kampa. Ovisno o intenzitetu prometa, vozači koji izlaze iz Solituda nerijetko se od jednog do drugog kružnog toka znaju voziti i po pola sata.

Naime, Solitudo je područje na kojem posljednjih 15-tak godina cvate stambena izgradnja. Dok se po Solitudu gradilo, političke strukture, koje su se u međuvremenu izmjenjivale na vlasti, nisu učinile ništa po pitanju prometa na tom području, odnosno svojim su ad hoc rješenjima zapravo krivi za prometne kolapse u tom dijelu Grada. Solitudo je imalo tri izlaza iz naselja, preko kampa, preko Orsana i kroz Ulicu Ćira Carića. No, nakon što je bivša gradonačelnica obrnula smjer kretanja na Orsanu, a Ulicu Ćira Carića učinila jednosmjernom kako bi Sveučilište dobilo grandiozan ulaz, iz Solituda se može izaći samo preko kružnog toka kod kampa.

No, unatoč jednom izlazu iz naselja, čepova na izlazu iz Solituda i duž prometnice kroz Ulica Iva Dulčića nije bilo dok bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, na inzistiranje svog zamjenika Nika Šalje, na Pošti Lapad nije izgradio kružni tok koji ne može „progutati“ sav promet koji se na Poštu slijeva iz pravca Babina kuka.

PREKO ORSANA DO POŠTE

Aktualna gradska uprava odlučila je riješiti prometni kolaps u tom dijelu Lapada i to otvaranjem još jednog izlaza iz Solituda. Za desetak dana na snagu će stupiti privremeno prometno rješenje kojim će se preko Orsana otvoriti još jedan izlaz iz Solituda. Kako bi se Solitudo dodatno prometno rasteretilo kod kružnog toka u kampu gradit će se treća izlazna traka za Babin kuk. Projekti su to koje je za portal Dubrovnikpress.hr baš u Solitudu predstavila zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić.
solitudo- Elaborat za privremeno prometno rješenje kojim ćemo okrenuti smjer kretanja automobila na Orsanu, odnosno otvoriti izlaz prema Pošti Lapad iz pravca Orsana je gotov i stupit će na snagu za desetak dana, nakon što dobijemo suglasnost policije. Cilj nam je ovim prometnim rješenjem, dok još traje turistička sezona, dok je promet gušći vidjeti hoće li se okretanjem smjera na Orsanu povećati protočnost vozila na kružnom toku na Pošti Lapad. Dakle, nas zanima što će se događati kad to prometno rješenje stupi na snagu, odnosno hoće li ono dovesti do bržeg izlaska stanovnika Solituda iz naselja. Ako se ovo privremeno rješenje pokaže dobrim, krenut ćemo u daljnja trajnija rješenja koja će možda podrazumijevati određene zahvate na toj dionici ceste, odnosno izradit ćemo trajno rješenje za iduću sezonu. - rekla je Tokić.
otokicsolit2- Stanovnici Solituda će imati dva smjera ulaska u naselje, jedan preko kružnog toka kod kampa, a drugi Ulicom Ćira Carića te dva izlazna pravca preko Orsana i kružnog toka kod kampa i protočnost vozila bi se trebala povećati, to je čista matematika. - istaknula je Tokić.

IZMJENA TRASE LINIJE 2A

Nakon što se okrene smjer kretanja na Orsanu, okrenut će se i smjer kretanja autobusne linije 2A koja prometuje kroz Solitudo.

- Autobus 2A više neće u naselje ulaziti iz pravca INA-ine benzinske pumpe na Orsanu, što i nije bilo dobro rješenje jer je zbog automobila parkiranih uz cestu dolazilo do problema. Autobus 2A će prema Solitudu prometovati kuda i šestica, dakle preko Pošte Lapad prema kružnom toku u kampu ili će se spuštati niz Ćira Carića, to rješenje još razmatramo. - kazala je Tokić, svjesna manevarskih problema s kojima se vozači Libertasa svakodnevno susreću vozeći kroz Solitudo, no, najavila je, i tim će se problemima doskočiti izgradnjom nogostupa.
otokicsolit- Skoro svaki dan sam svjedok kako se autobus kreće kroz Solitudo, pogotovo kod butige. Ljudi se parkiraju uz cestu dok obave spenzu, u to dođe autobus, ne može proći i nastaje kolaps. Taj dio ceste čeka uređenje. To je bila nerazvrstana cesta i treba je uknjižiti na Grad. Nakon što je uknjižimo imamo je u planu urediti, odnosno izgraditi nogostup i asfaltirati cestu. Prometnica kroz Ulicu Vatroslava Lisinkog do kampa će se isto tako urediti. Najgore je kad imate širinu puta od šest metara, to nije ni dvije trake ni jedna traka i onda dolazi do parkiranja kako kome odgovara i nastaju problemi u prometu. AutObus 2A mora biti manji jer teško se može kontrolirati situacija kod butige. – rekla je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić.

- Trebamo onemogućiti to parkiranje uz obje strane ceste. Po meni je upravo problem nepostojanje nogostupa. Na cijelom području Solituda, osim u ovom novom djelu kroz Riječku ulicu, nema nogostupa. Veliki je broj obiteljskih kuća i velika izgrađenosti i djeca i stanovnici se kreću po cesti. Sve će se to tijekom zime dovesti u red i na tome intenzivno radimo. To neće pomoći autima da se brže kreću, ali će pomoći stanovnicima. U Solitudu je jako puno djece i moramo uzeti u obzir taj sigurnosni aspekt. - rekla je Tokić.

TREĆA TRAKA ZA BABIN KUK

Kako bi se izlaz iz Solituda učinio protočnijim uskoro se pripremaju zahvati koji će obuhvatiti kružni tok kod kampa. Rekonstrukcijom tog dijela ceste dobit će se treća traka za Babin kuk.
- To će se prometno rješenje izvesti kroz pojačano održavanje cesta, a odnosi se na Ulicu Vatroslava Lisinskog prema auto kampu. Taj projekt planiramo završiti do početka iduće sezone. Postojeći kružni tok će se rekonstruirati, ajmo reći da ćemo ga malo pomaknuti prema kampu. Od kružnog toga prema izlazu iz Solituda započinjat će treća traka kojom će se omogućiti normalan izlazak iz Solituda onima koji idu prema Babinu kuku. Sad kad izlazite iz naselja, ako idete prema Babinu kuku, stojite u koloni zajedno s automobilima koji idu prema Pošti. To ćemo promijeniti. – rekla je Orlanda Tokić.
solitudotok- Nije stvar samo treće trake. Time ćemo zahvatiti i rekonstrukciju Ulice Iva Dulčića. To je glavna prometnica u tom dijelu Lapada. Pomaknut će se pješački prijelaz i postaviti led rasvjeta. Planiran je i zahvat u Mostarskoj ulici kojim ćemo omogućiti normalan izlaz s tog područja. Dakle, Ulica Iva Dulčića i Mostarska su jedan projekt, Ulica Vatroslava Lisinskog i treća traka za Babin kuk drugi, a treći je projekt privremena prometna regulacija kod Orsana i on će prvi bit realiziran. Mislim da ćemo rasteretiti prostor Solituda do konačnog rješenja, a to je rekonstrukcija Lapadske obale, dvije trake. Zahtjevan je to projekt i nije izvjesno da će se dogoditi ni kroz godinu ni kroz dvije. Kad počnemo raditi predviđeno je da prva faza radova traje godinu i pol dana, a drug jednako toliko, što znači da nam je za rekonstrukciju lapadske obale potrebno tri godine u najboljoj varijanti. Posljednjih je godina rastao broj smještajnih i stambenih kapaciteta, ali ne možemo ljudima zabraniti da grade dok grade sukladno prostornom planu. Rekonstrukcija Lapadske obale je rješenje za prometne probleme u Lapadu. Kad prometnica duž Lapdske obale bude gotova čeka nas rekonstrukcija raskrižja na batali i na Pošti u Lapadu. - kazala je Tokić.

MALA VJEROJATNOST RUŠENJA KRUŽNOG TOKA NA POŠTI

I dok je većina Lapađana zbog učestalih prometnih čepova puno puta poželjela da kružnog toka na Pošti nema, jer se Pošta nikad nije čepila dok nije izgrađen, Tokić ističe kako je mala vjerojatnost da će se u konačnici i srušiti. Iako mnogi kao spasonosno rješenje za prometni krkljanac prema Pošti predlažu izgradnju pothodnika, Tokić ističe kako je riječ o iznimno zahtjevnom zahvatu.
kruznitoklapad- Kružni tok na Pošti neće se rušiti. Možda u konačnici da jer to prometno rješenje još uvijek nemamo, jer ne smatramo da je on uzrok svih ovih problema. Uzrok je veliki broj vozila koji se slijevaju na tu jednu točku, odnosno taj kružni tok. Nisam prometni stručnjak, ali oni koji jesu govore da su semafori najbolje rješenje, a je li to tako pokazat će revizija prometne studije. Ona je izrađena 2012. Para malo vremena, ali u tome razdoblju se znatno povećao broj vozila. - govori zamjenica gradonačelnika.

- Kao rješenje se predlagala i izgradnja pothodnika. Pothodnik je iznimno zahtjevan. Nije da ga ne želimo napraviti nego je iznimno zahtjevan jer se tamo nalazi veliki splet instalacija koje idu dosta duboko na oborinsku odvodnju koja se odozgo spušta i izlaz tog pothodnika trebao bi biti na šetnici odnosno kod hotela Zagreb. Rađena su neka rješenja, ali nikad nitko nije garantirao da će pothodnikom smanjiti gužva. Ušlo bi se u veliku i skupu investiciju, a nema garancije da bi se njegovom izgradnjom smanjila gužva. Kroz sljedećih nekoliko godina čekaju nas velika ulaganja u ovaj dio grada, ali isti je problem u Gružu i na Pločama, i za ta područja također radimo privremena prometna rješenja do konačnog trajnog rješenja. Dosta ovih rješenja o kojima sad pričamo je došlo iz razgovora s ljudima, s građanima koji ovdje u Solitudu dok stoje u kolni razmišljaju o prometnim rješenjima kojima bi se izbjegli čepovi. Okretanje smjera na Orsanu su predložili građani, stanovnici Solituda. Neke su ideje dobre, a neke loše, ali ljude treba saslušati. - rekla je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak bila je u Dubrovniku u posjeti Osnovnoj školi Ivana Gundulića. U toj se školi od početka nastavne godine provodi eksperimentalni program „Škola za život” pa je njen posjet trebao biti savjetodavnog karaktera jer došla je ona s mentorima i učiteljima razgovarati o izazovima i iskustvima u samom početku provođenja eksperimentalne faze kurikularne reforme, škole za 21. stoljeće.

A u tom 21. stoljeću, što se tiče kurikularne reforme, nastavna godina tek što je bila počela, a mediji su pisali kako udžbenici prilagođeni programu eksperimentalne faze kurikularne reforme nisu tiskani i nisu na vrijeme dostavljeni u škole u kojima se eksperiment provodi. Neke škole ni mjesec dana nakon početka nastave nisu dobile ni tablete, a naknadno se otkrilo kako ni učenici čiji su roditelji slabijeg imovinskog stanja nisu svoje udžbenike dobili na vrijeme. Pokazuje to stvarnu „brigu“ države, baš kao što tu „brigu“ pokazuje i ministričino zaobilaženje svih ostalih tema prigodom posjete jugu zemlje. Njoj je naime bila važna samo samoreklama, jer da nije tako, umjesto silnih recitacija, pjesmica i folklornog programa koji su, kao u „dobra stara vremena“, za nju priređeni, ministrica bi poslušala i sagledala probleme škola na jugu zemlje.

Tako su npr. Mokošica i Lapad škole koje je svakako trebala obići ministrica. Doduše, da se kojim slučajem odlučila posjetiti lapadsku osmoljetku, tamošnji bi nastavni kadar prvo morao poskidati religijsku ikonografiju sa zidova i panoa jer nije baš primjereno da se u školama za 21. stoljeće koje pohađaju učenici različitih konfesija ističu samo obilježja dominantne religije, dapače nije primjereno u sekularnoj državi isticati bilo kakva vjerska obilježja, ali to je neka druga tema.

Tako je u Mokošici ministrica s ravnateljicom mogla razgovarati o energetskoj obnovi škole koja se ne može financirati EU sredstvima zbog propusta bivši gradskih struktura. U Lapadu je mogla obići sportsku dvoranu i ponuditi koji solad iz Ministarstva za rekonstrukciju krova. Mogla je i ponuditi koji solad za izgradnju nove škole na Montovjerni.

U konačnici, ono najvažnije, ministrica je, kad je već imala vremena da, kako je jedan lokalni portal to napisao, napravi „i jednu vrijednu, vanprotokolarnu gestu“, a ta gesta je bila posjet Muzeju Domovinskog rata kako bi, piše taj portal, odala počast braniteljima, iako se počast ne odaje u muzeju nego polaganjem vijenca na neko od brojnih obilježja, pa i ono na Srđu, mogla obići i Cavtat i tamošnju raspadnutu školu. Da mrtvi mogu govoriti, nema sumnje da bi braniteljima poginulim na Srđu takva gesta bila draža.

Mogla se ministrica Divjak tako sama uvjeriti u kakvim se uvjetima, u derutnom montažnom objektu, školuju i borave konavoski đaci čekajući da im se škola sruši na glavu. Umjesto da se posjetom Cavtatu uvjeri u kakvu je ta škola stanju, resorna je ministrica u Dubrovniku, onako usputno, konstatirala kako je na nekoliko primjera u Hrvatskoj uočeno da su pojedine škole u stanju koje dovodi u pitanje sigurnost učenika i učitelja pa je poručila da su za kapitalna ulaganja u škole nadležni osnivači, a promrmljala je nešto o planu za kapitalna ulaganja u iduće dvije godine pa će o detaljima kad osnivač, odnosno Županija pripremi svoj financijski plan.

Škole su inače javne ustanove u kojima se učenici obrazuju prema programima koje donosi i određuje država, ali škole kao objekte je država u kojoj kronično nedostaje novca za sve pa tako i za gradnju i obnavljanja, lukavo prebacila na grbaču jedinicama lokalne uprave i samouprave od kojih većina nema sredstava ni za redovno održavanja, a kamoli za izgradnju novih škola.

Ministrica je tog paradoksa itekako svjesna pa zato nije ni pošla u Cavtat jer kako objasniti da će djeca u Cavtatu umjesto u školi za život 21. stoljeća primjenu kurikularne reforme dočekati u raspadnutom montažnom objektu.

Bivši zamjenik direktora Libertasa Bruno Di Ceglie istupio je iz HNS-a, doznaje portal Dubrovnikpress.hr. Di Ceglie je iz HNS-a izašao nezadovoljan što je umjesto njega u Gradsko vijeće ušla Marina Vučković Matić.

Di Ceglie je na lokalnim izborima 2017. bio HNS-ov kandidat za zamjenika gradonačelnika. Bio je i posljednji, 25. kandidat na HNS-ovoj listi za Gradsko vijeće.

HNS je inače na lokalnim izborima 2017. osvojio tri vijećnička mandata. No, nakon što je Andro Vlahušić zbog koalicije s HDZ-om napustio HNS, tu je stranku u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika do rujanske sjednice zastupao samo jedan vijećnik, Miho Obradović. Naime, Matija Čale Mratović i Nenad Vekarić u Vijeću su djelovali kao nezavisni vijećnici jer su i oni zajedno s Vlahušićem istupili iz HNS-a.

Nakon što je uslijed teške bolesti preminuo Nenad Vekarić, HNS je u Vijeće morao uvesti drugog vijećnika. Iz HNS-a se u to vrijeme neslužbeno moglo čuti kako će upravo Bruno Di Ceglie na rujanskoj sjednici izreći vijećničku prisegu.

No, umjesto Di Ceglia prisegnula je Marina Vučković Matić nakon čega je Di Ceglie, kojemu je bilo obećano vijećničko mjesto napustio stranku.

Di Ceglie izjavu nije želio dati, no u HNS-u se neslužbeno može čuti kako je, još dok se u predizborno vrijeme sastavljala lista, tražio da kao kandidat za zamjenika gradonačelnika bude treći na listi za Gradsko vijeće, a pripalo mu je tek 25. mjesto na listi, odnosno posljednje.

Po završetku turističke sezone nastavit će se s radovima na asfaltiranju prometnica na užem i širem području Grada. Projekt je to koji je aktualna gradska uprava započela gotovo odmah po preuzimanju vlasti nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora. I dok se na širem gradskom području asfaltiranje izvodilo gotovo cijelo vrijeme, na gradskom je ono zaustavljeno pred početak turističke sezone. Kako je turista ipak manje, vrijeme je da se nastave radovi pa je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić za portal Dubrovnikpress.hr istaknula koje prometnice gradska uprava namjerava do kraja godine presvući novim asfaltnim slojem.

- Trenutno se uređuju autobusna stajališta jer su to manji zahtjevi koji nisu utjecali na odvijanje prometa čiji je intenzitet u sezoni itekako pojačan. Tako je uređeno autobusno stajalište u Sustjepanu, a trenutno se radi na uređenju autobusnog stajališta na Kantafigu. - kazala je Tokić.

- Kad je u pitanju asfaltiranje, već smo započeli s radovima na asfaltiranju ceste u Mokošici prema Petrovu Selu. Riječ je o dionici dugoj oko kilometar. Što se tiče cesta na užem gradskom području, slijedi asfaltiranje prometnice u Ulici Žrtava s Dakse i to od Rašice prema Lapadskim dvorima. To je onaj dio ceste koji smo najavili završiti nakon turističke sezone. U planu je i asfaltiranje Dalmatinske ulice, odnosno ceste od restorana Bouno do lapadske škole, a krajem godine ili početkom iduće planirano je asfaltiranje Kineskog zida i još nekih cesta na području Orašca i Gornjih sela. - rekla je Tokić.

Kad turisti odu, odnosno kad se smanji broj automobila, asfaltirat će se i cesta prema Srđu.

- Što smo tamponirali to ćemo i asfaltirati. Nije bilo smisla te radove izvoditi tijekom sezone, a u međuvremenu smo postigli dogovor s vlasnicima i čim intenzitet prometa prema Srđu opadne krenut će asfaltiranje. Dakle, kroz nekih mjesec dana će biti presvučena novim asfaltnim slojem jer ta je cesta na nekim dijelovima u iznimno lošem stanju, čak i opasna i mora se urediti. - kazala je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić.

Stranica 1 od 56

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250