Davor Mladošić

Sjednica Općinskog vijeća Općine Konavle na kojoj će biti usvojen općinski proračun za 2018. Godinu zakazana je za 15. prosinca. Koji su najznačajniji projekti za koje se planiraju sredstva u proračunu i koliki je proračun, za Dubrovnikpress.hr govori načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

- Proračun planiramo na iznos od oko 100 milijuna kuna, a među najvažnije projekte implementirali smo brojne socijalne programe, a povećavamo i porodiljnu naknadu. Razrađujemo i jedan novi projekt kojim ćemo omogućiti mladim bračnim parovima jednu vrstu poticaja za izgradnju prve nekretnine i rješavanje stambenog pitanja. – kaže načelnik Lasić.

Ističe i projekt koji je, govori, izuzetno važan:
- U idućoj godini najvažnije je rješavanje problema odvoza otpada i rješavanje problema reciklažnog dvorišta. Nadam se da ćemo sredinom prosinca dobiti građevinsku dozvolu i krenuti u realizaciju projekta jer se novim zakonom, koji će se primjenjivati od veljače, značajno mijenja način odvoza otpada. Trebat će značajno educirati stanovništvo, ojačati redarstvo. Već smo stavili nadzorne kamere na niz lokacija jer nismo mogli drukčije izaći na kraj s ogromnim količinama krupnog otpada i šuta koji se bacao na odlagalište i to moramo spriječiti. Moramo kupiti dva nova kamiona, moramo uzeti preko 700 novih kanta, čipirati ih, promijeniti cijeli sustav oko sakupljanja otpada. – kazao je Lasić.

OPĆINA JE BOGATA SAMO NA PAPIRU

- Nastavljamo i radove na kanalizaciji Gruda, potom slijedi kanalizacijski sustav za Molunat. Nastavljamo izgradnju kanalizacije na Zvekovici, završetak radova je iduće godine. Inače, iduće godine planiran je i završetak nove zgrade općine, tržnice i samoposluge. Želja nam je za iduću godinu, ako uspijemo, proširiti vrtić na Grudi. Najveći prioritet svih prioriteta, a koji se ne može vidjeti kroz proračun je izgradnja novog vrtića i škole u Cavtatu za koje tražimo sredstva. Bez pomoći države uopće nema teorije da možemo graditi novu školu, iako mi projekt pripremamo. Nadam se da ćemo iduću godinu znati kad započinjemo s radovima na izgradnji nove škole. To je projekt od oko 45 do 50 milijuna kuna, to je veliki novac, pola našeg proračuna i nemoguće je da ga sami realiziramo. – govori Lasić pa nastavlja:

- Imamo problema s proračunom, često ističem da smo bogata Općina na papiru, a nažalost siromašna u stvarnosti. Mi smo u zadnje tri godine izgubili oko 20 milijuna kuna, imali smo prihode od poreza na dobit, poreza na dohodak. Taj novac koji nam je država uzela nikad nam nije vratila. Mi sad ubiremo komunalnu naknadu, a kome ćemo naplaćivati porez na nekretnine u Konavoskim brdima, Kuni Konavoskoj, Vitaljini? Pa mi se borimo da ljudi ostanu živjeti u tim mjestima. I kad se uvede porez na nekretnine mi ćemo se boriti da im ne naplaćivamo ništa ili da im naplatimo minimalno, ukoliko nam zakonodavac to dozvoli jer ljudi u nekim dijelovima Konavala žive u iznimno lošim uvjetima. Ja sam svaki dan u svakom dijelu Općine i bojim se da mnogi Konavljani ne znaju kakvi su uvjeti življenja u nekim dijelovima Konavala. Prije tri četiri dana sam bio u Vitaljini i to je prekrasan kraj, ali ljudi ne mogu živjeti od ljepote, treba im pomoći na neki način.

SPORNO JE RUŠENJE SEDAM, OSAM KUĆA ZBOG TRASE BRZE CESTE

A kad se nada završetku radova i preseljenju u novu zgradu Općine, konavoski načelnik kaže:
- Do 30. svibnja iduće godine, ja se nadam da će to tako biti, ali čini mi se da su radovi usporili u posljednje vrijeme, iako imamo uvjeravanja od izvođača da će radove okončati do konca svibnja.

U Konavlima se u posljednje vrijeme dosta govori i o trasi brze ceste Dubrovnik - Zračna luka, a Božo Lasić kaže kako se nada da će sljedeće godine biti redefinirana i njena trasa.
- Ova investicija u Zračnoj luci ništa nije vrijedna ako se ne riješi cesta. To je projekt kojega zajedno trebaju rješavati Grad Dubrovnik, Župa i Konavle. Mislim da bismo već sljedeću godinu trebali znati trasu te ceste. Ona je prvo trebala ići tunelom do Plata i jednim dijelom vijaduktom kroz Konavosko polje, a nama je sporno planirano rušenje sedam do osam kuća na Zvekovici. Mislim da do rušenja tih kuća u konačnici ne bi trebalo doći jer postoji način kako da se to izbjegne. – kazao je Lasić.

- Županijska lučka uprava dubrovačko-neretvanske županije je napravila projekti izgradnje nove luke u Cavtatu i koliko znam dobivena je građevinska dozvola. Projekt je spreman za realizaciju i preostaje pronaći sredstva. Riječ je o projektu vrijednom oko 25 milijuna kuna. Njegova realizacija je iznimno značajna jer je stanje rive u Cavtatu katastrofalno. – kaže još načelnik Općine Konavle.

UGOSTITELJI U CAVTATU MORAJU POŠTOVATI CAVTAĆANE

Cijeli niz projekata, govori Božo Lasić, započet je i u Muzejima i galerijama Konavala.
_ Mislim da će u dogledno vrijeme oni moći sami sebe financirati. – optimističan je načelnik Lasić nadodajući kako je „jako važno da će svi artefakti koji se pronađu na području Konavala zahvaljujući Arheološkom muzeju ostajati u Konavlima, odnosno biti pohranjeni u Muzeju“.

- Želja nam je Konavle učiniti boljima. Nije to demagogija i nisu to parole. Ipak i ljudi moraju znati da je proračun ograničen, da su sredstva limitirana. Nismo zadovoljni s nekim stvarima koje trebamo rješavati poput korištenja javnih površina u Cavtatu i Konavlima. Prošle godine smo od svih javnih površina u Cavtatu zaradili samo 800 tisuća kuna, što je jako malo. S druge strane, svi ti ugostitelji bi mogli zatvoriti restorane da nemaju javne površine. Znači oni nešto moraju vratiti Općini. Po svim analizama korištenja javnih površina, Konavle najmanje ubiru, a ugostitelji plaćaju korištenje javnih površina samo za šest mjeseci i to kunu i 30 lipa za prvu zonu po kvadratnom metru i kunu i 10 lipa u drugoj zoni po metru kvadratnom dnevno, s time, da kao što sam već rekao, zakupninu plaćaju samo šest mjeseci. – objašnjava Lasić.

- Morate imati u vidu da oni taj prostor koriste cijelu godinu. Uvijek sam isticao da ih treba pustiti da zarade u sezoni, ali ipak u nekim granicama tolerancije i ugostitelji moraju poštovati stanovnike Cavtata. Ne možemo dozvoliti da se stolovi iznose vanka, stavljaju na cestu, da ne mogu prolaziti automobili jer, kako je krenulo, bili bi stavili stolove do mora. Takvim ponašanjem ugostitelji nanose štetu i sebi i Cavtatu jer turisti u Cavtat dolaze zbog njegove ljepote i ljepote Konavala. Već ovu zimu ćemo napraviti ozbiljnu analizu, uputiti ugostitelje u nova pravila, a ako ih ne budu poštivali ići će se u raskidanje ugovora o zakupu javnih površina. Doći će i do nekog povećanja cijena zakupa, no prvenstveni cilj nije zarada nego uvođenje reda. – kazao je još ususret proračunskoj sjednici načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

Novi predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač uputio je i prvo priopćenje za javnost nakon što je izabran za predsjednika. U nesuvislom priopćenju u kojem zapravo ne govori ništa, Barač je pokušao nešto reći o golfu, ali ne zna ni on sam što je zapravo želio kazati.

Priopćenje tako počinje time da SDP i Barač u svezi s investicijom Sportsko-rekreacijskog centra s golf igralištem Srđ i koncesijom na tvrđavi Imperijal mogu "izraziti zabrinutost radi načina dosadašnjeg postupanja u izdavanju potrebnih dozvola za građenje, postupcima donošenja prostorno-planskih dokumenata kao i ponašanja investitora, Dubrovačko neretvanske županije i Grada Dubrovnika u svezi obveza nastalih sukladno Ugovoru o koncesiji iz 2009. godine".
Osim što danas nema nikakvog povoda za ovakvo priopćenje pa je povod samo taj da eto Barač na ovaj način pokušao uzeti malo medijskog prostora, to što je napisao bilo bi sasvim u redu da Barač već u sljedećoj rečenici ne pokazuje elementarno neznanje ili se samo pravi neznalica u svrhu populizma.

Tako on piše: "Smatramo da je trošak komunalnog opremanja građevinskih parcela, koje je u svrhu ishođenja odgovarajućih dozvola od strane investitora sukladno zakonskim odredbama obvezan izvršiti Grad Dubrovnik, u ovom trenutku preveliko financijsko i upravljačko opterećenje s obzirom da imamo važnije prioritete u rješavanju komunalno – stambenih problema od interesa građana. Mišljenja smo kako je trenutna obvezna investicija u ovom obliku nepotrebna i štetna za građane grada Dubrovnika."

Nije jasno kako to Barač misli zaobići zakonske obveze Grada Dubrovnika, koje uostalom i sam spominje, jer ako je nešto zakonom propisano, u ovom slučaju ulaganje sredstava uplaćenih za komunalne obveze na područje gdje su i uplaćene, onda zakon valjda treba i poštovati. Mogao je Barač na drugi način izraziti potpuno legitimno neslaganje s projektom na Srđu, ali izabaro je ono što će narodu lijepo zvučati.

Kad Barač napiše i kako pokretanje arbitraže od strane investitora smatra "štetnim pritiskom na tijela RH koja su nadležna u rješavanju potrebnih akata za gradnju", to narodu također lijepo zvuči, jer mrski investitor je, zamislimo samo to, pokušao sebe zaštiti i kao tužibaba jadnu nam poštenu državu stavio pred međunarodnu arbitražu.

I nakon tog silnog suprostavljanja investiciji Barač ipak smogne snage ne bi li ostao "neutralan" pa napiše: "Ističemo kako su svi investitori i projekti dobrodošli uz uvjet da su ispoštovane zakonom propisane procedure i obveze te, najbitnije, uvažavajući društveno-socijalni i gospodarski prosperitet građana Grada Dubrovnika."

I onda ostaje pitanje, kako se to u ovom dijelu priopćenja Barač poziva na zakone, a u prvom dijelu priopćenja je za, amo blago kazati, zaobilaženje zakona?! Dakle, u prokušanoj maniri hrvatskih političara Barač bi poštivao zakon kad to njemu odgovara, a kad ne odgovara onda - jebo zakon.

Vrhunac je ipak kraj priopćenja u kojem novoizabrani predsjednik dubrovačkog SDP-a piše: "Detaljnije očitovanje u svezi sa navedenim projektom izdati ćemo kada dobijemo sve potrebne informacije od nadležnih službi Grada Dubrovnika." Pa ako se dosad nije upoznao s projektom i svim problemima, kako problemima investitora, tako i problemima Grada i razlozima neslaganja dijela građana s projektom, nije jasno gdje je bio i što je radio svih ovih godina smatra li sebe ozbiljnim političarom ili ako barem pretendrira to biti.

Udruga ugostitelja Dubrovnik pozdravlja odluku Gradske uprave kojom seodustaje od najavljenih povećavanja cijena najma poslovnih prostora i zakupa javnih površina. Predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik Ante Vlašić, navodi se u priopćenju Uduruge, „izrazio je zadovoljstvo otvaranjem komunikacije s Gradom i gradonačelnikom Frankovićem, koji je nedavno održao sastanak s predstavnicima ugostitelja“.

„Zahvaljujemo gradonačelniku Frankoviću na prepoznavanju ovog problema koji bi biovelikapreprekakvaliteti turističke ponude Grada. Ovom odlukom gradonačelnik je pokazao spremnost za profesionalnu suradnju sa strukom, što smo i željeli od samog početka, i ponosan sam što smo upravo mi otvorili ovo pitanje, poslavši jasne zahtjeve gradonačelniku. Drago nam je što se i Udruženje obrtnika Dubrovnikuključilo u rješavanje ove problematike. Imajući na umu isti cilj, ugostitelji moraju nastupati zajedno i ujedinjeno s Gradom, za boljitak turističke ponude i gospodarstva Dubrovnika.“ – piše u priopćenju.

„Ohrabrena ovom odlukom, Udruga izražava nadu kako će se stabilna i otvorena suradnja s Gradom nastaviti i dalje, u korist svih građana i razvitka gospodarstva cijelog kraja. „ – stoji u priopćenju.

Podsjetimo, povodom najava gradske uprave Grada Dubrovnika o promjenama uvjeta najma poslovnih prostora i komunalnih propisa, Udruga ugostitelja Dubrovnik pozvala je gradonačelnika Frankovića da otvori komunikaciju s predstavnicima sektora iz kojega je u posljednjih šest godina u gradski proračun uplaćeno 400 milijuna kuna. Gradonačelniku Mati FrankovićuUdruga je javno uputila tri zahtjeva, da se odluke Grada koje utječu na pojedinu struku moraju donositi nakon konzultacija s predstavnicima struke, da se odluke Grada moraju donositi na transparentan način i uz ravnopravan učinak na sve poslovne subjekte te da je odluke Grada potrebno objavljivati na vrijeme i planski, kako bi poslovni subjekti na koje odluka utječe mogli napraviti pripremu za sljedeću poslovnu godinu.

D.M.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik 37-godišnjak je osumnjičen za kazneno djelo prijevare.

Sumnjiči se da je u travnju ove godine, od uposlenice ugostiteljskog objekta koji je u njegovom vlasništvu, dobio na posudbu 75 tisuća kuna, uz usmeno obećanje da će novac vratiti u obrocima do listopada ove godine. Obzirom da obećanje nije ispoštovao i oštećenoj 31-godišnjoj uposlenici nije vratio novac, ona je cijeli slučaj prijavila policiji.

Policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

DPP

Mario Tevšić odlazi s mjesta ravnatelja Javne ustanove rezervat Lokrum. Do odabira novog ravnatelja ili ravnateljice Lokrum će kao vršiteljica dužnosti ravnateljice voditi aktualna voditeljica Odjela za zaštitu, održavanje i promicanje Rezervata dr.sc. Marija Crnčević, a ne odbacuje se mogućnost da ona i ostane ravnateljica, doznaje neslužbeno Dubrovnikpress.hr.

Tevšić, iza kojeg su izvrsni poslovni rezultati otkako je preuzeo Rezervat Lokrum, za Dubrovnikpress.hr potvrdio je kako u biti nema više želju voditi Lokrum, a prema onom što je rekao za Dubrovnikpress.hr karijeru će po svemu sudeći nastaviti u privatnom, odnosno realnom sektoru.

- Načelno je prepoznat obostrani interes za sporazumnim raskidom mog ugovora na radnom mjestu ravnatelja Javne ustanove Rezervat Lokrum, ali obzirom da je to odluka koju tek treba donijeti Upravno vijeće i potvrditi Gradsko vijeće, dogovori o konkretnom prijedlogu još uvijek traju, a o njihovim rezultatima javnost će biti pravovremeno obaviještena. – kazao je Mario Tevšić.

- Zasad mogu tek komentirati da ja imam razumijevanje za imenovanje osobe po izboru aktualne gradske vlasti, a zadovoljan sam što uviđam da druga strana poštuje moje dosad ostvarene rezultate te ambicije za buduće korake u karijeri. Uvjeren sam da će na kraju biti postignut dogovor koji će meni omogućiti angažman na novim poslovnim izazovima u realnom sektoru, a Gradu Dubrovniku i Rezervatu Lokrum jednostavnu tranziciju u prijateljskom ozračju i uspješan završetak projekata koje smo zajedno započeli. – rekao je Tevšić.

Mario Tevšić bivši je HNS-ovac i bliski suradnik bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića. Nakon razlaza s HNS-om ušao je u Glas. Jedan je od rijetkih vodećih ljudi institucija i gradskih poduzeća koji je preživio nedavnu smjenu vlasti. Iako su se oko njegova imenovanja u Gradskom vijeću vodile žestoke polemike, u prvom redu zbog političke trgovine kada je Tevšić za imenovanje dobio podršku vijećnika Pera Vićana, odnosno DDS-a, kako bi se s druge strane omogućilo imenovanje Anuške Matušić za ravnateljicu Linđa, kasnije je Tevšić imao apsolutnu podršku svih vijećnika.

Buduća v.d. ravnateljica Maria Crnčević prije dolaska u JU Rezervat Lokrum bila je zaposlenica UO Grada Dubrovnika za zaštitu okoliša i prostorno uređenje, javnosti je poznata po svom radu u Prirodoslovnom muzeju kojeg je i vodila kao privremena ravnateljica, a vodila je i Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko-neretvanske županije.

Ponedjeljak, 27 Studeni 2017 15:13

Pravilnik za poticanje virenja iz gu...ice

Na 6. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika usvojen je „Pravilnik za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija“ što bi bilo za pozdraviti da isti taj pravilnik nije u potpunoj suprotnosti ne samo poticanju pluralizma i raznovrsnosti medija, već i samoj biti pluralizma i slobodi medija. Pravilnik je usvojen unatoč brojnim primjedbama oporbenih vijećnika i činjenici da je vijećnicima dostavljen tek na početku sjednice, te da ga oni stoga nisu mogli detaljno i pozorno niti proučiti.

Možda je teško bilo od HDZ-ove većine očekivati da zna što je to pluralizam i što je to raznovrsnost i sloboda medija, ali ipak nije bilo očekivano da će savjete pri izradi ovog pravilnika potražiti u Sjevernoj Koreji.

ZNAJU LI U HDZ-U ŠTO JE PLURALIZAM?

Suprotno pluralističkim odlikama, pravilnik određuje o čemu bi dubrovački mediji trebali pisati, pa im se tako sjevernokorejskim metodama kao obveza da bi uopće dobili sredstva, naređuje praćenje rada gradonačelnika, gradske uprave i Gradskog vijeća, kao i obveza praćenja svih stranka koji djeluju u Gradskom vijeću, ali čak i obveza objavljivanja natječaja, tj. oglasa i čestitki Grada Dubrovnika.

Pluralizam svakako ne obuhvaća uređivanje medija i njihova sadržaja od strane politike, a što se čini ovom pravilnikom, te je postavljanje uvjeta praćenja rada gradonačelnika, gradske uprave i Gradskog vijeća da bi se dobila sredstva neprihvatljivo u pluralističkom i slobodarskom društvu. Isto vrijedi i za obvezu praćenja rada svih stranka koje participiraju u radu Gradskog vijeća. O raznovrsnosti medija prihvaćanjem ovakvih obveza iz ovog pravilnika koji nameće objavu pojedinog sadržaja suvišno je i govoriti.

Dubrovniku trebaju različiti mediji, različitog sadržaja, različitih pogleda i stavova, slobodnomisleći novinari, a ne publiciteti gradske uprave i gradonačelnika u što bi se mediji pretvorili prihvaćanjem obveza iz pravilnika. HDZ-ova većina ovim pravilnikom želi ukinuti pravo urednika medija da objavljuju sadržaj koji smatraju kvalitetnim i vrijednim objavljivanje te odbacuju sadržaj koji ne smatraju takvim.

PLURALIZAM UBAČEN ZBOG IZBJEGAVANJE PDV-A NA OGLASE

Također potpuno je neprihvatljivo kroz „Pravilnik za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija“ nametanje obveze objave natječaja i čestitki Grada Dubrovnika s obzirom da navedeno nema nikakvog doticaja s novinarskim radom, slobodom iznošenja mišljenja i stavova. Upitno je i je li ovakav pravilnik zakonski provediv, jer sredstva dodijeljena temeljem pravilnika kako bi se poticao pluralizam nisu oporeziva PDV-om, dok oglasni sadržaj ne može biti neoporeziv na ovaj način. Pitanje je je li pluralizam ubačen u naziv kako bi se postiglo baš to, izbjegavanje PDV-a za plaćanje oglasnog prostora.

U pravilniku su također u isti koš stavljene sve vrste medija, televizija i radio koji imaju mogućnosti prijavljivanja za sredstva Agencije za elektroničke medije i resornog ministarstva iz fonda za pluralizam s tiskanim izdanjima koja nemaju tu mogućnost i internetskim portalima koji se jednako tako ne mogu javiti na natječaj Agencije i ministarstva, a nemaju ni prihode od prodaje tiskanih izdanja.

Između ostalog navedeno je i to da medij treba imati uredništvo u Gradu Dubrovniku, ali ne i da nakladnik mora biti registriran u Gradu Dubrovniku što otvara mogućnost manipulacije te se na natječaj, po kojem će se sredstva dodjeljivati iz proračuna Grada Dubrovnika, fiktivnim ili stvarnim prebacivanjem uredništva u Dubrovnik, uz priloge o Dubrovniku, mogu javiti i mediji iz drugih gradova, a takvu mogućnost manipulacije potrebno je izbjeći. Uz to jasno je kako je pravilnik rađen kako bi se omogućilo upravo medijima čiji izdavači nisu registrirani u Dubrovniku da im se osiguraju sredstva, a ti mediji su izrazito pozitivno raspoloženi prema aktualnoj HDZ-ov vlasti.

NELOGIČNOSTI BODOVANJA

Sami kriteriji kojima će se određivati financijska sredstva su nedorečeni, a manje bitni segmenti postavljeni su kao važniji kriteriji od kvalitetnog novinarstvo i kvalitetnog medijskog sadržaja.

Tako se npr. više boduje posjećenost/čitanost/gledanost (do 20 bodova) koje mediji mogu postići objavljivanjem raznih „fotogalerija“ i sličnog trivijalnog sadržaja od autorskih i kvalitetnih novinarskih priloga te istraživačkog novinarstva, sadržaja namijenjenih ugroženim skupinama, ljudskim pravima itd., a što su najvažniji segmenti u razvoju medijskog pluralizma (samo do 10 bodova). Pri tome nije zanemarivo niti to što je nemoguće dobiti pouzdano mjerenje posjećenosti, čitanosti i gledanosti pojedinih medija i njihova utjecaja na razvoj društva.

U bodovanje su uvrštene i posebne platforme na stranom jeziku bez da je jasno precizirano kakav sadržaj te platforme moraju imati, odnosno je li riječ o sadržaju namijenjenom posjetiteljima Dubrovnika, tj. turistima ili sadržaju namijenjenom npr. nacionalnim manjinama što bi za razliku od sadržaja za turiste bilo u skladu s poticanjem pluralizma.

Nadalje, kao jedan od kriterija navodi se i broj zaposlenih (do 20 bodova) bez razrade je li bodovno jednako kada medij ima zaposlene novinare obrazovane u struci ili djelatnike koji nisu obrazovani u novinarskoj struci. Prema pravilniku također nije precizirano nosi li više ili isto bodova djelatnik zaposlen kao novinar, fotoreporter, snimatelj, montažer i sl. kao i djelatnik zaposlen na drugim poslovima koji nisu direktno povezani sa samom proizvodnjom medijskog sadržaja.

Bodovanje broja zaposlenih također je u nesrazmjeru s bodovanjem kvalitete i raznovrsnosti sadržaja pri čemu su mediji kvalitetnog sadržaja s manjim brojem zaposlenih stavljeni u podređen položaj medijima s manje kvalitetnim sadržajem i većim brojem zaposlenih. „Pravilnik o poticanju pluralizma i raznovrsnosti medija“ ne smije se promatrati kao pravilnik koji medije gleda kroz socijalnu kategoriju, već isključivo kao pravilnik koji medije promatra kroz kategoriju kvalitete i raznovrsnosti sadržaja kako mu i samo ime govori.

Od predlagatelja ovog pravilnika, odnosno HDZ-ove većine, bilo bi poštenije da su pravilnik nazvali „Pravilnikom o financiranju medija“, pri čemu će gradonačelnik i povjerenstvo koje on odredi birati po njima podobne medije kao i visinu sredstava koja će im se dodijeliti s obzirom da ista nije precizirana u pravilniku, kao što nije precizirana ni vrijednost bodova.

Stoga ovakav pravilnik po kojem se sredstva pojedinim medijima mogu određivati „slobodnim tumačenjem“ nije niti blizu transparentnom načinu dodjele sredstva te je, s obzirom na njegovu važnost za razvoj medija u Dubrovniku, već na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća potrebno ući u dorade i izmjene pravilnika, a kako bi se svi dubrovački mediji stavili u ravnopravan položaj, te „Pravilnik o poticanju pluralizma i raznovrsnosti medija“ uistinu to i bio, a ne pravilnik za poticanje virenja iz guzice HDZ-u i Matu Frankoviću koji dubrovački mediji u većini kao da već provode.

P.S.
O dosadašnjem financiranju medija i raspodjeli sredstava od 2011. do 10. studenoga 2017. godine možete čitati OVDJE i OVDJE.

Subota, 25 Studeni 2017 19:32

Gvozden Okidač

Gvozden Okidač u legendarnoj, sarajevskoj, ratnoj, Top listi Nadrealista, trenirao je izvjesnu Mirelu za nastup na Olimpijadi u Barceloni, a Mirela je trebala nastupiti kao – glineni golub. Gvozden Okidač s glinenom golubicom Mirelom je prošao specijalne pripreme, puštao je da trči po sarajevskim ulicama pod snajperskom vatrom i brojao joj do deset da bi zatim pucao na nju.

Baš kao i susjedna Bosna ili ti ga Bosna i Hercegovina, Hrvatska i danas živi ta vremena, ratna vremena, utopljena u vlastitoj nadrealnosti, u oprečnosti između života modernog 21. stoljeća i posljednjeg krvavog balkanskog kurvina pira 20. stoljeća, čiji su nam glavni protagonisti Slobo, Franjo i Alija, svima namijenili Mirelinu ulogu.

Kad je Mirela stigla u Barcelonu s aerodromske piste potrčala je pravo u – restoran. U tom stampedu pratili su je i ostali sportaši pristigli iz gladnog Sarajeva.

Olimpijska Barcelona njima iz perspektive premorenog ratnog Sarajeva bila obećana zemlja, i Mireli, iako je na kraju nju čekao metak. Ta… Mirela je, ne zaboravimo, ipak bila glineni golub.

U zemlji cijepljenoj od humora, posebno na vlastiti račun, Hrvatskoj, narod još čeka na ulazak u restoran Europske unije, (iako smo na tu pistu naizgled davno sletjeli), koja je mnogima iz perspektive popljačkane domovine izgledala kao obećana zemlja.

U nadrealnoj seriji Mirelin trener Gvozden Okidač bio je realan i nju je odlično pripremio za nastup glinene golubice, puštajući je da trčkara između snajperskih hitaca sarajevskim ulicama.
U Hrvatskoj, nadrealnoj zemlji u kojoj je broj penzionera gotovo dostigao broj onih koji rade, državni proračun opterećuje se s, u konačnici će se pokazati, milijardama (izaberite valutu) namijenjenih dodatnim pravima (čitaj privilegijama) ratnim veteranima. A takvog trenera poput Gvozdena Okidača, koji će realno sagledati situaciju, brojati do deset i potegnuti obarač kako bi narod pripremio za strijeljanu, nema ni na vidiku. Ostali su nam samo snajperisti i metak iz potaje.

Obljetnice, posebno one velike, a kad netko slavi čak 70 godina rada, onda takva obljetnica to svakako jest, prigode su za rezime, presjek djelovanja kroz desetljeća. Takvu obljetnicu, 70 godina djelovanja slavi ove godine dubrovački „Fotoklub Marin Getaldić“. Centralni događaj te proslave trebala bi biti izložba otvorena u petak navečer koja upravo i nosi ime „Fotoklub Marin Getaldić - 70 godina“.

Klub je neprekidno djelovao od osnivanja 1947. godine do Domovinskog rata, a nakon toga do 2009. godine samo „na papiru“. Te 2009. fotografski entuzijasti, u prvom redu Eugen Miljan, uspjeli su oživjeti klub. I „Fotoklub Marin Getaldić“ uistinu otad i živi, organiziraju se izložbe, radionice, predavanja, dubrovačko fotoamateri dobili su prigodu za nove razmjene iskustava, druženja i uistinu radu kluba nema se što zamjeriti. Dapače.

No, kada se slavi ovako velika obljetnica, kada se postavlja izložba koja u svom nazivu nedvosmisleno nosi obljetnički predznak, publika nevezana uz same aktualne članove kluba, ipak je od postava u Sponzi očekivala više.

Ne, nije riječ o kvaliteti postavljenih fotografija 53 autora na ovoj izložbi, one prate standarde i kvalitetu, ali izložba koja se vezuje uz 70 godina rada „Fotokluba Marin Getaldić“ trebala je ponuditi više, trebala je odskočiti od dojma kako je riječ „samo“ o jednoj od godišnjih izložbi u nizu. Obljetnički predznak „Fotokluba Marin Getaldić“ trebao je biti veći izazov.

Jasno je kako dubrovački fotoamateri između svih životnih i poslovnih obveza moraju naći dodatno vrijeme i vjerojatno dodatna sredstva kako bi uopće jedna izložba mogla biti postavljena, ali ovo je jednostavno bila savršena prigoda da se uistinu da presjek rada „Fotokluba Marin Getaldić“ u proteklih 70 godina, a od tog presjeka gotovo da nije viđeno ništa.

Postavljena izložba je zanimljiva, daje dobar presjek aktualne amaterske i djelomično profesionalne fotografije u Dubrovniku, izložbu se isplati pogledati i stoga ova kritika zapravo nije kritika same izložbe već više poziv na jedan dodatan angažman da se publici uistinu pokaže što se to sve radilo u „Fotoklubu Marin Getaldić“ u proteklih 70 godina.

Zahtijeva to vremena, zahtijeva to truda, zahtijeva to i novca, ali i sama obljetnica je zahtjevna i velika, toliko značajna za fotografiju u Dubrovniku da bi bilo šteta propustiti je i svesti samo pod okrilje netom otvorene izložbe.

Stranica 1 od 18

frendy250
fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
ciban3
konavle 250

zupa 250

zupanija 250