Davor Mladošić

Srijeda, 23 Kolovoz 2017 09:21

Požar na Mljetu pod kontrolom

Na Mljetu je izgorjelo oko 150 hektara borove šume u požaru koji je izbio jučer poslijepodne, a vatrogasci JVP Mljet, mještani i djelatnici Nacionalnog parka Mljet borili su se cijelu noć kako bi zauzdali plamen koji je krenuo prema uvali Sutmiholjska. Požar je izbio između Blata i Ropa, a pod kontrolu je stavljen oko tri sata iza ponoća.

Požarište se jutros natapa, a mljetskim gasiteljima će stići i pomoć kolega iz Dubrovnika i s Pelješca. Nakon što je požar stavljen pod kontrolu nije bilo razloga za dolaskom kanadera koji su bili najavljeni za jutros.

D.M.

Nedjelja, 20 Kolovoz 2017 12:09

Otišao je čovjek, hvala mu za osmijeh

Postoje ljudi, još postoje i u ovim vremenima, oni ljudi s osmijehom za prijatelja, poznanika, stranca. Kad oni odlaze nisu potrebne lijepe riječi, neizgovoreno sve govori. Postoje ti ljudi čiji odlazak pogodi i ako ih zapravo ne poznaješ, i ako ih ne viđaš često, ljudi čije „dobar dan“ uistinu znači dobar dan, ljudi za koje pitaš i ako ne znaš kako se zovu, ljudi koji pođu tiho, ljudi za koje se ne pišu nekrolozi u medijima iako je Grad bez njih prazniji.

Otišao je tako čovjek, otišao je zauvijek čovjek s osmijehom, čovjek s iskrenim „dobar dan“ za svakog tko je prošao kraj njegove naplatne kućice u trgovačkom centru Tommy koje također više nema.

Ne znam kad je otišao, kažu ima neko vrijeme, ne znam mu ime, i zauvijek mu ne želim znati ime, ne zato jer njegovo ime nije važno, ne zato što bi ga bilo teško doznati pa da mu napišem nekrolog, izgovorim riječi koje je nepotrebno izgovoriti, želim samo da ostane čovjek s osmijehom. Hvala mu za osmijeh, hvala mu za dobar dan, svaki kojeg je učinio takvim samim saznanjem da oko nas ima takvih ljudi.

Od ranog jutra u subotu pred Grušku noć počela se vrtjeti janjetina, promet se zatvara u 17 sati, a iako je jutros u Gružu bilo itekako prometno izgleda da sigurnost nikoga od odgovornih previše ne zanima.

Ako se zanemare slike čerečenja janjaca, koji je malo tko ne voli, ali je pitanje moraju li se baš peći nasred ulice, i kako to sve skupa izgleda, što je nekima i sasvim normalno i poželjno jer su navikli na takve derneke uz ulični ražanj i u svom rodnom zavičaju, a što je postale i ogledalo današnjeg Dubrovnika, ipak se treba zapitati je li komad pečene janjetine važniji od sigurnosti.

Naime, na nekoliko mjesta preko dvotračne ceste razvučeni su kabeli od struje, a kako je zatvaranje prometa predviđeno tek predvečer, cijelo jutro brojna vozila prelaze preko njih. Za nesreću ne treba puno, dovoljno je da netko zapne nogom za kabel i malo ga nategne u trenutku dok bude prolazilo neko vozilo. No, o tome nitko ne razmišlja. No, kad je janjetina zakon, zakoni ne vrijede, a za sigurnost – nula bodova.

D.M.

Dubrovački simfonijski orkestar koncertirao je pod ravnanjem talijanskog dirigenta Francesca di Maura i uz saksofonista Nikolu Fabijanića sinoć u atriju Kneževa dvoru, a program koncerta donio je Zaboravljene muzike Dubravka Detonija povodom njegovih osamdeset godina, praizvedbu Koncerta za saksofon i orkestar dubrovačkog skladatelja Petra Obradovića te Haydnovu Londonsku simfoniju u drugom dijelu.

Pomno osmišljena glazbena večer Dubrovačkog simfonijskog orkestra s jednom obljetnicom i jednom praizvedbom privukla je brojnu publiku u Dvor. Najprije je izvedena skladba Dubravka Detonija Zaboravljene muzike čime su Dubrovačke ljetne igre obilježile osamdesetu obljetnicu rođenja ovog hrvatskog glazbenog majstora koji je neraskidivo vezan i za Dubrovnik i za Igre. Osebujna skladba animirala je ne samo glazbenike, već i publiku koja je uživala u svakom novom zvuku koji je orkestar iz partiture doveo u život. Praizvedba Koncerta za saksofon i orkestar - Bird Concerto dubrovačkog skladatelja Petra Obradovića bila je potpuni uspjeh, ostavivši publiku bez daha.

Skladatelj je djelo namijenio upravo Nikoli Fabijaniću koji je sinoć svojom virtuoznom izvedbom Igrama i Gradu poklonio jedan od svojih umjetničkih vrhunaca. Program je u drugom dijelu upotpunila posljednja simfonija velikoga Josefa Haydna, Simfonija br. 104, tzv. Londonska, iako je sinoć njezina izvedba bila posve dubrovačka - s dušom.

K.L.

Sukladno Pravilniku o sufinanciranju nabave udžbenika učenicima/cama srednjih škola Grad Dubrovnik će sufinancirati nabavu udžbenika učenicima/cama srednjih škola čiji roditelji imaju prebivalište na području Grada Dubrovnika najmanje šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva te koji pohađaju kao redoviti učenici jednu od srednjih škola na području Republike Hrvatske.

Nabava udžbenika sufinancira se u iznosu najviše do 1.000,00 kuna uz predočenje originalnog računa za kupnju udžbenika te preostale potrebne dokumentacije koja se traži u zahtjevu.

Zahtjev za sufinanciranje nabave udžbenika podnosi se Upravnom odjelu za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika, Iva Vojnovića 31, u razdoblju od 1. do 30. rujna 2017. godine.

Pravilnik o sufinanciranju nabave udžbenika učenicima/cama srednjih škola i prateći obrazac Zahtjeva za sufinanciranje mogu se preuzeti na internetskoj stranici Grada Dubrovnika.

Grad Dubrovnik

Ovih dana brojni dubrovački poduzetnici ponovo su u svoje poštanske sandučiće dobili    pismo u kojem se pozivaju da dostave VAT broj koji služi za odbijanje pretporeza u poslovanju s inozemstvom. Kao pošiljatelj pisma navodi se "EBN European Businnes Number Value added tax identification number VAT-ID department of Croatia" iz Hamburga.

U pismu se naime navodi kako je to finalni poziv za dostavu VAT broja i da europski zakoni predviđaju uporabu VAT broja te se poziva poduzetnike da ga dostave, a pismo je formulirano tako da izgleda kao da je poslano iz neke institucije te da im nedostaje vaš VAT ili kako su ga oni nazvali European Business Number.

Naravno, riječ je o prevari. No, unatoč tome što je samo malo pažljivijim pregledom pisma s formularom kojeg bi kao trebalo ispuniti sasvim jasno da je riječ o "navlakuši", još uvijek ima poduzetnika kojima nije sumnjivo da je pismo samo na engleskom jeziku i koji očito misle da postoji nekakav institucionalni hrvatski odjel za imaginirani European Business Number te pošalju svoje podatke, a nakon toga iznenadi ih račun od gotovo sedam stotina eura.  

No, to nije sve, ispune li formular obvezali su se na redovne uplate, jer su zapravo sklopili ugovor koji ih može koštati i preko dvije tisuće eura. A taj ugovor podrazumijeva uslugu objavljivanja podataka nečije tvrtke u nekakvom adresaru.

Zapravo, tko na ovo nasjedne nije ni zaslužio ništa drugo nego da ga prevare, ali eto možda stvarno nekom treba da ga EBN objavi u svom adresaru.
ebn1
ebn2

Nešto prije 21 sat u petak navečer u Grad se jedva ulazilo i iz Grada jedva izlazilo, u vratima od Pila, što već odavno nije zapravo nikakva vijest. No, otkako je u funkciji brojač posjetitelja, u ovim prigodama može se otvoriti cijeli niz novih pitanja oko, kako se to popularno kaže, upravljanja povijesnom jezgrom.

Naime, brojač posjetitelja, projekt bivše gradske uprave kojem su se mnogi smijali, a sad se pozivaju na njega, omogućio je uvid u realnom vremenu koliko ljudi je trenutno u Gradu, a u vrijeme kada su snimljene priložene fotografije on je pokazivao brojku manju od pet tisuća ljudi, dakle, daleko ispod one granice od osam tisuća posjetitelja koju su neki kao stručnjaci odredili da može biti vrhunac.
brojpospetakI što onda raditi u trenucima kada se masa nabije u Vrata od Grada, jer očito nije toliki problem u broju posjetitelja koji su u jednom trenutku u Gradu, što pokazuju i ova slika sa Straduna nekoliko minuta kasnije na kojoj je jasno da na Stradunu i nije baš tako neizdrživa gužva.
stradunbezguzveOčito nije ni samo problem u broju gostiju s kruzera koji gradska uprava želi drastično srezati, jer u petak navečer gostiju s kruzera gotovo da i nije bilo, a sjetit će se mnogi i prošlogodišnjeg „ludila“ u Gradu kada na vezu i sidru nije bilo niti jednog kruzera pa je Grad isto bio začepljen. Ne treba posezati u sjećanje ni u prošlu godinu, jer i proteklu nedjelju u Gradu je navečer bilo slično, a kruzera jednako tako u tim satima nije bilo.
guzdbk3Da se onda prošire Vrata od Grada ili zabrani ulazak u Grad?! Da uz reduciranje broja kruzera gradska uprava krene i u reduciranje broja drugih gostiju, da se zabrani turistima dolazak u Dubrovnik?! Proširenje Vrata od Grada je naravno šala, zabrana ulaska u Grad nakon što broj posjetitelja dosegne određeno brojku ne može funkcionirati u ovakvim situacijama jer nije riječ o organiziranim i planiranim dolascima već o turistima koji su se sami uputili put Grada, a šala je naravno i zabrana dolazaka turistima u Dubrovnik, iako svakome svašta može pasti na pamet pa čak i to, posebno u Institutu za istraživanje ruda i gubljenje vremena.

Jer, nekakav Institut za istraživanje ruda i gubljenje vremena zasigurno će u skorije vrijeme izraditi nekakvu kvazistudiju upravljanja povijesnom jezgrom i, naravno, to masno naplatiti iz gradskog proračuna. Bit će zanimljivo vidjeti tu „studiju“ i rješenja koja će ponuditi u ovakvim situacijama.
guzdbk1A rješenja zapravo nema osim jednog za koji nije potrebno biti previše stručan za predložiti ga, a još manje čekati prijedloge Instituta za istraživanje ruda i gubljenje vremena, a to je, sasvim logično, disperzija posjetitelja na preostale ulaze u Grad, Vrata od Grada na Pločama i prolaz na Buži.

No, da bi se do toga došlo potrebno je daleko više od studije upravljanja povijesnom gradskom jezgrom, odnosno potrebna su nova prometna rješenja uz koja bi se rasteretile Pile i samim tim Vrata od Grada na zapadu. Na ta rješenja, posebno na realizaciju, uz jedno par tisuća javnih rasprava i obavezno njorganje na svaku promjenu, vjerojatno ćemo se načekati. Dotad, čekajući Institut za istraživanje ruda i gubljenje vremena i hoće li kakva nova ideja prometnih rješenja zasmetat nekome u njegovu komodu, neka se kuka kako je vruće i kako nam eto turisti dolaze činit gužvu, jer Dubrovnik živi od proizvodnje parizera, a ne od turizma.

Nakon tragedije u kojoj je poginulo petero ljudi, dok dvoje još nije pronađeno, a dvoje je ozlijeđeno u sudaru broda Danče dubrovačke kapetanije i gumenjaka u Koločepskom kanalu u travnju ove godine, Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku donijelo je rješenje o provođenju istrage protiv zapovjednika broda Danče, M.K. (40) zbog, navodi se u priopćenju, „osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela ugrožavanje posebnih vrsta prometa iz čl. 225. st. 6. u svezi sa st. 1. i 2. Kaznenog zakona“.

Kako se navodi u priopćenju ODO Dubrovnik postoji osnovana sumnja da zapovjednik broda Danče, koji je njim i upravljao u trenutku tragedije, nije poduzeo sve radnje potrebne za sigurnost plovidbe.

Gumenjak koji brod Danče udario provom nije bio osvijetljen, nesreća se inače dogodila u večernjim satima, odnosno oko 21.20 sati, po lošim vremenskim uvjetima i slaboj vidljivosti, no zapovjedniku M.K. to nije uzeto kao olakotna okolnost pri određivanju o pokretanju istrage, već upravo obratno u Općinskom državnom odvjetništvu terete ga da je olako shvatio plovidbu, odnosno nije dobro procijenio potencijalnu opasnost pri plovidbi u tim uvjetima. 

„Osnovano se sumnja da nije vizualno i putem instrumenata na plovilu procijenio rizik sudara s drugim plovilom i nije brodom upravljao takvom sigurnosnom brzinom da bi mogao poduzeti pravilnu i djelotvornu radnju za izbjegavanje sudara, s obzirom na slabu vidljivost zbog noćnih uvjeta plovidbe, jakog jugoistočnog vjetra i valova te karakteristika i ograničenja radarskog sustava motornog broda "Danče" i učinka stanja mora na radarsko otkrivanje i postojanje mogućnosti da mali brodovi ne budu otkriveni radarom na odgovarajućem dometu, olako smatrajući da takvom plovidbom neće izazvati opasnost za život i tijela ljudi i druge plovne objekte.“ – piše u priopćenju ODO Dubrovnik.

„Uslijed navedenog, osnovano se sumnja da nije na vrijeme primijetio gliser-gumenjak (marke BWA 19, reg. oznake 690DB) koji nije imao nikakvu svjetlosnu signalizaciju i kojim je, iz smjera mjesta Suđurađ na otoku Šipanu u smjeru mjesta Brsečine upravljao državljanin Republike Hrvatske (1972.) i na kojem su kao putnici bili hrvatski državljani (1963., 1959., 1959, 1962., 1978., 1994., 1990. i 1980.), pa je došlo do udara prednjeg dijela motornog broda "Danče" u desni bočni dio glisera-gumenjaka.“ - navodi se.

„Uslijed udara su na gliseru-gumenjaku nastala znatna oštećenja te je došlo do ozljeđivanja osoba koje su bile na gliseru-gumenjaku, pa su hrvatski državljani (1972., 1962., 1978.) zadobili teške tjelesne ozljede, kao i hrvatske državljanke (1959., 1994.), a svi su preminuli odmah nakon nesreće. Jedan je hrvatski državljanin (1963.) zadobio tešku tjelesnu ozljedu, a drugi (1959.) tjelesne ozljede dok je dvoje hrvatskih državljana (1990. i 1980.) palo s glisera-gumenjaka u more i nisu još pronađeni.“ – piše u priopćenju ODO Dubrovnik.

D.M.

Stranica 1 od 14

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
cistocareciklazno 250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250
transporterban250

letprosvjed