lokrumdandr

dandr3

Davor Mladošić

Uz Maria Tevšića koji je glasao protiv pakta HNS-a s HDZ-om o čemu možete čitati OVDJE, član Središnjeg odbora HNS-a je i Valentin Dujmović, nedavni kandidat za gradonačelnika Dubrovnika. Dujmović je glasao suprotno od Tevšića, odnosno za odluku da HNS da podršku Vladi premijera Andreja Plenkovića.

- Odluka kako glasati nije naravno bila jednostavna, ali prevagnulo je to da nisam s većinom kolega iz Središnjeg odbora bio spreman odvesti Hrvatsku treći put na izbore u tako kratkom vremenu. – kazao je Valentin Dujmović za Dubrovnikpress.hr.

Dujmović je napomenuo kako „ova odluka Središnjeg odbora ne znači da se HNS odrekao svojih načela i vrijednosti koje zastupa“.

- Upravo na ovaj način dobit ćemo priliku da te vrijednosti i načela još bolje zastupamo jer npr. ovom našom odlukom reformu školstva provest će oni koji su tu reformu i započeli. Reforma školstva, kurikularna reforma bila je jedan od razloga zašto smo ovako odlučili. – rekao je Dujmović.
Na pitanje smatra li kako će HNS ovom odlukom izgubiti dobar dio birača odgovorio je kako će to ovisiti upravo o tome što će HNS učiniti u budućem razdoblju.

- Svjesni smo rizika koji smo preuzeli, a na građanima je, ako učinimo sve ono što namjeravamo, da to nagrade ili odluče da je ova odluka bila loša bez obzira na rezultate koje postignemo. – kazao je.

Valentin Dujmović bez obzira što HNS ulazi u koaliciju s HDZ-om na nacionalnoj razini, odbacio je mogućnost koaliranja s HDZ-om na lokalnoj razini, odnosno u Gradu Dubrovniku.

HDZ je uistinu pravi pobjednik izbora u Dubrovniku. Nakon što je HDZ sastavio većinu u Gradskom vijeću uz pomoć DDS-a i DUSTRA-e, za gradonačelnika je izabran predsjednik dubrovačkog HDZ-a Mato Franković. I dok smo se brojkama oko izbora gradonačelnika i potpunom nezainteresiranošću Dubrovčana za drugi krug izbora bavili OVDJE , evo i nekih zanimljivih brojki iz izbora za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika.

Naime, političari, bili oni iz HDZ-a, HNS-a, SDP-a, Mosta ili bilo koje druge stranke jako često vole se pohvaliti kako imaju podršku većine građana. No, da ne rečemo kako je to laž, to je, kako bi rekao Andrija Hebrang, govorenje neistine. Naime većina političara izbjeći će kazati kako imaju podršku većine birača koji su izašli na izbore i umjesto toga više vole govoriti o „većini građana“ ili u blažoj verziji „većini birača“ bez onog dodatka „koji su izašli na izbore“.

Bez prevelikog raspredanja zašto većina građana, većina birača, ne izlazi na lokalne izbore, ako se govori o podršci građana u cjelini, ona je zapravo poražavajuća za sve takmace na izborima. I da, ove brojke ne vrijede naravno samo za ove izbore koji su ostali netom iza nas, slične su one za sve izbore od osamostaljenja Hrvatske, posebno u zadnjih desetak godina.

POBJEDNICIMA IZBORA NE VJERUJE 85 POSTO GRAĐANA

Ne treba tako biti veliki matematički znalac da se izračuna da je npr. HDZ-ovih 32,76 posto na izborima za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika podrška građana od tek mizernih 15,19 posto. Dakle, 85 posto građana ne podržava politiku stranke koja je osvojila vlast. Sasvim svejedno je pri tome jesu li oni razočarani političarima općenito ili im se samo ne sviđa HDZ… Činjenica je da za HDZ nije glasalo 85 posto građana.

Naravno, brojke su za većinu ostalih, koji su daleko ispod HDZ-ovih brojki na izborima, još poraznije, za neke koji su umislili da su obožavani u Gradu i vrlo važne persone čak bi bile i presmiješne da nije prežalosno s kojim postotkom podrške građana Dubrovnika će pojedinci dobiti mogućnost da upravljaju dijelom života građana. No, sami građani koji ne izlaze na izbore dijelom su za to krivi pa ih (nas) ne treba vele žaliti.

Uglavnom, najbliža stranka HDZ-u je HNS, odnosno koalicija HNS-HSLS. Politiku te stranke kao nedovoljno dobru da bi se potrudili izaći na izbore ili zaokružili tu opciju, ocijenilo je čak 94,59 posto građana Dubrovnika. Službeni rezultat ove koalicije na izborima za Gradsko vijeće je 11,68 posto glasova, a to je zapravo tek 5,41 posto ukupnog broja Dubrovkinja i Dubrovčana s pravom glasa.

KLUB ONIH KOJE GRAĐANI "NE ŠLJIVE NI PET POSTO"

Što se ide niže na listi poretka s izbora, brojke postaju sve poraznije i nitko nema podršku veću od pet posto građana. Reklo bi se, građani ih "ne šljive ni pet posto".

Tako DUSTRA kao trećeplasirana na ovim zadnjim izborima ima tek 4,83 posto glasova svih birača, DDS 4,52 posto, a Most 4.05 posto. DUSTRA je inače imala 10,43, DDS 9,76, a Most 8,74 posto glasova onih koji su izašli na izbore.

Nakon toga slijedi sprdačina. Stranka čije članstvo smatra da je osobito važno, SDP, imala je podršku od pišljivih 3,78 posto svih građana. Dakle, vjerojatno većina od 96,22 posto Dubrovkinja i Dubrovčana koji im nisu dali svoj glas, a mogli su, te „prezence“ iz SDP-a smatra gomilom potpunih bezveznjakovića. SDP je imao 8,16 glasova onih koji su izašli.

S ekipom, kao nekakvom „građanskom opcijom“, koja voli za sebe smatrati kako su jedini na braniku pravih vrijednosti u Dubrovniku, a nemaju muda ni osnovati stranku nego glume nekakvu nezavisnu listu (tko je u politici uopće nezavisan i od čega je nezavisan, a od čega ovisan?!) i koja se odaziva na ime Srđ je Grad, dovoljno da bi ih zaokružili na izborima slaže se mizernih 2,99 posto građana, koliko im je zapravo njih poklonilo povjerenje, dok je službeni rezultat 6,46 posto birača koji su izašli na izbore.

Blizu tom rezultatu je i stranka bivšeg gradonačelnika Dubrovnika Vida Bogdanovića. Fino Vido piše na svom blogu, nije nezanimljiv, mogao je i puno više na ovim izborima da je ranije i žveltije krenuo, ali ovako dok su ga neki gledali kao spasitelja, čak 97,16 posto građana njegove ideje nije smatralo dovoljno vrijednim da učine taj „napor“ i pet minuta prošetaju do birališta. HSS Vida Bogdanovića imao je naime podršku 2,84 posto građana, tj. 6,13 posto onih koji su izašli glasati.

STRANKE S PODRŠKOM ŠIRE FAMILJE KANDIDATA

A što tek reći za one koji nisu uspjeli preći ni pet posto podrške birača koji su se uputili na birališta. Nositeljica liste HSU-a smatra samu sebe velikom političkom snagom u Dubrovniku. E tu nositeljicu liste HSU-a Olgu Muratti „ne doživljava“ ni manje ni više nego 98,19 posto njenih sugrađana, odnosno HSU-u je povjerenje dalo 1,81 posto građana Dubrovnika. Malo ljepše to izgleda kad se kaže kako je HSU na izborima osvojio 3,9 posto glasova.

Na samom kraju članovima Živog zida i njihovoj politici kako bi vodili Grad, ako uopće netko zna koja je to politika, vjeruje „nevjerojatnih“ 0,89 posto njihovih sugrađana, šira familja valjda. Službeni izborni rezultat od 1,93 posto u usporedbi s tim djeluje kao silan uspjeh.

Eto, toliko Dubrovčani vjeruju političkoj garnituri koja je izašla na izbore. Kad se sagledaju ove brojke većini političara većina Dubrovčana vjerojatno ne bi ukazali povjerenje ni da im doma očiste zahodsku školjku.

Stoga, kad se formira Gradsko vijeće svi vijećnici trebali bi imati na umu ove brojke i učiniti nešto da ih promjene, jer građani nisu tu zbog njih, nego oni zbog građana, a kad ih ogromna većina tih građana ne smatra dovoljno vrijednima da ih zaokruže ili uopće izađu na birališta, nešto bogami nije u redu, ali naravno ne s građanima.

Dubrovnik je dobio novog gradonačelnika, no nastavio se trend da gradonačelnik Dubrovnika iz izbora u izbore biva izabran sve manjim brojem glasova.  

Na prvim izborima na kojima se gradonačelnik birao neposredno 2009. godine, Andro Vlahušić (HNS) u drugom krugu dobio je 11.924 glasa, a njegova protukandidatkinja Dubravka Šuica 9.796 glasova. Na izbore je tada u drugom krugu izašlo 55,08 posto birača, odnosno njih 22.120.

Na sljedećim izborima, 2013. godine s Androm Vlahušićem u drugom krugu natjecao se Teo Andrić (HDZ), a Vlahušić je dobio 10.294 glasa. Teo Andrić imao je tek 6.418 glasova. Na izbore je tada u drugom krugu izašlo 17.215 birača ili njih 45,27 posto.

Nakon što je srušen proračun u 2015. godini Dubrovčani su izašli na prijevremene izbore. U drugom krugu natjecanja za gradonačelnika bili su Andro Vlahušić (HNS) i Mato Franković (HDZ). Vlahušić je izabran za gradonačelnika sa svega 9.059 glasova, a Franković je imao 8,587 glasova.  Na izbore je u drugom krugu izašlo točno 47 posto birača, njih 18.081.

Ove godine Mato FRanković (HDZ) izabran je za gradonačelnika Dubrovnika sa sličnom brojkom kao i Vlaušić dvije godine prije. Franković je naime imao 8.995 glasova i time je broj birača koji su izabrali gradonačelnika prvi put pao ispod devet tisuća. Ujedno njegov protukandidat Valentin Dujmović (HNS) imao je dosad najmanje glasova od svih kandidata iz drugog kruga, 5.648.

Tako male brojke i kod jednog i kod drugog kandidata na izborima za gradonačelnika uzrok su katastrofalne izlaznosti u drugom krugu koja je pala ispod 40 posto, na 39,77 posto uz čak 4,82 posto nevažećih listića. Na izbore je u drugom krugu izašlo jedva 15.389 birača.

Tako mala izlaznost i trend da se gradonačelnik bira sa sve manjim i manjim brojem glasova poruka je da većina birača koja nije izašla na izbore ili nije bila zadovoljna niti jednim kandidatom ili ih uopće nije briga za izbore. Što god od to dvoje je bio razlog neizlaska na birališta zabrinjavajuće je, ne samo za političare koji su se natjecali i kojima su, i pobjednicima i gubitnicima jednako, građani poslali ovu poruku, već i za društvo u cjelini. 

Utorak, 30 Svibanj 2017 10:10

Krvna zrnca

Što je to kad Hrvat porijeklom iz Hercegovine u Kazalištu Marina Držića viče Hrvatu porijeklom iz Bosne: „Buuu, Zenica, Zenica!“ E to je ozračje izbora u Dubrovniku u kojima se pojedinci bave brojenjem krvnih zrnaca, odnosno mjestom rođenja i porijeklom. Takvim političarima pridružili su se i njihovi pobornici na društvenim mrežama, a i neki mediji. Svi oni broje krvna zrnca jednom jedinom kandidatu – Valentinu Dujmoviću (HNS).

Valentin Dujmović, inače rođen u Zenici, kao dijete, u ratnom vihoru, doselio je naime sa svojih šest godina života na Pelješac, u Trpanj. Prije nekoliko godina iz Trpnja je doselio u Dubrovnik, a aktualni je kandidat HNS-a za gradonačelnika Dubrovnika. Sve što je u životu stvorio i što ima, Valentin Dujmović ima u Gradu Dubrovniku i Trpnju, ne u Zenici.

No, po nekima, Valentin Dujmović nema pravo boriti se ravnopravno za mjesto gradonačelnika Dubrovnika, jer (citati s Facebooka): „ovo nije njegov Grad“, „je došao iz pičke materine“, „ćete zažalit za turskim vremenima ako dođe Dujmović“, „neće netko iz Zenice određivat što radit u Dubrovniku“, „treba kupit prnje iz Dubrovnika“ itd. To su citati koji se još i mogu prenijeti, one odvratnije nema smisla.

VLASTELE JOŠ IMA SAMO U TRAGOVIMA I PONEŠTO U KONAVLIMA

Je li Valentinu Dujmoviću porijeklo smetnja u izborima? Ajde da se ne lažemo, kod dijela populacije jest, no svatko ima pravo birati i po tim preferencijama, svatko po svom odgoju, ali nitko nema pravo izražavati ksenofobiju tijekom izbornog procesa, a niti inače.

No, ono što uistinu čudi jesu oni čije je porijeklo jednako tako vezano daleko od granica Grada Dubrovnika i nekadašnje Dubrovačke Republike, a ti su obično najglasniji u brojenju krvnih zrnaca Valentinu Dujmoviću. Među njima prevladavaju oni čije je porijeklo također vezano uz susjednu Bosnu i Hercegovinu, kao i Dujmovićevo.

Jesu li u pitanju bespotrebne frustracije i potreba za dokazivanjem nekog „dubrovčanstva“ pred tko zna kime i tko zna zašto? Vjerojatno jesu.

Podsjeća to na one žalosne situacije kad mladi Hrvati „briju“ na neonaciste, one iste u čijoj je doktrini mržnja prema slavenskim narodima koji su „manje vrijedni“ od arijevske rase ili, zašto ne, na onih 90 i kusur tisuća koji su partijsku knjižicu zamijenili iskaznicom HDZ-a i doveli do naglog porasta vjernika u Hrvatskoj devedesetih.

I kao što bivši članovi partije nisu pravi vjernici tako i oni koji Dujmoviću broje krvna zrnca nisu pravi Dubrovčani. Jer, pravi Dubrovčani ljudi su otvorena uma, pravi Dubrovčani ljudi su koji druge prihvaćaju kao svoje ako oni prihvate dubrovačke običaje i tradiciju. Osim ako netko ne misli da su pravi Dubrovčani samo oni koji vuku porijeklo od dubrovačke vlastele… Takvih još ima samo u tragovima i ponešto u Konavlima gdje je plemstvo nosilo, reklo bi se pejorativno, kopilad, ili ti ga prihvatljivije, vanbračnu djecu i koji ni sami ne znaju da su vlastela.

Na žalost ili na sreću, za mnoge od onih koji Dujmoviću broje krvna zrnca na osnovu mjesta rođenja, ne može se reći da su pravi Dubrovčani, jer Dubrovčanima ih ne može načiniti to što im je ćaća doselio u Grad možda '65. ili '79. ili tko zna, to što su možda rođeni u starom rodilištu, već isključivo ljudske kvalitete i ljubav prema Gradu i njegovim običajima.

NA IZBORIMA NEMA GUČETIĆA NI MENČETIĆA, PA NI SARAKA I SORKOČEVIĆA...

Nije poznato koliko je daleko potrebno ići u povijest da bi se za nekog tko se rodio ili doselio u Grad moglo reći da je Dubrovčanin ili koliko daleko se ide u vađenju porijekla, treba li pri tome spominjati i uzimati u obzir da je npr. Pelješac Dubrovačka Republika kupila od bosanskog bana Kotromanića i srpskog cara Dušana ili Konavle od vojvoda Hranića i Pavlovića.

Što bi to, osim gore navedenih ljudskih kvaliteta, trebalo označavati nekog kao Dubrovčanina?

Ako je, po pojedincima, to isključivo porijeklo, mjesto rođenja i vrijeme kad je tko doselio u Dubrovnik, onda, ako je Valentin Dujmović došao „iz pičke materine“, ostali kandidati koji su se natjecali u prvom krugu izbora za gradonačelnika Dubrovnika, valjda su došli iz „ćaćinoga šupka“, jer svakome se može naći neka „maća“. Pa evo nekih činjenica na osnovu kojih svaki ksenofob može naći neki svoj konat.

Spomenut ćemo se naravno svih kandidata iz prvog kruga. Tako će Vidu Bogdanoviću neki pribokat kako njegovo prezime nema baš neke veze s Gradom, kažu neki da su Hrvati Bogdanovići, jer ima ih i Srba, iz Hercegovine, a neki da su iz okolice Đakova. Terezina Orlić rođena je u Splitu, Maro Kristić i Željko Raguž su Hercegovci, a Tatjana Šimac Bonačić Sinjanka.

Dujmovićev protivnik u drugom krugu Mato Franković (HDZ) također je doselio u Dubrovnik. Odrastao je na Pelješcu.

Drage Dubrovkinje i Dubrovčani, eto…
…na izborima nema Gučetića, Menčetića, Getaldića, Sorkočevića, ni Saraka, Palmotića, Crijevića…
…ostala su vam dva kandidata za gradonačelnika Dubrovnika, Valentin Dujmović i Mato Franković. Amo u glavu, obojica svakako ne mogu doživljavati niti poznavati Grad kao netko tko je u Gradu od rođenja, ali to ih obojicu ne čini ljudima koji ne mogu voditi Dubrovnik. Birajte onog za kojeg mislite da je bolji.
Ima li boljih od njih? Vjerojatno ima, ne samo od njih, već od svih koji su se uopće kandidirali, ali ti „bolji“ ili ne žele u politiku ili nemaju hrabrosti ili im se ne da šansa.
Dujmović i Franković imali su hrabrosti i dobili su šansu. Imate i vi svoju – birati, kao što svaki čovjek ima izbor biti ksenofob ili čovjek.

P.S.
Ako vas brine identitet, ne bojte se, njega smo odavno popušili negdje usput, a za to nije kriv nitko od kandidata na ovim izborima, već mi sami.

Mato Franković (HDZ) u prvom krugu izbora za gradonačelnika Dubrovnika ostvario je veliku prednost nad Valentinom Dujmovićem (HNS-HSLS), s kojim će se natjecati u drugom krugu, od 2919 glasova, Franković je naime dobio 5953, a Dujmović 3034 glasa.

U međuvremenu Franković se, osokoljen tim rezultatom, deboto već proglasio gradonačelnikom, a da izbori nisu ni završili. Iako je Franković uistinu favorit prema rezultatima prvog kruga, s druge strane ovakvu situaciju, odnosno sličnu, predviđala je upravo anketa Promocije plus, koju je Dubrovnikpress.hr prvi objavio.

Naime, prema toj anketi, koju su brže bolje iz HDZ-a proglasili namještenom, Franković je imao potporu od 24,9 posto birača, a ostvario je nešto bolji rezultat na biralištima, dobivši 32,33 posto potpore, nešto više od sedam posto no što je istraživanje predviđalo, s tim da treba uzeti u obzir dopuštenu oscilaciju kod  ovakvih istraživanja od par postotaka. No, činjenica je da je Franković ostvario nešto bolji rezultat.

S druge strane istraživanje je pokazivalo kako bi Dujmović u drugi krug trebao proći ispred Vida Bogdanovića (HSS), koji na koncu i jest bio treći po redu, s 18,8 posto potpore birača. Dujmović je na biralištima dobio 16,48 posto i ponovo treba uzeti u obzir dopuštenu pogrešku od par postotaka, ali činjenica je da je Dujmović dobio nešto manje od predviđenog, ali i da je glatko prošao u drugi krug dobivši 853 glasa više od Bogdanovića.

Isto to istraživanje predviđa i kako će Valentin Dujmović u drugom krugu pobijediti Mata Frankovića s 51,2 posto glasova…

Koliko je to vjerojatno?

Analiza glasova iz prvog kruga jasno govori kako su birači ljevice dosta apstinirali, odnosno da je na izbore izašlo oko dvije i pol tisuće više glasača sklonijih desnoj opciji, što pokazuje veći broj glasova HDZ-u i Mostu, dok je popriličan broj lijevo orijentiranih birača u Dubrovniku 21. svibnja ostao doma.

Uzrok apstinencije lijevo orijentiranih birača treba tražiti u tri činjenice. Jedna je razjedinjenost ljevice i zbunjujući nastup na ovim izborima, prilikom čega su se iz SDP-a ponašali kao da im je glavni protivnik inače svjetonazorski im blizak HNS, a ne prirodni oponent HDZ. Takvi istupi zbunili su birače ljevice i lijevog centra, dok je s druge strane činjenica koja je mnoge natjerala da ostanu doma i nedostatak pravog vođe kod dubrovačke ljevice, što je do jučer bio Andro Vlahušić (HNS).

Zabranom kandidature Andru Vlahušiću ljevica je u Dubrovniku ostala potpuno obezglavljena, a kad se tome pridoda i treća činjenica, da je SDP kao stranka na povijesno niskoj popularnosti u Dubrovniku, podbačaj nije bio neočekivan.

Sve zbrojeno u kampanji ubilo je volju za izlaskom na birališta kod lijevo orijentiranih Dubrovčana.

Može li onda Dujmović nadoknaditi veliku prednost Mata Frankovića i doći na 51,2 posto koliko mu je predviđalo istraživanje Promocije plus, provedeno prije katastrofalne kampanje ljevice? Može ukoliko lijevo biračko tijelo izađe na izbore, ostane li doma, kao u prvom krugu, Dujmoviću su šanse male.

Birači ljevice mogu biti nezadovoljni Valentinom Dujmovićem, mogu mu i brojati krvna zrnca i spominjati kako je rođen u Zenici, može im biti i antipatičan, ali Valentin Dujmović je sve što je ljevici preostalo ne žele li lijevi birači bez ispaljenog metka predati Dubrovnik u apsolutnu vlast HDZ-u. Uostalom, to je ta razlika između birača HDZ-a i ljevice, homogenost. I kad su nezadovoljni svojim kandidatom birači HDZ-a izlaze na izbore, učinit će tako i u drugom krugu, dok će se na ljevici valjda i dalje prepirati oko toga trebaju li dati podršku kandidatu koji zastupa njihov svjetonazor, jer im se kod njega ne sviđa boja očiju ili možda paletun.   

Nitko od lijevo orijentiranih političara u Dubrovniku, osim možda neizravno Vida Bogdanovića, nije zapravo pozvao svoje birače da glasaju u drugom krugu za Dujmovića. Pitanje zašto je to tako ne treba tražiti u razmimoilaženju u mišljenjima, već isključivo u interesnoj sferi koje pojedinci s ljevice već imaju s Frankovićevim HDZ-om, a koji su to interesi bit će jasno nakon izbora, dobije li Franković.

Stoga birači ljevice ne trebaju čekati da ih netko pozove na birališta, neće ih pozvati nitko, jer, izuzevši Vida Bogdanovića i naravno, za drugi krug izravno zainteresiranog Valentina Dujmovića, kvazivođe dubrovačke ljevice su nakon prvog kruga dokazale da su upravo to, kvazivođe, sitne duše premrežene interesima s HDZ-om.

Župan Nikola Dobroslavić i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i šport Marijeta Hladilo primili su u Palači Ranjina učenike trećih razreda Osnovne škole Blato.

Župan Dobroslavić propitao je njihovo znanje o prirodnim ljepotama Dubrovačko-neretvanske županije, imenima i broju gradova, ali i odgovarao na brojna pitanja koja su mu učenici postavljali, čime su pokazali da su lekciju o županiji odlično svladali.

Ovakva suradnja osnovnih škola i Županije nastavit će se kao i do sada.

G.C.

Petak, 19 Svibanj 2017 21:48

Otpuhani

Donedavnog gradonačelnika Dubrovnika Andra Vlahušića (HNS) proteklih godina politički oponenti samo što nisu proglasili ludim kada je počeo rješavati nebuloze oko upravljanja dubrovačkim zidinama, tj. odnose s Društvom prijatelja dubrovačke starine. I dok su Vlahušića proglašavali svakakvim i nikakvim jer je milijune kuna koje su se slijevale u kasicu prasicu DPDS-a želio vidjeti u gradskom proračunu, DPDS je koristio tu situaciju kako bi se dobro potkožio za nadolazeće razdoblje u kojem će, gotovo je sigurno, ostati bez milijuna kuna koje ta udruga građana uprihoduje prvenstveno od prodaje ulaznica za dubrovačke zidine.

Naime, iako su politički oponenti Vlahušiću zamjerali sukob s DPDS-om, u ovoj kampanji postalo je jasno kako su to činili samo iz jednog jedinog razloga, da se svide javnosti jer su mislili kako je javnost na strani DPDS-a, a s druge strane, razmišljali su jednako kao Vlahušić – novac od gradske imovine treba pripasti Gradu, a ne udruzi građana DPDS.
tabladpds1Svoja razmišljanja o tome kako novac od zidina, od kojih prihod premašuje stotinu milijuna kuna godišnje, što su sredstva koja na raspolaganju nemaju ni mnogi gradovi u svojim proračunima, gradonačelnički kandidati iznijeli su u ovoj kampanji za Dubrovnikpress.hr i, pomalo sramežljivo, ali ipak priznali kako postojeće stanje, u kojem još uvijek polovica novca od zidina ide u kasicu prasicu DPDS-a, nije održivo.

Odjednom, najveći politički oponenti Andra Vlahušića (HNS), poput Mata Frankovića (HDZ), koji su prethodno tvrdili kako se novac od zidina mora ulagati isključivo u obnovu baštine, počeli su govoriti kako se zidine i baština trebaju obnavljati sredstvima iz EU fondova, a da prihod od zidina treba pripasti Gradu i da se tim prihodom grade škole, ceste, vrtići... Uistinu, to jest prihod Grada i treba biti na dobrobit svih građana, a ne samo DPDS-a, koji je prethodnih godina kupio cijeli niz nekretnina, ne samo u Dubrovniku, već i u okolnim općinama, novcem koji zapravo pripada građanima Dubrovnika jer je zarađen od imovine Grada na koju je DPDS čak upisao i pravo plodouživanja. Nažalost po građane i Grad, sve to izvedeno je izgleda legalno, uostalom, niti jedna institucija nije reagirala jer ipak živimo u Republici Hrvatskoj u kojoj je moguće da to tako bude.  

VIDO BOGDANOVIĆ UČINIO JE JEDAN OD NAJVEĆIH PROMAŠAJA DUBROVAČKE POLITIKE POTPISIVANJEM UGOVORA O UPRAVLJANJU ZIDINAMA NA NEODREĐENO VRIJEME S DPDS-OM

Ipak, oni koji su se do jučer bezrezervno zaklinjali u poštenje članova DPDS-a odjednom su počeli govoriti kako u tu udrugu građana, koja upravlja gradskom imovinom, treba uvesti sustav kontrole i kako predstavnik Grada Dubrovnika mora sjediti u tijelima DPDS-a. Iako je teško povjerovati u pojedine tvrdnje kako su se novci iz DPDS-a iznosili u crnim vrećama, s druge strane jasno je da Grad nije imao dovoljno dobar sustav kontrole prihoda od zidina.

Društvo prijatelja dubrovačke starine inače još od 1969. godine upravlja zidinama na osnovu ugovora s bivšom Općinom Dubrovnik, a na osnovu tog ugovora bivši gradonačelnik Vido Bogdanović (HSS), koji je i aktualni kandidat na ovim izborima, 1998. godine potpisao je novi ugovor s DPDS-om i, u što uostalom i sam sumnja, možda počinio kazneno djelo. Naime, Bogdanović je tim ugovorom dao zidine na upravljanje DPDS-u na neodređeno vrijeme. Dati gradsku imovinu nekome na neodređeno vrijeme, time zapravo zidine dati u vlasništvo udruzi građana, ne samo da je bilo nepromišljeno, nego je to svakako jedan od najvećih promašaja u dubrovačkoj politici u vremenima iza Domovinskog rata. Bogdanović naime nije imao nikakvu viziju potencijala dubrovačkih zidina i zapravo se u to vrijeme, kada se turizam u poraću tek počeo ponovo ozbiljnije razvijati, želio riješiti brige oko obnove i upravljanja zidinama.

Zahvaljujući ugovoru koji je potpisao Vido Bogdanović Grad Dubrovnik izgubio je milijune kuna koji nisu ušli u proračun već ih je DPDS, kao udruga građana koja bi trebala biti neprofitna, prikupljao na vlastiti račun i tim novcem kupljen je cijeli niz nekretnina. Da apsurd bude veći bivša gradonačelnica Dubrovnika Dubravka Šuica (HDZ) čak je i posuđivala novac od DPDS-a za potrebe Grada Dubrovnika!

VLAHUŠIĆEVA BITKA ZA GRADSKU IMOVINU; DPDS SE OKREĆE IMOVINI U OKOLNIM OPĆINAMA, KUPLJENOJ UGLAVNOM NOVCIMA OD DUBROVAČKIH ZIDINA

Tu praksu odlučio je prekinuti HNS-ov gradonačelnik Andro Vlahušić i unatoč protivljenju drugih političkih opcija, koje danas baš na osnovu te Vlahušićeve inicijative zagovaraju nove izmjene odnosa s DPDS-om, izborio se za izmjene, odnosno dodatak ugovora koji ističe 2019. godine, a umjesto da od DPDS-a Grad posuđuje novce zarađene od vlastite imovine, polovica prihoda slijeva se u gradski proračun.
zastave zidine skidanjeDok je političkim oponentima odgovaralo za napadanje Vlahušića, zidine su tako u prethodnim izbornim ciklusima bile jedna od glavnih tema, a pomoć je zdušno stizala i iz DPDS-a, koji se iz udruge građana zaštitnika baštine gotovo pa pretvorio u političku opciju s jednim jedinim ciljem – političke eliminacije Andra Vlahušića kao protivnika koji im želi oduzeti novac i dati ga onom kome i pripada – Gradu i građanima. Vlahušić je iz izborne utrke eliminiran zakonom koji mu sprječava kandidaturu, opet u slučaju u koji je umiješan novac od zidina, odnosno zbog Afere Šipan. Unatoč šteti od nula kuna po gradski proračun Vlahušić je osuđen, a napadi iz DPDS-a u ovoj izbornoj kampanji su izostali. Dapače, aktualni predsjednik DPDS-a Niko Kapetanić za Dubrovnikpress.hr nedavno je kazao kako ne želi davati izjave u predizborno vrijeme jer on, kazao je, u tom vremenu ne živi.  

Niko Kapetanić valjda tako želi odvući DPDS od politike, ali to je samo privid, jer koketiranje DPDS-a s politikom nije prestalo. Čovjek koji kaže da ne živi u predizbornom vremenu tako je rado posjetio i predizborni skup HDZ-a u Konavlima. Nije tamo Kapetanić bio tek tako, jer kandidat HDZ-a za načelnika je Božo Lasić, također član DPDS-a i značajan čovjek za tu udrugu kad su u pitanju Konavle, a okolne općine DPDS-u postaju sve značajnije.
nikokapetnichdz1Naime, kad je već izvjesno da će se DPDS u Gradu Dubrovniku morati odreći većeg dijela kolača od zidina, u toj udruzi okreću se djelovanju u okolnim općinama u kojima je HDZ čvrsto na vlasti ili se računa da će i dalje biti, i uprezanju u međuvremenu tamo kupljene imovine u velikoj većini uglavnom novcem od dubrovačkih zidina.

Nedavno je tako DPDS održao otvaranje Kneževa dvora u Slanom, kupljenim također od novca uglavnom utrženog od dubrovačkih zidina, a prema fotografijama u medijima, koji su DPDS-u bili podobni pa su pozvani na to otvaranje, teško je ne oteti se dojmu kako je to bio i predizborni skup HDZ-a.

Jednako tako DPDS djeluje i u Konavlima gdje je zamjenik načelnika Božo Lasić (HDZ) ujedno i u rukovodstvu DPDS-a pa otvoreno govori kako DPDS treba upravljati tvrđavom na rtu Oštro, a koju je država spremna dati Općini Konavle. Naime, DPDS je iskazao interes za obnovu i upravljanje vrijednom tvrđavom, a Božo Lasić koji je i aktualni kandidat HDZ-a za načelnika Općine Konavle, već je isplanirao kako to DPDS-u i omogućiti. Njegova protukandidata, nezavisnog Luku Kordu, inače aktualnog načelnika Općine Konavle, iz DPDS-a nisu pitali za mišljenje. Korda i nije baš „u dobre“ s DPDS-om, pa je tako nedavno na predizbornom skupu izrazio i sumnje kako se HDZ financira od strane DPDS-a.

S obzirom da ne daje izjave u predizborno vrijeme moramo ostati uskraćeni za komentar predsjednika Nika Kapetanića na te sumnje Luke Korde, ali i na tvrdnje Luke Korde kako je DPDS oštetio Općinu Konavle za iznos od oko 1,3 milijuna kuna, koji je Općina uložila u obnovu Kneževa dvora u Pridvorju, a koji je DPDS u međuvremenu također otkupio.
knezevdvorpridvorjeInače, posebno je čudno što DPDS odjednom ima interes za obnovu tvrđave na rtu Oštro, izgrađene dosta nakon pada Dubrovačke Republike, s obzirom da je isti taj DPDS odbijao prijedloge da obnovi tvrđavu Imperijal na Srđu, uz obrazloženje kako se ta udruga građana bavi isključivo obnovom baštine izgrađene u vrijeme Dubrovačke Republike. No, upravljanje bilo kojim spomenikom DPDS-u će, nakon što ostane bez novca od dubrovačkih zidina, itekako dobro doći, pa je stvar time malo jasnija.
stonskezidineDPDS upravlja i ubire prihod od zidina u Stonu, za koje se često ističe kako su najduži fortifikacijski sustav na svijetu poslije Kineskog zida. DPDS je obnovio stonske zidine, ponovo novcem uglavnom zarađenim od dubrovačkih zidina, i upravlja njima dok Općina Ston, gdje je na vlasti HDZ, od toga nema nikakav prihod.  

APSURD JE DA ĆE DPDS ZAPRAVO U OVOM OBLIKU U KOJEM DANAS POSTOJI PROPASTI BEZ ANDRA VLAHUŠIĆA KAO PROTIVNIKA

Uopće nema sumnje da je sva ta obnova koju je učinilo Društvo prijatelja dubrovačke starine dobrodošla, no ako su namjere DPDS-a isključivo obnova baštine, zbog čega je onda ta udruga građana kupila cijeli niz nekretnina, upisala pravo plodouživanja na dubrovačke zidine i Općini Ston ne daje dio sredstava od tamošnjih zidina?! Logikom stvari, ukoliko DPDS služi isključivo za zaštitu baštine, na javnu dobrobit sve te kupljenje nekretnine mogle su biti obnovljene i predane jedinicama lokalne samouprave.

Opravdanje zašto to nije tako teško je pronaći i u možebitnim obrazloženjima kako bi prihodom od tih objekata DPDS nastavio obnavljati baštinu, jer DPDS-u nitko nikad nije rekao da će ostati bez novca za obnovu. Naime, ni najviše prozivani Andro Vlahušić nije rekao kako DPDS ne treba i dalje obnavljati baštinu i da će mu za to biti uskraćena sredstva. Po prijedlozima budućih odnosa Grada Dubrovnika i DPDS-a uvijek je uključen novac koji bi DPDS dobio za obnovu baštine, onoliko koliko je potrebno.
tabladpds2Ipak u DPDS-u nisu bili zadovoljni takvim prijedlozima da dobivaju onoliko novca koliko im je potrebno za obnovu baštine, pa čak i na područjima susjednih općina, plus novac za redovno djelovanje i troškove udruge. Umjesto toga DPDS želi sam upravljati vrijednim nekretninama što su iz te udruge pokazali kupnjom nekretnina s kojima sad mogu raditi što žele, bez ikakve kontrole jedinica lokalne samouprave.

DPDS-u će te nekretnine ostati u vlasništvu, no, to društvo, poprilično zatvoreno, u koje se jako teško učlaniti, jer se o tim zahtjevima odlučuje po „lijepim očima“ ili tko zna već čemu, nije samo otpuhalo vrijeme i borba za novac koja je okrenula javnost poprilično kontra DPDS-a, otpuhali su ga i bez puno spominjanja i političari u ovoj kampanji, isti oni koji su DPDS-u donedavno, isključivo da bi kontrirali Andru Vlahušiću, davali bezrezervnu podršku. Apsurd je da će DPDS zapravo u ovom obliku, u kojem danas postoji, propasti bez Andra Vlahušića kao protivnika.

Zamišljeno kao društvo koje skrbi o baštini, DPDS je godinama bila poštivana udruga, i bilo je za to razloga, no to nipošto ne znači da bilo tko treba ničice padati na koljena pred članovima te udruge građana samo zato jer je obnovljen cijeli niz spomenika. Ne bi da su za obnovu dali iz vlastitoga špaga, a ne novce zarađene na gradskoj imovini.

Kada 2019. godine, kada ističe aktualni dodatak ugovora, gradska uprava i DPDS „sjednu za stol“, uzet će se svakako u obzir i to da bi čak tridesetak milijuna kuna PDV-a, koji trenutno ide državi dok DPDS naplaćuje ulaznice, ostajao Gradu ukoliko bi ulaznice, prema ideji Andra Vlahušića, naplaćivao gradski muzej zidina koji bi se osnovao ili uostalom već postojeća ustanova Dubrovački muzeji. Ako ništa drugo navedeno nije razlog da Grad, odnosno gradska ustanova, preuzme naplatu ulaznica, eto tih trideset milijuna razloga.

Projekt komunalne lučice Batala, čije se uređenje od strane Županijske lučke uprave Dubrovnik i Dubrovačko – neretvanske županije godinama obećava, konačno je započeo, no u pismu koje je čitatelj portala Dubrovnikpress.hr uputio na redakcijski mail (podaci poznati redakciji op.a.) postavio je pitanje hoće li nakon uređenja Dubrovčani trpjeti smrad. Naime, prema tim tvrdnjama na Batalu će biti postavljeni pontoni koji, iako udovoljavaju minimalnim propisanim uvjetima, i riječ je o dobrom proizvodu, nisu sasvim odgovarajući za ovo područje.

Naime, na Batalu je planirano postaviti pontone istovjetne onom kakav je već postavljan prije početka izgradnje marine tvrtke Franja Pašalića Laguna trade.
batalpontonipostavljen2No, u pismu portalu Dubrovnikpress.hr čitatelj navodi kako će takvi pontoni, s punim betonskim uranjajućim profilom uzrokovati smrad nakupljanjem šporkece i smeća umjesto da se postavljaju pontoni na plovcima čime bi se omogućila bolja protočnost, odnosno strujanje mora. Također postoje i isprekidani betonski pontoni koji bi omogućili bolju cirkulaciju, a kakvi se uostalom mogu vidjeti privezani i u lučici Orsan.
pontonorsan1Osim toga prema tvrdnjama čitatelja portala Dubrovnikpress.hr, koji je kontaktirao i s izrađivačima studije utjecaja na okoliš, pontoni na plovcima pojeftinili bi investiciju. Na Batali će biti postavljeni pontoni tvrtke "Marinetek NCP" iz Šibenika, odličan proizvod, ali po tvrdnjama iz pisma ne i dobro rješenje za Batalu. Inače, projektant lučice je tvrtka "Alkar u sridu" koja redovno surađuje s Marintekom.

"Od samog početka, od stvaranja studije utjecaja na okoliš se razmišljalo kako dovesti vodu na svoj mlin. Studiju je platila firma Laguna trade, gospodina Franja Pašalića u cjelosti za cijeli gruški akvatorij a izrađivač studije je dr.Andročec sa svojim timom, s tehničkog fakulteta u Zagrebu. U studiji jasno piše da je područje Batale zatvorena uvala s minimalnim strujanjem mora i u kontaktu s gradom Dubrovnikom i s Franjom Pašalićem je donesena odluka da bi na Batali najbolji bili čelični pontoni na plovcima, radi bolje cirkulacije mora. Međutim, izrađivač plana, firma Alkar u sridu iz Sinja je po planu postavila uronjene betonske pontone koji potpuno prijeće cirkulaciju mora.
I sad gle čuda. U traženju pojašnjenja od izrađivača studije, zašto su projektirani uronjeni, a ne pontoni na plovcima, dobija se odgovor da je istina da je cirkulacija mora u Batali minimalna i da je istina da bi bili bolji pontoni na plovcima, ali da ovi uronjeni betonski zadovoljavaju minimalne uvjete. Kako i zašto je tim profesora Andročeca poslao ovakav odgovor ne znam." - piše u pismu uz napomenu kako je 'najveća šteta već napravljena jer će Batala ljeti smrdjeti i konstantno će se skupljati šporkeca između pontona'." - piše u pismu.

Iz Županijske lučke uprave Dubrovnik ravnatelj Željko Dadić odgovorio je na upit portala Dubrovnikpress.hr kako "studija utjecaja na okoliš nigdje ne spominje razliku u tipovima pontona, niti preporuča izradu pontona s plovcima".
batalpontpostavljen1"Izmjena obalne crte s dogradnjom novih konstrukcijskih cjelina prema idejnim rješenjima marine Gruž (konstrukcija na stupovima) i luke Batala (pontoni) uzrokovat će smanjenja brzine strujanja u akvatoriju marine Gruž za prosječno  19% u odnosu na postojeće stanje te prosječno za  2% u akvatoriju luke Batala. Ukoliko se u marini Gruž izvedu pontoni umjesto konstrukcije na stupovima, prosječno smanjenje brzine strujanja u akvatoriju marine Gruž biti će 13%, a u akvatoriju luke Batala 2%. Nadalje, neovisno o načinu izvedbe marine Gruž (konstrukcija na stupovima ili s pontonima), cjelokupni planirani zahvat uključujući marinu Gruž, luku Batala i izmjenu obalne crte (proširenje ceste) uzrokovati će smanjenje izmjene mora s „vanjskim“ morem (izvan akvatorija luke Gruž) za manje od 4% u usporedbi s postojećim stanjem.

Prlikom izrade projektne dokumentacije poštovale su se preporuke Studije utjecaja na okoliš kao i UPU-a Gruški akvatorij te je ne temelju toga dobivena lokacijska i građevinska dozvola. Odabrani kontinuirani armiranobetonski plutajući pontonski elementi posljednjih desetljeća pokrivaju 80 % svjetskog tržišta te je njihova prednost dugotrajnost budući da je njihov vijek upotrebe 50 godina uz minimalno ili gotovo nikakvo održavanje. Takvi plutajući pontoni u posljednjih nekoliko godina postavljeni su u komunalnim lučicama u Puli, Kraljevici, Rabu, Zadru i Šibeniku." - odgovorio je ravnatelj ŽLUD Željko Dadić.

Danas su i započeli radovi na postavljanju pontona, odnosno sidrenog sustava bacanjem blokova u more na Batali te dolaskom pontona koji će se u narednom tjednu postaviti na projektom predviđenu lokaciju.
batalaradDo konca lipnja predviđa se postavljanje još dva pontona. Radovi će potom prestati i nastaviti se po završetku turističke sezone. Tada će se montirati  još tri pontona pontona te bi se tako završila ova faza projekta,  a koja će omogućiti smještaj preko pet stotina plovila građana koji imaju sklopljene ugovore sa ŽLUD.

Bude li se držao vlastitih riječi, Pero Vićan iselit će iz Dubrovnika ako HNS-ov kandidata za gradonačelnika Dubrovnika Valentin Dujmović uđe u drugi krug izbora. Dujmović inače prema istraživanju agencije Promocija plus ima najviše šansi za ulazak u drugi krug uz kandidata HDZ-a Mata Frankovića, dojučerašnjeg, a vjerojatno i budućeg koalicijskog partnera DDS-a kojem je na čelu Pero Vićan.

Zbog čega je Vićan kazao Dujmoviću kako će iseliti ako on uđe u drugi krug ostalo je nepoznato, možda je to samo reakcija na rezultate istraživanja Promocije plus, ali Valentin Dujmović objavio je na Facebooku sljedeći post:
dujmovicpostvican
Rezultati istraživanja nisu snervali samo predsjednika DDS-a Pera Vićana, jako je nervozan i kandidat HDZ-a Mato Franković koji po tom istraživanju gubi u drugom krugu od Valentina Dujmovića. Stoga je Franković istaknuo uobičajnu frazu kako će jedina anketa biti ona 21. svibnja, na dan izbora, koju političari uvijek ističu kad nisu zadovoljni istraživanjima.

Na te Frankovićeve riječi danas su odgovorili iz koalicije HNS- HSLS ističući kako je ista agencija prije proteklih prijevremenih lokalnih izbora, koje je rušenjem proračuna izazvala koalicija HDZ sa satelitima i DDS te KLGM Mara Kristića, „Frankovićev neuspjeh predvidjela s točnošću od 99,9 posto“.

„Slažemo se i s vama da će izbori 21. svibnja biti najveći i jedini ispit volje građana, kada će oni demokratskim putem izabrati osobu koja će naš Dubrovnik voditi u sljedećem četverogodišnjem razdoblju. Vaše šanse da uopće možete razmišljati o drugom krugu ležu jedino u kukavičjem političkim progonu kojim ste najuspješnijeg gradonačelnika Dubrovnika onemogućili da se ponovno kandidira i četvrti put osvoji povjerenje građana.
Ankete ne osvajaju izbore, gospodine Frankoviću, to čine građani.

A Dubrovčani očito, u anketama, ali i u neposrednom kontaktu, Valentina Dujmovića prepoznaju kao novog gradonačelnika. Vide u njemu sposobnog i hrabrog pojedinca koji će zastupati njihove interese, za razliku od vas, kojemu sposobnosti i hrabrosti nedostaje. Valentin Dujmović ovom gradu donosi stabilnost. A vi, što im vi možete ponuditi? Još jedno rušenje proračuna? Ne samo da Vam građani prognoziraju poraz nego Vas i vrh stranke izbjegava.

Vaša nervoza je posve opravdana i ljudska. Suosjećajući s vama, pozivamo vas na konačno odmjeravanje snaga u nedjelju, 21. svibnja.“ – poručili su Frankoviću iz koalicije HNS-HSLS.

Stranica 1 od 11

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
libertas250

aerodrom250
cistocareciklazno 250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250
transporterban250