U Dubrovniku je tek prošli tjedan na vatrogascima postavljena nova sirena za uzbunjivanje, nakon što ista nije radila već cijeli niz godina. Još se očekuje postavljanje sirena u Lapadu i u Gružu, a da sirenski sustav u Gradu Dubrovniku nije u funkciji nitko nije ni znao dok portal Dubrovnikpress.hr nije PUZS-u Dubrovnik postavio pitanje zašto se u Dubrovniku tijekom odavanja počasti žrtvama terorističkog napada u Parizu nije oglasio sustav za uzbunjivanje, kao što je to tada bilo i najavljeno.

Sirenski sustav tek je jedan spektar sustava civilna zaštite na području Grada i županije, a zaključci o cjelokupnom sustavu Županije dubrovačko-neretvanske mogu se pročitati u Analizi stanja sustava civilne zaštite na području DNŽ, koja će se naći pred vijećnicima na sjednici Županijske skupštine u petak.

UREĐEN PRAVNI OKVIR ZA NESMETANU IZGRADNJU ODRŽIVOG SUSTAVA

Osnovni dokument kojim se u Županiji povode su Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje od 2016. do 2019. godine, a koje je Skupština donijela na sjednici u prosincu 2015. godine.

Tako se u Analizi navodi da je temeljem Smjernica uređen pravni okvir za nesmetanu izgradnju održivog sustava, ali i kako je DNŽ tijekom proteklog razdoblja uspostavila dobru suradnju sa znanstvenim institucijama, kao što je Seizmološka služba Republike Hrvatske koja djeluje pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu, i državnim institucijama poput Državnog hidrometeorološkog zavoda. No, navodi se "kako su potrebna poboljšanja u uključenju i ostalih udruga građana (koje se ne mogu smatrati dijelom operativnih snaga) u razvoj sustava civilne zaštite".

U Analizi se navodi i kako je "opremanje i osposobljavanje vatrogasnih postrojbi na području Dubrovačko-neretvanske županije neprestani proces te se ostvaruje zadovoljavajućom dinamikom, uzimajući u obzir raspoloživa proračunska sredstva".

DUZS NIJE DONIJELA ODGOVARAJUĆE PROGRAME OKO SPECIJALISTIČKIH POSTROJBI

Što se tiče specijalističkih postrojbi civilne zaštite, Dubrovačko-neretvanska županija "osnovala je četiri postrojbe civilne zaštite specijalističke namjene s ukupno 99 pripadnika: za logistiku (50 pripadnika), za spašavanje iz ruševina (20 pripadnika), za spašavanje na vodi (14 pripadnika) te za RKBN zaštitu (15 pripadnika). U proteklom razdoblju uglavnom se radilo na nabavi skupne opreme za postrojbe civilne zaštite specijalističke namjene koristeći proračunska sredstva te sredstva raspoloživa iz različitih europskih fondova".

"Pripadnici postrojbi civilne zaštite specijalističke namjene Dubrovačko-neretvanske županije nisu osposobljeni za rad u raspoređenim postrojbama s obzirom da DUZS još nije donio odgovarajuće programe." - piše u Analizi.

U Županiji su zadovoljni podizanjem razine svijesti o zajedničkom djelovanju u sustavu civilne zaštite, ali i aktivnim sudjelovanjem putem Stožera i nadležnih upravnih tijela u različitim europskim programima suradnje koristeći raspoloživa sredstva.

GRAD PREUZIMA POSAO DRŽAVE

I dok su u Županiji, dakle, manje-više zadovoljni načinom na koji je tehnički gledano na jugu Hrvatske uspostavljen sustav civilne zaštite, zasigurno ne bi smjeli biti zadovoljni načinom na koji se DUZS brine o istome.

Recimo, već spomenute sirene samo su dio onoga što bi npr. u Gradu Dubrovniku trebalo drugačije riješiti. Primjerice, Grad Dubrovnik je realizirao projekt s Odašiljačima i vezama u svrhu ustrojavanja komunikacijskih kanala između komunalnih tvrtki Grada Dubrovnika i žurnih službi, iako je normalno komuniciranje sa žurnim službama, kao u slučaju presijecanja optičkog kabela u 2015. godini, zadaća države, odnosno Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

Isti je taj DUZS npr. još prošle godine na upit portala Dubrovnikpress.hr odgovorio kako "procjenjuju da u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nije utvrđen događaj za koji će trebati paliti sirene za uzbunjivanje, ali i kako je za novi moderan sustav za upravljanje sirenama potrebna znatna financijska sredstva".

Stoga, koliko god se u Županiji trudili nešto i uspostaviti, odnosno analizirati stanje sustava, čini se kako to uzaludan posao, odnosno nema tu dugotrajnog učinka bez podrške DUZS-a, koji očito ne smatra da je Dubrovnik značajnije ugrožen.

Ponedjeljak, 11 Prosinac 2017 11:38

„Naknadna pamet“

Nakon što je portal Dubrovnikpress.hr pisao kako je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uz DDS i DUSTRA-u na konzultacije o proračunu pozvao samo mostovce Dolores Lujić i Mara Kristića, prisjetio se Franković pozvati i druge vijećnike u Gradskom vijeću, valjda kako bi dokazao da nije u koaliciji s Mostom. Nejasno je zašto sve te razgovore nije mogao obaviti u prvoj rundi razgovora, baš bi tako odaslao poštenu i jasnu poruku kako je gradonačelnik svih građana jer i vijećnici koje nije prethodnom pozvao su predstavnici građana.

No, ponovo Franković nije pozvao sve, ili eto možda nije našao vremena, jer, kako doznaje portal Dubrovnikpress.hr, tako su na konzultacije oko proračuna naknadno pozvani "srđevac" Ljubo Nikolić te HSS-ov Vido Bogdanović i SDP-ov Mladen Gojun. Na sastanak ponovo nije pozvao nezavisne vijećnike Matiju Čale Mratović i Nenada Vekarića te HNS-ova Miha Obradovića. Možda im poziv pošalje opet naknadno, nakon što bude prekasno za neke ozbiljnije korekcije u proračunu.

Činjenicom da je na konzultacije još u prvoj dionici sastanaka zvao mostovce Dolores Lujić i Mara Kristića, jasno je kako su u Mostu samo glumili oporbu u Gradskom vijeću, a samo njihovo sudjelovanje u sastavljanju prijedloga proračuna znači koalicijski odnos, o čemu više možete pročitati OVDJE.

Frankovićeva „naknadna pamet“ i prethodni potezi poruka su kako mu je samo bitno imati dovoljan broj ruku te da ga ne zanimaju oni drugi, čije ruke u trenutnoj konstelaciji snaga manje znače. Pak, činjenicom da je i u drugoj rundi pregovora oporbenjake podijelio na one sebi bliže i dalje, govori o promišljenoj i kalkulantskoj politici, koja prije svega kroz svoj rakurs prvo vidi podobnost pa onda sve ono drugo.

Ponedjeljak, 11 Prosinac 2017 11:09

Šiljak s vrha žrtvovan u masi

Navršila se prošli tjedan 17. obljetnica od smrti jedne od markantnijih figura hrvatske moderne povijesti Vlada Gotovca, najpoznatijeg kao pjesnika i političara. Imoćanski grlat i dosljedan, danas se nalazi baš tamo gdje se zaslužuje nalaziti, u imaginarnoj aleji hrvatskih velikana.

Može se o njegovim političkim potezima raspravljati, a onda treba tu citirati i Slavka Goldsteina koji je rekao kako ga je njegovo poštenje stajalo političkih bodova. No, baš možda zbog stava koji je uvjetovao nedostatak političke procjene, koja je po pravilu nejaka, nepouzdana, gdjekad i banalna, kao sveukupna figura, Gotovac, rječnikom njegovog supatnika po peru Tina Ujevića, biva šiljkom s vrha.

Postoje persone koje su nedodirljive baš zato jer su im tragovi svuda. To je ono biblijsko kraljevstvo nebesko siromašnih. Onih koji su se sami prometnuli, izborili, bez pomoći i pompoznih dekora. Tada, takvi se prenose u trajanje, njihovi uspjesi bivaju neokaljani, o njihovome imenu se ne spletkari. Postaju osobe za sve, oni s kojima se danas hvale drugi.

Takav je danas i Vlado Gotovac, što govori pozitivno o njemu, ali negativno o društvu. Postao je idol onih koji to ne zaslužuju. Naime, Gotovac je uvijek ili gotovo uvijek bio protiv. Završio je u zatvoru za vrijeme Jugoslavije, održao čuveni govor ispred ondašnje zgrade Komande V. vojne oblasti Vojnog suda protiv JNA, a također je dobio po glavi od pripadnika elitne gardijske jedinice, koji je vikao: "Živio Ante Pavelić! Ja sam ustaša, sve ću vas pobiti!"

Poslije, pak, odbio je i koalirati s Tuđmanom, zbog čega je HSLS, tada drugu političku opciju u zemlji i napustio. Dakle, kad se radi o takvoj osobi koja skače na nepravdu, bez obzira kako ona bila obojena, tu se radi o onome koji ne zloupotrebljava stvarnost. Valjda isto onoliko koliko se danas zloupotrebljava Gotovac.

Naime, upravo smo svjedoci jeftinom veličanju Vlada Gotovac od ekstrema, jednih i drugih. Valjda je njegova kapa dovoljno velika da pod nju mogu stati svi i ugrijati se na širokoj višeznačnosti Gotovčevog karaktera.

Puno je i previše nacionalista i prikrivenih nacionalista, dakle onih koji na ovim prostorima po pravilu tako gravitiraju ka neofašizmu što će reći bez razmišljanja da je njihov uzor upravo Vlado Gotovac. Jer eto on je održao taj i taj govor, stao je u obranu hrvatske države kad je trebalo. Valjda to ljepše i modernije zvuči od simpatija prema politici Franja Tuđmana, koji je, jasno, u svojemu poimanju Hrvatske bio poprilično notoran. Vole Gotovca i oni drugi, nešto ljevije orijentirani jer opet Gotovac je Tuđmanu rekao "ne", dobio je i batine zbog Ante Pavelića, pa je automatizmom valjda blisko i tim crvenijim idealima.

Tako je Gotovac danas izrijekom, konsenzusom onaj pod čije skute se svi mogu skriti. Baš onako u ovo nezgodno vrijeme kad treba biti i politički korektan, ali i dovoljno Hrvat. Svima njima tako danas Gotovac dobro dođe, što je malo žalosno jer poanta Gotovčeva sveobuhvatnosti bila je na čovjekoljublju, koje uvijek počiva na životnim radostima, nikad na destrukcijama, skrivanjima i svrstavanjima ove ili one vrste.

Ali, tako valjda to sa sveobuhvatnima i mora biti. Jer, Ujevićev šiljak s vrha, jasno i neumitno, po pravilu, uvijek i biva "žrtvovan u masi".

Sva djeca su mi uspješno završila prošlu školsku godinu, to je za sad najvažnije, rekla je uz smiješak za portal Dubrovnikpress.hr ravnateljica Doma Maslina Iliana Stojanović na pitanje što bi posebno istaknula u radu Doma u 2017. godini. U kratkom razgovoru osvrnula se općenito na rad Doma, s naglaskom na ono što je njen cilj u radu.

- Svi su završili uspješno školsku godinu, jedan mladić sad ima maturirati u prvom mjesecu za kuhara. Već ima posao. To je zaista važno. - rekla je Stojanović.

Trenutno se Dom skrbi za 22 djece, a uskoro će ih biti njih 24. Stojanović ističe kako se povećava broj poludnevnih i cjelodnevnih smještaja što je bio jedan od njezinih ciljeva.

- Radimo nove radionice s djecom, pored dramske radionice, sad činimo i kulinarske u našoj čajnoj kuhinji. Još likovna mora malo bolje zaživjeti. Djeca su uključena i u izvan domske aktivnosti. Netko na nogomet, netko na zumbu, ples, sad imamo prvoga koji je na vaterpolu. - istaknula je Iliana Stojanović, dodajući kako su tu i suradnje s Josipovcem, kao i staračkim domovima.

Ipak, u 2017. ističe hodočašće u Rim.

- To je bilo odlično iskustvo. Tu sam vidjela kroz sedam dana koliko su našoj djeci vrijedne duhovne vrijednosti, iznad su materijalnih. Ta duhovnost im je jako bitna. U današnjem svijetu vlada taj materijalizam, vole i naša djeca mobitele, ali ljudsko poštenje i dobrota im je iznad svega. To jako cijene. Upoznali su i biskupa Matu Uzinića i jako ga vole. Njega i njegove vrijednost. Blisku su s njim i mogu reći da ga smatraju prijateljem, životnim uzorom. - rekla je Stojanović.

Stojanović ističe i kako joj je drago da dubrovačka zajednica pomaže Dom Maslina.

- Kad sam došla ovdje 2001. sve je bilo derutno. Zahvaljujući donacijama, kako građana i tvrtki, a tako i Bad Homburga i Olge Stoss, dignuli smo Dom na jednu novu razinu. Prije je u sobi spavalo po 14 djece, sad ih nema više od četvero, a te sobe su ogromne. Sami prostor ljepše izgleda i mogu reći da mi drugi gradovi zavide na odnosu kojega imamo sa zajednicom. - objasnila je Iliana Stojanović.
ilianastojan2Govori i da joj je najdraže kad Dom posjete bivši štićenici.

- To je predivan osjećaj. Stvarno nam dolaze bivši štićenici s kojima mi je uvijek lijepo popričati. No, ima i onih koji su nezadovoljni svojim boravkom. Misle da im je bilo loše. To je kao u životu, neka djeca misle da su im roditelji loši, iako daju sve od sebe. Tako i ovdje. No, dosta to povezujem, s onim kako ta djeca gledaju na svoje roditelje, ako im tu stvari u glavi nisu posložene, traže krivca u drugome. Tako je i u obitelji. - kazala je Stojanović.

Za kraj, odgovorila je na pitanje kako na nju utječu sudbine s kojima se svakodnevno susreće.

- Teško, ali imam svoj cilj. Iako sam rekla da mi je bitna škola, na prvom mjestu mi je da sva djeca izrastu u dobre i poštene ljude. Ne moraju završavati fakultete, ići u Gimnaziju, ali bitno je da uspješno obavljaju svoje obaveze i da steknu ljudske vrline. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr Iliana Stojanović.

Samostalna izložba dubrovačke umjetnice Aide Hebib Raguž pod nazivom „Happiness+Virtue“ otvorena je večeras u Domu Marina Držića. Izložbu su otvorili ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić i autor teksta u katalogu, povjesničar umjetnosti Antun Karaman.

Karaman je kazao kako nas Aida Hebib Raguž "stavlja u dilemu je li riječ o nakitu ili je to izloženo skulptura". Naveo je kako odavno nije vidio ovako dobro postavljenu izložbu, dodajući kako sami naziv izložbe njeguje spomen na njegovo djelo, budući da izraz "happiness i virtue je bila uzrečica iz tog doba". Zaključio je kako bi ova izložba mogla biti postavljena bilo gdje u Europi i da bi bila jednako uspješna.

"Ploveći Držićevim svemirima, Hebib se, radeći aktualnu seriju nakita/skulptura, hrabro, maštovito i razigrano upustila u likovnu avanturu koja nudi više različitih mogućnosti percepcije (i recepcije) učinjenog: u mnogim se radovima odmakla od klasičnog poimanja nakita - prstohvatnu veličinu nakita, predmeta koji se obično nosi na tijelu, povećala je i monumentalizirala do mjere u kojoj je dominantnom komponentom postala volumenska – skulpturalna – dimenzija modelirane forme. No zbog toga nije odustala i od plemenitosti obrade zahvaćenih oblika. Upravo suprotno: materijale korištene u izradi povećanih formi tretirala je s jednakom toplinom, precioznošću i pažnjom kao da radi nakit, pa su one, unatoč većim dimenzijama, u svakome svome detalju, i u cjelini, progovorile suptilnim rječnikom nakita.“ – zapisao je u katalogu izložbe Antun Karaman.

"Je li ovdje riječ o nakitu ili skulpturi sasvim je svejedno jer, s kojega god izvidišta umjetničke tvorbe Aide Hebib promatrali, uvažavali ih kao osjetno povećane komade nakita, ili kao intimistički tretiranu neveliku skulpturalnu formu, rezultat je uvijek isti i uvijek ugodno iznenađujući – iskipareni, odnosno assemblažirani oblici emaniraju slojevite priče koje nas svojim misaonim, umjetničkim i poetskim komponentama, maštovitim oblicima i estetskim učinkom snažno privlače i izazivaju pažnju i duboke emocije.“ – napisao je Karaman.

Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić kazao je kako je ovo druga izložba Aide Hebib Raguž u DMD-u, navodeći kako je prvi put izlagala 2013. godine sa svojom sestrom Ajlom te je izrzaio zadovoljstvo što ponovo ima priliku ugostiti Aidu u Dom Marina Držića.

Aida Hebib Raguž rođena je 1977. godine u Dubrovniku. Diplomirala je 2001. godine na Studiju Likovnih umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, na kiparskom odjelu u klasi Josipa Diminića te stekla zvanje profesora Likovne kulture, a stječe diplomu Međunarodne studentske kiparske škole „Montraker” u Vrsaru.

V.Salvia

Direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić sportskom terminologijom na konferenciji za novinare uz osvrt na 2017. godinu, objasnio je svoj ostanak, odnosno eventualni odlazak iz ZL, a na čijem je čelu već devet godina. Iz Tolićevog govora bilo je jasno kako očito postoje neki vanjski utjecaji koji rade na tome da ne može sa sigurnošću reći da ostaje direktor Zračne luke Dubrovnik.

Podsjetimo, natječajni postupak Vlade RH za novog direktora ZL Dubrovnik još je u tijeku. Toliću je mandat istekao u rujnu, ali mu je produžen od strane Skupštine ZL Dubrovnik, kako bi se rad ZL nesmetano mogao odvijati.

- Znate kako vam je to. Mislite da uspijevate pa sudac svira nepostojeći ofsajd. Onda krenete opet pa lažni zvižduk od publike. I nikako do cilja! Ali, mogu biti ponosan na jedno. Evo ima devet godina otkako sam na čelu ove firme, da opet kažem u sportskom žargonu, kao kapetan ovoga tima. Treba pogledati tablicu. A mi smo na tablici uvjerljivo prvi i najbolji. Radi vas okupljenih. Ova firma nikad nije bila jedan čovjek, nije to bila jučer, neće to biti niti sutra. Mi smo tim i tko god bude prvi, taj bez vas ne može ništa. Zato vam hvala na tome. - rekao je Tolić obraćajući se zaposlenicima.

Petak, 08 Prosinac 2017 15:31

Blagdanski domjenak Zračne luke Dubrovnik

Domjenak uz nadolazeće feste održan je danas u Zračnoj luci Dubrovnik. Tom prilikom nazočne je pozdravio i direktor ZL Dubrovnik Roko Tolić, zaželjevši im sve najbolje uz blagdane, ali i zahvalivši im se na svemu u 2017. godini.

Tolić je dodijelio i plakete djelatnicima koji su u 2017. pošli u mirovinu. Oni su Antun Banović, Marija Dabelić Pervitić, Baldo Đuraš, Ivo Miladin, Božo Pušić i Ivo Sambrailo.

Djelić atmosfere s domjenka možete pogledati u fotogaleriji i videu.

V.S.

Premda se činilo da smo dosegnuli limite, Zračna luka Dubrovnik je bila sjajno popunjena u 2017., imamo ugovore s preko 70 avioprijevoznika, a dogodine idemo korak dalje, rekao je direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić koji je na današnjoj konferenciji za novinare predstavio rezultate poslovanja u 2017. godini, kao i plan poslovanja za 2018. godinu.

- Ovo je još jedna rekordna godina u segmentu broja putnika. Prvi put smo imali preko dva milijuna putnika, očekujemo 2,3 milijuna do kraja godine. Iza nas je i veliki projekt novog putničkog terminala, kojega smo otvorili. No, na tome se ne zaustavljamo, krupna građevinska mehanizacija pred koji dan je započela novu etapu u razvoju ZL. Ne gradimo iz hira, želimo poduzeti sve da dok se gradi ZL bude operabilna, tako da će radovi ići preko noći, bit će više buke, ali tako učvršćujemo svoju infrastrukturu. - rekao je Tolić.

- Očekujemo i pozitivne financijske rezultate za ovu godinu, oko 68,5 milijuna dobiti. Što je više nego lan. Ove godine je veća amortizacija, promijenjen je i način obračuna poreza na dobit pa to naizgled izgleda manje nego lani, ali rezultat je bolji. - dodao je.

- Što se tiče 2018., imat ćemo nove avioprijevoznike. Fly Dubai je počeo prodavati karte prema Dubaiju, prvo će ići avion tri puta tjedno pa četiri puta tjedno. Svi avioprijevoznici koji prometuju prema Velikoj Britaniji će povećati frekvenciju letenja, a što se tiče letova prema Skandinaviji očekujemo 20 posto veći kapacitet sjedala. Bit će tu i linije za Poljsku... Uglavnom, imamo nove mogućnosti za putovanja, kao i za sve koji žive od turizma da pronađu svoje poslovne partnere. - objasnio je Tolić.

Osvrnuo se i na uvođenje "schengenskog"režima u zračnim lukama.

- Pred nama su i novi izazovi. Dakle, zračne luke prilagođavaju se za novi "schengenski" režim. Ne znamo što očekivati od novog režima uz koji će se skenirati svaki putni dokument svih ljudi. Znate što to znači na ovome uskome teritoriju gdje 70 posto gostiju dolazi zračnim vezama. Potrudit ćemo se implementirati najsuvremenije tehnologije, ali s obzirom na promet može se dogoditi da se određene gužve u procesuiranju putnika budu događale. - rekao je Tolić.

Također, zahvalio se svim djelatnicima ZL Dubrovnik na njihovu doprinosu u 2017., ali i Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj zbog sigurnosti Dubrovnika kao destinacije.

Izložba dubrovačkog umjetnika Iva Mladošića „Imaginarij svakodnevnoga“ otvorena je u Galeriji Dulčić Masle Pulitika. Osim u Galeriji Dulčić Masle Pulitika, dio izloženih radova nalazi se i u Atelieru Pulitika. Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti Vesna Delić Gozze.

- Kad smo 2016. godine radili na programu za ovu godinu, bilo mi je jasno da ću predložiti našega Iva Mladošića. Znala sam da odlično slika, iako mu nisam vidjela sve radove. No, kako smo zadnjih mjeseci intenzivno radili na pripremi ove izložbe, mogu s punim pravom kazati da je Ivo jedan od vodećih suvremenih likovnih autora ovoga Grada. - rekla je Delić Gozze.

Navela je "kako kod Iva fascinira njegovo vladanje kromatikom", naglasivši kako je on "meštar boje".

- Mladošić najčešće koristi komplementarne boje i on se zapravo bavi modulacijom. On oblikuje i stvara perspektivu bojama. Tu se on približava njemačkim ekspresionistima. - rekla je Delić Gozze.

Istaknula je kako je Ivo Mladošić "na najbolji način inficiran Steinerovskom antropozofijom". Naime, u kratkim crtama rečeno, radi se tu o učenju Rudolfa Steinera koji je na svestrani način on htio učiniti razumljivim da je naš očigledno normalan, svakodnevni svijet utemeljen na duhovnom svijetu. Najpoznatiji je bio po tvrdnji kako u antropozofiji ništa nije istina dok sami sasvim svjesno ne shvatimo da je tako.

- Zašto spominjem antropozofiju? Ivove boje vibriraju, on uvijek računa na simboliku boje. Ivo koristi sve prednosti psihologije boje. Njegovo crvenilo je uvijek energično, centrifugalno. Plavilo je u svom svojemu intenzitetu na nizu slika. Tu je i njegovo okrepljujuće zeleno. - dodala je Delić Gozze.

- Ivu se divim jer je odolio sirenskom zovu komercijalizacije ovoga talenta i ovoga zanata. Ivo se ne prepušta jeftinom, da upotrijebim izraz, štancanju motiva uz nedostatak inspiracije. Pojedini autori bez varijacije ponavljaju isti motiv. To nije slučaj kod Iva Mladošića. Ivo je pod utjecajem svojih učitelja, ponajprije Josipa Pina Trostmanna, recimo u ranijoj seriji "Na taraci Anice Bošković", ali u pojedinim detaljima se Trostmannovi utjecaji i ovdje susreću, dakako obrađeni na Ivov način. U pojedinim slikama iz 2017. godine je tu i utjecaj Josipa Škerlja. Naravno da je Ivo učio i prihvaćao od najboljih pojedine elemente. Ali, Ivo je svoj. I želimo mu da nastavi na ovaj način i da se othrva zovu komercijalizacije, za razliku od niza autora koji ponekad ne znaju što bi radili, ali bi pošto-poto htjeli biti na likovnom tržištu. Ivo sa svojom simbolikom i znanju o boji je itekako prisutan i zaslužio je ovakvu izložbu. Radio je i do sada izložbe, ali se odnosilo to na pojedine cikluse. Na neki način ova je izložba retrospektiva u malome, nadam se da ćemo ovu izložbu imati priliku vidjeti u većem prostoru i radovati se ovakvim djelima. - zaključila je Vesna Delić Gozze.

Slikar Mladošić pozdravio je sve nazočne, zahvalivši se Vesni Delić Gozze "na strpljenju i radu s njim jer umjetnici imaju svoju žicu", dodajući "kako se nada da ipak nije baš dodijao". Riječi zahvale je uputio i djelatnicima Umjetničke galerije Dubrovnik i Gradu Dubrovniku.

Izložba ostaje otvorena do 14. siječnja.

Biografija:

Rođen u Dubrovniku, 28. rujna 1948. godine. Likovno ga povremeno podučava, od 1966. do 1969. godine, Kosta Strajnić. Slikarsku poduku dobiva od 1966. do 1968. u ateljeu Josipa Škerlja, a od 1968. do 1970. kod Josipa Trostmanna. Od 1997. godine studira u Splitu na odsjeku Akademije Assenza Mallschule Muenchestein, Basel i diplomira 2001. godine. Član je HDLU-a Zagreb. Živi i radi u Dubrovniku.

Župan Nikola Dobroslavić na današnjem svečanom otvaranju Komunalne lučice Dubrovnik, o čemu više možete pročitati OVDJE, pozvao je Grad Dubrovnik da se uključi u ovakve projekte.

U obraćanju novinarima prije samog početka svečanosti, Dobroslavić je kazao "kako je Županijska lučka uprava Dubrovnik puno ulagala u prethodnom razdoblju".

- ŽLUD je ulagala u Gradu Dubrovniku, a sva sredstva koja se utrže idu u daljnji razvoj i kvalitetu. Treba se dogovoriti s Gradom Dubrovnik da se vidi što je prioritet, iako sve ovisi o sredstvima. Očekujemo ono što je izostalo, a to je da Grad Gubrovnik osim lijepih najava konačno s financijskim sredstvima uđe u ovakve investicije jer će ih ubrzati. A ŽLUD će uvijek raditi svoj posao, samo su njihove kreditne spostobnosti ograničene. - rekao je Dobroslavić.

Pak, u obraćanju nazočnima uz samo svečano otvaranje, župan  Dobroslavić je ponovo govorio o odnosu Grada i ŽLUD.
- Kreditni potencijal ŽLUD je slab nakon ove investicije, ali uz novo vodstvo Grada Dubrovnika očekujemo da će se promijeniti odnos između Grada Dubrovnika i ŽLUD i da će se zajedničkim snagama napraviti on što ŽLUD ne može sama. - dodao je župan Dobroslavić.

Inače, na svečanom otvaranju lučice na Batali govorio je i zamjenik direktora Luke Dubrovnik Željko Raguž koji je rekao da je "gradonačelnik Mato Franković spreman pomoći uz drugu fazu radova na Batali".

V.Salvia

Stranica 1 od 102

frendy250
fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
ciban3
konavle 250

zupa 250

zupanija 250