Rezervat Lokrum sanirao je jednu od plaža na ovom otoku, koja sad puno ljepše i izgleda. Radi se o plaži podno zida Donje livade, a više o uređenju plaže rekao je ravnatelj JU Rezervat Lokrum Ivica Grilec.

- Ove godine smo išli u sanaciju nasipavanja dijela obale žalima, stručan izraz je da smo izvršili prihranu jer je tijekom prošlih zima more odnijelo dio žala. Druge plaže na Lokrumu kao takve neće se dirati, niti imamo te ambicije. Čim nam je vrijeme dozvolilo, u kontekstu naših obaveza prema Dubrovačkim ljetnim igrama i drugim događanjima na otoku mi smo to i realizirali. - rekao je Grilec.

- Jasan cilj nam je bio omogućiti posjetiteljima, prvenstveno su to naši none i noni, kao i djeca najmlađih uzrasta da imaju i jedan ljepši i jednostavniji pristup moru. - dodao je.

- Nema to status plaže, mi ga kao takvoga ne definiramo, ali u uporabnom smislu se kao takva koristi. Sanirali smo i prilazne skaline s jedne i druge strane, očistili taj prostor. - kazao je ravnatelj Grilec.

Dodao je kako je za ovu prihranu žalima ishodovana suglasnost svih nadležnih tijela, odnosno Ministarstva zaštite, okoliša i energetike, županijskog Upravnog odjela za zaštitu okoliša i prirode te Ministarstva kulture, odnosno Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.
lokrum razlikaInače, ravnatelj Grilec portalu Dubrovnikpress.hr ustupio je i fotografiju na kojoj se vidi kako je plaža izgledala prije uređenja te kako izgleda sada.

V.Salvia

Momčad Elita pobjednik je 35. Prvenstva dubrovačkih kupališta u vaterpolu. U finalu Divlje lige Elita je danas u Portu nakon četvereca svladala Porporelu 18:17 (8:8). Inače, Porporela je kroz cijelu utakmicu imala ogromnu podršku navijača, a koji su u jednom trenutku umalo izazvali i prekid utakmice.

Naime, navijači, ali i igrači te vodstvo Porporele nisu bili zadovoljni suđenjem. Kroz cijelu utakmicu pritiskali su suca Marka Matijevića, unoseći mu se u lice te osporavajući njegove odluke. Na kraju treće četvrtine, u trenutku kad je Porporela zaostajala jedan pogodak prednosti, navijači Porporele su zauzeli pozicije kod zapisničkog stola, odnosno prostora kojim se kreće sudac. Razmišljalo se tada i o prekidu dvoboja, do kojega ipak nije došlo. Za to vrijeme na suca Matijevića pripazili su i policajci, isto kao i na kraju dvoboja. Srećom, do incidenta nije došlo.

Što se tiče same utakmice, igrao se vrlo uzbudljiv vaterpolo, a za vrijeme cijele utakmice niti jedna ekipa nije imala više od pogotka prednosti. U zadnjih 10 sekundi dvoboja ušlo se s prednošću Elite od jednog pogotka razlike, no Porporela je ipak uspjela izjednačiti te tako odvesti utakmicu u četverce. Nakon pet serija svaka ekipa je zabila četiri puta, a nakon toga praktički sami su raspucavali Maroje Šušić i Željko Margaretić. Margaretić je prvi promašio, Šušić zatim zabio i slavlje Elite je moglo početi.

Utakmica za treće mjesto se nije igrala. Podsjetimo, pregledom zapisnika s utakmica odigranih u "A" skupini utvrđeno je kako je ekipa FUN H2O Mlini u skupini prekršila pravilo o načinu sastavljanja momčadi. Stoga, u polufinalu je isključena iz natjecanja, a Porporela je bez borbe ušla u finale. Automatizmom, treće mjesto zauzela je ekipa Kokota, koja je svoj polufinalni dvoboj izgubila od Elite.

Najboljim igračem turnira proglašen je Šušić. Najbolji stijelac turnira je Branimir Butigan (Turčin Danče), a najbolji vratar Toni Penović (Kokoti).

Danas su revijalnu utakmicu odigrali i Grad/Županija te Dubrovačke ljetne igre. Grad i Županija su slavili 5:4.

V.Salvia

Život mi je katastrofa, nalazim se u bezizlaznom stanju, ali nadam se da će i ovo biti prošlost, za portal Dubrovnikpress.hr rekla je djelatnica Doma za starije i nemoćne Domus Christi Mirjana Raguž, koja je imala nesreću da stjenice iz Doma uvede u svoj stan.

Dakle, Raguž je prošloga tjedna podigla pravu buru na dubrovačkom području progovorivši za portal Dubrovnikpress.hr o užasu u Domus Christiju, odnosno tamošnjem problemu sa stjenicama. Nakon njezinih riječi održana je i konferencija za novinare ravnateljice Doma Mirjane Vujnović i njezinih kolega, a na kojoj se ustvari problem stjenica pokušao minorizirati te se ove insekte, koji se hrane ljudskom krvlju, pokušalo eto izjednačiti s komarcima.

Danas, Mirjana je u muci oko sređivanja stana, tj. rješavanja svega onoga gdje bi stjenice se mogle nalaziti.

- Ne bih ovako nešto nikome poželjela. Ne jedem, ne spavam, imam veliki tlak. Sad sam u fazi rješavanja namještaja. Ne moram govoriti koliki je to trošak. Bili su mi ljudi iz Sanitata, prskali su, ali ne mogu garantirati da će stjenice biti stvar prošlosti. Uvijek mogu ostati, od štoka nadalje. Rekli su mi da bih trebala sve izbaciti iz stana da budem psihički mirna. Sad sam u toj fazi, rješavam se namještaja. Ostavit ću samo ono najminimalnije. Da sam znala da će me ovo čekati davno bih napustila Dom. - rekla je Raguž.

- I susjedi su u panici. Zaista mi izražavaju podršku, uz mene su, ali boje se. Kad me vide u butigi zaobilaze me, valjda misle da su stjenice na meni. Najteže je mojim sinovima. Mlađi sin je jako i smršavio, vidim da je pod stresom. Ne mogu vidjeti unučicu, duša me boljela je moram baciti njezine plišane igračke. Zove sin iz Norveške, jako je zabrinut, strah ga je da ne dobijem moždani udar zbog visokog tlaka. - navela je Mirjana Raguž.

Nakon tjedan dana otkako se prvi put probudila izgrizena od stjenica njezina ogorčenost prema Upravi Doma Domus Christi ne jenjava.

- Samo sam tražila podršku ravnateljice Vujnović, a dobila sam riječi kako je uznemiravam s glupostima! I kako mi je možda sin dobio iz Norveške. Zamislite to! Da mi je sin donio iz jedne od uređenijih država na svijetu, a u Domu imamo taj problem već šest godina. To je čisto zatvaranje očiju pred problemom, koje nažalost još uvijek traje. No, ostala sam sama u ovom problemu. U ovom se stanu osjećam kao da sam sama na svijetu sa stjenicama. Nadam se da ću i to prebroditi i kako će napokon sva ova događanja biti prošlost. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr djelatnica Doma za starije i nemoćne Domus Christi Mirjana Raguž.

Od svih vijećnika u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika najviše o kulturi govore Katarina Doršner (HDZ) i Željko Raguž (DUSTRA). Dok Raguž više opominje, odnosno dovodi u svezu izdvajanja u kulturi s izdvajanjima za sport, Katarina Doršner o kulturi kazuje više u onom smislu vrednovanja umjetničkog aspekta. Stoga, ona je u kratkom razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr rekla više i o njezinom dojmu o ovogodišnjim Dubrovačkim ljetnim igrama, pritom naglasivši "kako smo ipak privilegirani što živimo u gradu Festivala".

Pohvalila je intendanticu Doru Ruždjak Podolski, zajedno s njezinim pomoćnicima Katarinom Rugle, Tomislavom Fačinijem i Sašom Božićem.

- U novom vodstvu Igara vidim iskrenu spremnost i želju za što boljim programom. Drago mi je što su imenovani pomoćnici za razna područja, to je dobro i tako se Igre mogu bolje i lakše razvijati. Zbog toga smo i mi u Gradskom vijeću osnovali kulturna vijeća, kako bi se razne oblasti bolje mogle razvijati. No, vodstvo Igara nije samo primjereno u organizaciji, nego mislim da su i složni te skromni, što Dubrovčani primjećuju i što je važno. Išla sam oduvijek na Igre, njih nosim u srcu i to nas je jednostavno uvijek odlikovalo kao ljude. - rekla je Doršner.

Dodala je kako je posebno uživala u glazbenom programu uz nastupe kontratenora Andreas Scholla, ali i primjerice pijaniste Daniila Trifonova, kao i balet "Derviš i smrt". Što se tiče dramskog programa, Doršner je rekla:

- Kritike za "Michelangela" koji je nastao u suradnji s HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci nisu dobre. Ipak, ne može jedna neuspjela premijera označiti cijele Igre pa ne bi trebalo na osnovu nje ocjenjivati i cjelokupan program. Naravno da smo očekivali više, pogotovo jer se u predstavi vrijeđaju vjerski osjećaju. To nije Dubrovnik. Voljela bih da imamo više naših pisaca koji su stvarali našu prošlost, poput Držića, Gundulića, ali i Šenoe i Matoša. Ne moraju biti samo dubrovački pisci. Iako, u dubrovačkim piscima je fundament, nitko bolje od njih ne može prikazati mentalitet Grada, njegovu prošlost i sadašnjost. Na salzburškom festivalu se predstava "Jedermann" održava svake godine već 90 godina, a koja govori o smrti jednog bogataša i uz koju se čovjek može zamisliti o ukupnim životnim pitanjima. Zašto naši "Skup" ili "Dundo Maroje" ne bi bili kao "Jedermann"? - zapitala se Doršner.

Istaknula je još kako treba pohvaliti i Dubrovački simfonijski orkestar koji isto djeluje uz Igre, a za kojega je naglasila "da se na čelu s ravnateljem Damirom Milatom izuzetno trudi", ali i dodala kako bi voljela da je Kazalište Marina Držića više uključeno u Igre. Komentirala je i otvaranje, preciziravši kako je bilo dobro i dinamično, ali i ustvrdila kako misli "da nisu građani ti koji su trebali ući, već da smo mi 69 godina domaćini glumcima pa stoga glumci su oni koji trebaju ući u Grad". Kroz smijeh dodaje i kako je "prihvatila ovogodišnji fluorescentni vizualni identitet", ali i smatra kako nije trebalo pisati na njemu 'enter' već 'neka uđu', jer "imamo bogat hrvatski jezik".

Ipak, iako izuzetno pozitivno gleda na 69. Igre, Doršner je uputila i kritiku oko izložbe "Užasi zavičaja"; koja je nastala u suradnji s Art radionicom Lazareti.

- Dobro da su pozvani u goste pripadnici "off scene" Dubrovnika, moramo unijeti nove mlade vjetrove. Ali, mislim da ta "off scena" nije odradila dobar posao. Izložba je bila dobro najavljena, ali puno sam više očekivala. Očekivala sam da će biti cijela u potresnom dojmu i da ćemo je danima komentirati u medijima i kuloarima, ali na kraju nije ispalo drugačije. Bila je siromašna u kreativnosti, što me čudi. - dodala je.

Što se tiče kritika oko toga koliko se na Igre troši, Doršner smatra da nisu opravdane.

- DLJI su veleposlanik kulture Dubrovnika i ogledalo nas kao Grada prema Hrvatskoj, Europi i svijetu. Sve što uložimo tu nije izgubljen novac, dobivamo puno više nego što sam novac znači. To ne znači da ne trebamo raspravljati o kvaliteti. Vidi se pomak, vidi se jasna želja novog vodstva. - rekla je Katarina Doršner, zaključivši kako bi voljela da su građani i mediji više uključeni u propitkivanje Igara.

- Žao mi je što u medijima nema više stručnih, profesionalnih kritika, kao što je bilo prije. Prije smo iz toga učili i rasli, rado bih to čitala. Od toga bi svi imali koristi. Zato nam se možda ne bi događali da zakažemo u projektu Europske prijestolnice kulture. Jedna osoba koja je kreirala projekt je prije nekoliko dana u intervjuu rekla da su otpočetka bila skeptični pa tako opravdava neuspjeh. Kad si skeptičan, ne ide se u natjecanje. Pokušali su to opravdati tako da je Dubrovnik mali grad. Veličina se ne mjeri po metru kvadratnom, tko misli da je Dubrovnik mali grad ne bi trebao sudjelovati u kreiranju kulture. A i to nije istina jer je ove godine EPK grad u Malti koji broji 6400 stanovnika. U svakom slučaju, baš zato što nismo mali i jer možemo dosta toga ostvariti puno očekujem dogodine, sljedeće godine je ipak 70 godina Igara. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr vijećnica Katarina Doršner.

Užasno, neistinito, nemoralno, riječi su kojima je djelatnica Doma za starije i nemoćne Domus Christi Mirjana Raguž prokomentirala konferenciju za novinare ravnateljice Doma Mirjane Vujnović, a na kojoj je i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo DNŽ Mato Lakić kazao kako je u ponedjeljak izvršena inspekcija u Domu, a koja nije utvrdila da postoje žive stjenice, odnosno kako na djelatnicama nisu pronađeni znakovi uboda, dok su kod štićenika pronađen manji broj kožnih promjena, koji bi navodno mogli biti i od komaraca.

Podsjetimo, konferencija za novinare u Domus Christiju održana je nakon što je Mirjana Raguž ispričala svoje svjedočanstvo za portal Dubrovnikpress.hr u kojemu je iznijela kako Domus Christi muči veliki problem sa stjenicama, insektima koji se hrane tako da sišu ljudsku krv. Prvotni istup Mirjane Raguž možete pročitati OVDJE, a izvještaj s konferencije za novinare OVDJE.

- Ravnateljica je rekla da me neće kazniti. Zašto neće? Ako sam kriva neka me kazni. Pristajem na kaznu ako sam kriva. Želim da se suočimo ispred novinara ravnateljica Vujnović, doktorica Katica Šarac iz ZZJZ DNŽ i Mato Lakić, skupa sa štićenicima, i to u sobama gdje su stjenice pa da vidimo tko laže. Nemam riječi nakon istupa Mata Lakića kako nisu pronađeni ugrizi stjenica! Kolegica koja je pregledana mi je rekla da su kod svih djelatnica pronađeni tragovi ugriza, sve su izgrizene. Zašto oni govore neistine na konferenciji za novinare?! Jer, to su neistine. Sve smo izgrizene. - rekla je Raguž.

Govori kako je sobi jedne korisnice opet pronašla stjenice.

- Soba je bila prepuna stjenica. Slikavala sam kušin na kojemu su bile stjenice i kaže mi baka da ne može više ništa, da su je cijele izjele stjenice. Rekla sam joj da sam nešto poduzela, ona kaže da pomogne tko god može kako bi se više to spriječilo. Pitala sam je bi li svjedočila, rekla je da bi, ali da ne smije dok je u Domu. Eto na što su svedeni ti štićenici. - dodala je Raguž, koja je portalu Dubrovnikpress.hr ustupila i fotografije.
krevetbakekrevetbake2- Također, o tome kako se ponaša prema problemu stjenica u Domu svjedoči i primjer kolegice koja je prije dva mjeseca rekla ravnateljici da smo sve pojedene, a ravnateljica joj je odgovorila da to više nikad nije spomenula, dodajući kako nas ujedaju komarci, a ne stjenice i da ne želi više spomen stjenica u Domu! - istaknula je Raguž.

Sama Raguž podsjetimo, stjenice je unijela u svoj stan. Navela je kako je to treći put da je stradala u Domu i kako neće dopustiti da četvrti put onda, govori, "umre u Domu".

- Prvi put sam dobila svrab. Došao je nepregledan štićenik u Dom i zarazio cijeli kat. Bili smo u karanteni mjesec dana pred Božić. Svrab smo dobile kolegica i ja. Tada su nas mislili i zatvoriti, ali do toga nije došlo. Radila sam mjesec dana pod maskama sa svrabom! - kazala je Raguž.

- Onda, radila sam popodnevnu smjenu, jedna starica je padala s kreveta, idem je podignuti i ispadne mi maternica. Kažem to ravnateljici, kažem joj da mi treba stopostotno bolovanje. Ona mi je rekla da mi ga neće dati, da nemam položenu zaštitu na radu i da će onda ona morati platiti kaznu od 200 tisuća kuna. Tako da sam išla na operaciju u Zagreb, uzela godišnji odmor, 18 dana ležala razapeta, nijednom me nije nazvala da pita kako sam. Nisam tužila Dom tada, mogla sam. Ali, bila sam čovjek. - izjavila je.
otpupismo- Sad sam treći put nastradala. Bili su mi djelatnici Sanitata kod kuće, ogromna je šteta, nisu smjeli nigdje niti sjesti. Bio je i jedan kojemu je baka bila u Domu, koji je prskao na privatnoj osnovi tu sobu, koji zna za te stvari. Eto, ja sam po treći put stradala u Domu, četvrti put bih očito trebala dati život. A, nakon svega ravnateljica mi kaže da mi je stjenice sin donio iz Norveške. E, to ne mogu trpjeti. Lako je sad za mene, ali zbog tih jadnih ljudi istina svakako mora izaći vanka. - zaključila je djelatnica Doma za starije i nemoćne Mirjana Raguž.

Samostalna izložba umjetnika Davora Vrankića „O gruboći – Držićeva groteska“ otvorena je u Domu Marina Držića. Nakon ovogodišnjih izložbi u Bruxellesu, Parizu i New Yorku, a prije velike izložbe u zagrebačkom MSU u 2019. godini, pariški Osječanin Vrankić ovom izložbom tako se po prvi put predstavio i dubrovačkoj publici. Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti Anita Ruso, a na otvorenju je zapjevao i zasvirao Ibrica Jusić.

Radovi za središnju ovogodišnju izložbu u Vidrinom domu odabrani su iz nekoliko Vrankićevih serija: High noon, True Self Portraits, Don’t Worry Tomorrow is Another Day, Spinning Company, L'observateur.

Ravnatelj DMD-a Nikša Matić rekao je kako mu je drago što je Vrankić odabrao baš ovu ustanovu da se predstavi dubrovačkoj publici.

- Supruga Davora Vrankića, Silvija, rekla mi je jučer da je ova izložba organizacijski na nivou one kakve Vrankić radi u New Yorku. To je nešto što mene kao profesionalca veseli. Ovu izložbu prati i četverojezični katalog, kakav ne znam je li se izdao u Republici Hrvatske ove godine. Na hrvatskom, engleskom, francuskom i talijanskom jeziku. - kazao je Matić.

Na otvaranju izložbe govorila je i kustosica izložbe Anita Ruso, a evo što je ona zapisala u katalogu:

I„Opus Davora Vrankića opire se kategorizacijama. Umjetnik hrvatsko-francuskog državljanstva oslanja se jedino na svoju tehničku olovku i na maštu, vlastitu i kolektivnu, iz koje proizlazi njegov začudni likovni svemir. Nema predloška. Nema skice. Upotreba gumice i brisanja svedena je na minimum. Vrankića je posve nepotrebno uspoređivati, pa čak i s velikim majstorima sjevernjačke renesanse (Grünewald, Boch, Brugel, Artdorfer), s kojima ga se zna dovoditi u vezu zbog sličnosti deformacija njihovih likova i horror vacuia koji je u pojedinim njegovim serijama toliko naglašen da izaziva klaustrofobičan osjećaj… 

Izložba O gruboći – Držićeva groteska slikara-grafičara Davora Vrankića prikazuje crteže koji nisu slike zbiljskog svijeta i nešto je u njima neodoljivo groteskno i grubo. One ne izazivaju komični efekt, dapače, većinom čine da osjećamo nelagodu, pa čak i grozu… Crpi li Vrankić iz antičkog svijeta ili možda onog srednjovjekovnog – pariških vodoriga, popularnih gargouilla – ideje za svoje groteskne crteže koji tako neodoljivo prizivaju u sjećanje Držićev opis ljudi nahvao kao i mnoge njegove protagoniste i sporedne likove? Sirov prikaz koji umjetnik neposredno koristi kao jedan od postupaka građenja svojih likova bez trunke uljepšavanja, ono je što doprinosi dojmu grotesknosti i gruboće." - zapisala je Ruso.

Sam umjetnik Vrankić dodao je kako se nada da će se publici radovi svidjeti, a ako im se ne svide, dodao je, "i to je dobro jer bitno je ne biti ravnodušan".

Davor Vrankić rođen je 1965. u Osijeku. Završio je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Ante Kuduza, a nakon toga i Faculté des Arts Plastiques u Parizu gdje i danas živi i radi sa suprugom Silvijom Vrankić. Radeći posljednja dva desetljeća na relaciji Pariz – New York – Zagreb, kontinuirano je istraživao brojne mogućnosti koje nudi grafitna olovka. Jedan je od najcjenjenijih hrvatskih umjetnika u svijetu čija djela se nalaze u kolekcijama najprestižnijih muzeja i kolekcionara umjetnosti današnjice.

Posljednji put samostalno je izlagao u Hrvatskoj 2010. u MMSU Rijeka, a ista je izložba prikazana 2009. u Zagrebu i u rodnom Osijeku. Nedavno je za svojih osam crteža pod nazivom Collateral (olovka na papiru), nastalih između 2016. i 2018., dobio Premiju HAZU na 5. hrvatskom trijenalu crteža „Intimni crtež – mali format – Miroslav Kraljević i hrvatski suvremeni umjetnici“. U međuvremenu Davor Vrankić izlagao je u Rijeci, Osijeku i Zagrebu na skupnim izložbama.

V.S.

Hajka i atak su ključne riječi izgovorene na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u Domu za starije i nemoćne Domus Christi na temu problematike stjenica, o čemu je za portal Dubrovnikpress.hr progovorila djelatnica Mirjana Raguž, a o čemu više možete pročitati OVDJE.

Uglavnom, ispada tako da je sve to dio neke šire priče uz koju je ravnateljica Mirjana Vujnović valjda žrtva, a uz koju prisustvo stjenica valjda biva benignim. Tako se na same stjenice ravnateljica Vujnović i nije previše osvrnula te je manje-više tek demantirala pojedine navode svoje djelatnice, navode koji ne mijenjaju sami sukus problema.

Ispravila je tako Vujnović svoju kolegicu po pitanju toga je li se potpisala izjava o tajnosti, kao i toga da Dom nije pod ingerencijom Grada. No, to su tek tehnički podaci, nebitni za priču u cjelini.

Ono što je bitno je to da su u 21. stoljeću stjenice prisutne u jednom Domu koji bi trebao pružiti adekvatnu skrb osobama treće životne dobi. Smiješno je i žalosno istodobno to umanjivanje problema. Tako je i župan Nikola Dobroslavić jučer usporedio stjenice s komarcima, a i danas se u više navrata spomenula ta paralela.

U jednom trenutku je ravnateljica Vujnović rekla i kako se "očito želi zatvoriti dom ili nju", ne shvaćajući da djelomično zatvaranje doma i jest ono što je potrebno dok se ne riješi problem, a o njezinoj kvalificiranosti za ovaj posao neka odlučuje Upravno vijeće ili župan Dobroslavić.

A svi ovi koji banaliziraju problem što stare ljudi, kako tvrdi Mirjana Raguž, maltretiraju stjenice, neka se prije svega zapitaju kako bi se osjećali da su njihovi roditelji u nekom Domu u kojem su stjenice.

U tom slučaju ne bi pokušavali minorizirati problem, a dio Doma bi se vjerojatno zatvorio te pronašao adekvatan smještaj za korisnike. Ovako je očito najlakše paušalizirati cijelu stvar. Najdalje je ipak otišla u cijeloj priči predsjednica Upravnog vijeća Mirjana Pavlaković koja smatra da postoje prešniji problemi od stjenica.

"Ostavimo stjenice", "idemo se baviti s tim kako pomoći starim ljudima, a ne sa stjenicama", samo su bili neki od navoda Pavlaković. Podsjeća to na onu priču kad javni prostor biva previše kontaminiran pričama o ustašama i partizanima, pa se javi netko i kaže "okrenimo se budućnosti". Samo što je to lako reći na fiktivne teme, ali kad se na neko zajedništvo poziva po pitanju onoga što nekima zagorčava život, onda je to problem guranja stvari pod tapit.

Jer, neće okretanje stranice spriječiti problem stjenica u Domus Christiju , može ga spriječiti samo ozbiljno renoviranje Doma, koje se također spomenulo na "pressici", na kojoj inače nije bilo predstavnika Županije, osnivača Doma, što je posebna sramota.

Nadalje, spomenuti su tu od strane ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo DNŽ Mata Lakića i sanitarnog inženjera Zorana Vrsaljka i jučer izvršeni nalazi, uz koje se tvrdi da nijedna od djelatnica Doma nije bila izgrizena, iako je sasvim jasno djelatnica Mirjana Raguž za portal Dubrovnikpress.hr pokazala ubodne rane i rekla da su njegovateljice u strašnoj muci zbog napada stjenica.

A valjda kako bi se naglasilo da to i nije toliki problem, navedeno je i da zbog stjenica u 2017. u DNŽ bilo 96 intervencija tvrtki koje se bave deratizacijom. To bi Dom trebalo opravdati? Ne, to je samo logika djeteta koje je u školi dobilo jedinicu pa roditeljima kaže da je još pet ili deset njegovih školskih prijatelja dobilo isto ocjenu.

Takve stvari ne amnestiraju problematiku, isto kao što je ne amnestira niti to da nije dokazano da stjenice ne prenose zarazne bolesti, pa je tu uzet primjer HIV-a.

Poruka? Problema nema, vaši roditelji neće dobiti HIV. Smiješno, ali i žalosno. Sve to skupa neće umanjiti problem. Upravo naprotiv, problem može jedino riješiti potpuna renovacija Doma, a što uključuje i njegovo zatvaranje na određeno vrijeme.

Najžalosnije od svega je ipak da je bio potreban istup jedne djelatnice kako bi ovaj problem konačno odgovorni barem razmotrili iako ga, očito, još uvijek ne shvaćaju dovoljno ozbiljno.

Od nas se želi napraviti slučaj, ovaj Dom to ne zaslužuje jer u njemu vlada sklad i dobro ozračje, a nas napadi neće demoralizirati, rekla je ravnateljica Doma za starije i nemoćne Domus Christi Mirjana Vujnović na konferenciji za novinare održanoj povodom napisa portala Dubrovnikpress.hr u kojemu je djelatnica Doma Mirjana Raguž iznijela kako Domus Christi muči veliki problem sa stjenicama, insektima koji se hrane tako da sišu ljudsku krv

Raguž je tako ispričala kako je i sama donijela stjenice u svoj stan te kako su štićenici, ali i djelatnici Doma izgrizeni od ovih insekata, a o čemu više možete pročitati OVDJE.

Na konferenciji za novinare tako je rečeno da su jučer od strane Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije pregledani djelatnici i štićenici Doma te da nisu pronađeni tragovi uboda te da nisu pronađene žive stjenice, odnosno da su pronađene samo u tragovima. Rečeno je i kako će Dom ići u renovaciju, a uslijed čega bi se trebao spriječiti i problem sa stjenicama. Istaknuto je i kako Mirjana Raguž zbog toga što je istupila u javnost snositi nikakve posljedice.

Ravnateljica Vujnović je kazala kako su mnoge tvrdnje u svjedočanstvu djelatnice Raguž neistinite.
- Ona proziva župana za stjenice u Domu. U Domu postoji Stručno vijeće, tu sam ja kao ravnateljica, postoji i Upravno vijeće. Istupi u medijima su zadnje što se treba napraviti. Naravno da DNŽ jest osnivač te mi od njih dobijemo sve što tražimo. Život u domu je solidan. Također, prozvala je i Grad koji nije osnivač Doma, ne znam kakve veze ima Grad s Domom. Spominjala je i prskanje Sanitata prošlog tjedna, a mi imamo ugovor s tvrtkom Krmek. Prozivala je i gospođu Šarac iz ZZJZ DNŽ, ona je napravila uvid i predložila mjere. Što bi trebala napraviti. Ili zatvoriti mene ili Dom? Onda bi neki bili zadovoljni. Raguž je spominjala i da su djelatnici trebali potpisati izjave da se situacija u domu neće iznositi vanka. Nisam tražila nikakve izjave. Kad je izašao Zakon o zaštiti podataka, potpisali smo izjave o obradi osobnih podataka. Raguž govori i o podjeli korisnika na bogatije i siromašnije, ona je tu ljude diskriminirala. Ne postoje bogatiji i siromašniji, to me uvrijedilo. Svim ovim osoba Mirjana je nanijela štetu. - rekla je Vujnović.

Predsjednica Upravnog vijeća Domus Christija Mirjana Pavlaković je rekla da se UV sastajalo od veljače više puta temeljem anonimnih prijava oko stjenica.

- Stjenice su putni nametnici, donesemo ih, to se svakome može dogoditi. No, očito postoji atak na ovaj Dom, na ravnateljicu jer ovo što ona trpi, a ja joj se divim, nije zaslužila. Bit priče nisu ni UV, ni župan ni ravnateljica. Bit cijele priče su starci. Idemo se baviti s tim kako pomoći tim ljudima. Mislim da se napravila hajka. Stjenica ima u bilo kojem hotelu, ali piše li se toliko o njima? Hoćemo li zabraniti tigraste komarce? Poanta je da djelatnici poduzimaju doslovno sve što mogu. Da to nije tako ja ne bih sjedala u tom UV i ne bih se sramotila. A ponos i čast mi je da smo tu radi tih staraca. Pišimo o onima koji su tu nepokretni, ostavimo stjenice. Nitko neće dozvoliti da bilo kojeg starca ili djelatnika stjenica pojede. - riječi su Mirjane Pavlaković.

Ravnatelj ZZJZ DNŽ Mato Lakić kazao je kako osim jučerašnje inspekcije u Domu, zavod bio i 29. lipnja nakon zaprimljene anonimne prijave, a i tada, objasnio je Lakić, "nisu pronađene žive stjenice". Pak, jučer su, kaže Lakić, u Domu bili dr. Katica Šarac i sanitarni inženjer za nadzor DDD Zoran Vrsaljko, koji "kod nikoga od djelatnika nisu pronašli znakove uboda". Što se tiče štićenika, dodao je "da je pronađen manji broj kožnih promjena, koji bi mogli biti i od komaraca".

Na konferenciji za novinare govorio je i Zoran Vrsaljko koji je više kazivao o svojstvima stjenica, kazavši kako je "u njima pronađeno 28 uzročnika zaraznih bolesti, ali i kako niti jednu od tih zaraznih bolesti one nisu prenijele. Dodao je da "HIV može u stjenici preživjeti sat vremena, ali ne postoji dokaz da je stjenica vektor zaraznih bolesti za razliku od npr. tigrastog komarca".

Kazao je kako je u 2017. u DNŽ bilo 96 tretmana kako bi se istrijebile stjenice, a od toga pet tretmana za domove umirovljenika, u 22 slučaja su bili stanovi, a u 66 slučajeva ugostiteljski objekti i hoteli.

Inače, na konferenciji za novinare nije bilo predstavnika osnivača, odnosno Županije dubrovačko-neretvanske.

Ime ravnatelja koji bi u studenome trebao zamijeniti Antu Vlahinića na čelu Kazališta Marina Držića ostalo je nepoznato budući da peripetije oko ove pozicije traju već više od osam mjeseci, a ne nazire im se kraj.

Naime, na najsvježijem od zadnja tri natječaja za ovu poziciju, Kazališno vijeće odlučilo je kako neće predložiti niti glumicu Miju Begović niti kazališnog redatelja Paola Tišljarića, koji su se na natječaj prijavili.

No, urnebesno je pročitati obrazloženje Kazališnog vijeća, kojemu je inače na čelu Marin Gozze, a njegov sastav čine tu još Đuro Market, Asim Arslanagić, Karlo Krijes i Vesna Babarović.

Tako po njima "Mia Begović nema iskustva u vođenju kazališne kuće". Stoji tu i kako "nije neobično da kazališni djelatnici usko specijalizirani za svoj djelokrug rada nisu upoznati sa cjelokupnim procesom stvaranja predstave i sa svim organizacijskim elementima koje je potrebno zadovoljiti da bi rezultat bio uspješan". Istaknut je tu s njihove strane i problem predloženog programa, za koji se navodi "kako je fokusiran isključivo na glumački dio ansambla".

Dok Mia Begović prema parametrima Kazališnog vijeća eto nema iskustva, „krimen” Paola Tišljarića je taj da mu se kroz predloženi program iščitava "neupućenost u specifičnosti Kazališta Marina Držića", odnosno da je "taj program primjereniji nekoj kazališnoj kući koja je već ustrojena i ekipirana sa svim potrebnim kadrovima".

Ostaje pitanje onda što je radilo ovo Kazališno viejće i svi ravnatelji u prošlosti kad Grad izdvaja milijune kuna, a eto doznajemo tek sad kako KMD nije ustrojen niti ekipiran da bi se mogao baviti osnovnim poslom – kazališnim predstavama. Za što onda aktualni prima, a za što su i svi bivši ravnatelji primali plaće ako KMD nisu ustrojili da može normalčno funkcionirati?

No, iako ovako priznaju eto da je KMD neustrojena kazališna kuća, iz Kazališnog vijeća usudili su se pozvati Miju Begović da svoje glumačko iskustvo podijeli na pozornici KMD-a, ali i Tišljarića da se upozna s KMD-om kroz svoj redateljski rad.

Dakle, Begović i Tišljarić dobrodošli su kao gosti, ali eto ne i oni koji bi vodili KMD. Situacija s dubrovačkim teatrom sama je po sebi tragikomična. Dakle, prvi natječaj raspisan je u siječnju. Isti je poništen, a na drugom natječaju u travnju Kazališno vijeće odlučilo je da je najbolja kandidatura novinarke Lidije Crnčević, iako se govorilo da je tu dobro kotirala i glumica Mia Begović. Međutim, dogodilo se to da se na Gradskom vijeću u nekoliko navrata nije našla točka o izboru nove ravnateljice. Nakon što su vijećnici u svibnju ipak trebali glasati o imenovanju Crnčević, točka je skinuta s dnevnog reda, a Lidija Crnčević odustala je od kandidature. Stoga, raspisan je još jedan natječaj, na koji su se dakle prijavili Mia Begović i redatelj Paolo Tišljarić.

Uistinu, priča je to o namještanju i pogodovanju kroz natječaje za posao, i to na onaj hrvatski način, uz koji je radno mjesto jedino oruđe politike, koju je davno izgubila osjećaj srama uz sva moguća mešetarenja. No, ovo objašnjenje Kazališnog vijeća poseban je "šlag na torti" sve apsurdnosti uz biranje novog ravnatelja KMD-a.

Kakva je iskustva prethodno imao Ante Vlahinić, dakle prije nego je preuzeo KMD? Vlahinić je na čelo kazališta postavljen u proljeće 2014. godine, a članovi tadašnjeg Kazališnog vijeća uz Gozzea, Marketa i Arslanagića bili su još Lovro Kunčević i Naira Asatrian. Njima je tako valjao Vlahinić koji ni dana nije proveo na nekoj sličnoj funkciji, dok sada iskustvo igra očito prevažnu ulogu. I to samo u slučaju kad se na natječaj prijave Begović i Tišljarić, dok isto nije bilo važno kad su Gozze, Market, Arslanagić, Krijes i Babarović birali novinarku Crnčević na čelo KMD-a koja također nikad nije vodila kazalište niti obnašala sličnu funkciju.

Ne treba tu samo niti promišljati kroz dubrovački teatar, tko je uistinu imao neko rukovodeće iskustvo ostalim ustanovama u kulturi prije nego je postavljen za ravnatelja? Zapravo, gotovo nitko. Gotovo svim sadašnjim ravnateljicama i ravnateljima dubrovačkih ustanova u kulturi njihovo trenutno obnašanje rukovodećih funkcija ustvari je prvo takvo iskustvo.

Šansa se jednom treba dobiti, nažalost tu se u pravilu ama baš uvijek radi o političkom imenovanju, što ne znači da neki od tih ravnatelja ne rade i jako dobar posao. No, da bi bili u prilici raditi dobar posao, šansu su jednom trebali i dobiti. A kad se tiče KMD-a zapravo Kazališno vijeće selektivno pristupa tko ima iskustva, a tko nema, jer ne bi u razmaku od dva mjeseca samo sebi uskakalo u usta.

Jasno kako se to radi da bi se poduprili ovi ili oni interesi, no kad je već tako, dakle kad su takve porođajne muke oko izbora nove čelne osobe, nije moguće niti očekivati da će samo funkcioniranje teatra i u budućnosti nešto bitno promijeniti kulturnu sliku Grada.

Nakon što je 3. kolovoza u stanu u Dubrovniku, počinjena teška krađa na štetu 79-godišnje vlasnice na način da su tri ženske osobe, iskoristivši dob vlasnice, ušle u stan pod izlikom da su medicinsko osoblje i da će joj izmjeriti tlak, te otuđile veću količinu novca, provedeno je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđena sumnja da su tešku krađu počinile tri ženske osobe u dobi od 42 do 56 godina i 50-godišnji muškarac, svi s područja Virovitičko-podravske županije.

Jedna od njih, 42-godišnja počiniteljica je uhićena i uz kaznenu prijavu predana pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave, dok su ostali trenutno nedostupni i za istima su raspisane potrage.

DPP

Stranica 1 od 144

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250