Rekao sam prije godinu dana na istom mjestu da vas posljednji put pozdravljam kao predsjednik Gradskog vijeća, a da ću iduće godine podnijeti račune za sve što smo napravili, sad naš uspjeh na izborima možemo smatrati povijesnim, rekao je predsjednik gradske organizacije HDZ-a Dubrovnik Mato Franković na HDZ-ovom skupu u "Arsenalu", na kojem je dubrovački ogranak ove stranke proslavila svoj 28. rođendan.

- Sad imamo gradonačelnika, dvije zamjenice su iz naših redova, HDZ-ov je predsjednik Gradskog vijeća. No, ništa od ovoga nije uspjeh pojedinca, svi uspjesi su uspjesi tima koji je brojio 300 članova i volontera koji su radili šest mjeseci na tome. Cilj smo ostvarili, sad je vrijeme za ispunjenje svega. - rekao je Franković.

- Nakon što smo preuzeli odgovornost za Grad, preuzeli smo odgovornost za sva komunalna društva, suočili se s brojnim problemima, od potpuno nefunkcionalne gradske uprave do brojnih problema u komunalnim društvima koji dosežu u pojedinim segmentima velike razmjere korupcije. No, to nam ne smije biti alibi, već samo poticaj za rješavanje svih problema koji godinama nisu rješavani. Tu je pitanje vodoopskrbe, kanalizacije, nepostojanje pedagoških standarda u predškolskim ustanovama kao i činjenica da naše škole nemaju uveden sustav jednosmjenske nastave. Ne zanosimo se idejama kako smo preuzeli funkcije, nego smo svjesni odgovornosti koju smo preuzeli u ovom mandatu. Odgovorno ćemo služiti Gradu i građanima, borit ćemo se s problemima i vuči poteze koji neće biti uvijek politički popularni, ali na nama nije da se svidimo svima nego je na nama odgovornost da uvedemo red i za četiri godine podnesemo račun za sve što smo napravili. - dodao je Franković.

Kazao je kako može reći da će 2018. godine biti godina investicija, preciziravši "kako takav investicijski zamah Grad nije vidio".

- Nadogradit ćemo Palčicu u iznosu od 18 milijuna kuna, tu je i rekonstrukcija Područne škole Montovjerna u iznosu od 35 milijuna kuna, projekt spajanja mosta dr. Franja Tuđmana s Pobrežjem prestat će biti san jer krećemo u 24 milijuna kuna težak projekt otkupa zemljišta i izgradnju ceste.Tu je i dom umirovljenika u Gružu, koji je u postupku realizacije. Projekt koji smo naslijedili bio je manjkav, sve skupa iznosit će 22 milijuna kuna. Dobili smo građevinsku dozvolu za kanalizacijski sustav Orašca i Mokošice i nadamo se započeti s tim radovima od 24 milijuna kuna. Do početka sezone sanirat ćemo kanalizacijsku mrežu na Stradunu, pri kraju smo s ishođenjem građevinske dozvole za kanalizacijsku mrežu na Šipanu i projekt će početi krajem 2018. godine. - objasnio je gradonačelnik.

- Grad nije toliko bogat da ne bi tražio sredstva iz EU fondova pa je u postupku realizacija projekta obnove tri lađe Lazareta za što smo dobili sredstva, kao i energetska obnova OŠ Lapad, a u postupku kandidiranja za energetsku obnovu su još dvije škole i dva vrtića. U odnosu s udrugama, možemo se i moramo pohvaliti s dobrim odnosom s Društvom prijatelja dubrovačke starine koji su preuzeli obvezu u financiranju dovršetka zgrade arhiva, investicija je to od 14 milijuna kuna. Mogu reći da je okončana osmogodišnja agonija djelovanja Zaklade Blaga djela, koja je počela funkcionirati s Upravnim vijećem i ravnateljem. Lijepo je biti sanjar, ali sanjati i ne realizirati je kao da ništa niste napravili. Zato smo mi realizirali i vilu Čingrija, koja ide u gradsko vlasništvo. Ugovor za kupnju će biti do kraja godine. Pred nama je puno izazova koje jedan čovjek nije u mogućnosti sam riješiti. Snaga je u timu, a ne u pojedincu. Čestitam vam 28. obljetnicu osnutka Gradske organizacije HDZ-a Dubrovnik. - zaključio je Franković.

Govorio je na skupu i župan Nikola Dobroslavić, on je rekao kako ne želi umanjivati druge, ali da je "HDZ najzaslužniji za demokraciju u Hrvatskoj, za hrvatsku državu i samostalnost".

- Zahvalni smo prvom predsjedniku dr. Franju Tuđmanu na svemu što je učinio od početka države do danas kad smo u EU i NATO-u. Čestitam GO HDZ-a Dubrovnik na odličnom rezultatu i pobjedi na izborima. Gradonačelnik je izvršio obećanje koje je dao prije godinu dana, to je velika pobjeda i početak jednog novog odnosa prema Gradu nakon osam godina ne brige i izrugivanja s Gradom Dubrovnikom. Dobro ste počeli mandat, bit će izazova do kraja mandata, ali sam uvjeren da ćete vi, a i mi zajedno s vama, naći prave odgovore i odgovorno odraditi mandat. I osigurati idući mandat kod sugrađana i birača. - kazao je Dobroslavić.

MInistrica kulture RH Nina Obuljen dotaknula se Frankovićevih riječi o odlukama koje neće biti popularne, dodajući kako su tako krenuli i u Vladi, naznačivši kako je "Vladu dočekalo sve što ju je moglo dočekati zbog neodgovornih odluka prethodnika" Naglasila je kako je u politici cilj nagnati građane da vjeruju u moral, pojasnivši kako i kroz današnje riječi Frankovića je "jasno da je to ono što nas sve povezuje".

Predsjednik županijskog HDZ-a i saborski zastupnik Branko Bačić čestitao je dubrovačkim HDZ-ovcima obljetnicu osnutka, najviše govorivši o državnoj politici, podvukavši kako je HDZ uvijek bio jak kad se držao politike Franja Tuđmana, a to je ona, kazao je, "desnog centra jer ne treba smatrati da desnije od nas treba biti samo zid". Zaključio je kako je "HDZ najsnažnija politička obitelj u Hrvatskoj koji je omogućio da se ostvare nacionalni ciljevi".

Nedjelja, 12 Studeni 2017 11:36

Prohujalo s vihorom

Svako društvo ima neke svoje svetinje, opće vrijednosti koje se gdjekad, dakako, mogu pretvoriti i u zlatnu telad, ali neminovno dio su identiteta. Jasno, Dubrovnik također ima svoje, a zanimljivu rečenicu o tome rekao je gradski vijećnik DUSTRA-e Rikard Rossetti na prošloj sjednici Gradskog vijeća.

Pričao je on o sportskoj infrastrukturi pa uz to spomenuo kako su mu rekli "da se ne dira u Linđa, Juga i svetoga Vlaha", kao dio dubrovačkog lica i naličja. I, ima to neke veze, onako pogodio je u bit da postoje određene svetinje eto u koje se ne dira... No, što kad svetinje postanu svete krave?

Dobro, ne vrijedi to za svetoga Vlaha, on je dio istinskog dubrovačkog identiteta, svetac je to koji, koliko god da bio dio sakralnog, ujedno je i svjetovan te za Dubrovnik znači više nego kroz same crkvene vrijednosti. Sveti Vlaho, jednostavno, dio je dubrovačkog općenito, a ne samo vjerskog prepoznavanja. No, što je s Jugom (VK) sa svojom gotovo stoljetnom tradicijom ili Linđom koji postoji evo već 52 godine?

Jesu li oni zaista još uvijek vrijednosti u koje se ne smije dirati? Odnosno, jesu li oni još uvijek taj istinski dubrovački identitet?

Kad je o Jugu riječ radi se tu o interesnoj skupini iz jednostavnog razloga što u vodstvo Juga mogu pristupiti samo odabrani koji imaju potrebu dokazivati da su kao značajni. Neki od njih Jugu uistinu i pomažu, ali svejedno - tu su odabrani, oni koji po nekom nepisanom pravilu „viđenosti“ i tobožnjeg značaja tu mogu pristupiti.

Uostalom, i Jugova loža, postavljena na bazenu za političare, poduzetnike i popove, nekakav kao valjda viši društveni stalež, svjedoči upravo o tome. Rezultat je i smanjeni interes od strane navijača prema tom klubu.

S druge strane događanja u Linđu pošla su u drugom pravcu, jednako apsurdnom. Dok se Jug „elitizira“, u Linđu je bilo niz monada oko ravnatelja/ica, odnosno toga da amateri žele de facto voditi Folklorni ansambl Linđo koji se financira iz Gradskog proračuna. Dobro, sad kažu da je bolje, što, ako je i za povjerovati, ipak nije obrisalo gorki okus iz usta svega onog što je definiralo ansambl zadnjih godina i u konačnici dovelo do manjka interesa za Linđo. Valjda o tome treba šutjeti.

Ali upravo nastali manjak interesa Dubrovčana prema ova dva simbola Grada nije ništa drugo nego tipična paradigma opće propasti u državi, u kojoj za što god se uhvatiš samo je podsjećanje na nešto što je bilo, a više nije, jednostavno prohujalo s vihorom. Ono što s vihorom prohuja, teško je vratiti. Zato, baš zato, Linđo i Jug jesu dio dubrovačke značajne povijesti 20. stoljeća, ali danas nešto više od toga teško mogu biti. Tek su tigrovi od papira.

Subota, 11 Studeni 2017 20:41

Smotra folklora i plesova iz BiH

U organizaciji BZK Preporoda Dubrovnik, 11. po redu Međunarodna smotra Folklora, narodnih igara i pjesama održana je večeras u hotelu Petka. Smotru je otvorio predsjednik dubrovačkog Preporoda Izet Spahović, koji se zahvalio svim sudionicima i zaslužnima za realizaciju ove manifestacije.

Nastupili su Muški zbor Behar iz Goražda, Mještoviti zbor Dubrovački zumbuli, KUD Karauča iz Travnika, Kud Blagaj, Ženski zbor Karaula, KUD Azot iz Vitkovića, Ansambl narodnih igara i pjesama Centar za kulturu Goražde, Ženski zbor Centra za kulturu Goražde te solisti iz Blagaja Alija Kasumović i Merima Berberović.

Inače, uz ovu manifestacije nešto ranije predstavljena je i knjiga "Krik do neba" Kemala Tursunovića.

V.S.

Župan Nikola Dobroslavić dodijelio je zahvalnice Franjevačkom samostanu Male braće, Zdravstvenoj ustanovi Ljekarna Dubrovnik i Hrvatskom farmaceutskom društvo, na Svečanoj akademiji koja se održala u kazalištu Marina Držića, povodom obilježavanja 700. godina ljekarne Male braće u Dubrovniku.

U svojemu obraćanju nazočnima župan Dobroslavić rekao je kako su i Hrvatska i Dubrovnik ponosni na ovu obljetnicu.

- Ako je 25. obljetnica srebrna, 50. zlatna, 60. dijamantna, kako predočiti ovaj sjaj? Više od 11 puta dijamantna! Naši stari su nas zadužili brojnim postignućima, od graditeljstva, književnosti, slikarstva, trgovačkog umijeća. Bili su ispred svoga vremena. Tako je bilo i u zdravstvu, što zorno pokazuje ljekarna Male braće. Dubrovačko-neretvanska županija je osnivač Opće bolnice Dubrovnik, pet domova zdravlja, četiri ljekarne, Zavoda za javno zdravstvo, Zavoda za hitnu medicinu. Osim bolnice koja ima svima znane probleme, sve ustanove posluju uredno i bez gubitaka. - rekao je Dobroslavić, zahvalivši se svima zaslužnima što danas slavimo ovaj jubilej.

Gradonačelnik Franković je rekao kako su dubrovački liječnici bili uvijek cijenjeni.

- Svjedoči o tome činjenica da su bili pozivani u susjedne zemlje, a slali smo i lijekove, kao i medicinske knjige u susjedstvo. Obljetnica je ovo od iznimnog značaja za povijest ljekarništva u Hrvatskoj, ali i globalno. Od utemeljenja 1317. ona nije prestala raditi i služiti nam. To je čini jedinstvenom u svijetu te je značajna za povijest zdravstvene zaštite. - objasnio je Franković.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je "kako je 1947. godine opstojnost ljekarne bila ugrožena od strane tadašnje vlasti, ali da je njen kontinuitet ostao bez obzira na društvene mijene".

- Mnoge recepture razvijane kroz povijest se i danas koriste, a pripravci su traženi i izvan granica Hrvatske. Na inicijativu Ljekarne, pokrenut je postupak u koju bi ju se svrstalo u Nacionalni popis nematerijalne kulturne baštine što će zaokružiti ovu veliku obljetnicu. - dodala je Obuljen.

O povijesti ljekarne govorio je provincijalni vikar samostana Male braće fra Stipe Nosić, autor knjige "Ljekarna Male braće". Rekao je "kako su franjevci još od 1235. nastanjeni u Gradu. Naglasio je kako je ona najprije bila aromatorij, koji se razvijao i ubrzo postao ljekarna, koja je služila građanima što ilustrira podatak da je duže od tri i pol stoljeća bila smještena u prizemlju samostana". Pak, 1901. godine preseljena je na ulaz u samostan. Kazao je kako je ljekarna u određenom smislu smetala i papi, ali i austrijskom caru, ali i kako ono što nisu uspjeli oni, je uspjela jugoslavenska država koja je "franjevcima oduzela ovlaštenje za držanje realne ljekarne". Naglasio je kako je bio i pokušaj njene nacionalizacije, u čemu se ipak nije uspjelo.

Inače, pozdravne govore održali su još i pomoćnica ministra zdravstva prim. Vera Katalinski-Janković, izaslanik Predsjednice RH i dekan Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. fr. sc. Željan Maleš, predsjednik Hrvatskog farmaceutskog društva mr. sc. Darko Takač, predsjednica Hrvatske liječničke komore mag.pharm. Ana Soldo, predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, predsjednik Farmaceutske liječničke komore EU Rajesh Patel i potpredsjednica Svjetske farmaceutske federacije Eeva Terasalmi.

Ovom prigodom predstavljena je i "Monografija 700 godina - 1317. - 2017. Ljekarna Male braće; 50 godina - 1966. - 2016. Ljekarna Dubrovnik". Ravnateljica ZU Ljekarne Dubrovnik mr.sc. Marija Bagović Lučić zahvalila se svima zaslužnima koji su radili na ovoj monografiji, a urednik izdanja dr. sc. Ivo Orešković kazao je kako je jasno da ljekarna Male braće ima kontinuitet dva poslanja.

- To je vjera u Boga, koja je bezuvjetna i poslanje kojemu je misija služiti običnom, malom čovjeku. Taj duh živi i danas u Dubrovniku. - kazao je, između ostaloga, Orešković.

U sklopu manifestacije Dani kreativnih/kulturnih industrija, izložba radova ilustratora Ninoslava Kunca pod nazivom "Marin Držić za napredne korisnike" otvorena je večeras u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Radi se o izložbi posvećenoj, dakle, Marinu Držiću, a izložbu je otvorio voditelj Teatra Lero Davor Mojaš, prema čijim tekstovima su ilustracije i motivirane.

Crteži, odnosno strip u boji, koji je izložen na ovoj izložbi pripada ciklusu "Držića za napredne korisnike", a koji će izaći i u časopisu Dubrovnik Matice hrvatske Dubrovnik. Izloženi crno-bijeli radovi su nastali 1981., a bili su objavljeni u tadašnjem Lausu te su također nastali prema tekstu Mojaša.

- Mi znamo malo o Držiću, jedino što znamo je gdje je rođen, gdje je umro, gdje se kretao, s kim se družio... Ne znamo ni kako je izgledao. Od njega imamo samo njegove pjesme. Zar nije bilo izazovno pozabaviti se drugačijim Držićem, Vidrom iz njegovih snova, besanica i provociranih buđenja. Znao sam kad Kuncu ponudim tekst iz svoje knjige "Nesan Marina Marinova (Držića)”, koji će se uskoro pojaviti na policama, da ću dobiti još bolju, maštovitiju verziju naše zajedničke stripovske negromancije s posljedicama koje raduju i vesele. - rekao je Mojaš.

- Držić je inspirativan i izazovan, a kad dođe u ruke vještog crtača kakav je Kunc, onda se događa čarolija koja je pred svima nama. Ova izložba je posveta velikom Vidri, spomen kreativnoj mladosti, dokaz zrelo trajanja, radostan susret, ponovni dolazak i, istovremeno, povratak u budućnost. - objasnio je Mojaš.

Kunc je kazao kako su izloženi radovi iz 1981. godine "izvorno od jedne table jer je prostor to nalagao", ali i napomenuo je kako je u Lausu presložen na tri table jer je časopis bio relativno malog formata. Dodao je kako je raspon ovih stripova po godinama veliki, upoznavši publiku o tehničkim specifikacijama nastanka tih dvaju ciklusa.

- Inspiracija su mi bili tekstovi Mojaša i ja sam iz njih nastojao izvući ekstrakt, fluid koji se provlači kroz Držićeva djela i te neke činjenice o njegovom životu. - dodao je Kunc.

Ninoslav Kunc je rođen 1987. godine u Zagrebu, gdje je diplomirao na Likovnom odjelu Pedagoške akademije. Prve stripove je objavljivao u Poletu, a nastavio u brojnim listovima, ali i u vodećim političkim tjednicima. Kunc je vrlo plodan autor obilnog umjetničkog raznovrsnog opusa u kojem se prepoznaje kao vrstan, maštovit i vješt crtač, duhoviti ilustrator, zaigrani autor koji svakim svojim radom ostaje drukčiji, prepoznatljiv i svoj. Najpoznatiji je po stripu Sjena.

Na ulazu u Grad sa smjera Ploča nalazit će se stupići, koji bi tako trebali pospješiti kontrolu ulazaka u Grad vozila na području povijesne jezgre. Najavio je to graodnačelnik Mato Franković još na pretprošloj sjednici Gradskog vijeća, no ukoliko se zna da je Gradu praktički u ranim jutarnjim satima "magistrala", onda sve ovo skupa djeluje samo kao ublažavanje problema.

Funkcionirat će to po principu kartice te u sate kad nije propisan ulazak stupići će se podizati, a u sate kad je to propisano, oni će se spuštati, itd. No, dojam je kako se tu radi o bježanju od suštine problema, a to je broj onih koji uopće mogu automobilom pristupiti u Grad, a koji upravo od Straduna čine "magistralu".

Naravno da je kontrolu ulazaka i izlazaka potrebno uspostaviti, ali što to znači ukoliko će se opet u iste ure stvarati gužva dostavnih vozila na Stradunu. I prethodna gradska uprava pokušavala je doskočiti ovom problemu, tako su tu bile odrednice da dostavna vozila moraju napustiti Grad do 10 sati pa su također postojali ovi stupići koje sad Franković uvodi, no sve to i nije imalo nekog vidljivog efekta, odnosno ulazilo se u Grad pa skoro kako je kome palo napamet.

Po ovom pitanju pokušava i gradonačelnik Franković. Tako je intervenirao kod Hrvatske pošte za poštansko dostavno vozilo, evo spominje i stupiće, no sve to nedovoljno je ukoliko se stvari u srži ne promijene, a neće se promijeniti sve dok se bude razmišljalo o simptomima, odnosno saniranju štete, a ne o uzrocima.

A uzroci su broj onih kojima se uopće dopušta ulazak u Grad, a koji bi se trebao revidirati, a samo izdavanje dozvola postrožiti. Jedini je to način da dođe do promjena na ovom planu.

Oporbeni vijećnici Vido Bogdanović (HSS) i Miho Obradović (HNS) na prošloj sjednici Gradskog vijeća kritizirali su zapošljavanja u gradskoj upravi i tvrtkama Grada. I, tek što su se dojmovi sa sjednice slegli, Grad Dubrovnik ponovo zapošljava. Tako je samo u posljednjih nekoliko dana objavljen 21 natječaj za posao.

Bogdanović i Obradović, koji su ovaj problem, jer očito, sad se tu radi o problemu, potencirali na prethodnoj sjednici Vijeća, komentirali su ova nova zapošljavanja.

Miho Obradović imao je na Gradskom vijeću okršaj s gradonačelnikom Matom Frankovićem baš po tom pitanju, kazavši da je 60 novih zaposlenih, a na što je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica rekao "kako je pola sata radio na teoremu Miha Obradovića, pokušavajući otkriti kako je Miho Obradović došao do brojke od 60 novozaposlenih".

- Sigurno i da brojka od 60 novih ljudi ne odgovara priči s terena. Znamo još onih koji su zaposleni. Sad ih se zapošljava samo da bi stavljali oglase i natječaje. A u gradskim firmama se natječaji ne koriste pa bi tako taj broj kraja mjeseca mogao proći broj od stotinu novozaposlenih. To je jedino predizborno obećanje koje su ispunili i više nego dobro rade na tome. Tako da ne znam koji broj očekivati za četiri godine. - kazao je Obradović.

- Potrebica je rekao da sam ekspert na koji način zbrajam novozaposlene, ali danas ispred mene stoji papir na kojemu piše da je u 100 dana zaposleno 16 ljudi u Grad Dubrovnik, dvoje u Sanitat, 13 njih u Čistoći, dvoje u Boninovu, 22 u Libertasu... Oni meni govore da je otišlo pet, a došlo pet novih. No, ja sam pitao koliko je ukupno novozaposlenih. A u odgovorima nema Vrtlara, Vodovoda, Lokruma, Kinematografa i ostalih firmi. Ovo je ono što se zna! - dodao je Obradović.

- Slažem se s Potrebicom da nisam bio u pravu, vjerojatno je već sad ta brojka blizu stotinu novozaposlenih. Trebaju zaposliti matematičkog maga da mu odgovori na moje sljedeće pitanje o broju zaposlenih. Očito to nije jednostavno pobrojati. Ili, neka plate računovodski servis da ih se pobroji. Dakle, imamo jedan svjetski rekord. Razmišljam o tome da prijavim gradonačelnika u Guinnessovu knjigu rekorda po broju zaposlenja, to što on radi nitko ne može napraviti u svijetu. - objasnio je Obradović.

Vido Bogdanović, pak, na prošloj sjednici Gradskog vijeća kazao je kako "na plaće potrošimo 20 do 25 posto više nego što treba jer je 20 posto više ljudi zaposleno nego nam treba".

- Oko novog zapošljavanja se i nema što previše za reći. Svakome je tu jasno, ima se, može se. Ne znam je li 20 ili 40 posto više od broja koji je objektivno potreban. Ne kažem da svi oni ne rade ništa, ali veliki broj njih radi posao koji je nepotreban, beskoristan i izmišljen. A jedan dio ne radi ništa. - rekao je Bogdanović.

- To su ona "Tetris zapošljavanja", dakle oni koji cijeli dan igraju Tetris na poslu. Moglo bi se to preimenovati sad eto u Facebook zapošljavanja. I što o tome imamo pričati? Tako je i gotovo. To je očito njihov politički stav. - zaključio je Vido Bogdanović.

Grafička mapa tri hrvatske grafičarke Nevenke Arbanas, Maje S. Franković i Zdenke Pozaić "Vile od grafike - Hommage Marinu Držiću 1567 - 2017." predstavljena je večeras u Domu Marina Držića. Sve grafičke listove ručno su otisnule Nevenka Arbanas, Maja S. Franković i Nevenka Pozaić u svojim ateljeima i svi su označeni kao autorski otisci. Svaka grafika otisnuta je u 25 primjeraka i označena brojkama od 1 do 25. Ova grafička mapa posvećena je 450. godišnjici smrti Marina Držića.

Mapu su predstavili ravnatelj Doma Marina Držića i urednik mape Nikša Matić i povjesničarka umjetnosti Iva Koerbler, inače autorica predgovora u katalogu. Također, na otvaranju su govorile i Zdenka Pozaić te Nevenka Arbanas, dok Maja S. Franković nije istome mogla nazočiti.

- U smiraju smo ove godine, ali za DMD taj smiraj još nije nastupio, još ćemo se mi viđati u ovoj obljetničkoj godini. Veliki je bio put do kreiranja ove mape, ali danas je tu, držimo je u ruci. U vrlo rijetkoj je seriji od 25 primjeraka. Naši gospari ovdje žive s Držićem, ali veliko je zadovoljstvo imati ljude koji i u našem glavnom gradu misle o Držiću, rade o Držiću i rade za Držića. Čestitam vam na ovom izvrsnom radu. - rekao je Matić.

Povjesničarka umjetnosti Ive Körbler u katalogu je zapisala kako su autorice "povezane ne samo generacijski ili po iznimnom i sveobuhvatnom djelatnom, metijerskom i pedagoškom grafičkom iskustvu i erudiciji, već su u svojem stilskom izričaju bliske tradiciji organičke i kolorističke apstrakcije".

"Nevenka Arbanas u svojem grafičkom prikazu delikatno se referira na motiv grada-države iz koje je Držić potekao, ne samo kroz prikaz elemenata dubrovačke fortifikacijske arhitekture i motiva renesansnog Dubrovnika unutar zidina, već ju zanima i tipografija 16. stoljeća kao značajan element nove vizualne vrijednosti grafičke matrice. Maja S. Franković u svoja je tri otiska na više razina bliska grafičkom razmišljanju Nevenke Arbanas. Napuštajući radi specifičnog grafičkog zadatka polje lirske i kolorističke apstrakcije te maksimalnu redukciju opisnosti i narativnosti u grafikama, Maja S. Franković jednako tako stišava svoj koloristički registar i podređuje ga renesansnom duhu, uz akcente plave i crvene boje, ali i kroz uporabu bakropisa i suhe igle. Harmonično jukstaponiranje različitih veličina matrica na sva tri lista, dalo je otiscima Maje S. Franković ujednačenu razinu ekspresije i elegancije, upravo idealnog renesansnog sklada. Zdenka Pozaić jednako inventivno prati ideju obilježavanja značajne Držićeve obljetnice, no njezin je tonski registar ostao iznimno raspjevan, očito probuđen ne samo atmosferom i trajnom aktualnošću Držićevih kazališnih komada, već idejom renesansnog hedonizma i vitalizma. Najistaknutija suvremena hrvatska grafičarka u tehnici linoreza i drvoreza u boji, dakle, tehnikama visokog tiska, Zdenka Pozaić u sva tri otiska nastavlja svoj dominantni stilski kôd blizak lirskoj i kolorističkoj apstrakciji, ali ga – jednako kao Nevenka Arbanas i Maja S. Franković – iznimno dinamično dopunjava elementima renesansnog ornamenta." - zapisala je ona u katalogu.

Autorice Pozaić i Arbanas kazale su kako su počašćene što su sudjelovale u realizaciji ove mape, dodajući kako je suradnja trajala godinu dana i kako je bila uspješna i konstruktivna.

Ova grafička mapa sadrži ukupno 20 listova papira formata 50 x 35 cm. Na 3 lista papira tehnikom dubokog tiska u boji (akvatinta, bakropis u boji, suha igla) otisnute su grafike Nevenke Arbanas, na 3 lista papira tehnikom dubokog tiska u boji (akvatinta, bakropis, reservage i suha igla) otisnute su grafike Maje S. Franković i na 3 lista papira tehnikom visokog tiska u boji (linorez, drvorez u boji) otisnute su grafike Nevenke Pozaić. Na dva lista papira tehnikom ofseta otisnut je predgovor Ive Körbler na hrvatskom i engleskom jeziku, a na 6 listova papira tehnikom ofseta otisnuti su životopisi Nevenke Arbanas, Maje S. Franković i Zdenke Pozaić na hrvatskom i engleskom jeziku, a na posebnom listu otisnuta je naslovna stranica, i na dva lista impresum na hrvatskom i engleskom jeziku.

V.Salvia

Zaiskrilo je između dubrovačkih ugostitelja i gradonačelnika Mata Frankovića nakon odluke na Gradskom vijeću o poskupljenju najma gradskih prostora i zabrane izvođenja glazbe iza 23.30 sati na javnim površinama. Ugostiteljima smeta što oni nisu konzultirani po ovome pitanju. Tako Udruga ugostitelja Dubrovnik u jutrošnjem priopćenju za javnost navodi "kako se odluke Grada moraju donositi nakon konzultacija s predstavnicima struke".

I, u pravu su. Iako reda treba uvesti, Mato Franković ipak previše nastupa kao "bič božji" u rješavanju mnogih pitanja koja se tiču javnih površina, odnosno uvođenju reda među turističke dionike, od ograničavanja broja gostiju s kruzera do uvođenje reda među stolove, smanjenje buke ili štandova na Pilama. No, dojam je ipak kako Franković to radi na silu iz populističkih pobuda.

Ugostitelji zarađuju. Naravno da to nije novac koji je pao s neba, treba tu rada i probitačnosti, ali zarada je tu, u protivnom nakon sezone se ne bi kupovali novi automobili ili odlazilo u daleke krajeve. Jasno, kad je tako da su i trn u oku građanima, jer zaista cijeli Grad jest okupiran stolovima i stolicama.

I jest nečuveno da se na Prijekome ne može proći kad konobar uzima narudžbu, kao što je i šaka u oko vidjeti da su neki od njih recimo probušili kamen uz koji reklamiraju svoj restoran ili da neki od konobara u vražju mater šalju stanare koji se eto požale jer ne mogu proći.
Slično vrijedi i za napornu ekipu na Pilama, koja prodaje široki asortiman usluga, od karti za žičaru pa do kajak izleta.

Svuda tu reda se mora uvesti. No, kad predsjednik Udruge ugostitelja Ante Vlašić kaže da je u šest zadnjih godina u gradski proračun uplaćeno 400 milijuna kuna, on govori istinu. Zato, toj temi mora se pristupiti planski i pametno.

Ako je istina da su zaista promjene donosene bez konzultacija sa strukom, a koje uključuju porast najma gradskog prostora i do 60 posto, onda je jasno kako Franković ove odluke nije donio planski.

Neće Franković barem na prvu ovdje izgubiti neke velike poene kod građana iz jasnih razloga njihove odioznosti prema ugostiteljima, no bit će to kratkoga vijeka. Gledajući širu sliku, restrikcije koje umanjuju turistički zanos u Gradu koji živi samo i jedino od turizma, šeganje je grane na kojoj se sjedi. A kad se grana na koncu i prešega, i kad se shvati da ne treba cjepidlačiti hoće li se muzika puštati do 23.30 ili do ponoća i pol, moglo bi biti kasno. Kako za građane i Dubrovnik, a uzročno-posljedično tako i za Frankovića.

Četvrtak, 09 Studeni 2017 11:23

Kabrio čekaonica; ispod krova s ombrelom

Ukoliko ikad u Gružu vidite da građani ispod natkrivene čekaonice na autobusnoj stanici stoje s otvorenim obrelama, to nije zato jer su umislili da kroz krov pada kiša, nego zato što bi u suprotnom zaista i kisnuli.

Naime, krov ove čekaonice Libertasa potpuno je uništen. Ne radi se tu o nekom sitnom puknuću, koje bi također trebalo sanirati, nego se radi tu o više rupetina, koje ovu čekaonicu na frekventnom dijelu Grada čine potpuno nefunkcionalnom, odnosno svejedno je stojite li tu pod natkrivenim dijelom ili čekate autobus pored nje.

Što je najgore od svega, nije to tu tek od jučer. Stoji to ovako mjesecima, građani kisnu dok čekaju autobus, a nikoga za to nije briga. Jer, kad bi nekoga i bilo briga stvar bi se riješila u brzom roku. Treba reći, kako je uređenje autobusnih stanica pod ingerencijom Grada Dubrovnika, odnosno UO za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu.

No, to Libertas ne amnestira od krivnje. Kad bi komunikacija između Libertasa i resornog Upravnog odjela bila normalna, onda se ovo ne bi događalo. Pa ne može nekadašnji pročelnik Marko Miljanić ići od jedne do druge autobusne stanice da provjeri što nije u redu, kao što isto to ne može niti novi, privremeni pročelnik Zlatko Uršić.

Kako bi se nešto riješilo, kako u onim bazičnim ljudskim odnosima, a tako i u poslovnim suradnjama, potrebna je komunikacija, potrebno je da npr. netko od vozača Libertasa ovo uoči, obavijesti nadležne, koji bi nešto po tom pitanju uradili.

Uostalom, teško je reći je li gore to što u Libertasu za problem uopće ne znaju, ili to što znaju, a ništa nisu poduzeli? No, očito komunikacije na relaciji Grad Dubrovnik-Libertas nema, barem ne u za građane ovako malim, ali bitnim stvarima. Koliko se god onima zaronjenima u brojke koji stvari promatraju s direktorskih pozicija možda ovaj problem i činio malenim, on je sukus njihovog posla.

Jednostavno, briga o građanima spada pod osnovnu zadaću Libertasa i Grada Dubrovnika, a nedostatak iste nije ništa drugo nego potpuno ignoranstvo prema onima koji i plaćaju te raznorazne stručnjake i "stručnjake", kako u Libertasu pa tako i u gradskoj upravi.

Stranica 2 od 99

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
ciban3
konavle 250

zupa 250

zupanija 250