Nedjelja, 14 Siječanj 2018 12:55

Nekontrolirani propuh

Razventavanja nakon izbora su neminovna. Bilo je tako 2013., donekle i nakon prijevremenih izbora 2015. godine, ali koliko su sad toga ona donijela dubrovačkoj politici? Momenti su to u kojima pobjednici svoje pozicije učvršćuju, a poraženi se spremaju za smjene generacije.

Dakle, dubrovački HNS i SDP dobili su nove predsjednike, što je zapravo jedina promjena nakon izbora. HDZ, kao apsolutni pobjednik nema potrebe ništa mijenjati, DUSTRA također. Mogao bi jedino DDS, gdje su se na jesen i očekivali izbori. I, DDS, budući da čini vladajuću koaliciju, mogao bi se smatrati pobjednikom izbora, ali tu se valja prisjetiti riječi Pera Vićana koji je kazao u izbornoj noći kako će dati ostavku jer je ostvaren lošiji rezultat, ali i kako će se u listopadu održati Sabor stranke, dodajući kako će predložiti ženu za predsjednicu ukoliko mu se ostavka prihvati.

Danas, od toga nema ništa. A pitanje je i što bi bilo da zaista netko novi, a spominjući ženu vjerojatno je mislio na Terezinu Orlić, naslijedi Vićana na čelu stranke, odnosno ne bi tu bilo za očekivati neke velike razlike u samom "modus vivendiju" DDS-a.

Što se tiče HSS, on je svog novog predsjednika, ali i smjer, dobio prije izbora te tu promjene nije trebalo niti očekivati, budući da je novi šef stranke Vido Bogdanović ostvario relativan uspjeh na izborima, osvojivši jedan mandat u Gradskom vijeću.

I, ostaju HNS i SDP koji su dobili nove predsjednike u vidu Miha Obradovića i Jadrana Barača. Nakon što je Andro Vlahušić podnio ostavku zbog koalicije HNS-a i HDZ-a na državnoj razini, što je označilo i egzodus viđenijih lica dubrovačkog HNS-a poput Matije Čale Mratović, Nenada Vekarića i Marija Tevšića. Ostala je tu struja gradonačelničkog kandidata Valentina Dujmovića pa je tako i Obradović bio logičan izbor. On je dosta aktivan u Gradskom vijeću, kaže kako su već stranci pristupili novi članovi. Iako, nominalno teško je govoriti o novom smjeru budući da se i dalje radi o vidu djelovanja koji je HNS kroz rad Valentina Dujmovića ponudio na izborima u svibnju.

Slično se može reći i za Jadrana Barača, koji je bio kandidat za zamjenika gradonačelnice Tatjane Šimac Bonačić. No, unatoč tome, što se dakle ne radi o nekakvoj opoziciji prethodnom vodstvu SDP-a, rast dubrovačkih socijaldemokrata ostaje nepoznanica, samim tim što je i plafon Barača nepoznat. On uistinu može stranku raščistiti iznutra i udariti neki novi smjer okruživši se energičnim ljudima, a može i zapeti na skalinu koji je SDP doveo tu gdje se nalazi. Što će biti od toga, za sada je na njegovim plećima. Iako se treba reći kako mu je sužen manevarski prostor budući da nije u Gradskom vijeću te tako i njegove ideje ostaju u određenom zapećku.

Ali, jasno je kako i Barač i Obradović, iako nova lica, nisu barem nominalno odmak od prethodnih političkih struktura. Ne mora to biti ništa loše, dapače, ali dosta je različito od onoga što je bilo nakon izbora 2013., kad je HDZ učinio politički „redizajn“. Tada je Mato Franković naslijedio Dubravku Šuicu, koja je držala HDZ u Dubrovačkom dogovoru. Franković je srušio proračun, izazvao prijevremene izbore, s kojim je prije svega dodatno raščistio nedoumice u stranci, ne bi li na koncu zasjeo na gradonačelničko mjesto. Može misliti što tko želi o Frankoviću i HDZ-u i reperkusijama koje je rušenje proračuna donijelo Gradu, ali tako se politički djeluje.

Uostalom, i izbori 2015. donijeli su neke promjene, kad je Željko Raguž izašao iz HSS-a, ne bi li osnovao DUSTRA-u, koja sad sudjeluje u vlasti. Sagledavajući prošlost, stoga je jasno kako je postizborno razdoblje uvijek donijelo neke promjene, koje su se pokazale ključnima u daljnjim političkim promjenama. Za sada, one se ne naziru.

No, i Baraču i Obradoviću, odnosno njihovom članstvu, prije svega potrebno je vrijeme. Izborni ciklus od četiri godine je dug pa još preostaje za vidjeti kako će oni svoje stranke pozicionirati za iduće razdoblje.

Iako promjene političkih pozicija i smjerova u Dubrovniku jesu zabilježene, dojam je na koncu da one nisu odabrane, promjene na političkoj sceni nisu se dogodile kontroliranim razventavanjem, već nekontroliranim propuhom.

O organizaciji Dubrovačke stranke, izložba fotografija osječkog fotografa Marina Franova pod naslovom “Prelivena kap" otvorit će se u srijedu, u 19 sati, u Sponzi. Dakle, tema izložbe je utjecaj alkohola na pojedinca i društvo.

Gradska vijećnica DUSTRA-e Ivana Šepak objasnila je razloge zašto DUSTRA otvara ovu izložbu.

- O temi alkoholizma se kod nas ne priča dovoljno. Rakijom liječimo grlobolje, glavobolje, dezinficiramo rane, vinom odagnavamo možda nekakve druge boljke, uglavnom, alkohol je duboko usađen u našu kulturu. Nije problem ta čašica alkohola, nego gubitak kontrole koji se prelijeva na sve sfere našeg društva, a najizloženiji su mu nasi najmlađi članovi. - kazala je Šepak.

- Gledamo raspad obitelji, nasilje, propadanje zdravlja, ubojstva, smrt i sakaćenja radi vožnje pod utjecajem alkohola. To su ipak teme koje zaslužuju puno vise pozornosti nego neke marginalije iz žutog tiska. Prikazat ćemo seriju fotografija iz Osijeka, Marina Franova, on je jako dobro zabilježio kakvu štetu alkohol može učiniti i pojedincu i društvu. - rekla je Šepak.

Izložba će biti otvorena do 26. siječnja.

V.Salvia

Javnost je šokirala izjava ministrice demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nade Murganić koja je slučaj župana Alojza Tomaševića, kojega je supruga optužila za obiteljsko zlostavljanje, ne bi li kasnije optužbe povukla, komentirala riječima "to vam je tako u braku". Dubrovačke političarke Katarina Doršner (HDZ), Marina Franić (DUSTRA) i Marina Vučković Matić (HNS) prokomentirale su za portal Dubrovnikpress.hr riječi ministrice Murganić, odnosno samu poruku koju relativiziranjem nasilja odašilju te riječi.

Gradska vijećnica HDZ-a Katarina Doršner je rekla "kako je ona protiv bilo kojeg nasilja, posebno nasilja u obitelji". Dodala je kako bi obitelj trebalo biti mjesto bezuvjetne ljubavi.

DORŠNER: VJERUJEM DA MINISTRICA NIJE IMALA LOŠU NAMJERU

- Na portalima sam pročitala ministričinu izjavu. Teško je komentirati tuđe riječi izvučene iz konteksta. Vjerujem da ministrica nije imala lošu namjeru i da je htjela naglasiti specifičnost problema obiteljskog nasilja, a tu prvenstveno mislim na djecu. - rekla je Doršner. Dijete ima pravo odrastati na sigurnom i sretnom mjestu. Žalosno je da uopće živimo u društvu gdje se nasilje događa unutar obitelji i bilo gdje drugo. - rekla je Doršner.
kdorsner11- Najbolje bi bilo kad se slučajevi nasilja ne bi događali, ali i da živimo u društvu gdje ne dospijevaju u medije. Ne zato da ne govorimo istinu. Treba je govoriti. Ali, vjerujem da je ministrica željela reći da bi bilo dobro da živimo u društvu gdje će institucije pravovremeno zaštiti žrtvu da takve situacije ne dostižu u medije. Dobro je da mediji govore o nasilju općenito, ali bojim se da pretjerana medijska istupljenost pojedinačnih slučajeva nije dobra zbog djece, kao i same žrtve. Tu su i emocionalni odnosi uključeni, kao i materijalni. To je posebna problematika. Što kad je žrtva financijski ovisna o zlostavljaču? Djeca su uvijek financijski i emocionalno ovisna. Uostalom, dijete voli oca pa čak i ako je zlostavljač. Zato je tu problem s isticanjem pojedinačnih slučajeva. Možda je na to ministrica mislila. Ne mogu vjerovati da je mislila na nešto drugo. - kazala je Doršner.

FRANIĆ: DUSTRA ĆE SE ZALAGATI ZA DRUŠTVO BEZ UGNJETAVANJA

DUSTRA-ina Marina Franić govori "kako nije sigurna koliko se Nadu Murganić izvuklo iz konteksta"
- Njezina rečenica da je “to tako u braku” je odjeknula poput bombe u eteru i odlično protupitanje joj je postavljeno - je li "to tako" u njenom braku isto? Gospođa Tomašević se iz nekog razloga osjeća nezaštićeno i nesigurno te je povukla svoju prijavu protiv nasilnog supruga, a postoji čak i medicinska dokumentacija koja potkrjepljuje njene izjave. Gdje je što pošlo krivo, stvarno ne mogu ulaziti, mogu samo reci da mi je žao sto nije ustrajala jer bi postala primjer ostalim nezaštićenim ženama koje trpe psihičko, fizičko i ekonomsko zlostavljanje. - pojasnila je Franić.
marinafranic11- Mi u DUSTRA-i ćemo se sigurno zalagati za izgradnju društva gdje se niti muškarci niti žene ne ugnjetavaju. Pozitivno je što će Državno odvjetništvo, bez obzira na povlačenje prijave gospođe Tomašević, i dalje nastaviti postupati po službenoj dužnosti, a to ipak ostavlja tračak nade za sve žene koje prolaze istu, ako ne i goru situaciju od gospođe Tomašević. Želimo joj svu sreću u oporavku i neka ne odustaje, ima ljudi koji joj žele pomoći! - riječi su Marine Franić.

VUĆKOVIĆ MATIĆ: NASILJU NEMA MJESTA NIGDJE, POSEBNO NE U BRAKU

Županijska vijećnica HNS-a Marina Vučković Matić istaknula je "kako osuđuje bilo kakav oblik obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama".
- Žrtve moramo osnaživati da se obrate institucijama za pomoć, a ne ih obeshrabrivati. One očekuju i zaslužuju našu potpunu pomoć. Obiteljsko nasilje nije privatna stvar već je riječ o društvenom problemu kojeg moramo iskorijeniti. Stoga poruka od strane bilo koje javne osobe treba biti usmjerena kao podrška žrtvama nasilja i jasno osuditi nasilnika, bez obzira na njegov društveni, politički ili bilo kakav drugi status. - kazala je Vučković Matić.
mvuckovmatic- Zato je posebice neprimjereno kad ovakvu poruku pošalje ministrica obitelji. Upravo bi ona trebala prije svega promovirati zaštitu ljudskih prava. Jedina prihvatljiva i ispravna poruka je - nasilju nema mjesta nigdje, a svakako ne u braku! Zato apeliram na sve javne osobe da u javnim nastupima vode računa o temeljnim ljudskim pravima. - zaključila je Marina Vučković Matić.

Polazimo od toga da je sve uredno, a ako netko misli da nešto nije ispravno, uvijek se može ponovo potužiti sudu, rekao je župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić za portal Dubrovnikpress.hr na temu izdavanja lokacijske dozvole za projekt golfa na Srđu.

Dakle, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdalo je 12. listopada 2015. godine lokacijsku dozvolu za projekt golfa na Srđu podnositelju zahtjeva tvrtki Razvoj Golf u vrijeme kada je Vlada bila tehnička.

No, na Upravnom sudu u Splitu u veljači 2017. godine poništena je lokacijska dozvola za projekt golfa na Srđu, nakon što je u rujnu prošle godine "srušena" Studija utjecaja na okoliš za taj projekt, a na tužbu koju su 2013. godine podnijele Zelena akcija, Udruženje hrvatskih arhitekata i građanska inicijativa Srđ je naš.

- Očito je investitor zatražio novu Studiju utjecaja na okoliš, postupivši po odluci Suda. Sad je ona potvrđena, a shodno tome zatražena je lokacijska dozvolu koja je izdana. Pravo svakoga je da provjerava zakonitost lokacijske dozvole. Ako je netko želi osporavati, može je osporavati. Zna se na koji način. - rekao je župan Dobroslavić.

Prokomentirao je navode kako je država "pogurala" lokacijsku dozvolu zbog toga što su Razvoj Golf d.o.o i Elitech predali Međunarodnom sudu za rješavanje ulagačkih sporova zahtjev za pokretanje arbitražnog postupka protiv Republike Hrvatske. Vrijednost tužbe procjenjuje se na 500 milijuna eura.
- Što se tiče arbitraže, mogu ponoviti što sam rekao. Ona je po meni nekorektna i začudila me je. Vjerujem da za nju nema nikakvog temelja. Ne dolazi u obzir da država plati nekome 500 milijuna eura za bilo što. Ta tužba nije utemeljena i ona ne smije biti pritisak na bilo koje organe u Republici Hrvatskoj. Niti lokalno, regionalno ili na državnoj razini. A tako niti na sudove. - dodao je župan Dobroslavić.

- Mi smo legalisti i poštujemo ono što donesu mjerodavni organi. Dakle, ponovila se procedura oko lokacijske dozvole, ona je izdana, može se sukladno istoj raditi. Što se tiče investicije, naravno da smo za to da svaka investicija napreduje sukladno županijskim poslovnim planovima i zakonima RH. To želimo i ovoj investiciji. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.

Četvrtak, 11 Siječanj 2018 22:39

Iznenađenje?!

Sve je tobože neko kao iznenađenje što je izdana nova lokacijska dozvola za projekt golfa na Srđu. Nameće se tu narativ pogodovanja zato jer su tvrtke Razvoj golf d.o.o i Elitech predali Međunarodnom sudu za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) sa sjedištem u Washingtonu zahtjev za pokretanje arbitražnog postupka. Vrijednost spora je 500 milijuna eura.

Može nekome biti drag ili manje drag pokretač ovoga projekta Aaron Frenkel, jednako kao što se može smatrati da je golf dobar ili štetan za daljnju dubrovačku perspektivu... Sve su to stavovi na koje svaki građanin ima pravo, ma koliko god se eventualno pri istim stavovima griješio u obje opcije.

Može se projekt nazivati apartmanizacijom koliko se god hoće, može se pričat o tome je li se u prošlosti pogodovalo investitoru ili nije, ali činjenica je, crno na bijelo, da je investitor započeo s priprema za projekt po nekim zakonima, a da nakon deset godina "povuci potegni" i uloženih 130 milijuna eura, nije mogao početi sa izgradnjom golf terena na Srđu, ne svojom krivnjom, kao i da već dvije i pol godine traje trakavica oko lokacijske dozvole.

Za razliku od mišljenja koje građani imaju o investitoru i projektu, na arbitraži ne postoji drag i manje drag, postoje činjenice, a one su u ovom slučaju na strani investitora i sasvim je izvjesno da bi taj spor Hrvatska izgubila, odnosno da bi investitoru bila isplaćena odšteta. Može li Hrvatska priuštiti sebi takav rizik? Teško. Stoga je svako „iznenađenje“ o odobrenju lokacijske dozvole uistinu suvišno.

Četvrtak, 11 Siječanj 2018 12:52

Leo Ajduković novi direktor ACI marine Dubrovnik

Novi direktor ACI marine Dubrovnik je Leo Ajduković. On je dužnost direktora preuzeo u ponedjeljak.

Podsjetimo, nakon što je ACI marinu Dubrovnik napustio Mato Franković, ovu tvrtku kao vršitelj dužnosti vodio je Niko Šalja, koji je sad tehnički koordinator za srednji i južni Jadran, što je obnašao i prije.

Inače, več dulje vremena špekuliralo se kako će upravo Ajduković preuzeti čelno mjesto u ACI marini Dubrovnik, što se sad tako i obistinilo. Ajduković je prije radio u PU dubrovačko-neretvanskoj.

V.S.

Čeka nas važna i teška utakmica, nadam da imamo snage za pobjedu, rekao je trener Juga Vjekoslav Kobešćak na konferenciji za novinare koja je održana ususret dvoboju šestom kola vaterpolske Lige prvaka protiv mađarskog OSC-a. Utakmica se igra u subotu, na bazenu u Gružu, s početkom u 18.30 sati.

Nakon pet kola, Jug je na učinku dvije ostvarene pobjede, dva poraza i jednim remijem. OSC je na dvije pobjede i tri poraza.
- Niti oni niti mi nismo zadovoljni našim bodovnim stanjem, u tri teške utakmice nismo pobijedili, važno je da jednu utakmicu koja je na gol-dva prelomimo u našu korist. Tu očekujem da psihološki aspekt, ali i naša igra promijeni na bolje. - rekao je Kobešćak.

- OSC je jedna od tri-četiri najbolje mađarske momčad, možda su i najiskusniji u tom društvu Egera, Szolnoka... To je skup odličnih igrača. Nemaju jaka imena kao Szolnok, ali su odlična momčad, koja je dobra u svim segmentima igre. Svaka mađarska momčad je jaka u kontranapadu, tako i OSC, šut nekolicine igrača iz vanjske linije je izvrstan. Ne možemo se posvetiti samo jednoj stvari, moramo na svim pozicijama biti pravi. - dodao je Kobešćak.

- Trebamo svesti padove u igri, koji se događaju, i događat će se, na manju mjeru. Da to budu kontrolirani padovi, što se tiče rezultata, ali i same predstave u bazenu. - objasnio je Kobešćak.

Zaključio je kako "OSC ovdje dolazi pobijediti, isto kao i Jug".
- Teško je govoriti o njihovoj formi, budući da je bila pauza za praznike. Pripremit ćemo se kao da su u najboljoj mogućoj formi, a nadam se da ćemo biti i mi. - završio je Kobešćak.

Igrač Juga Marko Macan također je kazao da slijedi teška utakmica. Osvrnuo se i na jučerašnju pobjedu protiv Partizana 15:10, u Regionalnoj ligi.

- Partizan smo odradili kao uvježbavanje pred prvu važniju utakmicu ove godine. Mađari su uvijek neugodni, dobra su ekipa. Mi nismo ekipa od lani, ali idemo na pobjedu i nadam se da ćemo moći napokon početi igrati onako kako želimo od početka sezone. Pravo je vrijeme da uhvatimo ritam koji ćemo držati do kraja godine. - dodao je Macan.

Loren Fatović je istaknuo kako je utakmica protiv OSC-a možda i najvažnija u siječnju.
- Nadam se da ćemo pronaći našu igru jer imamo kvalitetu. OSC je bio u finalu Kupa Mađarske, govori to o njihovoj kvaliteti. Bit će to teška utakmica, nadam se da će nam se vratiti ozlijeđeni Marko Bijač i vjerujem da ćemo utakmicu odraditi kako treba. - riječi su Lorena Fatovića.

Srijeda, 10 Siječanj 2018 20:43

Gdje su sad oni kojima smeta pun Stradun?

Nakon što prođu feste, prvo Božić onda Nova godina, što ljude dovoljno opije kupovinama, pošto-poto izlascima i stalnim pokretom, logično, dođe do zasićenja. Kao i, uostalom, nedostatka sadržaja u Dubrovniku, što opet Grad čini pustim, nekako turobnijim za svakodnevno funkcioniranje.

Šteta. Barem kad je riječ o Dubrovniku, koji ima potencijala da zimi bude životan barem kao ljeti, jer njegove posebnosti ne čini samo topla klima i čisto more, nego nešto puno značajnije, protkano kroz činjenicu da se dubrovački kamen prenosi u trajanje jer jednako sjaji i jednako ga se može osjetiti i zimi i ljeti... Tema je tu za turističke kružoke, s mogućnošću pokojih pametnih misli osim gomile postotaka.

No, ovdje se nameće jedno drugo pitanje, koje se svejedno tiče turizma i posjećenosti Grada.

Jer, zar nije ovo ono što su mnogi sanjali? A, gdje su sad? Dakle, svi oni kojima smeta pun Stradun? Koji dangube promišljajući o papigama, gumenim gusarskim bombonima ili koncertima zbog kojih navodno otpada žbuka u povijesnoj jezgri i oštećuje se Orlandov stup?

Nije baš da ih je zima vezala za kuće jer ne računajući kalendarske zakonitosti zime nema, a nije niti da su se pretrgli obići Grad, poći na kafu ili na čaj, u ovo nešto kafića što i početkom siječnja radi. Osim što je to dokaz kako su to žalopojke radi žalopojki, baš kao u Marquezovoj "Sto godina samoće", gdje jedna od žena daje otkaz na poslu da bi imala vremena plakati. To je tamo u redu, jer oni u močvari mitskog Maconda nemaju prošlosti, nemaju ni budućnosti, a za sadašnjost jedan će svećenik reći mladiću: "Ja nisam siguran da nas dvojica u ovom momentu postojimo".

Pak, Dubrovnik bi trebao biti taj famozni "živi" Grad u kojemu se, je li, živi. Grad koji, nadajmo se, ima i budućnost. I u kojem se postoji.

Stoga, osim što se treba pregrmiti ovo gnjilo razdoblje, a bit će bolje već Festom svetoga Vlaha, vrijeme je i da se prestane zazivati pustoš. Sve da uistinu ova slika pustog Dubrovnika ne bi došla kao isječak iz nekog romana uz kojega smo usnuli i shvatili da je stvarnost gdje kad maštovitija od mašte pa nas odvode u neka nesretnija vremena za koja se tako gorljivo nadamo da će proći.

Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli za portal Dubrovnikpress.hr kazao je više o župskim infrastruktunim planovima u 2018. godini, objasnivši kako će najveći naglasak biti na izgradnju groblja Dubac.

- Projekt je to kojega zajednički finanicramo s Gradom Dubrovnikom te će naše aktivnosti ove godine biti ponajviše usmjerene na izgradnju groblja. Posebno tu treba naglasiti aktivnosti oko radova napotrebnim platoima za buduća grobna mjesta. To su tkzv. gabionski potporni građevinski zidiovi te izgradnja južnog potpornog zida. - rekao je Nardelli.

- Sve to logičan je nastavak aktivnosti započetih u 2017. godini. - objasnio je župski načelnik Nardelli.

Podsjetimo, još sredinom listopada, u obilasku groblja, župski načelnik Silvio Nardelli i dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuli su kako će prva ukopna mjesta kojima će građani raspolagati na groblju Dubac biti 2021. godine.

Što se tiče drugih tema, Nardelli je posebno istaknuo "i ulaganje u izgradnju lungomare šetnice u Srebrenom". Radi se o projektu od hotela Sheraton do Čeških banja, a za koji Općina izdvaja šest milijuna kuna. Radovi uključuju cjelovitu sanaciju zone, pregled svih instalacija, popločavanje šetališta, uređenje sunčališta i plaže uz zamjenu javne rasvjete, krajobrazno uređenje te montažu novih elemenata urbane opreme i galanterije.

Ove godine očekivamo dosta velike infrastrukturne investicije na području cijele Općine Dubrovčako primorje, rekao je za portal Dubrovnikpress.hr načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić. Posebno zanimljivo zvuči najava projektiranja šetnice od Slanoga do Stona.

- Projektirat ćemo šetnicu od Slanoga do Stona u dužini preko 20 kilometara. Radi se o lungomare šetnici, jednoj biciklističko-šetačkoj stazi. Projekt ćemo kandidirati na EU fondove. Dakle, radi se tu o uklapanju svih postojećih cesta u jednu dužu šetnicu, koja bi se u potpunosti nalazila ispod magistrale, a činili bi je stari putovi. Bili bi tu vidikovci uređeni, postavljene klupe, a u sve skupa uključeni i kulturni sadržaji, recimo i pristup tamošnjim crkvama. - objasnio je Knežić.

Rekao je više o cestogradnji na području Općine.
- Možda najbitniji projekti u cestogradnji su dva velika raskrižja na državnoj cesti na području naselja Doli i na području naselja Brnakovo, to je skretanje za Majkove na području Slanoga. Također, cesta koja ide iz Majkova preko Grbljave do D8 prema Slanome bi trebala biti u kompletu proširena na dvije trake. Zatim, radit će se i na dvotračnoj cesti od poslovne zone Banići preko Banića pa sve do D8. Očekujemo i završetak pristupne ceste za dvotračni promet za marinu. Planiramo i završetak dva važna projekta projektiranja cesta od Čepikuća preko Lisca na Rudine i od Čepikuća preko Mravinjca na Slano. To je jedan tkzv. primorski ipsilon, koji bi konačno trebao riješiti završetak dvotračne cestovne veze kroz cijelo Primorje. - dodao je Knežić.

- Veliki infrastrukturni projekt je vodoopskrba naselja Majkovi i Grbljava za koju već postoji građevinska dozvola i osigurana europska sredstva. Tu smo sad u raspisivanju natječaja za izvođenje radova, a u ovoj godini će početi izgradnja. Očekujemo i završetak velikog kanalizacijskog sustava Banići-Kručica-Slađenovići. Daljnja ulaganja će biti u Baniće, a već smo ishodovali građevinsku dozvolu za vodovod i kanalizaciju naselja Doli i Smokvina. - objasnio je Knežić.

Što se tiče ostalih projekata, najavio je realizaciju projekta izgradnje primorskog muzeja i zavičajne kuće, kao i prijave na EU natječaj za dva reciklažna dvorišta na području Općine. Planira se i izgradnja interventnog helidroma, završetak montažne dvorane pokraj Osnovne škole u Smokovljanima, kao i izgradnja centra za Crveni križ na lokaciji Doma Ošlje, što bi, govori Knežić, "bio regionalni centar za cijelu županiju".

Planira se i pothodnik ispod magistrale, kao izgradnja liftera na plažama u Općini, za lakši pristup osobama s invaliditetom u more.

Stranica 3 od 111

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
ciban3
konavle 250

zupa 250

zupanija 250