Dubrovački gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima obišao je Ulicu Frana Supila, gdje su završeni radovi sanacije asfaltnog kolnika i to na dijelu od okretišta Viktorija pa do Vrata od Ploča.

Radovi su se izvodili u dvije faze. Prva faza obuhvatila je dionicu od spoja s Ulicom Petra Krešimira IV pa do spoja s Ulicom Vlaha Bukovca, dok se druga faza odnosila na dio od spoja s Ulicom Vlaha Bukovca do Gimnazije. Izvođač radova tvrtka je Tehnogradnja.

- Završili smo rekonstrukciju Ulice Frana Supila. Više od sedam tisuća metara kvadratnih je asfaltirano. Investicija je to vrijedna 1,6 milijuna kuna. Radi se o kvalitetnoj sanaciji koja sigurno neće zahtijevati ozbiljnu radnju u idućih šest do sedam godina. I planiramo do kraja ovog mandata asfaltirati sve ceste u Gradu Dubrovniku. - kazao je Franković.

- Trenutno radimo u Ulici Ante Šercera i na Masarykovom putu, ti će radovi biti gotovi kroz deset do 15 dana. Malo nas vremenske prlike sprječavaju u izvršenju zadataka, ali sve će biti gotovo u okviru koji smo obećali pri predstavljanju proračuna za 2018.- rekao je Franković.

Pročelnik UO za promet Đuro Šutalo objasnio je kako će se do prvog lipnja sanirati sve važnije gradske prometnice, prije nego se, precizirao je, "pređe na Osojnik". Najavio je i skori završetak radova na Masarykovom putu, objasnivši kako kiša otežava radove, ali i kako isti se odvijaju u planiranom roku.

Festival komorne glazbe „Stradun Classic“ predstavljen je na konferenciji za novinare održanoj u prostorijama Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Radi se o Festivalu koji će se otvoriti u petak, a trajat će do 11. travnja. Okuplja renomirane glazbenike, a uz Dubrovački simfonijski orkestar suorganizatorica festivala je klarinetistica Marija Pavlović. Uz Festival će se održati tri koncerta. Drugi dio Festivala održat će se od 4. do 14. rujna.

- Dubrovački simfonijski orkestar je već duže vrijeme razmišljao kako napraviti cjelokupnu ponudu Grada Dubrovnika zanimljivijom i vidjeli smo šupljinu u komornoj glazbi. Istaknuta glazbenica Marija Pavlović došla je sama na sličnu ideju i predložila koncepciju koju smo podržali. Ona ima veliki broj umjetnika koji su joj prijatelji i žele doći u Grad. DSO je organizator programa, ali umjetnički dio je Marijina stvar. - rekao je ravnatelj DSO-a Damir Milat.

Pavlović je kazala kako je „sve ovo za nju san“.

- Imala sam jedan san da bih htjela imati festival, uz koju bi kvalitetna i dobra muzika bila u Gradu. Sad, kad sam se vozila iz Čilipa, gledam i mislim se kako se san ostvaruje, što je bio emocionalan trenutak za mene. Ideja je da se napravi komorni festival, ali i da ljudi koji dođu svirati komornu glazbu, sviraju s Orkestrom. Vrlo sam sretna da se ovo ostvarilo. - objasnila je Marija Pavlović.

Koncertni trolist prvog ciklusa dovest će priznate izvođače klasične glazbe poput britanskog oboiste Tom Owena, dobitnika nagrade Kraljevske glazbene akademije za obou te glavnog oboiste Gürzenich Orchestra Köln. Bit će tu i prvi fagot Rotterdamske filharmonije Pieter Nuytten, koji se u svojoj bogatoj biografiji, između ostalog, može pohvaliti održavanjem brojnih majstorskih tečajeva diljem svijeta. Zatim, iz Slovenije stiže hornist Boštjan Lipovšek, iz Nizozemske violinist Daniel Rowland, a iz Francuske jedna od vodećih svjetskih čelistica Maja Bogdanović te iz Slovenije nagrađivani kontrabasist Zoran Marković. Inače, jedne od traženijih hrvatskih glazbenica u inozemstvu, pijanistica Martina Filjak i čelistica Monika Leskovar nastupit će u rujnu, a kroz festival orkestar će raditi s dirigentima Tomislavom Fačinijem, Christophom Campestrinijem iz Austrije i Darrellom Angom iz Singapura.
dsostradunclassic

Na konferenciji za novinare govorili su Pieter Nuytten, Boštjan Lipovšek i Christoph Campestrini.

Campestrini je kazao kako je veliko zadovoljstvo vidjeti sva draga lica, izrazivši zadovoljstvo što će s DSO-om raditi na ovom projektu. Nuytten je izrazio vjeru „kako će festival biti lijep i za publiku i za same izvođače“.

- Prvi put sam nastupio ovdje 1987. kao mladi hornist, a onda krajem 90.-ih. Uvijek je lijepo dolaziti u lijepi kraj. Uz ovaj festival sve što nam treba su ugodni i dobri ljudi, ugodna okolina i dobra muzika. Zaista je prekrasan program, imamo i prekrasne ljude i nadam se da ćemo to povezati u jedno prekrasan Festival. - zaključio je hornist Boštjan Lipovšek.

Iako je šah po meni individualni sport, a sport svakako jest, iako je to za mnoge danas upitno, sebi sam kao primarnu zadaću postavio upravo to, učiniti ga momčadskim, natjecateljskim i reprezentativnim i pridonijeti prostornim, stručnim i materijalnim uvjetima dostupnim i mladim i starijim i najstarijim, poštujući sve njegove vrijednosti, osobito one o intelektualnom i karakternom razvoju čovjeka. - zapisao je predsjednik Šahovskog kluba Dubrovnik Bajro Sarić u Sportskom godišnjaku Grada Dubrovnika za 2017. godinu. I, sve ove riječi u biti najbolje kazuju na koje se sve načine Sarić dugi niz godina brinuo o dubrovačkom šahu, pa iako to nije napisao, može se reći i kako je Sarić mecena dubrovačkog šaha.

Stoga, dobio je i nagradu za životno djelo Dubrovačkog saveza sportova, a nakon što mu je dodijeljena, u kratkom razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr rekao je više o ovome sportu, njegovom dubrovačkom razvoju, ali i svemu što šah znači za razvoj kod mladih.

Dakle, godine 1976. otvorene su prostorije kluba u tadašnjem Domu društvenih organizacija u Karmenu, gdje je klub djelovao sve do 2007.

- Živio sam u Ulici svetog Križa u Gružu, a tamo je utemeljen šahovski klub koji se zvao Plamen te smo tamo počeli sa šahom. Bila je uglavnom tu gruška mladost. Dio igrača nije bio član tog kluba, to su bili stariji igrači koji su igrali neorganizirano, i oni su bili kvalitetniji... Onda je šah intenzivnije krenuo, organizirali smo klub u 1970.-ima, išli na razna natjecanja, sve veći broj mladih ljudi je prionuo šahu i postali su vrlo dobri šahisti. - rekao je Sarić.
bsajric2Inače, Sarić i sam igra šah, i to dosta dobro. Kako je napisao u Godišnjaku, dogurao je prvokategornika, ali i kako je zapisao, "daleko od toga da je bio u ravni ili bolji od niza odličnih dubrovačkih šahista". Na pitanje kad je zapravo dubrovački šah bio najjači, Sarić je odgovorio:
- Prošla godina je najbolja, 2017. Tada smo ušli u 1A Hrvatsku šahovsku ligu. To je vrhunac ekipnog uspjeha u šahu. U pojedinačnoj konkurenciji nismo imali toliko uspjeha iako imamo jako dobrih igrača. Naime, šah ljudi igraju do 18, 19 godine i onda obično prestaju. Ne rade kao drugi sportaši. To je problem šaha. - objasnio je.

Dakle, Sarić kaže kako je prošla godina najbolja, a nekakav dojam je da je prije oko šaha bilo puno više zanosa, da je jednostavno ovaj sport, igra prije bio zastupljeniji u nekakvom kulturološkom smislu. Na ovu novinarsku konstataciju, Sarić kaže:
- To je točno. Ali, to ne znači da ljudi igraju manje šah. Problem je što šah više nije društvena igra. Prije bi mi igrali u klubovima, sad ljudi igraju preko Interneta s poznatim ili nepoznatim igračima s drugih kontinenata. Šah je i dalje vrlo popularan, ima i preko Interneta vrlo jakih igrača... Ali, ljudi ga više toliko ne igraju u živo, ne idu igrati u klub. To se promijenilo u odnosu na razdoblje otprije 30, 40 godina kad je to bila društvena igra, kad je okupljala ljude i kad su ljudi dolazili u klubove. To je jedna bitna promjena koju je šah doživio. Ali, svi suvremeniji igrači su bolji od ovih prije. - kazao je Sarić.

Također, Sarić se podsjetio i simultanke oko Orlandovog stupa s Garijem Kasparovim 1994. godine kazavši kako je ta ideja bila izvrsna i kako je to sve skupa bio jedinstven događaj koji je okupio jako puno ljudi. Pak, na pitanje koji je najbolji dubrovački šahist kojega pamti, odgovorio je kako se radi o Mihu Karaću, a na pitanje o najboljim šahistima na svjetskoj razini, nije dao egzaktan odgovor.

- To je teško reći. Svi spominju Bobby Fischera, jer je ostao upamćen po nekim drugim stvarima, ušao u legendu i svojim ponašanjem. Ali, po meni je današnji svjetski prvak Norvežanin Magnus Karlsen sigurno jači igrač od Fischera. Ali, u glavama ljudi ostaje Fischer, to je tako. Iako, teško je uspoređivati razdoblja. Za neke je Kasparov najbolji, Karpov je isto bio odličan. Sve su to izuzetno jaki igrači. - pojasnio je Sarić.
sahovskiclanoviKazao je i zašto treba šah preporučiti mladima.
- On služi za intelektualni razvoj čovjeka. To je božanstvena igra koja razvija intelektualne sposobnosti čovjeka kroz matematiku, logiku, koncentraciju, psihologiju. Čitav niz toga što se koristi u raznim djelatnostima. Nećete naći onoga koji dobro igra šah, a da nešto nije postigao u životu. Zato bih preporučio mladima šah. On više doprinosi od nekih predmeta koje učimo u osnovnoj školi. Postoji europska smjernica za uvođenje šaha u škole, Europska unija sugerira da šah uvedemo u škole kao nastavnu disciplinu i da se uči djecu. To je u svim zapadnim zemljama. U nas je to tek na početku. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednik Šahovskog kluba Dubrovnik Bajro Sarić, koji je u Godišnjaku zapisao i "da je Dubrovnik na hrvatskoj, a kroz međunarodne šahovske turnire i europskoj šahovskoj karti, postao, pored svega ostalog i znanoga i prepoznatljivo šahovsko stjecište".

Nedjelja, 01 Travanj 2018 12:26

Uskrs u Gradu

Unatoč kišnom vremenu, svečano i veselo bilo je danas na Uskrs u Gradu. Brojni Dubrovčani tako su nakon mise uskrsno jutro proveli na kafi ili u šetnji, a turistima najzanimljviija bila je radionica penganja jaja udruge Dubrovački primorski svatovi.

Također, na Stradunu je nastupio KUD Sv. Juraj Osojnik, ali i klapa Ragusa.

Inače, prema najavama TZ Grada Dubrovnika, u Gradu boravi oko 10 tisuća turista.

V.S.

Nedjelja, 01 Travanj 2018 12:08

Uskrsno slavlje u Katedrali

Dubrovački biskup Mate Uzinić predvodio je euharistijsko slavlje na svetkovinu Kristova uskrsnuća u dubrovačkoj Katedrali. Biskup Uzinić je u propovijedi kazao da nije lako vjerovati u ono je rekao papa Franjo, koji je poručio "kako je Bog mlad".

- Poručio je da je Bog taj koji može ustati iz groba. No, još je teže povjerovati da i mi s gospodinom možemo također uskrsnuti. Dakle, ne samo da je Bog mlad, nego da smo njegovim uskrsnućem i mi dobili mogućnost trajne promjene. Da smo i mi mladi. I da iz svih onih situacija koje nailazimo možemo uskrsnuti na jedan novi, drukčiji život. - poručio je između ostaloga biskup Mate Uzinić.

Sretan i blagoslovljen Uskrs želi vam redakcija portala Dubrovnikpress.hr!

V.S.

Subota, 31 Ožujak 2018 20:52

Biskup će ponovo stanovati u Gradu

Biskup dubrovački Mate Uzinić tijekom ove godine preselit će se u Grad iz Gospinoga polja, odnosno u Biskupsku palaču gdje su dubrovački biskupi nekoć stanovali.

"Planirani završetak obnove palače trebao bi biti do 1. lipnja 2018. godine. Po završetku radova biti će preseljena biskupska rezidencija s trenutne lokacije u Gospinom polju u Biskupsku palaču. Teško je točno procijeniti koliko vremena će biti potrebno za selidbu, pretpostavljamo kako će sve biti gotovo do početka akademske godine. Zahvaljujući donaciji Zaklade ne očekuju se značajniji dodatni troškovi biskupovog preseljenja u Grad." - odgovorili su iz Dubrovačke biskupije na pitanje portala Dubrovnikpress.hr kad bi trebalo doći do preseljenja.

Kako su iz Dubrovačke biskupije podsjetili, "potresom na Uskrs 1979. godine biskupska palača nasuprot Katedrale je značajno oštećena zbog čega je dubrovački biskup mons. Severin Pernek bio primoran iseliti". Stoga, za potrebu biskupskog smještaja izgrađena je kuća u Gospinom polju, gdje je i danas smješten dubrovački biskup.

Što se tiče same obnove Biskupske palače, iz Dubrovačke biskupije napisali su:

"Obnova biskupske palače od potresa još uvijek nije završena. Proces obnove do 2016. godine vodio je Zavod za obnovu Dubrovnika, kada je to preuzela Dubrovačka biskupija. Ukupna vrijednost radova do 2016. godine iznosi oko 25.000.000 kuna koje je uložilo uglavnom Ministarstvo kulture, dok je Dubrovačka biskupija pokrila otprilike 15% troškova iz svojih sredstava. Ukupna vrijednost preostalih završnih radova procijenjena je na 6.700.000 kuna, što je osigurano donacijom zaklade Caboga Stiftung." - stoji u odgovoru Biskupije.

Iz Dubrovačke biskupije su odgovorili i na pitanje koja se portuka ovim preseljenjem želi odaslati:

"Biskup je već u prvim mjesecima svoje službe u Dubrovniku izrazio želju za povratkom u Grad. Svjestan određenih poteškoća života unutar gradskih zidina, svojim povratkom biskup želi poručiti kako je za kulturu, život i budućnost Grada važno vratiti život u staru gradsku jezgru, koja bez ljudi koji žive u Gradu gubi svoj identitet i ljepotu.". - odgovorili su iz Biskupije.

Naveli su i kako je biskupski dvor na Gorici sagrađen prije nešto više od 30 godina i kako od tada nije značajnije obnavljan.

"Već sada postoje potrebe za većim ulaganjima u sanaciji krovišta. Nakon što se biskup preseli u Grad, i kada se osiguraju sredstva, biskupski dvor na Gorici planira se urediti za pastoralne potrebe biskupije." - pojasnili su iz Dubrovačke biskupije.

Petak, 30 Ožujak 2018 20:11

Ne zrcali se vjera u rizotu i brodetu

Veliki petak specifičan je dan u kršćanstvu. Na Veliki petak se posti, sjećanje je to na Isusovu muku i smrt na križu. Na Veliki petak nema niti misa, svećenik nosi odjeću crvene boje, a obredi počinju u šutnji i bez pjesme.
Uostalom, i papa Franjo kaže "kako se posljednja Božja riječ zove Isus Krist i ništa više od toga". Pa, tako se može reći i kako je muka Isusova katolička živa rana, kojoj se upravo na Veliki petak ne dopušta zacijeliti upravo zato kako bi uskrsnuće imalo svoj smisao u onom drugom smislu, koje daje najveće značenje koje Crkva ima pred svijetom.

Dakle, jedna poanta Uskrsa je u Velikom petku, a jedina svrha Velikog petka u Uskrsu. Stoga, Veliki petak posebno se obilježava u životu praktičnog vjernika što je najviše satkano u postu uz koji se tako ne može jesti meso i mesne prerađevine.

Nažalost, i taj post dovodi do ropstva vlastitih zabluda, kako u Dubrovniku, tako i ostatku zemlje. Pa, iako post podrazumijeva poniznost i skromnost, on je tijekom godina dobio drugo značenje. Tako se često najviše potroši upravo na Veliki petak.

Može se postiti i na kruhu i vodi, ali nekim nalaganjem tradicije pripravlja se danas riba. A dobra riba košta. I, tako Veliki petak, zamišljen kao dan uz koji se treba natjecati skromnošću ispada poligon koji služi za nabijanje vlastitog ega uz statusne simbole. A u državi koja je dobrim dijelom kruha gladna, skupa riba postala je statusni simbol.

Ne treba generalizirati, ne vrijedi to za sve građane, ali i gužve na dubrovačkim prometnicama kazuju kako je Veliki petak potpuno obojen komercijalnim aspektom, a glavna preokupacija valjda ispada što će se spravljati.
Bilo bi dobro kad bi se na ovaj dan vjera zrcalila u ljudskosti i razumu, a ne rizotu i brodetu.

Izvješće o radu i financijsko izvješće za 2017. godinu usvojeni su na Skupštini Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Predstavljajući ova dva izvješća, direktorica TZ Grada Dubrovnika Romana Vlašić rekla je kako je dubrovačka TZ uprihodovala 22,6 milijuna kuna, dok su rashodi za isto razdoblje iznosili 22,1 milijuna kuna. Poslovnu godinu TZ Grada Dubrovnika završila je s viškom prihoda od 549 tisuća kuna.

Inače, skupštinom je predsjedao pročelnik UO za turizam, gospodarstvo i more Marko Miljanić budući da je gradonačelnik i predsjednik TZ Grada Dubrovnika Mato Franković skupštini nije mogao nazočiti. U svom iscrpnom izvješću, Vlašić je rekla da je jedan od glavnih zadataka u 2017., u kojoj je dakle ostvareno 17 posto više dolazaka i 14 posto više noćenja nego u 2016., "bio podići turističku ponudu u cilju cjelogodišnjeg poslovanja, promocija poslovanja s naglaskom na cjelogodišnja tržišta, razvoj projekata, kao i između ostalog, povećanje dostupnosti preko zime".

Rekla je da su hoteli ostvarili najviše turističkih dolazaka gostiju, dodajući da i privatni smještaji bilježe porast dolazaka. Zanimljiv je podatak kojeg je Vlašić iznijela o kapacitetima. Navela je kako u hotelima postoji 5807 smještajnih jedinica i nešto manje od 12 tisuća kreveta. U privatnom smještaju postoji 3700 iznajmljivača, odnosno 16 tisuća kreveta.
- U glavnoj sezoni imamo trenutaka kad dnevno u Dubrovniku boravi 26 tisuća ljudi, a odlazaka i dolazaka između šest i osam tisuća. Dakle, moramo računati na to da toliki broj ljudi ide na aerodrom i s aerodroma u Grad. Moramo prilagoditi svoju prometnu i svaku drugu infrastrukturu. - rekla je Vlašić.

Najviše gostiju, objasnila je, dolazi iz Velike Britanije i Sjedinjenih američkih država, a to su gosti, precizirala je Vlašić, koji i najviše troše. Što se tiče noćenja po mjesecima, objasnila je kako su travanj, rujan i listopad ostvarili veliki porast, kao i studeni.
- Tu imamo prostora za daljnji rad i osmišljavanje ponude. - istaknula je Romana Vlašić.

Dodala je kako TZ Grada Dubrovnika intenzivno surađuje s aviokompanijama po pitanju dostupnosti, ali i kako je TZ u cilju marketinške promocije prisutna na brojnim sajmovima diljem Europe i svijeta.

Vlašić je rekla i kako TZ Grada Dubrovnika realizira mnoge projekte te organizira brojne manifestacije , naglasivši važnost nagrađivanog Good Food Festivala, dodajući da je ta manifestacija dobila međunarodni karakter i "kako se sad može raditi na širenju festivala".

Također, usvojeno je i izvješće Nadzornog odbora za 2017, kao i izvješće revizije za isto razdoblje. U Skupštinu TZ Županije dubrovačko-neretvanske izabrani su Ivan Karlić, Marin Gulan, Hrvoje Šanje, Srđan Krištić, Julije Srgota i Daniela Klaić.

Dubrovački biskup Mate Uzinić predvodio je Misu večere Gospodnje danas, na Veliki četvrtak, u Katedrali. Na misi biskup Uzinić je oprao, obrisao i poljubio noge dvanaestorici vjernika, koji predstavljaju Isusove apostole, u spomen na Isusovo pranje nogu svojim apostolima na Posljednjoj večeri.

Dvanaestorica "apostola" kojima je biskup Uzinić oprao noge su: Miho Pulitika, Dubravko Kovačević, Pero Bajurin, Goran Martić, Mato Previšić, Martin Lazar, Dživo Brčić, Viktor Kužnin, Pasko Filičić, Stijepo Gleđ, Luka Tolj i Ivan Mrnarević.

- Večeras sam htio uvesti malo avangarde u stilu pape Franja, ali nisam baš bio dovoljno slušan. Htio sam dovesti obitelj od 12 djece da oni budu apostoli. Nismo to napravili. Ali, da smo to napravili bili bismo u skladu s onim što Isus čini. Ma čak ovdje možemo vidjeti ove rasprave o rodu, rodnim ulogama koje su zadnje vrijeme uzbunile javnost. A ovdje Isus čak pomalo mijenja te uloge. Sad se želi preuzeti da to kršćanstvo nije činilo, a mi vidimo da je Isus davno prije to činio. - rekao je biskup Uzinić.

- U čemu je posebnost ovog događaja? Isus pranje nogu stavlja u sredinu. Ono se nije događalo u sredini večeri nego nakon puta kad su noge bile prašnjave, prije večere. Isus to ovdje želi staviti u središte, želi reći da je to temeljna stvar. Drugo što čini, a to je avangarda, obično su robovi i sluge prali noge. Eventualno se moglo dogoditi da žena opere noge svome mužu u znak poštovanja prema mužu, sin svome oce ili učenik učitelju. To je bilo uobičajeno. Ali se nije događalo. Nikad gospodar nije prao noge slugama, muž svojoj ženi, otac sinu, a učitelj učeniku. Zato to Petar ne prihvaća, ali ta logika koju želi Isus unijeti s ovim obredom je bit onoga što on želi poručiti. - objasnio je biskup Uzinić

V.Salvia

Na Izvanrednoj glavnoj skupštini Društva Luke Dubrovnika za novog predsjednika Nadzornog odbora trebao bi biti izabran zamjenik ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik Hrvoje Kulušić, doznaje neslužbeno portal Dubrovnikpress.hr. Skupština će se inače održati 23. travnja, a na njoj će kako je portal Dubrovnikpress.hr već pisao Željko Raguž biti imenovan novim direktorom.

Mjesto predsjednika Nadzornog odbora upražnjeno je nakon što je ostavku na isto dao predsjednik Uprave Atlantske plovidbe Pero Kulaš sredinom veljače. Kulušić, inače član HDZ-a, tako bi prvo trebao biti izabran za člana Nadzornog odbora , a zatim i za predsjednika.

Inače, dnevni red Skupštine nadopunjen je Donošenjem odluke o izglasavanju nepovjerenja predsjedniku Uprave – direktoru Društva Božidaru Memedu. Procedura je takva da nakon što članovi Skupštine izaberu Kulušića u Nadzorni odbor, odnosno razriješe Memeda, Nadzorni odbor će donijeti odluku o novom direktoru Luke Dubrovnik. U Nadzornom odboru su još Tomislav Matić, Ljilja Čatović, Antun Bošković i Rikard Rossetti.

Također, na ovoj Skupštini mijenja se i Statut Društva Luke Dubrovnik, a s kojim se povećavaju ovlasti Nadzornog odbora. Očito, gradonačelnik Mato Franković tako želi kontrolirati novog direktora Raguža pa će zato za predsjednika Nadzornog odbora postaviti Kulušića kojemu očito može vjerovati.

Inače, Kulušićevim imenom se špekuliralo i uz prijevremene lokalne izbore 2015. godine. Spominjao se i onda kao Frankovićev čovjek od povjerenja, na kojega bi Franković u slučaju preuzimanja vlasti mogao računati.

Podsjetimo, kako je portal Dubrovnikpress.hr već pisao, aktualni direktor Luke Dubrovnik Božo Memed i dalje će ostati u tom dioničkom društvu kao budući član Uprave, a kako bi se izbjegla vrtoglava otpremnina koja bi navodno iznosila pola milijuna kuna.

Stranica 5 od 128

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250