Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić s visoka se na današnjoj sjednici Gradskog vijeća, a uz točku o radu Dubrovačkih knjižnica u 2017. godini, ponijela prema vijećniku DUSTRA-e Željku Ragužu, između redaka injorantno mu je poručila kako on previše i ne čita.

Sve je počelo s Ragužom koji je usporedio knjižnice Dubrovnika i Varaždina. Rekao je tako kako Dubrovnik ima 42 tisuće stanovnika, a Varaždin 47 tisuća stanovnika. Pak, rekao je on, Dubrovnik u proračunu izdvaja osam milijuna kuna, a Varaždin četiri milijuna kuna za knjižnice. Naveo je i kako u Dubrovačkim knjižicama radi 42 djelatnika, a u varaždinskim njih 22. Nadalje, kako je objasnio Raguž, Grad na nabavku knjiga troši 500 tisuća kuna, a Varaždin 700 tisuća kuna.

Očito, ova usporedba je zasmetala Jelki Tepšić.
- U Dubrovniku je teže jer je puno opterećenja zbog prostora, tu idu veliki iznosi. No, regalat ćemo mu jednu člansku iskaznicu, pa će valjda biti štiva koje će Raguž moći konzumirati. Kad bude češće išao, bit će mu jasno s kojim se problemima susreću Knjižnice. - rekla je Tepšić.

- Završio sam srednju školu, pa fakultet i načitao se puno knjiga u životu. No, oni koje se predstavljaju najpametnijima jesu li najpametniji? Oni koji sve znaju, je li sve znaju? Nisam nikoga optužio, a ovako mi se odgovara. Vi ste zamjenica gradonačelnika kako za kulturu, tako i za sport, nemojte prema kulturi biti majčinski nastrojeni, a prema sportu maćehinski. - dodao je Raguž.

Inače, govorila je i nova ravnateljica Dubrovačkih knjižnica Jelena Bogdanović, koja je rekla da će povesti Knjižnice u novom smjeru.

Svoje mišljenje o Knjižnicama rekao je i gradonačelnik Mato Franković, koji je rekao kako je prije nego je postao gradonačelnik dvije godine bio u Gradskom vijeću te da tada nije imao prilike upoznati tadašnju ravnateljicu Vesnu Čučić. Naveo je kako se "ne sjeća da je uputila zahtjev za dodatni prostor, donijela izvješće o radu". Rekao je i kako "zamjenica Tepšić nije maćeha prema sportu".

- Da dođete u Skočibuhu, vidjeli bi katastrofu i nebrigu prema kulturi. Značajna sredstva ulažemo u kulturu, ali je pitanje je li u pravom smjeru i jesmo li uložili u ono neophodno. Nekim udrugama su se sredstva dijelila šakom i kapom, ta su se sredstva očito mogla pametnije ulagati. - objasnio je Franković.

Inače, izvješće za 2017. godinu, dakle godinu dok je još ravnateljica bila Čučić je usvojeno, iako je dio vijećnika rekao kako je ono istovjetno izvješću iz 2016. godine, koje nije usvojeno prije godinu dana.

Gradski vijećnici nisu prihvatili izvješće o poslovanju Vodovoda za 2017. godinu. Tijekom ove točke potegnula se zanimljiva rasprava koja je sezala do bivše gradske uprave, odnosno garniture na čelu Vodovoda pa do situacije u Gornjim selima.

Dakle, gradonačelnik Mato Franković rekao je kako ne želi ulaziti u analizu poslovanja Vodovoda, ali napomenuo da je "nezadovoljan jer je Vodovod penaliziran s 12,2 milijuna kuna zbog netransparentne javne nabave oko projekata u Gornjim selima i u Palati". Pohvalio je novu upravu Vodovoda, za koju je naglasio da je započela pozitivne procese.

Rikarda Rossettija je zanimalo "kako čovjek čije izvješće nije prihvaćeno može postati zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda". Mislio je, jasno, pritom na bivšeg predsjednika Uprave Vodovoda Valentina Dujmovića.

- Nekome svane, nekome smrkne. Nama je svanulo. - rekao je Franković, koji je prethodno rekao i kako sadašnja Uprava Vodovoda gaji dobre odnose s Hrvatskim vodama.

Tu ga je dočekao vijećnik HNS-a Miho Obradović koji je kazao da je "možda nekome svanulo zbog te dobre suradnje".

- Čitajte između redaka. - odgovorio je Franković.

Tu je došlo i do pitanja javne nabave. Naime, Matija Čale Mratović rekla je "kako je dio penalizacije bio unaprijed poznat jer se svjesno išlo da se prijave već pokrenuti projekti u Vodovodu". Odgovorio je gradonačelnik Franković "kako su Palata i Gornja sela penalizirani isključivo zbog netransparentnosti".

U raspravu se uključio i Marko Potrebica, inače voditelj projektnog tima za izgradnju studentskog doma Sveučilišta u Dubrovniku, koji je također govorio o javnim nabavama, odnosno svoj kompleksnosti bavljenja s istima. Naveo je da nema opravdanja ako se ne poštuju zakoni.

HNS-ov Miho Obradović je rekao da je "Potrebica očito "stručnjak" za penalizaciju i kazne jer su on i zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić kažnjeni sa 100 tisuća kuna za studentski dom". Potrebica mu je odgovorio da je to zato jer je "projekt pao i trebalo je platiti žalbu od 100 tisuća kuna".

Pitanje Gornjih sela aktualizirao je HDZ-ov Pero Milković, koji je pitao zašto se u Gornjim selima šetaju djelatnici Vodovoda i pitaju tko želi priključak, odnosno pitao je „tko će doći slikati suhozide da se to krene rješavati”.

- Ne mogu preturati u kancelarije što je netko nekome obećao po Gornjim selima. Ni meni se ne sviđa to što gore vidim. Iako su to projekti koje sam naslijedio, ja sam kriv jer sam sad na čelu Vodovoda. Jebiga, ja sam kriv. - rekao je Matušić, koji je za „jebiga” dobio dobio i opomenu predsjednika Gradskog vijeća mara Potrebice.

Milković mu je odgovorio kako ga on osobno ne krivi nego da ga samo zanima što je s tim projektom. Član Uprave Vodovoda Zoran Ćosić rekao je kako izvođač nije dostavio bankarsko jamstvo i kako sad to sve treba vratiti u prvobitno stanje po pitanju vodospreme.
Na koncu se za izvještaj o radu Vodovoda može utvrditi isto što i za Sanitat, tresla se brda, a nije se rodio ni miš, o silnim revizijama i nalazima istih ni riječi. Opet se treslo, a ništa protreslo jer vijećnike nije ni zanimalo.

Postoje sumnje kako su određene radnje u Sanitatu bile kriminalne, rekao je na sjednici Gradskog vijeća dubrovački gradonačelnik Mato Franković o poslovanju Sanitata u 2017. godini. Gradski vijećnici nisu usvojili izvješće o Sanitatovom poslovanju.

Gradskog vijećnika Ljuba Nikolića zanimalo je što je s tri skupine postupaka koje Sanitat vodi protiv građana. Pojasnio je kako se radi o postupcima gdje su ovrhe naplaćene, drugi dio se odnosi na postupke koji su u tijeku, a treći dio na one koje su građani platili temeljem nevažeće odluke.

Tabak mu je odgovorio kako nije radio analizu postupaka, naznačivši kako je tu sve po odluci Gradskog vijeća, pojasnivši kako je Sanitat naplaćivao po odluci suda, dodajući kako se ovršni postupci pravno ne mogu povući.

Također, na raspravi se poteglo pitanje i zaposlenice "koja još uvijek radi u Sanitatu, a kojoj je isplaćeno 400 tisuća kuna otpremnine".

- Mislim da treba pronaći model kako vratiti ljudima novce, a ne oštetiti društvo. Što se tiče navedene zaposlenice, radi se o vrijednoj i kvalitetnoj osobi, ali tako nešto se ne može raditi. To je teško objasniti građanima. - naveo je Franković.

Pak, vijećnik Ivan Jelčić (DDS) konstatirao je kako su uz parking osnovne zadaće Sanitata deratizacija i tržnice. Naveo je kako je u 2017. godini uloženo 62 posto novčanih u sredstava u obnavljanje zgrade. To je 4,4 milijuna kuna. U tržnice je uloženo 33 tisuće kuna ili 0,5 posto, a u DDD službu tri tisuće kuna, odnosno 0,004 posto novčanih sredstava.

- Što se tiče same zgrade, naslijeđena je javna nabava koju sam morao dovršiti do kraja. Radovi su dovršeni 1. svibnja. Mene je osobno začudilo da sam tržnice našao u stanju da doslovno vire žice. Morali smo mijenjati struju, u bivšem prostoru Mlinara u Gružu su bile gljivice... Sad smo otvorili vrtni centar u Lapadu, radimo na peskariji u Gradu, postoji još prostora koje ćemo obnoviti. - između ostalog je kazao direktor Sanitata Tabak.

I opet, koliko se priča o Sanitatu i kriminalu, tresla se prije sjednice brda, nije se rodio čak ni miš. O kriminalu ništa osim podatka da policija nešto istražuje, a što, nitko nije naveo niti je vijećnike zanimalo.

Apsurd na sjednici Gradskog vijeća. Naime, pred vijećnicima našlo se i izvješće o poslovanju Čistoće u 2017. godini, koje je podnio, kako je predstavljen u vijećnici, pomoćnik direktora Maro Kristić (Most), a Miho Obardović (HNS) kasnije mu je i čestitao kazavši kako nije znao da je Kristić postao zamjenik direktora.

Ne bi bilo neobično da pomoćnik direktora ili zamjenik ili čak stručni suradnik, na koje je radno mjesto inače zaposlen Maro Kristić, podnosi izvještaj Gradskom vijeću da nije riječ o gradskom vijećniku. Kristić je tako podnio izvješće i samom sebi. Nije višak ni spomenuti kako direktori gradskih poduzeća ne mogu biti gradski vijećnici, upravo iz razloga da ne bi ulazili u ovakvo apsurdne i „bolesne” situacije kakva je danas viđena u vijećnici kada je Kristić eto podnio samom sebi izvješće.

Vijećnike su zanimale razne teme oko Čistoće, od Grabovice do broja kontejnera na pojedinim mjestima, ali eto nikome od njih nije palo napamet zapitati se o ovom apsurdu da se njihov kolega vijećnik našao u cipelama podnositelja izvješća. Malo se tu šalilo na relaciji HDZ-SDP, ali eto nikome nije bilo neugodno da Kristić podnosi izvješće sam sebi i njima.

Nažalost, s tim se nitko neće ni baviti jer nažalost moral i politička zrelost već odavno ne stanuje u gradskoj vijećnici.

Ovo je bilo izrugivanje s institucijom Gradskog vijeća i izrugivanje s građanima, kao što je izrugivanje bilo i zapošljavanje Mara Kristića u Čistoću koji je odjednom od „stručnjaka” za koncesije postao „stručnjak” za smeće. O tome koliko se poštuje institucija Gradskog vijeća uostalom govori i njegovo ponašanje u vijećnici kada je sjeo pokraj predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebice da jadan ne šeta vele do govornice odgovarajući kolegama vijećnicima na pitanja oko Čistoće. A govori to i o nesnalaženju samog predsjednika Vijeća koji je to sve dopustio.

Dubrovačko Gradsko vijeće imenovalo je dva Povjerenstva koja za cilj imaju ocijeniti programe dubrovačkih udruga. Rasprava o imenovanju ovih povjerenstava bila je kratka, ali zanimljiva, te su se vijećnici o samom pojmu sisanja novca iz gradskog proračuna od strane udruga izjasnili itekako negativno.

Prije svega, recimo da su u Povjerenstvo za provjeru ispunjavanja propisanih uvjeta Javnog poziva za dodjelu jednokratnih financijskih potpora udrugama za 2018. godinu imenovani su Božena Raić kao predsjednica, Romana Malohodžić, Josipa Rajevac, Monika Soldo i Sanja Pipunić. Pak, u Povjerenstvo za ocjenjivanje programa, projekata ili manifestacija za provedbu Javnog poziva za dodjelu jednokratnih financijskih potpora udrugama za 2018. godinu imenovani su Marijeta Hladilo kao predsjednica, Nada Medović, Zrinka Raguž, Marija Šimunović i Srđan Todorovski.

Gradonačelnik Mato Franković naveo je kako je "ovo da se izbjegne dvostruko financiranje", da ne bi, istaknuo, tko dobio novac pa zatim tražio ponovo novac direktno od gradonačelnika, dodavši kako je "ovo podizanje razine transparentnosti". Pak, vijećnica HDZ-a Katarina Doršner rekla je "kako misli da će Povjerenstvo imati ozbiljan posao ako će se ovo učiniti odgovorno prema novcu iz proračuna".

- U nas postoji uvriježeno mišljenje da se sve udruge moraju financirati iz proračuna. Međutim, u naprednim EU zemljama udruge se financiraju novcem iz EU fondova. Stekla se navika da je najlakše uzeti iz proračuna, zato i raste broj udruga. U godini dana je 20 tisuća novoosnovanih udruga. Tu se stvorila jedna situacija koja nije dobra niti za proračun niti za ono važnije, korisnike udruga. Kad je Grad osnovao ovako dobar ured za dodjelu sredstava EU, šteta je da se udruge ne potrude i ne iskoriste mogućnosti i znanje ureda. Nisu sve udruge iste, ali smo dužni biti odgovorni i njihove programe ocjenjivati i pratiti. - rekla je Doršner, dodajući da su 2017. godine udruge u zemlji potrošile milijardu i 600 milijuna kuna iz proračuna.

- Jesu li to prepoznatljivi projekti? Nismo postali Europska prijestolnica kulture, a neke od tih projekata i dalje nastavljamo pratiti u Dubrovniku. Lani smo dobili smo izvješće jedne udruge gdje se žale jer se boje promjene vlasti. Nije u redu to reći, ako je njihovo financiranje 100 posto od Grada Dubrovnika. Imamo preko 50 tisuća udruga u Hrvatskoj, a u DNŽ ih je lani bilo skoro dvije tisuće. Kad pogledamo, njih 900 više od osam godina nije održalo skupštinu niti uskladilo statut sukladno zakonu o udrugama. Moramo se zapitati je li se isplati podupirati nečiju neinventivnost, a o nakaradnom iskorištavanju udruga govori činjenica da na području Grada Dubrovnika su članovi jedne udruge imali besplatan prijevoz Libertasom. To je nevjerojatno. - objasnila je Doršner.

DUSTRA-in vijećnik Željko Raguž itekako je praktično objasnio problem s udrugama

- Gospođo Doršner, svaka vam čast. Zadnji put smo otvorili Pandorinu kutiju pa je sad lakše ovako izlagati. To je realnost, gradonačelniku svaka čast jer do sada je to bilo legalno kupovanje glasova. On je to sad maknuo sa sebe na povjerenstvo. Svaka vam čast na tome. Toliko je tih udruga došlo, toliko se sredstava dava... Znate zašto je zemlja propala? Zemlja je propala jer su se poticaji davali na ovakav način na zemljišta. Postoji seljak koji ima hektar zemlje koju obrađuje. Dobio bi manje od onoga koji ima stotine hektara koje ne obrađuje. Zato što se davalo na hektare, a ne na ono tko obrađuje to zemljište. Zato je zemlja došla u probleme. Tako je s udrugama. Ne bi one nicale kao gljive poslije kiše da se prije na ovakav način radilo. - zaključio je Raguž.

Već odavno ne cvjetaju ruže između gradske uprave i Društva za zaštitu životinja Dubrovnik čiji su članovi zdušno podržavali aktualnog gradonačelnika u kampanji koji se slikavao s njima i obećavao azil u roku od godinu dana.

Sad, sudeći prema riječima gradonačelnika Frankovića, očito je ozbiljno puklo prijateljstvo na ovoj relaciji. Naime, Grad Dubrovnik je raspisao novi Javni poziv za iskazivanjem interesa za kupnju zemljišta u svrhu izgradnje skloništa za životinje, a uvjeti, odnosno podatak o potrebnih četiri tisuće kvadrata za azil, izazvali su negodovanje zaštitnika životinja. Tim povodom je vijećnika Ljuba Nikolića zanimalo je li se za azil za napuštene životinje traži četiri tisuće kvadrata, kako piše u javnom pozivu ili 40 tisuća kvadrata, o čemu je, rekao je Nikolić, "bilo riječi na dosadašnjim sastancima". Nikolić je kazao kako se Društvo za zaštitu životinja nada da će biti relevantan sugovornik u rješavanju ove problematike.

- Čuo sam da je bilo neke rasprave oko toga. Dakle, nevjerojatno, kad razmišljam o azilu uistinu ga želimo napravit i napravit ćemo ga, ali napravite sto dobrih i pozitivnih koraka i po pitanju životinja i azila, osigurate sredstva, riješite probleme, nesporazume, opet te proganjaju, napadaju ti djecu, obitelj, to im je modus operandi. I raspišemo natječaj za kupnju zemljišta, nisam ja izbacio uvjete iz prsta, gdje je minimalna potrebna veličina četiri tisuće kvadrata i onda opet, veliki stručnjaci za životinje, evo ih, udri opet, rekao je ovo, ono, umjesto da su rekli: „Konačno je krenulo.“ – rekao je Franković.

- Mi želimo izgraditi najbolji azil za životinje u Hrvatskoj, to ćemo učiniti. Kontaktiraju me brojni ljubitelji životinja, 50 posto njih su se ispisali iz Društva, a zašto, trebate njih pitati. Kažu da je Grad krenuo naprijed. Poslali su mi članak iz Slavonskog Broda, gdje piše da se tamo gradi najmoderniji azil za životinje u zemlji, površine pet tisuća kvadrata. Dakle, poruka za javnost i ljubitelje životinja, istinske i prave, je da će Grad Dubrovnik izgraditi azil na najboljoj mogućoj lokaciji i najvećoj raspoloživoj površini. Ako bude 30 tisuća kvadrata, bit će 30 tisuća kvadrata. A ja vjerujem, zapamtite ove riječi, vjerujem i nadam se da, u trenutku kad ga izgradimo, neće postojati oni koji će reći da nam ne daju životinje. To je ono čega se ja bojim. - znakovit je bio Franković.

Gradonačelnik Mato Franković na današnjoj sjednici Gradskog vijeća kazao je kako "90 posto vozača Libertasa koji se bune to rade jer voze UBER". Ove teme Franković se dotaknuo kroz problematiku liberalizacije taksi tržišta, odgovarajući na pitanje vijećnika Ivana Maslaća (HDZ) kojega je zanimalo kako se tu stvari mogu urediti.

- Liberalizacija znači da ovdje može doći voziti kako kome padne napamet, a ima licencu iz bilo kojeg drugog područja. Dakle, dođe ovdje, koristi našu javnu infrastrukturu, a poreze plaća negdje drugdje. Što od toga ima Grad Dubrovnik? Ako je povećanje pružene usluge gledati vozače UBER-a u majicama na tregere, kratkim gaćama i japankama... Usluga nije niti brža zbog toliko vozila, a niti jeftinija jer je i UBER poskupio. - rekao je Franković.

- Cammeo traži vozače za Dubrovnik, Eko taksi mi se najavio, i oni dovode vozila u Dubrovnik. A mi sad vidimo da je svako drugo ili treće vozilo UBER, tu su i naši taksisti, dakle doći će Cammeo i Eko taksi, Mercedes kombiji, tu i tamo koji autobus. Ispada da je nama najbolje da stojimo doma, to nam je dala liberalizacija tržišta. Ovo je loše rješenje, zvao sam ministra, rekao sam mu da je ovo je katastrofa. Uništava se turizam, šaljemo lošu poruku. U RH, ali i na međunarodnom nivou. - dodao je Franković.

- Mi ćemo pronaći rješenje unutar nas samih, ali apsolutno rješenje je revidiranje navedenog zakona. Pisali su mi na Facebooku, kao što se žalimo kad pola naših djelatnika voze UBER. Misli se tu na Libertas pa nadalje. To je na nama da riješimo. Da takve sankcioniramo. Neka voze ako žele voziti taksije, ali onda isključivo za UBER. Ima drugih koji će voziti za Libertas. Ovi koji se bune u Libertasu se bune jer voze za UBER, jer bi vozili UBER i naše stanovnike. Pitam se koliko su odmorni kad voze cijelu noć UBER i onda ujutro sjednu u 1A autobus. - zaključio je Franković.

Pred gradskim vijećnicima naći će se na sjednici Gradskog vijeća i izvješće o poslovanju Hotela Gruž. U aktu, kojega potpisuje direktor Vido Raič, može se tako iščitati zanimljivost koja se tiče ukupnih prihoda ovog dioničkog društva.

Naime, u 2017. Hotel Gruž ostvario je ukupno 4,7 milijuna kuna prihoda, a od toga je prihod od ugostiteljstva Konobe Zrinski, koja djeluje u sastavu Društva, čak 2,6 milijuna kuna. Ostatak prihoda ide na pučku kuhinju te prehranu djelatnika MUP-a. Inače, Društvo je 2017. godinu nakon oporezivanja završilo s ukupno 372 tisuće kuna dobiti.

Očito, konoba Zrinski ono je u što najviše Hotel Gruž na čelu s direktorom Vidom Raičem ulaže. Tako se u izvješću navodi kako je dio sredstava uložen u opremu kuhinje i restorana i to u iznosu cca 120 tisuća kuna. U restoranu su promijenjeni stolovi i stolice, u kuhinji dio dotrajale opreme. Navodi se kako se "u 2018. godini nastavilo s renoviranjem koje je bilo neophodno zbog dotrajalosti kako prostora tako i opreme i to u iznosu cca 426 tisuća kuna".

Osim toga, uloženo je i 190 tisuća kuna u nove sanitarne čvorove.
"Uz promjenu kamenih ploča na placeti između Parka Luja Šoletića i Jadrolinije od strane Grada Dubrovnika, te našeg ulaganja u nove konstrukcije suncobrana koja je iznosila 109.025,00 kn, te nabavkom novog kontingenta stolica u iznosu od 28.000,00 kn, smo uvelike doprinijeli ljepšoj vizuri i promociji Grada, što je vidljivo i iz ostvarenog prometa koji je za mjesec travanj iznosio 37 posto više u odnosu na isti period prethodne godine". - piše u Raičevom izvješću.

No, što je sa samim hotelom Hotela Gruž? E, tu je druga priča. Na tom tragu je u svom izvješću i Raič koji piše da je "hotel u derutnom stanju obzirom da zadnjih 27 godina nije bilo ulaganja, tako da su uvjeti za boravak u prostorima objekta izuzetno loši". O tome u koliko su sobe lošem stanju govori i činjenica da od ukupno 34 sobe samo četiri imaju sanitarne čvorove pa je lako i zamisliti na što to sve skupa sliči.

Može li se Vidu Raiču zamjeriti šminkanje i ulaganje u konobu Zrinski, koja itekako donosi profita i zanemarivanje samog hotela? Prije svega treba reći kako se trenutno revidira dokumentacija projekta uređenja Hotela Gruž u dom za starije osobe budući da prvotno izrađen projekt nije valjan. Stoga, ulaganje u smještajne jedinice sad vjerojatno niti ne bi imalo toliko smisla budući da je još 2009. godine došlo je do prekida pružanja usluge smještaja gostiju, a samom hotelu slijedi velika rekonstrukcija, koja se uostalom neće financirati sredstvima Hotela Gruž.
Inače, treba istaknuti da Hotel Gruž pruža usluge pučke kuhinje, a u travnju je tu bilo 184 korisnika. Pak, cijena obroka za umirovljenike u konobi Zrinski košta tek između 15 i 25 kuna, što je dakako izuzetno pohvalno.

Iza Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik zanimljivo je razdoblje uz koje su u zadnjiih desetak dana realizirana dva projekta. Upravo na taj prethodni period, ali i o onome što donosi budućnost, dakle o željama i planovima više je za portal Dubrovnikpress.hr rekla ravnateljica PMD-a Ana Kuzman.

Prirodoslovni muzej Dubrovnik tako je početkom lipnja predstavio svoju bojanku, s motivima vezanima uz fundus i povijest Muzeja te kratke i duhovite tekstove na hrvatskom i engleskom jeziku. Evo u petak je otvorena i izložba fotografije muzejske pedagoginje Dubravke Tullio, koja sadrži 33 portretne fotografije roditelja i djece različitih generacija u čijem je fokusu prikaz sličnosti tj., zajedničkih fizičkih karakteristika. Kuzman je rekla što bi još izdvojila kao vrijedne projekte u proteklom razdoblju.

- Od dosadašnjih realiziranih projekata svakako bih naglasila uspješnu izložbenu djelatnost i činjenicu da je do sada u Muzeju upriličeno ukupno trideset izložbi, od kojih je deset vlastitih izložbi iz fundusa. Druga značajna djelatnost je edukativna, koju karakterizira mnoštvo edukativno-kreativnih programa, a također nije zanemariva niti izdavačka djelatnost koja obuhvaća deset stručnih muzejskih publikacija. Svaki projekt je jedna zaokružena cjelina u koju je uloženo mnogo znanja i truda te bi bilo teško izabrati najvrijedniju izložbu, publikaciju ili edukativni program. - rekla je Kuzman.

- Međutim, s obzirom na burnu povijest Muzeja i različite okolnosti koje su utjecale na osiromašivanje fundusa poseban značaj bih dala prikupljanju novih predmeta i stvaranju novih zbirki. Kao primjer navela bih Zbirku kukaca. Pedesetih godina dvadesetog stoljeća Zbirku je utemeljila i prikupila Zora Karaman, tadašnja kustosica i voditeljica Prirodoslovnog odjela Muzeja. Nažalost, do danas njezina Zbirka nije sačuvana te je bilo neophodno krenuti u prikupljanje novog materijala. Posljednje tri godine u suradnji sa stručnjacima iz Udruge Hyla iz Zagreba intenzivno se prikupljaju novi primjerci za Zbirku kukaca na području Dubrovačko-neretvanske županije. Višegodišnji terenska istraživanja rezultirala su nastankom gotovo cjelokupne, iznimno vrijedne znanstvene Zbirke leptira. Također, intenzivno se prikupljaju i druge skupine, poput vretenaca i kornjaša. Stvaranje novih zbirki od iznimnog je značaja ne samo za Muzej, već i za cijelo društvo jer prirodoslovna baština predstavlja neizmjero vrijedan kulturni identitet određenog područja. - objasnila je Ana Kuzman.

Posebno je naglasila kako se od ponovnog otvaranja Muzeja 2009. godine provodi "veći broj projekata muzejske edukacije u koje su uključene mnogobrojne odgojno-obrazovne institucije na području Grada i županije".

- Edukativne radionice usmjerene su velikim dijelom na najmlađe posjetitelje što smatram iznimno važnim iz razloga jer u toj dobi djeca uče vrednovati značaj prirodoslovne kulturne baštine i stječu naviku korištenja muzejskih sadržaja. Tijekom 2016. godine u Muzeju smo uredili i opremili kutak namijenjen djeci s mnoštvom edukativno-kreativnih sadržaja - mali znanstveni laboratorij, istraživački centar, kreativni atelijer i sl. koji svakodnevno koriste naši sugrađani i što nas čini iznimno zadovoljnima. - kazala je Kuzman, dodajući da može reći i da Muzej iz godine u godinu napreduje te će tome težiti i u budućnosti

- Radujem se budućim izložbama, suradnjama, projektima, stjecanju novih znanja, prikupljanju novog materijala, ali i usvajanju novih muzeoloških trendova. Sve navedeno potrebno je usmjeriti prema ostvarenju jednog od glavnih ciljeva, na koji stavljam naglasak, a to je realizacija stalnog postava. Muzej zasad nema usvojenu muzeološku koncepciju stalnog postava što predstavlja glavnu okosnicu budućeg djelovanja. - navela je Ana Kuzman.

Što se tiče sljedećih projekata koji se mogu očekivati, Ana Kuzman je pojasnila:
- U srpnju nas očekuje jedno iznimno gostovanje. Riječ je o izložbi Hrvatskog prirodoslovnog muzeja pod nazivom Zvukovi kukaca-orkestar najmanjih, autora dr.sc. Ive Mihoci i Petra Crnčana. U postavu izložbe posjetitelje će pratiti zvukovi iz prirode kojih se sjećaju iz djetinjstva, a koje danas možemo čuti u čistim, netaknutim dijelovima prirode. Zvukovi su sjajno orkestrirani u kompozicijama koje je pripremio najpoznatiji bioakustičar na ovim prostorima Boštjan Perovšek te su popraćeni modelima i modelima robotima kukaca koje je izradio akademski kipar Denis Kraković uz pomoć robotičara Branimira Tadića i Petra Crnčana. Krajem godine pripremamo i gostovanje izložbe Prirodoslovnog muzeja Split pod nazivom Raznolikost morskih ribolovnih alata u Hrvata. - zaključila je portal Dubrovnikpress.hr ravnateljica PMD-a Ana Kuzman.

Za kraj, odgovorila je na pitanje koliko je zapravo kompleksno voditi jedan muzej.
- Moram biti iskrena i reći da sam 2014. godine kada sam sa svojih nepunih trideset godina imenovana vršiteljicom dužnosti ravnateljice Muzeja osjećala strah zbog nedostatka iskustva na poslovima upravljanja jer sam bila svjesna velike odgovornosti koju preuzimam. Međutim, moja vodilja od samog početka bila je ljubav prema Muzeju koja mi je pomogla da odagnam sve strahove. Danas, ne bih rekla da je vođenje Muzeja komplesno, dapače smatram ga prekrasnim zanimanjem koje donosi mnoštvo izazova. Moram naglasiti da tome uvelike pridonosi činjenica da imam potporu i razumijevanje osnivača, ali i predane i vrijedne stručne djelatnike te kvalitetne suradnike. Ako se i susretnem s pokojom nedaćom, zanemariva je. - zaključila je ravnateljica PMD-a Ana Kuzman.

Nedjelja, 17 Lipanj 2018 17:55

Navijački kiseli kupus

Kako se približavalo Svjetsko nogometno prvenstvo atmosfera i nije bila nešto naelektrizirana. Dapače, dojam je nikad manje nije bilo važno dočekati SP. Evo, jučer je i igrala Hrvatska, pobijedila Nigeriju, utakmica se pratila, ali daleko je to od neke značajne i lude atmosfere.

Više je osnovnih razloga tome. Kao prvo, nogometa je previše. Postao je izlizan, a Svjetsko prvenstvo više nije najbolje nogometno natjecanje, primat je tu uzela Liga prvaka, gdje je jednostavno najveća koncentracija kvalitetnih ekipa. U toj nogometnoj inflaciji, jednostavno stvari nisu zanimljive kao prije, u vrijeme dok su rezultate Serie A znali sretnici koji imaju teletekst, a dok su se za saznati strijelce morale kupovati Sportske novosti u ponedjeljak. Uz toliko kanala, Max TV uređaja, natjecanja, jednostavno i sva draž Svjetskog prvenstva blijedi. A ima tu nešto i u očekivanja. Evo, primjer Hrvatske. Više nije uspjeh sam po sebi samo se plasirati na Mundijal ili Euro pa da se svaka utakmica gleda kao nešto posebno. Vjerojatno, ako Hrvatska dođe do četvrtfinala, atmosfera će biti euforična.

No, na stranu ovi objektivni razlozi, postoji u hrvatskom nogometu, odnosno samoj toj genezi praćenja reprezentacije i nešto drugo, nešto što može iritirati.

Čovjek je varijabilna konstanta i na njega svaki đavo djeluje. Tako je lako shvatiti kad nekoga smeta navijački kiseli kupus ili navijački blagi kečap. Ili, izbornici, a eto skoro svaki je bio sirov u svom ulizivanju i dokazivanju nekakvog domoljublja, kao da su tamo mukte, a ne za masne plaće, a koji nakon pobjede nesuvislo govore kako je ona posvećena zemlji, Hrvatima, braniteljima - prije svega znajući što je „isplativa“ roba kod brata Hrvata. Jasno je kako smetaju i tupavi sportski komentari nakon tih pobjeda, svođenja stvari na iskustvo ili mladost, iako sama sportska vještina najmanje veze ima s istim. Nerviraju i blesavi „voxovi“ državne nam dalekovidnice gdje evo već 20, 30 godina godina kao da se pronalaze uvijek isti frajeri koji pripiti govore kako će se sljedeća utakmica pobijediti 3:0 ili pikselizirane fotografije loše kvalitete po društvenim mrežama, snimljene u polumraku nekog polukafića dok se gleda utakmica, što sve skupa stvar čini tužnijom i jeftinijom nego što jest.

Dakle, stvar je u predvidljivosti. Predvidljivost svega što nadolazi ono je što smeta jer kad se pođe od prvog narativa, drugi se sami otkrivaju bez puno mudrosti.

Aspekt je tu i događanja u nogometu, a koja se mogu svesti pod kriminal. Dakle, nakon što su Zdravku Mamiću napokon „provjetrene“ financije, odnosno nakon što je nepravomoćno dokazano da je tipični posttranzicijski lupež, koji je kao i toliko njih s rukom na srcu krao svoju ljubljenu državu, on je kao najgora kukavica iz Hrvatske pobjegao. Takav Mamić, dakle nepravomoćno osuđeni lopov i kukavica, direktni je ideolog same reprezentacije, koju je netko u zanosu jednom prozvao i njegovom privatnom prčijom.

Za takvu prčiju igra i Luka Modrić, protiv kojega je Osječko Županijsko državno odvjetništvo podiglo optužnicu zbog lažnog svjedočenja u slučaju Mamić, a koji se ima hrabrosti drznuti na novinarsko pitanje o Mamićevom slučaju. Tu je, jasno i Dejan Lovren oko kojeg je pokrenuta istraga zbog sumnje da je dao lažni iskaz u procesu protiv Mamića.

Koliko je zbog tih događanja atmosfera lošija nego što bi trebala biti? Vjerojatno je to ono što igra veću ulogu kod navijača, dakle onih koji su nekoć svakodnevno bili uz reprezentaciju, dok običnog građanina, to previše i ne mori. Tako, ako se zaista i prođe u drugi krug natjecanja ili, zašto ne, još dalje od te faze, vjerojatno će nastupiti euforija, što će biti najbolji dokaz kako je za trenutno stanje krivac samo izlizanost nogometa, a ne ono što bi trebao biti uzrok. Za razliku od tvrdokornih navijača, koje boli situacija u nogometu, običan građanin nema potrebu tako razmišljati, jer da ima ne bi niti ostajao bez posla ili radio za čavle, dok se najjednostavnije rečeno pogoduje podobnijima.

Stranica 5 od 141

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250