Grabovica se trebala zatvoriti još jučer, ne može se dokazati da prošlotjedna onečišćenja na Ombli nemaju veze s Grabovicom, rekla je na konferenciji za novinare potpredsjednica dubrovačkog HNS-a i bivša direktorica Čistoće Nataša Gabričević.

Također, Gabričević je okupljenim novinarima predala i dio studije koja, kako je rekla, u direktnu svezu dovodi Grabovicu s Omblom". Naime, u toj studiji iz 2016. godine "stoji da se traser boja otpuštena s Grabovice na izvoru Omble pojavila za pet dana". Sve to, tvrdi Gabričević, "može značiti i da je prošlotjedno onečišćenje povezano s Grabovicom".

- Iz gradske uprave mogu reći da to nije povezano, ali mogu li dokazati da nije povezano? - zapitala se Gabričević.

Rekla je i da prošlotjedno onečišćenje biološke prirode, a ne mehaničke, preciziravši "da stoga neće pomoći niti pročistač pitke vode čija je uloga pročišćavanje zamućene vode".

Nakon što je dobila uvid u studiju te 2016. godine, kazala je, "učinila je sve da se Grabovica zatvori te je i Gradsko vijeće donijelo odluku u prosincu 2016. o zatvaranju Grabovice"
- Vjerovala sam u zatvaranje Grabovice nakon te odluke, i tadašnja oporba, a današnja vlast željela je Grabovicu zatvoriti. - objasnila je.

- Pozivam gradsku upravu na čelu s gradonačelnikom Frankovićem da bez odlaganja provede zatvaranje tj. zabranu odlaganja na Grabovicu te zatim pristupi sanaciji i njenom zatvaranju uz potporu EU fondova, putem kojih bi se moglo bespovratno dobiti do 85 posto novca. Projekt kojega gradska uprava želi provesti se odnosi na sanaciju Grabovice uz potporu Fonda za zaštitu okoliša, putem kojeg bi se na račun daljnjeg korištenja ovog odlagališta moglo dobiti do 60 posto potrebnih sredstava, i to ukoliko bi Grabovica i dalje ostala aktivno odlagalište. - navela je Gabričević.

Na pitanje zašto sad govori o zatvaranju Grabovice, odnosno na pitanje što je učinila po tom pitanju kad je bila direktorica Čistoće, Gabričević je kazala kako se odluka o zatvaranju našla na Gradskom vijeću odmah nakon što su postali jasni pokazatelji navedene studije, ističući da se za njezinog mandata mjerio i sastav graničnih vrijednosti procjednih voda na Grabovici, ali i sanirale tamošnje lagune, odradilo mikrozoniranje te naposljetku donijeta je odluka o prestanku korištenja Grabovice.
- No, ovo nije politička tema. Ne želim tražiti krivce. Samo želim poručiti da je moj stav, ali i stav HNS-a da treba prestati odlagati novi otpad na Grabovicu. Već 1996. krenule su pripreme za njenu sanaciju i zatvaranje. Već od 2002. godine na Internetu nalazimo čitav niz studija i elaborata koji ukazuju na mogućnost štetnog utjecaja Grabovice na izvorište Omble. Napokon 2003. godine izdaje se građevinska dozvola za sanaciju i zatvaranje Grabovice. Svaka daljnja tumačenja o tome kako se treba upravljati procjednim vodama koje se stvaraju u neadekvatnim uvjetima i izlaze izvan okvira laguna direktno u okoliš, svako daljnje zatvaranje očiju i priča o tome da je izdana nova građevinska dozvola, da će se raditi sanacija i zatvaranje Grabovice sljedeće godine su suvišni. Zavod za javno zdravstvo zna još od 2000. godine da je Grabovica povezana s Omblom. Ali oni ne mogu ništa poduzeti po ovom pitanju, već to mogu samo Čistoća i Grad. Zatvorite Grabovicu. - poručila je potpredsjednica dubrovačkog HNS-a i direktorica Čistoće Nataša Gabričević.

Kad bi se računalo po voznom redu Libertasa ispalo bi da je turistička sezona gotova, da su ugostitelji i hotelijeri zatvorili svoja vrata, pa se eto samo još broje pare i čeka travanj kako bi turisti ponovo počeli dolaziti.

No, sve je to daleko od istine i od onoga što Dubrovnik trenutno živi. I dalje su u večernjim satima pune ulice, istina manje nego u samom srcu sezone, ali itekako dovoljno pune da bi se moglo reći da Grad skupa sa svojim gostima diše punim plućima. Ali, sve to eto nije dovoljan argument kako bi Libertas nastavio voziti prema ljetnom voznom redu.

Dakle, još u lipnju Libertas je produžio svoje prometovanje sve do ranih jutarnjih sati. Tako se sve do 2.15 sati moglo s Pila za Mokošicu ili Babin Kuk. Od danas zadnji autobus za Mokošicu ili Babin Kuk kreće u 1.15 sati. Dakle, za sat vremena vozni red je skraćen.

Na prvu možda ne izgleda strašno, ali velika je razlika kad čovjek već u ponoća i pol priprema i planira svoj odlazak kući, a sasvim drugačije kad ima opciju ići doma s autobusom koji kreće iza 2 sata.

Život Grada ne staje u 1 sat. Upravo naprotiv, dobrano nakon tih ura rade ugostiteljski objekti, a raniji odlazak zadnjeg autobusa s Pila ne predstavlja samo komplikaciju gostima, nego i radnicima, brojnim djelatnicima kafića i restorana koji taman iza 1 sat završe sa zatvaranjem, pa se tako dodatno trebaju snalaziti za prijevoz do doma.

Osim toga, šalje se tu općenito pogrešna poruka o Dubrovniku. U redu, početak rujna i školske godine imaju jednu simboliku „prestanka“ ljeta, evo danas su na ulicama i đaci i sve to pomalo ide svome smiraju. No, čemu iz godine u godinu požurivati taj isti smiraj, a to je upravo ono što Libertas radi, bez obzira na to koja ga uprava vodila? Hotelski i privatni kapaciteti i dalje su manje-više puni, ljudi žele izlaziti i sezona se općenito produljila.

To i jest godinama bio svevišnji cilj - produljenje sezone kako bi se gosti disperzirali i u razdoblju predsezone ili posezone. Stoga, kad smo to dosegnuli i kad sad tu poziciju treba dodatno osnažiti nema potrebe skraćivati vozni red već početkom rujna. Jednostavno, autobusi bi komotno mogli prometovati do 2.15 sve do početka listopada, a zašto ne i nakon toga.

Izložba „Kartografska baština iz fundusa Pomorskog muzeja u Dubrovniku“ otvorena je večeras u Kneževome dvoru. Izložbom je predstavljen dio kartografske zbirke koja se čuva u fundusu Pomorskoga muzeja u Dubrovniku, a koja sadrži preko 500 primjeraka karata, planova, globusa i atlasa, nastalih u širokom vremenskom rasponu od 16. do 20. stoljeća. Autorica izložba je voditeljica Pomorskog muzeja Ana Kaznačić Skurić.

Autorica Kaznačić Skurić kazala je kako se izložba sastoji od tri tematske cjeline. Radi se o kartografiji europskih zemalja, kartografiji Dubrovačke Republike i pomorskoj kartografiji Jadrana. Dodala je kako je prezentirano ukupno 87 kartografskih djela, istaknuvši kako su odabrane karte najboljih europskih kartografa iz 17., 18. i 19. stoljeća, prve pomorske karte Jadrana iz druge polovine 18. i prve polovine 19. stoljeća, pomorske karte nacionalnih europskih hidrografskih ureda iz 19. i 20. stoljeća, rukopisne karte Dubrovačke Republike dubrovačke provenijencije, kao i karta Dubrovačke Republike Miha Pešića iz 1746. godine posuđena iz Državnog arhiva u Dubrovniku, portulanski atlas Sredozemlja iz 1649. godine iz glasovite radionice obitelji Oliva iz Messine, tiskana izdanja starih atlasa nastalih od 16. do 20. stoljeća i terestrički globusi iz 18. i 19. stoljeća.

Naglasila je kako su stare karte iznimno kulturno dobro i "kao dio pisane kulturne baštine jednog naroda vrijedan su povijesni izvor koji svjedoči o prostoru i vremenu u kojem su kartografska djela nastala, a ujedno su i važan izvor podataka za znanstvena istraživanja".

Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać rekla je kako je napravljen odabir najznačnijih djela, dodavši kako zbirka Pomorskog muzeja u Dubrovnika spada u najbogatije kartografske zbirke u Hrvatskoj. Izložbu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, koji je poručio da su ove karte bile nekadašnji GPS, naglasivši da je trenutak da na ovoj izložbi "u spomen 500 godina državnosti Dubrovačke Republike vidimo koje su to bile njezine komparativne prednosti".

Izložbu prati i reprezentativni dvojezični katalog koji, uz poglavlja o povijesnom pregledu kartografije, razvoju pomorske kartografije i kartografije u Dubrovačkoj Republici, donosi i popis kataloških jedinica, stručno obrađenih prema Međunarodnom standardu za opis kartografskog gradiva – ISBD(CM), prilagođen muzejima, kao i popis kartografa, gravera i izdavača. Na otvorenju izložbe katalog će biti dostupan u muzejskoj prodavaonici u Kneževu dvoru po promotivnoj cijeni od 210 kuna.

Likovni postav izložbe potpisuje studio Rašić + Vrabec, a izložba ostaje otvorena do 15. studenoga.

V.S.

Viša savjetnica za poslove pripreme i nadzora Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić bit će izabrana za novu ravnateljicu ove ustanove. Naime, kako neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress. hr, Odbor za izbor i imenovanja Gradskog vijeća Grada Dubrovnika na današnjoj sjednici odlučio se upravo za Skurić. Ostale prijavljene kandidatkinje bile su sadašnja v.d. ravnateljice Zavoda za obnovu Iva Carević Peković te viša savjetnica za poslove pripreme i nadzora Sanja Krželj.

Članovi ovog Odbora su HDZ-ovi vijećnici Katarina Doršner, Blaž Pezo i Marko Potrebica, Mostov Maro Kristić te SDP-ov Jadran Barač. Većinom glasova, dakle, izabrana je Mihaela Skurić. Prema proceduri, prijedlog Odbora dostavit će se na suglasnost Ministarstvu kulture RH i mišljenje županu Nikolu Dobroslaviću, a po ishođenju istih uputit će se na Gradsko vijeće Grada Dubrovnika. Iako je potrebno ishodovati još mišljenja jasno je kako se ovdje može reći da je izbor Mihaele Skurić gotovo pa siguran, odnosno kako će ona biti izabrana za novu ravnateljicu ZOD-a na sjednici Gradskog vijeća koja će se održati u ponedjeljak.

No, sve ovo sa sobom vuče određene konotacije koje znakovito kazuju o trenutnom dubrovačkom i hrvatskom ne samo političkom, nego i društvenom ozračju.

Podsjetimo, ovdje se radi o ponovljenom natječaju. Na prvotno objavljeni bile su se javile Iva Carević Peković i Sanja Krželj. Natječaj je poništen te je objavljen novi, u kojemu se recimo nije tražio program rada te koji je po svakoj svojoj značajki bio onako prikladniji za posao blagajnice u Pemu nego za čelnu osobu ZOD-a. Tada je bilo jasno da se tu radilo o očitom traženju „idealne“ treće osobe, koja je eto pronađena u liku i djelu Mihaele Skurić.

Možda je Skurić idealna osoba za voditi ZOD, to će se tek vidjeti, ali čemu onda silne pohvale sa svih stana Ivi Carević Peković o dobrom vođenju Zavoda za obnovu Dubrovnik? Očito, bilo je to samo mrtvo slovo na papiru. Jer, da nije tako, natječaj se ne bi poništavao i ne bi se tražila treća osoba koja iz ovih ili onih razloga više zaslužuje.

A zašto Skurić više zaslužuje? Mihaela Skurić natjecala se na Nezavisnoj listi Konavle na platformi MOST-a na lokalnim izborima za konavosko Općinsko vijeće 2017. godine. Kako je i Mostov Maro Kristić član Odbora, a kako živimo u društvu gdje je stranačka pripadnost ključna pri zapošljavanjima na javne funkcije, ne treba biti pronicljiv zašto se to većina odlučila upravo za Mihaelu Skurić.

Nelogično je čemu onda silna priopćenja Kristića i Dolores Lujić u kojima se proziva sadašnja gradska uprava, ali papir ionako svašta trpi. Ono što je jasno na ovom primjeru je da Most itekako kadrovira, kao što je i jasno kako je cijelo vrijeme na snazi dogovor s HDZ-om.

Ostaje samo za nadati se da će Skurić svoj posao obavljati dobro. I, ta nada je ono što je u cijeloj priči najžalosnije. Dakle, to što se potrebno nadati da se „ubolo“ s ovom ili onom osobom, a ne to što se startno radi o dobroj kandidatkinji ili kandidatu. Startno, eto, važna je samo stranačka pripadnost.

Počela je nova školska godina. Živo i veselo bilo je u Osnovnoj školi Ivana Gundulića, u kojoj je održana i priredba, a tom prilikom prvašiće je pozdravio je i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, koji je ovu školu posjetio zajedno s pročelnikom gradskog UO za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživom Brčićem. Inače, u prvi razred OŠ Gruž upisano je 111 učenika prvih razreda te još dva prvašića u Područnoj školi Luka Šipanska.

- Danas je veliki dan. Većina vas će zaboraviti ono što sam ja pričao, ali će se sjećati cijeli svoj život onaj prvi trenutak ulaska u razred. Grad Dubrovnik je i ove godine svim svojim osnovnoškolcima osigurao besplatne udžbenike. A što se tiče osnovne škole u Gružu, ovdje smo osigurali značajna novčana sredstva.- rekao je Franković.

- Samo ćemo ove godine u OŠ Ivana Gundulića uložiti deset milijuna kuna. Ovo je prva škola koja provodi kurikularnu reformu, ali i prva e-škola te eko škola. Možemo biti ponosni na našu školu u Gružu. Najbolje želim našoj dječici, neka im je sretan prvi dan škole i neka sretno plove dalje u budućnost. - kazao je gradonačelnik Franković, koji je s učenicima zasadio i stablo, dok je ravnateljica OŠ Ivana Gundulića Vedrana Elez također pozdravila učenike, zaželjevši im sve najbolje u njihovom školovanju.

Nakon što su posjetili OŠ Ivana Gundulića, gradonačelnik Franković i pročelnik Brčić pošli su u obilazak Područne škole Montovjerna i OŠ Lapad, a prethodno su obišli i OŠ Antuna Masle u Orašcu.

V.S.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar te direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš potpisali su danas ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za energetsku obnovu dječjih vrtića „Ciciban" i „Izviđač", ukupno vrijednih 1.5 milijuna kuna. Cijeli projekt obnove košta četiri milijuna kuna.

Također, potpredsjednik Vlade i ministar Štromar gradonačelniku Frankoviću uručio je odluke o dodjeli bespovratnih sredstava za sufinanciranje energetske obnove osnovnih škola Ivana Gundulića i Marina Držića.

- Ovo je nastavak započete suradnje. Već obnavljamo i podižemo energetsku učinkovitost za OŠ Lapad. Investicija je to vrijedna sedam milijuna kuna. Sad potpisujemo ugovore za još dva vrtića, a energetski će se obnavljati i dvije škole. Dakle, to je pet javnih objekata. Grad će nastaviti koristiti ova sredstva kako bi podizao energetsku učinkovitost svojih škola i vrtića. - rekao je gradonačelnik Franković.

Potpredsjednik Vlade i ministar Štromar rekao je više o ovim natječajima.

- Dakle, ukupna vrijednost obnove vrtića je četiri milijuna kuna, a Ministarstvo je osiguralo milijun i pol kuna. Što se tiče razlike, Grad će se moći prijaviti na druge fondove. Što se tiče osnovnih škola, samo energetska obnova OŠ Ivana Gundulića koštat će 7,8 milijuna kuna, a država će biti tu s 2,7 milijuna kuna. Interesantno je da potpisujemo ugovore dva dana prije početka školske godine. Jedne posebne školske godine budući da se nakon 20 godina uvodi reforma u obrazovanju To nije mala stvar. Mnogi su je htjeli provesti, odgađala se, a evo Vlada je došla do tog nivoa da će reforma ući u učionice. - objasnio je Štromar.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš kazao je kako Fond dobije prijave jedinica lokalne samouprave uz koje se istima teško može pomoći, ali i da dobije prijave dobro pripremljenih projekata. Dodao je kako Grad Dubrovnik spada u ovu drugu kategoriju.

Potpisivanju ugovora nazočili su zamjenik direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović, direktorica DURA-e Ana Marija Pilato, pročelnica UO za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž i pročelnik UO za izgradnju i upravljanje projektima Srđan Todorovski.

Također, ministar Štromar i direktor Ponoš potpisali su i ugovor s metkovskim gradonačelnikom Daliborom Milanom za projekt energetske obnove sportske dvorane u Metkoviću. Projekt je to vrijedan devet milijuna kuna.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je radove na obnovi Lazareta. Između ostalih, obilasku su nazočili župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Mato Franković. Pak, premijera Plenkovića s tijekom radova upoznala je ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnik Iva Carević Peković.

Podsjetimo, nositelj projekt "Lazareti - kreativna četvrt Dubrovnika", uz koji su su osigurana EU sredstva za obnovu Lazareta obnavljaju, upravo je Zavod za obnovu Dubrovnika. Trenutno se radi na na osmoj, devetoj i desetoj lađi ovoga kompleksa. Na obnovu tri lađe utrošit će se 20,6 milijuna kuna. Inače, uz cijeli projekt osigurano je 31 milijun kuna.

Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo projektom, odnosno svim njegovim značajkama s kojima ga je upoznala Iva Carević Peković. Tako je u jednom trenutku uz osmijeh poručio Frankoviću "kako je dobar" te je dodao "da ne vidi kako može izgubiti iduće lokalne izbore".

Inače, Plenković je posjetio i lađu koju koristi Folklorni ansambl Linđo. Tom prilikom popričao je s ravnateljem ove gradske ustanove u kulturi Vlahom Kljunkom, koji je premijeru tom prilikom uručio i poklon.

V.Salvia

Dogovor je bio da HSLS uđe u Vijeće neovisno o rezultatu izbora, zato jer između te dvije stranke postoji najveća sličnost u programima te HSLS nije konkurent HNS-u nego partner, rekla je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednica dubrovačkog HSLS-a Belka Elezović.

Naime, HNS-ova Marina Vučković Matić ući će u Gradsko vijeće umjesto nedavno preminulog akademika Nenada Vekarića, koji je u ovom predstavničkom tijelu građana zajedno s Matijom Čale Mratović djelovao kao nezavisni vijećnik. I Čale Mratović i Vekarić su iz HNS-a izašli nakon što je ova stranka na državnoj razini koalirala s HDZ-om. Pošto je na zajedničkoj listi HNS-a i HSLS-a Elezović bila četvrta, dok je Vučković Matić bila 11., logično je pitati Belku Elezović je li očekivala ulazak u Vijeće.

- O našoj koaliciji pred lokalne izbore prošle godine dogovorili su se predsjednik HSLS-a Darinko Kosor i tadašnji predsjednik dubrovačkog HNS-a Andro Vlahušić. Nisam bila na tom sastanku, ali smatrala sam cijelo vrijeme da ja kao četvrta na listi trebam ući u Gradsko vijeće. Jučer sam imala sastanak s predsjednikom dubrovačkog HNS-a Mihom Obradovićem i od toga neće biti ništa. Mislim da HSLS zaslužuje to mjesto. Naša koalicija je još tri godine na snazi i mislim da bih dobro zastupala interese ne samo HSLS-a nego i HNS-a jer je dogovoren partnerski odnos. - kazala je Belka Elezović.

- Moram reći da cijela ova situacija oko mandata meni prvenstveno izaziva tugu jer se radi o mandatu akademika Nenada Vekarića, koji nas je nažalost prerano napustio. Akademika Vekarića će u Vijeću biti nemoguće zamijeniti, radi se o osobi koja je u Dubrovnika bila jedinstvena. Također, iako mislim da je HSLS zaslužio vijećničko mjesto, moram reći kako mi je drago da će u Gradsko vijeće ući Marina Vučković Matić. Radi se o jako pametnoj i dragoj osobi i sigurna sam da će na nivou zastupati interese HNS-a, ali i HSLS-a. - dodala je Elezović.

Špekulira se kako će iz Gradskog vijeća izaći Matija Čale Mratović, što bi otvorilo još jedno mjesto u Gradskom vijeću nekome s liste HNS-HSLS.
- Ne bih to komentirala, Matija Čale Mratović je još uvijek u Gradskom vijeću pa stoga ne bi bilo fer govoriti o njenom mandatu. - konstatirala je Elezović, podvukavši ipak i kako HNS očito računa na mandate vijećnika koji su u Vijeću djelovali kao nezavisni vijećnici.

Rekla je više i o trenutnoj situaciji u dubrovačkom HSLS-u.
- Mi u HSLS-u nismo uljuljkani, iako jest istina da preko ljeta nismo imali toliko aktivnosti, svi radimo, i to na poslovima koje nismo dobili zahvaljujući stranci. No, svakako radimo na osnaživanju članstva, a čim dođe jesen imat ćemo brojne aktivnosti. Prije svega izdvojila bih tu osnivanje Foruma žena, kako na gradskom, tako i na županijskom nivou. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednica dubrovačkog HSLS-a Belka Elezović.

Predsjednik Dubrovačke stranke Željko Raguž krenuo je u ozbiljan "rat" protiv kulture, odnosno kako on smatra, prevelikog proračunskog izdvajanja za kulturu nauštrb sporta. Pronašao je tu i određenu nišu pa, vidjevši da ga građani poprilično podržavaju, jer uistinu iza rada pojedinih ustanova u kulturi i pogotovo udruga malo toga opipljivog stoji, dosta je i inzistirao po tom pitanju.

Krajem svibnja na Facebook profilu DUSTRA-e najavljena je anketa, u kojoj je napisao da bi se trebalo ispitati jesu li građani da se "novcem iz proračuna plaćaju svi hirovi u kulturi kao niti jedan grad u lijepoj našoj pa da nemamo za druge stvari" ili su pak za to da se "novcem iz proračuna napravi sportska infrastruktura i povećaju iznosi za razvoj sportskih klubova".

Naglasio je tada da će on i članovi DUSTRA-e napustiti Gradsko vijeće ako ne bude preko 80 posto onih koji će tu odabrati sport naspram kulture.

Danas, Raguž je odgovorio na pitanje portala Dubrovnikpress.hr hoće li anketa uistinu ići.

- Naravno! Ići ćemo u anketu, naručit ćemo je od najjače tvrtke u tom polju, a to je Ipsos Puls. Pitat ćemo sva važna pitanja da vidimo što ljudi zaista misle. Nju ćemo predočiti javnosti. Građani će tako odgovarati na pitanja jesu li zadovoljni raspodjelom novca u kulturi, koliko posjećuju kulturna događanja i Dubrovačke ljetne igre, a na kraju ćemo povezati cijelu priču sa sportom i bit ćemo pametniji kad dođu sami rezultati. Čekamo da završi sezona i nakon toga ide anketa. - najavio je Raguž.

Na pitanje je li i dalje stoji obećanje da će napustiti Gradsko vijeće ako barem 80 posto građana tu prednost ne daju sportu, Raguž je odgovorio:

-To i dalje stoji! Pokrit ćemo se po ušima ako ne ispadne da sam bio u pravu, odnosno ako ako rezultati ne budu kako smo naznačili. A to je da će velika većina reći da se godinama izdvaja preveliki iznos za kulturu, pogotovo kroz kontekst onoga što dobijemo. Pritom se izdvaja premalo za sport, a znamo što sport nudi i zašto bi trebao raspolagati s više sredstava. - poručio je Raguž.

Nema tome dugo, tek nešto više od godinu dana da je gradonačelnik Mato Franković na Gradskom vijeću, a uz tadašnje probleme u Folklornom ansamblu Linđo govorio kako se ovoj ustanovi u kulturi daje posljednja šansa.

Podsjetimo, bilo je to vrijeme kad je na sjednici Gradskog vijeća bila razriješena ravnateljica Anuška Matušić, a za vršitelja dužnosti ravnatelja imenovan Vlaho Kljunak. Zašto zadnja šansa? Zato jer je "puklo" između plesača i Matušić te tadašnjeg umjetničkog direktora Tomislava Šokca. Normalno je to u svakom poslu, ali u Linđu nije bilo prvi put. "Puklo" je bilo i između plesača i bivše ravnateljice Dubravke Sarić, koja je onomad plesače optužila i da vole popiti.

Jasno, kad se nešto ponavlja i poprima obrise obrasca tada je logično i spominjanje posljednje šanse. Pogotovo jer je FA Linđo gradska ustanova u kulturi koja je i direktno ovisna o gradskom proračunu. Danas, može se čuti da je pod novim ravnateljem Kljunkom situacija drugačija, tj. da su izglađeni međuljudski problemi koji su kočili normalno razvijanje Linđa.

No, faktor međuljudskih odnosa tek je jedan čimbenik u funkcioniranju bilo koje ustanove pa tako i gradske ustanove u kulturi. Drugi čimbenik je vrlo jasan - svrsihodnost postojanja. Linđo ima svoju svrhu, posebice u radu s mladima, no sve zahtijeva novac, a koliko ovaj ansambl ovisi o proračunskim sredstvima…

Za odgovor na ovo pitanje portal Dubrovnikpress.hr zatražio je od ravnatelja Vlaha Kljunka podatke o broju nastupa od početka godine do danas te koliko je, ne računajući nastupe na Dubrovačkim ljetnim igrama, ukupno ulaznica prodano uz nastupe kao i koliko iznosi prihod od istih.

"Folklorni ansambl Linđo je do 20. kolovoza 2018. ostvario 72 nastupa, od toga 4 u okviru programa Dubrovačkih ljetnih igara." - odgovorio je ravnatelj FA Linđo Vlaho Kljunak.
lindjo"Kada govorimo o prihodima i ulaznicama, ne možemo promatrati samo prodane ulaznice iz razloga što Ansambl aktivno surađuje i s mnogim agencijama za koje nastupa po fiksnim cijenama neovisno o broju gostiju te se za te nastupe ne prodaju ulaznice. Na svim dosadašnjim komercijalnim nastupima u tekućoj godini Linđo je pogledalo oko 7.500 gostiju, što ne uključuje: gratis nastupe, nastupe za Grad Dubrovnik, agencijske nastupe, nastupe na eventima te nastupe na otvorenim pozornicama. Kada bi uključili i takve nastupe ukupni broj ljudi koji su gledali Linđove nastupe penje se i do preko 15.000." - napisao je Kljunak.

Također, odgovorio je i na pitanje portala Dubrovnikpress.hr koliki je ukupan dosadašnji rashod FA Linđu u 2018., ukupan prihod i koji iznos od toga je prihod od proračunskih sredstava, tj. Grada Dubrovnika.

"Dosadašnji ukupni rashodi iznose oko 2.350.000 kuna od čega je na plaće za 17 zaposlenika izdvojeno oko 1.200.000 kuna. Dosadašnji prihodi Ansambla od Grada iznose malo manje od 2.000.000 kuna, dok ukupni vlastiti prihodi iznose oko 610.000 kuna. Osim navedenih prihoda, FA Linđo također sudjeluje u EU projektu "Lazareti kreativna četvrt Dubrovnika" iz kojega je do sada uprihodovao 240.000 kuna." - piše u odgovoru ravnatelja Kljunka.

Iz svega se očekivano iščitava ovisnost FA Linđo o gradskom proračunu i činjenica da Linđo samostalno ne može zaraditi za plaće. Jasno, ne može se svuda očekivati isključivo zarada i ne može se na svemu zaraditi, ali se treba raditi na tome da se razlika između proračunskih sredstava i onih ostvarenih znatno smanji, kako uostalom treba biti i u ostalim ustanovama u kulturi.

Ravnatelj Kljunak nedovoljno je dugo na čelu Linđa i nije bilo za očekivati da po tom pitanju donose velike promijene, godine i godine su tu funkcioniranja po istom modelu, očekivanja da se sve što manjka pokrije iz gradskog proračuna, a da bi se preko noći moglo djelovati drugačije. Stoga, Kljunku zapravo treba odati priznanje što je sredio spomenute međuljudske probleme, što ne znači da mu u daljnjem radu ne bi trebao biti izazov povećati prihode.

U svakom slučaju, Kljunak je u svom odgovoru još istaknuo:
"Osim navedenih financijskih pokazatelja voljeli bi istaknuti povećanje broja djece u našim pripremnim sastavima i Linđovom blagu, suradnju s drugim folklornim ansamblima, izdavanje priručnika (bojanke) za rad s djecom „Linđovo blago“ i ostale aktivnosti našeg ansambla." - zaključio je ravnatelj Folklornog ansambla Linđo Vlaho Kljunak.

Stranica 5 od 150

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250