Dubrovnik će od proljeća avionskom linijom biti povezan s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, odnosno s Dubaijem. Letovi kompanije FlyDubai ići će četiri puta tjedno, od travnja do listopada. Više o značenju ove linije za portal Dubrovnikpress.hr rekli su direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić i direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Romana Vlašić.

Tolić kaže "kako je otvaranje letova prema Dubaiju značajno jer dobivamo poveznicu s jednim velikim aerodromom na istoku".
- Dapače, na drugom je kontinentu i možemo ga smatrati interkontinentalnim letom. Sami znamo koliki je značaj Dubaija kao čvorišnog aerodroma prema Dalekom istoku. Za nas je to i mogućnost za cijeli turizam da nas dosegnu putnici koji su prije uvođenja ovoga leta morali minimalno uz jedno presjedanje dolaziti do Dubrovnika. Tako da očekujemo uspjeh ove linije i jedva čekamo da počne. - kazao je Roko Tolić.

Objasnio je "kako je linija došla slijedom dugogodišnjih nastojanja ZL Dubrovnik".
- Naravno da se nećemo zaustaviti na tome nego da ćemo usporedo s turističkim rastom u zemlji, poglavito na jugu Hrvatske. Stvara nam to i dodatnu argumentaciju za pregovore s budućim novim partnerima. Iako, kad pogledamo, Dubrovnik ima respektabilnu mrežu partnera. Prošle godine smo s preko 70 partnera imali ugovore i smatramo da je povezanost s velikim brojem destinacija jedan od naših velikih uspjeha. - dodao je Tolić.

Direktorica TZ Grada Dubrovnik Romana Vlašić rekla je "kako je uspostava novog direktnog leta iz Dubaija za Dubrovnik je odlična nadopuna postojećoj mreži letova tijekom ljetnog reda letenja posebno jer donosi nove destinacije na trzište".
- Fly Dubai, iako niskotarifna avio kompanija, osim direktne dostupnosti iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, predstavlja odličnu poveznicu s potencijalnim i zanimljivim trzištima Bliskog istoka, Afrike, Indijskog potkontinenta, Rusije, Dalekog istoka, kao i velikog broja europskih gradova. - izjavila je Vlašić.

- Na web stranici Fly Dubai predstavljen je Dubrovnik kao nova ovogodišnja destinacija, vjerujem da će se linija pokazati uspješnom i da će nastaviti cjelogodišnje letenje u budućim razdobljima. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr Romana Vlašić.

Unutarstranački izbori u HSS-u, od ogranaka preko općinskih i gradskih organizacija te županijske organizacije, održat će se kroz sljedeća tri mjeseca, rekao je za portal Dubrovnikpress.hr vršitelj dužnosti predsjednika županijskog HSS-a Perica Pušić.

Podsjetimo, Predsjedništvo HSS-a jednoglasno je početkom prosinca prihvatilo prijedlog da vršitelj dužnosti predsjednika županijske organizacije HSS-a Dubrovačko-neretvanske županije bude Perica Pušić, nakon što je stranku napustio dosadašnji predsjednik Stipo Gabrić Jambo.

Pušić je rekao više o zatečenom stanju u stranci.

- HSS je od dolaska Kreša Beljaka prije godinu i pol dana u fazi konsolidacije na razini cijele države. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji situacija je bila posebno teška. Međutim, nakon posljednjih promjena imali smo jako dobru reakciju od strane naših članova. Naša Županijska organizacija se svrstala u HSS-ovoj obitelji na šesto mjesto po broju plaćenih članarina na razini cijele Hrvatske. To je dokaz da županijski HSS itekako ima temelja i perspektivu. - rekao je Pušić.

Što se tiče izbora, dodao je kako je siguran "da će ih u stranci pripremiti i organizirati na pravi način i da će biti dobar i pravi temelj svim općinskim i gradskim organizacijama, kao i županijskoj organizaciji HSS-a za prepoznatljivost HSS-ove politike".
- Osobno, to je moj najvažniji zadatak. Dakle, da kvalitetno pripremimo i organiziramo izbore i da se unutarstranački izborni proces, od ogranaka preko općinskih i gradskih organizacija pa do Županijske organizacije, odradi na kvalitetan i demokratski način. To je sad primarno, a sve ostalo je stvar dogovora. - objasnio je Pušić.

Odgovorio je na pitanje planira li se kandidirati na izborima.
- Zaista nisu bitna bilo kakva imena pa tako niti moje ime. Najbitnije je da na svim razinama pronađemo kandidate, koji će HSS-u dati potrebnu novu energiju, kao i HSS-ovsku prepoznatljivost. Ona u sinergiji s pravim radom na terenu treba vratiti HSS na poziciju u županiji na kojoj je prije bio. - zaključio je v.d. predsjednika županijskog HSS-a Perica Pušić.

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, u nazočnosti vršiteljice dužnosti pročelnice UO za obrazovanje, kulturu, znanost i sport Ane Čeović, potpisao je ugovore za dodjelu stipendija darovitim učenicima i studentima, ali i učenicima i studentima koji se obrazuju za deficitarna zanimanja.

U proračunu za stipendiranje izdvojeno je 750 tisuća kuna.
- Čestitam svim učenicima i studentima na uspjehu jer su zapravo osvojili ovu stipendiju Dubrovačko-neretvanske županije. To ste mogli samo odličnim rezultatima, a iza odličnih rezultata uvijek stoji puno rada, kao naravno i nadarenosti. Čestitam vama, ali i vašim roditeljima i nastavnicima. - rekao je župan Dobroslavić.

Pozvao je učenike da ostanu u Hrvatskoj.
- Neki se bave crnim prognozama. Naravno da naše društvo i nacija ima problema s nezaposlenošću i iseljavanjem. No, mislim da moramo imati snage to nadvladati i da ćemo u tome uspjeti. Nema mjesta crnilu, moramo biti optimistični, kao što ste i vi ovakvim rezultatima pokazali da imate ambiciju i optimizam. Svi moramo tako nastaviti. - objasnio je župan Dobroslavić.

- Izgradit ćemo mi ovu državu. Ona će opstati, ali će lakše opstati ako budemo optimističniji. Ne govorim to vama, vjerujem da ste vi svi kroz ovo što ste pokazali dovoljno optimistični, ali u društvu imamo one koji nas opterećuju nepotrebnim pesimizmom. Problema imamo dovoljno, ali sve ih možemo prevladati boreći se s njima, a ne podležući malodušnosti. - zaključio je župan Nikola Dobroslavić.

Stipendije za deficitarna zanimanja dobila je učenica Medicinske škole Katarina Jerković te studenti Matea Vukić, Ivan Kola, Karla Mikulić, Maja Bubica i Antonela Vukanović.

Stipendije za darovite učenike dobili su učenici: Antonio Lujo, Lorena Marević, Ana Vidojević, Roko Volarević, Matija Lučić, Katarina Marević i Ante Šprlje.

Stipendije za darovite studente dobili su: Josip Šetka, Gloria Odak, Ivan Roško, Matea Popović, Pero Pasković, Luka Baule, Anamaria Ivanović, Jelena Baule, Katarina Gnječ, Anita Pitarević, Monika Žuvela, Karmen Bilić, Mihaela Blitvić, Katarina Baule, Ana Vojvoda, Lucija Stahor, Karmen Mišković, Marin Begović i Marta Đurović.

Dubrovačkoj bolnici zbog njezinog geografskog položaja gravitiraju pacijenti iz susjedne BiH, onima s dvostrukim državljanstvom omogućeno je besplatno liječenje, a ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr.Marijo Bekić na upit portala Dubrovnikpress.hr odgovorio je na pitanje koliko se pacijenata na godišnjoj razini iz Bosne i Hercegovine liječi u Općoj bolnici Dubrovnik.

"U 2016.g u OB Dubrovnik se liječilo na odjelima oko 60 pacijenata (trošak je oko 300.000 kn), dok se u poliklinici liječilo oko 340 pacijenata (trošak je oko 100.000 Kn), dok je HZZO platio OB Dubrovnik samo dio troška tih liječenja oko 3.600 Kn mjesečno ili 36.000 Kn za prvih deset mjeseci 2017.g." - stoji u odgovoru ravnatelja dr. Bekića.

HZZO tako nedostatno pokriva liječenja hrvatskih državljana iz BiH, odnosno sudjeluje s oko deset posto te je teret na OB Dubrovnik, odnosno njezinu osnivaču Županiji dubrovačko-neretvanskoj.

Dr. Bekić je odgovorio i na pitanje kakav je stav OB Dubrovnik po pitanju besplatnog liječenja pacijenata iz BiH, onih koji imaju dvojno državljanstvo, odnosno smatra li da je to nešto što bi se drugačije trebalo regulirati, kako bi se ukupni trošak OB Dubrovnik tako eventualno smanjio?

"OB Dubrovnik podržava liječenje pacijenata iz BIH koji imaju dvojno državljanstvo, samo bi trebao HZZO povećati iznos kojim se plaća liječenje tih pacijenata do stvarnog troška, a ne kao do sada oko 3.600 Kn mjesečno." - stoji u odgovoru ravnatelja OB Dubrovnik dr. Marija Bekića.

Što se tiče ostalih državljana zemalja Europske unije, koji imaju EU zdravstvenu iskaznicu, oni se liječe po istoj cijeni kao i hrvatski državljani.

"OB Dubrovnik trošak liječenja državljana EU koji imaju zdravstvenu EU iskaznicu fakturira HZZO-u koji iznos troška plati OB Dubrovnik, dok HZZO s osiguravajućim fondom zemlje EU prema postignutom sporazumu namiri trošak". - odgovorio je ravnatelj Bekić.

Inače, strani pacijenti liječe se kroz Polikliniku za pomorsku medicinu i vanjske bolesnike, koja je otvorena 2009. godine, prvenstveno za potrebe gostiju i posade brojnih kruzera koji uplovljavaju u Dubrovnik.

Na zamolbu da se portalu Dubrovnikpress.hr predoči cjenik usluga, ali i na pitanje koliko OB Dubrovnik utrži kroz rad navedene Poliklinike na godišnjoj razini, ravnatelj Bekić je odgovorio "kako je to poslovna tajna".

No, dr. Bekić nije na čelu praonice rublja, rent-a-car agencije ili privatne poliklinike nego Opće bolnice Dubrovnik. Stoga nejasno je po kojoj logici je poslovanje ustanove kojoj je osnivač Županija dubrovačko - neretvanska poslovna tajna.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković imenovao je članove Muzejskog vijeća Umjetničke galerije Dubrovnik, kao i Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja, Dubrovačkih knjižnica, ali i Upravnog vijeća Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada.

Za predsjednicu Muzejskog vijeća Umjetničke galerije Dubrovnik imenovana je Katja Bakija, a za članice Muzejskog vijeća Ivana Jovanović Trostman i Maris Arbanasin. Pak, iz Muzejskog vijeća UGD razriješeni su Suzana Čagalj, Ivana Stanić i Ana Greget.

Predsjednikom Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja imenovan je Tonči Daničić, inače i dosadašnji član, a za članice su još imenovane Martina Velić i Katija Milković. Dužnosti su razriješeni Mihaela Mikulandra i Vlaho Margaretić.

Predsjednicom Upravnog vijeća Dubrovačkih knjižnica imenovana je Silvija Jukić, a članom Tomislav Bjelopera. Pak, razriješeni su Ivana Lazarević i Antonela Đurđević Bujak.

Također, Franković je u Upravno vijeće Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Dubrovnika imenovao Silviju Petrlić Saltarić, a iz Upravnog vijeća Agencije opozvan je Dubravko Pasqualicchio.

Podsjetimo, na prošloj sjednici Gradskog vijeća, vijećnička većina imenovala je svoje ljude u upravna vijeća ostalih javnih ustanova u kulturi kao i u Upravno vijeće Javne ustanove Sportski objekti Dubrovnik, a o čemu više možete pročitati OVDJE.

Kad se osvrnem na 2017. godinu, rekao bih kako je za Ustanovu u kulturi Grada Dubrovnika Dom Marina Držića protekla iznimno uspješno, rekao je za portal Dubrovnikpress.hr ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić. Iza DMD-a je obljetnička, u sklopu koje je obilježeno 450 godina od Držićeve smrti, a Matić se za portal Dubrovnikpress.hr osvrnuo na protekla događanja, najavivši i 2018. godinu u ovoj ustanovi u kulturi.

- U 2017. godini Dom Marina Držića je nizom raznovrsnih programa obilježio 450 godina smrti našeg najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića čime smo željeli ukazati na činjenicu kako je to jedinstvena prilika kako bi se u potpunosti ispunila vizija i misija ove ustanove u kulturi Grada Dubrovnika te omogućiti svakom posjetitelju što bolji uvid u živopisnu biografiju hrvatskog književnika Marina Držića i predočiti život renesansnog Dubrovnika. - rekao je Matić.

IZLOŽBE, PREDAVANJA, GRAFIČKE MAPE...

Objasnio je kako je obljetnička godina otpočela otvorenjem izložbe „U traganju za renesansom - staklo iz arheoloških istraživanja na dubrovačkom području“ u Noći muzeja 2017., a koja predstavlja predmete od stakla koji su pronađeni tijekom arheoloških iskapanja na različitim lokalitetima u povijesnoj jezgri Dubrovnika i dubrovačkog područja.

- Poseban naglasak stavljen je na predmete iz razdoblja renesanse (15. i 16. stoljeće) što je vrijeme tzv. "zlatnog doba Dubrovnika" i ekonomskog, trgovačkog, znanstvenog, umjetničkog i svakog drugog procvata. To je ujedno doba Marina Držića koje je Domu Marina Držića najzanimljivije. - rekao je Matić.

- Dom Marina Držića u 2017. godini nastavio je s nizom zanimljivih predavanja književnih povjesničara, držićologa, jezikoslovaca i teatrologa o životu i djelu Marina Držića kao nepresušnim vrelom istraživanja najvećeg hrvatskog komediografa, a u sve u svrhu misije Doma Marina Držića koja teži postati znanstveno istraživački centar za proučavanje lika i djela Marina Držića, mjesto svojevrsnog spomenika najvećem hrvatskom komediografu, kao i mjesto u kojem će se svaki posjetitelj Doma Marina Držića vremenski vratiti u renesansu i osjetiti život tadašnjeg Dubrovnika. U travnju smo otvorili izložbu crteža i skulptura dubrovačkih slikara Josipa Škerlja i Vedrana Grabovca, a potom priveli kraju vrlo uspješnu suradnju s Gimnazijom Dubrovnik kroz projekt „Držić u očima gimnazijalaca. Uslijedilo je otvorenje samostalne izložba Antona Vrlića "Ostakljeni Držić", u kojoj smo prezentirali novi ciklus radova eminentnog hrvatskog umjetnika Antona Vrlića, nastalih u sinergiji medija optičkog stakla i faksimila rukopisa autorskog djela Marina Držića. - objasnio je Matić.
Također, Dom Marina Držića producirao je grafičko-pjesničku mapu akademskog grafičara Lukše Peka, jednog od uglednijih hrvatskih umjetnika. Tema grafičke mape je djelo Marina Držića, a sastoji se od dvanaest listova otisnutih grafika u tehnici bakropisa i suhe igle. U izdavačkoj djelatnosti Doma Marina Držića objavili smo knjigu Pjesni ljuvene – Ljubavne pjesme Marina Držića koje je akademik Luko Paljetak priredio i prenio na suvremeni hrvatski jezik.
nmatic600Također, kao hommage Marinu Držiću predstavljena je u studenom još jedna grafička mapa, ona tri istaknute hrvatske suvremene grafičarke, Nevenke Arbanas, Maje S. Franković i Zdenke Pozaić „Vile od grafike – hommage Marinu Držiću“, koje tvore neformalnu grafičku grupu s obzirom na dugogodišnju suradnju na zajedničkim grafičko-književnim projektima. 

- Posebno je zadovoljstvo što smo grafičku mapu predstavili i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. U prosincu smo predstavili knjigu Nesan Marina Marinova (Držića) autora Davora Mojaša, zbir od stotinjak kratkih proza, pjesama, citata, dramskih skica, rekonstrukcija i raznih drugih svjedočanja i autorskih prinosa.

- Za naše najmlađe i sve stripoljupce izdali smo strip u boji „Novela od Stanca“ autora Dubravka Kastrapelija. „Novela od Stanca“, najkraće djelo Marina Držića, pisano dvostruko rimovanim dvanaestercem u sedam prizora (316 stihova) i „stilski najčistije i možda najsavršenije djelo dubrovačkog komediografa“ (F.Čale) zaslužuje našu posebnu pažnju, ali i poseban napor da ga se približi što većem broju čitatelja svih uzrasta, a posebice mladih kako bismo već od tinejdžerskih godina odgajali i stvarali što brojniju publilku poznavatelja Držićevog djela. - objasnio je.

RADIONICE S DJECOM

Dodao je kako DMD "već tradicionalno održava višemjesečne edukativne radionice s djecom, i to likovne, glazbene, dramske i filmske."
- Ustanova posebnu pažnju posvećuje pedagoškoj djelatnosti i važnosti edukacije kroz iskustveno doživljajno učenje. Prvenstveni cilj radionica je da se u svrhu poticanja kreativnosti kod mladih ljudi te znatiželje i potrebe za stjecanjem novih znanja dočara život renesansnog Dubrovnika, a posebice da ih zainteresira za život i djelo najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića. Kroz besplatne radionice Doma Marina Držića u četiri godine prošlo je preko 500 učenika osnovnih i srednjih škola. - govori Matić.

ZNAČAJNA MEĐUNARODNA SURADNJA

Poseban aspekt u Domu su i međunarodne suradnje. DMD je tako dogovorio posudbu tri raritetna izdanja Držićevih djela iz čuvene milanske Biblioteca Nazionale Braidense koje su u srpnju predstavljene javnosti u Domu Marina Držića. Radi se o prvotiscima (editio principe), iz 1551. Godine, Tireni, drami u pet činova, pisanoj dvostruko rimovanim dvanaestercima (1690 stihova). Prvi je put objavljena 1551. u Veneciji: Tirena, komedija Marina Držića, prikazana u Dubrovniku godišta MDXLIII, u kojoj ulazi boj na način od moreške i tanac na način pastirski, u tiskari Andree Arrivabenea kao i PIESNI MARINA, | DARXICHIA VIEDNO | STAVGLIENE | SMNOSIM | DRVSIM LIEPIM | STVARMI | M. D. L I). Izišla je u Veneciji u tiskari Niccolòa Bascarinija, također 1551 godine. Treća knjiga također Tirena, komedija Marina Držića, tiskana je u venecijanskoj tiskari Marca Ginammija, iz 1630. godine.

- U 2016. godini Dom Marina Držića ostvario je značajnu suradnju s Midsummer Scene ljetnim festivalom koji je pokrenut 2014. godine, kao platforma za međunarodne umjetničke koncepte i suradnje. Midsummer Scene je projekt Grada Dubrovnika i TZ Grada Dubrovnika, a u produkciji i organizaciji Brilliant Events Dubrovnik i Honey-Tongued Theatre Productions London. Kroz glazbeno-scenski program 2016. Shakespeare meets Držić, dio ansambla Hamleta kostimiran u renesansne kostime čitao je i glumio ulomke iz Držićevog Dunda Maroja na engleskom jeziku te uz renesansnu glazbu ansambla Plazarius najavio veliku obljetnicu 450 godina smrti Marina Držića (1567.-2017.). U 2017. godini zajedničkom suradnjom Doma Marina Držića, Midsummer Scene festivala i kroz partnerstvo s Društvom prijatelja dubrovačke starine smo kroz prigodni program radnog naslova Držić meets Shakespeare čitali i glumiti ulomke iz Držićevog Dunda Maroja i Skupa na engleskom jeziku. - dodao je.

A U SIJEČNJU I VELJAČI...

Što se tiče 2018. godine, Matić je najavio događanja za siječanj i veljaču.

- U suradnji s Turističkom zajednicom Grada Dubrovnika a u izdavačkoj djelatnosti Doma Marina Držića upravo završavamo projekt prijevoda najpoznatijeg Držićevog djela „Dunda Maroja“ na engleski jezik, knjiga je u tisku, prevoditelja Filipa Krenusa i Luka Paljetka kao autora predgovora knjizi, a izdavanje ovog prijevoda uputilo bi strane posjetitelje na vrijednost djela našeg najvećeg komediografa. Prijevod je adaptiran kako bi hrvatski izvornik s engleskim jezikom bio potpuno usklađen te tako što više približio pitku izvornu živost Marina Držića čitatelju engleskog govornog područja. - rekao je Matić.

Za Noć muzeja koja je 26. siječnja, najavio je otvaranje samostalne izložbe umjetnika Duška Šibla.

Također, održat će se i predstavljanje knjige autorica Vesne Muhoberac i Mire Muhoberac "Ali spiš ali bdiš? : režije Držićevih tekstova u Domu Marina Držića : Anno domini 2015, 2016., 2017., 2018.", povodom obilježavanja 450. godina smrti i 510. godine rođenja.

Iza dubrovačkog HNS-a turbulentna je godina. Nakon što je stranka na državnoj razini koalirala s HDZ-om, iz gradske podružnice izašao je znatan broj članova, na čelu s dotadašnjim predsjednikom Androm Vlahušićem.  O načinima na koje je stranka konsolidirana, ali i planovima u novoj 2018. godini, više je za portal Dubrovnikpress.hr rekao novi predsjednik dubrovačkog HNS-a Miho Obradović.

- Mnogi su mislili da stranke više neće biti, mi smo i na izbornoj skupštini pokazali da HNS još uvijek postoji. Plan je nastaviti okupljati ljude, posebno mlade ljude, pune elana. I, pomalo vidjeti i nastaviti pregovore s dva nezavisna vijećnika, oko mogućnosti vraćanja jednog ili možda oba mandata kako bi HNS samostalno formirao svoj Klub. - rekao je Obradović.

- Na izbornoj skupštini je bilo preko 150 članova, pokazali smo da je HNS u Dubrovniku i dalje jak, a uostalom i birači su nam dali potporu na izborima, na račun čega smo osvojili tri mandata u Gradskom vijeću. Tako da je HNS stabiliziran i nastavljamo dalje. - dodao je Obradović.

Najavio je sjednicu Predsjedništva stranke.
- U 2018. bit će tu naše standardne akcije s kojima obilježavamo određene datume, ubrzo ide prvi sastanak Predsjedništva, gdje ćemo do kraja definirati plan djelovanja u 2018. i vidjeti najvažnije detalje. - izjavio je Obradović.

Nakon što je formirano Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, počela se provlačiti teza kako je oporba, uz čast pojedinim izuzecima, zapravo nepostojeća.

- Kad se donosio rebalans, samo sam ja bio protiv. Već sad, kad se donosio proračun za 2018., isti nije podržalo šest, sedam vijećnika. Isto kao što osam, devet vijećnika nije podržalo dodatak ugovora za zidine. Dakle, oporba se budi. HNS je šest mjeseci bio jedina oporba a sad vidimo da se budi SDP, Vido Bogdanović i Ljubo Nikolić, nezavisni vijećnici pomalo. Nadamo se da će to dovesti da HDZ počne raditi onako kako treba, a ne po svome. A mi ćemo za sve dobro glasati, nebitno tko je to predložio. Prvi nemam problem reći ako je nešto dobro da je dobro. Za bilo koji vrtić ili školu. Jedini cilj je boljitak naših građana. - zaključio je predsjednik dubrovačkog HNS-a Miho Obradović.

Grad Dubrovnik i ove godine organizirat će Festival turizma, radi se o bijenalnom događanju koje se održava, dakle, svako dvije godine u Gradu, a za što će biti potrebno izdvojiti pola milijuna kuna, isto kao što je to bio slučaj i 2016. godine kad se Festival prvi put održao.

Radi se o događanju koje je prvi put u Dubrovniku održano 2016. godine, a koje se u neparnim godinama održava u Reuil Malmaisonu. Sama spomen riječi "festival" tu imputira na događaj koji je okrenut građanima, nekakva događanja koja su tu da možda i zabave, no u kontekstu ovoga festivala tu se zapravo radi o kongresu. Odnosno, prezentacijama i panelima, strateškim promišljanjima. Bio je tu i 2016. godine natjecateljski dio priče uz koji je 17 gradova sudjelovalo s unaprijed prijavljenim projektima, a pobjednici su bili proglašeni na svečanoj večeri u Revelinu.

Na stranu koliko je potreban ili nepotreban Festival turizma, odnosno cijeli niz strateških promišljanja i raznoraznih valorizacija, čini se kako je pola milijuna kuna na nešto što je okrenuto samome sebi, a na građane utječe tek indirektno, odnosno temeljem donesenih zaključaka, nepotrebno potrošen novac.

Gradonačelnik Mato Franković predstavljajući proračun za 2018. godinu, rekao je kako će se Festival održati, kako će koštati 500 tisuća kuna, napomenuvši tek kako će biti okrenut ka kruzing turizmu, očito svojoj inspiraciji.

No, na upit portala Dubrovnikpress.hr, koji datira još od 30. studenoga, o tome kad će se Festival održati i koji je njegov cilj, ali i da navede specifikaciju troškova, gradonačelnik Franković do zaključenja ovog napisa nije odgovorio.

Tako da ostaje samo poznato kako će Grad Dubrovnik utrošiti pola milijuna kuna na strateška promišljanja o kruzing turizmu, rasprave koje su već redundantne i prekomjerne.

Utorak, 02 Siječanj 2018 13:25

Nove dubrovačke (ne)prilike

Godina je izmakla, a nadolazeća bi, čini se, mogla biti istovjetna, u onom smislu dubrovačkih političkih prilika i neprilika. Iz čistog razloga što vlast u Gradu Dubrovniku, kako se za sada doima, čvrsto drži HDZ, uz pomoć svojih koalicijskih partnera, DUSTRA-e i DDS-a.

Nije ta promjena za Dubrovnik došla 21. svibnja, na dan održavanja lokalnih izbora, odnosno 4. lipnja, nakon što je bio poznat pobjednik drugog kruga. Ne, dubrovačka politička sudbina zapečaćena je 7. travnja, onaj petak kad se Ustavni sud upregnuo u kampanju odlučivši da se Andro Vlahušić ne može kandidirati na lokalnim izborima, što je označilo kraj jednog razdoblja.

I, to je notorna činjenica. Ma koliko god drugoj, HDZ-ovoj strani, djelovala kao slijepa i nepouzdana, izbore je sadašnji gradonačelnik Mato Franković dobio za zelenim stolom. Treba tu spomenuti i sreću, makar u onom dijelu koji nije ispražnjen od smisla, jer recimo da je do nevolja u raju između HDZ-a i Mosta na državnoj razini došlo nešto ranije, Mostov prijedlog o zabrani izbornog kandidiranja na lokalne dužnosti osuđenim osobama ne bi prošao.

Ovako, pobjednik izbora znao se već u travnju. Ne znači sve to da Mato Franković ne bi pobijedio Andra Vlahušića u fair utakmici, ali do cilja ovako svakako mu je bilo lakše doći.

I, dok su travanjska događanja, barem za prošlu godinu, definirala sudbinu Andra Vlahušića koji je tako dobio zakon u svoju čast, što je s novim (ne)prilikama u Dubrovniku? Jasno je kako su pobjednici tu situacije DUSTRA i DDS, koji su dobili priliku sudjelovati u vlasti, što su i bili njihovi apetiti pred izbore. O tome koliko su apetiti zadovoljeni ipak će trebati proći još nešto vremena. Treba tu izdvojiti i povratak Vida Bogdanovića u dubrovačku politiku koji, onako, lijepo zna docirati na sjednicama Gradskog vijeća, ali i ulazak mlađih lica na političku scenu. Prije svega, Miha Obradovića, koji je preuzeo HNS i Jadrana Barača, koji odnedavno vodi dubrovački SDP. Njih čeka veliki posao, što posebno vrijedi za Barača, koji pod sobom ipak ima nešto gladnija usta i manje homogenu skupinu nego što je to slučaj s Obradovićem i HNS-ovcima.

No, što je s glavnim akterom trenutne dubrovačke političke scene? Odnosno, je li Mato Franković tihi poslušnik i glasnogovornik kronično jalove hadezeovske politike u Gradu Dubrovniku ili gradonačelnik, kako on to sam kaže, svih građana?

Franković se prvo uživo u ulogu hrvatskog boga Marsa na Ivanici, odbivši pružiti ruku zamjeniku gradonačelnika Trebinja, akomodavajući se pulsu građana, iako je dobar dio tih građana koji su pozdravili njegov potez, česti trebinjski gosti. No, kod drugih slučajeva Franković jest pokazao odlučnost i principijelnost. Druga stvar što se može govoriti o tome koliko su sami principi ispravni...
Pod svaku cijenu tako želi smanjiti broj kruzer gostiju u Gradu na četiri tisuće u jednom trenutku, što bi se moglo okarakterizirati i kao šeganje grane na kojoj sjedi čitav Grad. No, opet želi on, recimo, osloboditi Grad vašarskog dojma na Pilama s raznoraznim "bookerima" što je apsolutno za pozdraviti. Pak, oslobodio je Dubrovnik vašarskog dojma uz Zimski festival, iako adventi funkcioniraju upravo zbog takvog dojma u cijelom svijetu, što je poprilično umrtvilo i onako zimi mrtav Grad.

Drugim riječima, ono što vrijedi u jednom kontekstu, ne vrijedi u drugome, a to Franković sa svojom ekipom očito, ne zna prepoznati. Svakako mu treba spočitnuti zapošljavanja i namještene natječaje, posebno jer nije tako davno mahao s listom zaposlenih od strane bivše gradske uprave, prijeteći da će objaviti listu imena. Na sve to očito je zaboravio kad je samo u gradsku upravu u 2017. zaposlio 50 ljudi, bez pročelnika, ali i ne računajući gradske tvrtke.

Treba spomenuti i proračun za 2018. godinu težak 575, 2 milijuna kuna s kreditnim zaduženjem od 111,5 milijuna kuna, posebno jer zbog kreditnog zaduženja nije usvojen proračun Andra Vlahušića za 2017. godinu, a zbog čega je stao život u Gradu. Pak, u Frankovićevom proračunu, koje je i jako sličan onome Andra Vlahušića,u osnova je nadogradnja PŠ Montovjerna, kao i kupnja vile Čingrije, obnova vrtića Palčica... Teško se tu može govoriti o kapitalnim projektima, odnosno onima koji bitno mijenjaju živote građana. Istina, u proračunu je i 10 milijuna kuna za cestu u Solitudu, ali realizacija tog projekta ionako je na ponešto dužem štapu, odnosno realizacija projekta ne planira se u 2018. godini.

Nadalje, slučaj zidina i DPDS-a nešto je što će se negativno odraziti na Grad Dubrovnik, budući da je toj udruzi omogućio da i sljedećih petnaest godina upravlja prodajom ulaznica od zidina i uzme na svoj privatni račun stotine milijune kuna zarađenih na gradskoj imovini.

Ima Franković pravo na stav kako je dobro da udruga ubire plodove na gradskoj imovini, ali ono što po zakonu želuca ne bi smio je na neprimjeren "ad hoc" način, bez ikakvog osluškivanja pulsa javnosti, potpisivati dodatke postojećem ugovoru, umjesto da je taj ugovor osporio, a kako bi se on sporazumno raskinuo, što bi trebao biti svevišnji dubrovački cilj.

Sve to ujedno je obilježilo i dubrovačku političku godinu, što će, jasno, imati svoje reperkusije i na iduće razdoblje, a što će sadašnjoj garnituri za sve što su u minuloj godini napravili, odnosno nisu napravili, doći na naplatu na izborima za tri godine. Ipak, za nadati se da Dubrovnik uz koloplet svih navedenih udarenih temelja ove godine, ponajviše s mišlju na redukciju turizma, ne propušta svoj najvažniji vlak. Jer, ako se ukrcao u onaj krivi, tada će i svaka iduća stanica biti pogrešna.

Utorak, 02 Siječanj 2018 10:53

Godina zaokreta Vida Bogdanovića i HSS-a

Godina 2017. za Vida Bogdanovića označila je zaokret u političkoj karijeri. Naime, bivši dubrovački gradonačelnik ponovno se aktivirao, preuzeo dubrovački HSS, kandidirao se na gradonačelničkim izborima te na koncu osvojio jedan mandat u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika. Za portal Dubrovnikpress.hr rekao je više o budućim planovima HSS-a.

- Dolaskom Kreša Beljaka za predsjednika HSS-a puno stvari se promijenilo u stranci. Osim neizbježnih kadrovskih, ljudskih promjena, navješćuje se vrlo ozbiljan zaokret u političkoj platformi HSS-a. Očekujemo idućeg proljeća, a temeljem priprema iz 2017., da HSS napokon ponovo postane "radićevska" stranka, koja će djelovati na političkoj platformi Stjepana Radića. - rekao je Bogdanović.

- Na tom tragu pokušavamo se i u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji pripremiti za unutarstranačke izbore i razradu te političke platformu, odnosno pripremu za svakodnevne političke aktivnosti. - objasnio je.

- Sad počinju unutarstranački izbori po ograncima, u ožujku ćemo održati i Programsku skupštinu u Zagrebu. Radije bih je zvao skupštinom na kojoj će se donijeti platforma i utvrditi službena politika stranke, a ne program. Programi su nešto poput provedbenog dokumenta, a svakoj stranci treba biti bitan politički profil i vizija, a ne samo nabrajanje nekih projekata koji bi činili program. - precizirao je Bogdanović.

Nakon što je na Izbornoj skupštini stranke preuzeo predsjedničku dužnost, kazao je da je jedva okupio potrebno članstvo da istoj Skupštini nazoči.
- Stanje se nije značajno promijenilo. Vodstvo HSS-a je napokon stalo na kraj hiperprodukciji članstva. Po želji i volji pojedinih stranačkih dužnosnika upisivali su se članovi iz telefonskog imenika. Napokon se uvela obveza članarine i tko je ne plati, taj nije aktivni član. S tim se uvela svojevrsna kontrola stvarnog članstva. - dodao je Bogdanović.

Kazao je i koliko se teško, ili lako, njemu bilo naviknuti na svakodnevni politički život.
- Radije bih da sam u nekakvom drugom, trećem redu stranačke nomenklature i da na gradskoj razini pomažem samo iskustvom, a da ima više mladih, energičnih ljudi. U godinama sam kad bih se trebao povlačiti i pomoći onima koji će dalje vući i gurati. Nadam se da će sljedeća godina izbaciti takve pojedince pa ćemo vidjeti kako dalje. Sve u svemu, osoba sam koja nikad nije zadovoljna, uvijek mislim da se može bolje u svemu pa tako i u politici. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednik GO HSS-a Dubrovnik Vido Bogdanović.

Stranica 5 od 111

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
ciban3
konavle 250

zupa 250

zupanija 250