Župski vijećnici na današnjoj sjednici Općinskog vijeća donijeli su odluku o otpisu duga prema društvu Nautica Hotels & Resorts u iznosu od 3,98 milijuna kuna komunalnog doprinosa. Naime, radi se o društvu koje je trebalo obnoviti hotel Župa u Srebrenome, a koji su još 2005. godine kupili od tvrtke Coning Radimira Čačića.

Općina je svoja potraživanja pokušala naplatiti još 2008. godine, a Trgovački sud je nad društvom Nautica Hotels & Resorts pokrenuo stečajni postupak 2015. godine. Nakon zaključenja istoga, Društvo je izbrisano iz sudskog registra u svibnju, a Općina tako u stečajnom postupku nije uspjela doći na red za naplatu svojih neosporenih potraživanja. No, po pitanju ove točke bilo je zanimljivo na sjednici Općinskog vijeća, posebno između župskog Jedinstvenog upravnog odjela Juru Marića i vijećnika Antuna Bašića i Marija Previšića, oboje iz KLGB Antuna Bašića,

Još za vrijeme usvajanja dnevnog reda, vijećnik Antun Bašić predložio je da se donošenje točke odgodi budući da se za nju, kako on misli, treba duže i iscrpnije pripremiti. Motiviralo je to pročelnika župskog Jedinstvenog upravnog odjela Juru Marića a u uvodnom obrazloženju ove točke kaže kako se ona dnevnom redu nalazi samo zbog iznosa.

- Po pravilniku iznos do milijun kuna ide redovnim postupkom, radom Jedinstvenog UO, bez obzira o čemu se radi prema zakonima RH i načinima funkcioniranja jedinica lokalne i regionalne samouprave. S obzirom na to da se ovdje radi o iznosu koji je veći od milijun kuna, točka ide na Vijeće gdje se predlaže zašto i kako. Zanimljiv naslov, zanimljivo sve, ali postupak je isti. Vi kao uvaženi vijećnici, koji ste izabrani od strane stanovnika koje ovdje i predstavljate, vjerujem da razumijete način funkcioniranja, koji se bazira na zakonima. Ako nekome nije jasno što i kako funkcionira, od 7 do 3 sati, a ako mora i duže, možete se informirati o onome što vas zanima u zgradi Općine. Popis potraživanja se radi sad jer je 8. svibnja 2017. godine doneseno pravomoćno rješenje kojim je završen stečajni postupak, i sukladno Zakonu mora doći do otpisa potraživanja. Ovo je prva sjednica na kojoj smo imali pripremljen materijal za donošenje ovakve Odluke - poručio je Marić vijećnicima KLGB Antun Bašić.

Bašić je kazao kako nije sporno to što tvrtka ne postoji, nego koraci koji su prije učinjeni, rekao je, "dok je tvrtka postojala".

- Nije sporno da nas je tvrtka izigrala, zato i imamo ovaj problem, ali riječ je o velikom iznosu. - dodao je Bašić, dok mu je Marić ponovo odgovorio kako je funkcioniranje zasnovano na zakonu, poručivši mu da se ne naljuti na te riječi.

- Odvojimo postupke, točka je zakonski slijed koji smo dužni napraviti, sve ostalo što je bilo ili što je sretna ili nesretna okolnost nije dio točke, postoje institucije koje se s tim bave. Ova točka se odnosi na zakonski slijed postupanja. - istaknuo je Marić.

Njemu je Marijo Previšić kazao da se njemu i kolegi Bašiću ne implicira ono što nisu rekli.

- Mi samo želimo pojašnjenje ovoga zašto je do toga došlo, ne impliciramo postupke. Niti smo, kako kažu stari ljudi, završili škole, da to komentiramo. Ali, vi ovdje dođete i nama u izlaganju govorite kako zakon moramo znati. Ovdje smo da raspravljamo, tko radi taj i griješi, ako mislite da možemo ovaj postupak proučiti detaljno da ne pogriješimo, onda se ispričavamo. Ali, mislim da niste tu da nama govorite kako pogrešno tumačimo zakon. Nemojte govoriti ono što mi ne radimo. - dodao je Previšić.

Marić je opet kazao da se vijećnici od 7 do 3 mogu informirati po pitanju funkcioniranja, ali i oko ove tematike kazao da se prvenstveno i država, a ne samo Općina nije namirila, već da su prednost imali radnici tvrtke.

Inače, što se tiče hotela Župa, on je sad u vlasništvu zagrebačke tvrtke “Leinert", koja ga je kupila na drugoj javnoj dražbi u ovršnom postupku na Općinskom sudu u Dubrovniku, a u tijeku je ishođenje građevinske dozvole za njegovu obnovu.

Nakon što je danas bila u posjetu Lastovu, Mljetu i Šipanu, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović sudjelovala je na programu obilježavanja 450. obljetnice smrti Marina Držića, 230. obljetnice smrti Ruđera Boškovića i 500. obljetnice smrti Nikole Božidarevića, kao i obilježavanju 90. obljetnice od osnivanja Gimnazije Dubrovnik. Radi se o programu koji je održan u Kneževome dvoru.

Tom prilikom, gimnazijalci su izveli dramsku točku, a Grabar Kitarović obišla je izložbu o Nikoli Božidareviću, koja je otvorena u rujnu. Ovom programu, između ostalih, nazočili su i Dubrovački trombunjeri te vaterpolisti Juga.

Zatim, predsjednica Grabar Kitarović prođirala je u pratnji gradonačelnika Mata Frankovića i župana Nikole Dobroslavića Stradunom te naposljetku posjetila i ljekarnu Male braće. Tom prilikom provincijalni vikar samostana Male braće fra Stipe Nosić kazao je više o ljekarni. Nosić je i autor knjige "Ljekarna Male braće" te joj je kroz šalu kazao kako je može dobiti po promotivnoj cijeni.

Sve ove aktivnosti održane su uz otvaranje Ureda predsjednice pri Županiji dubrovačko-neretvanskoj, koji će se tako u Ranjini nalaziti do nedjelje.

V.S.

Sudac John Y. Gotanda vodit će arbitražni postupak protiv Republike Hrvatske zbog projekta golfa na Srđu. Naime, Razvoj Golf d.o.o i Elitech predali su 6. rujna Međunarodnom sudu za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) sa sjedištem u Washingtonu zahtjev za pokretanje arbitražnog postupka protiv Republike Hrvatske. Vrijednost tužbe procijenjuje se na 500 milijuna eura. U projekt je dosad uloženo oko 130 milijuna eura.

Sudac Gotanda inače je predsjednik Hawaii Pacific Universitya te ga se smatra jednim od vodećih svjetskih autoriteta u povredi međunarodnog prava.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdalo je 12. listopada 2015. godine lokacijsku dozvolu za projekt golfa na Srđu podnositelju zahtjeva tvrtki Razvoj Golf u vrijeme kada je Vlada bila tehnička.

Dozvola je postala izvršna 23. listopada, a uključivala je izgradnju sportsko-rekreacijskog centra s golf igralištem (18+9 rupa), izgradnju vodoopskrbnog sustava (cjevovod i objekti) te rekonstrukciju javne prometnice od Jadranske magistrale (D8) do Bosanke.

Kako stoji u lokacijskoj dozvoli, tvrtka Razvoj Golf zahtjev je podnijela 31. srpnja 2015. godine, a između ostalog je utvrđeno kako se planirani zahvat provodi u skladu sa županijskim prostornim planom, PPU-om i GUP-om Grada Dubrovnika, kao i UPU-om Sportsko-rekreacijskog centra s golf igralištem i turističkim zonama Bosanka sjever i Bosanka jug.

No, na Upravnom sudu u Splitu u veljači ove godine poništena je lokacijska dozvola za projekt golfa na Srđu, nakon što je u rujnu prošle godine "srušena" Studija utjecaja na okoliš za taj projekt, a na tužbu koju su 2013. godine podnijele Zelena akcija, Udruženje hrvatskih arhitekata i građanska inicijativa Srđ je naš.

Iz tvrtke Razvoj golf odnosno investitori u projekt golfa na Srđu Maja Brinar i njezin suprug, izraelski ulagač Aaron Frenkel, već su najavljivali mogućnost tužbe zbog tog projekta poručujući da ni nakon deset godina i uloženih 130 milijuna eura ne mogu pokrenuti projekt golfa na Srđu.

Nova intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski za portal Dubrovnikpress.hr objasnila u kojem smislu će Igre zakoračiti u „inovativne kulturne prakse“, a konkretno odgovarajući na postavljena pitanja otkrila je dosta i o budućem programu DLJI.

Naime, na njezinu sugestiju ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek imenovala muzikologinju Karolinu Rugle za pomoćnicu intendantice iz oblasti „inovativne kulturne prakse“, a koja tako čini tim koji će dati pečat novom smjeru kojim će Festival pod njezinim vodstvom krenuti. Osim Rugle, kazališni redatelj Saša Božić imenovan je njezinim pomoćnikom za dramski program, a dirigent Tomislav Fačini za glazbeni program. No, kako pojam inovativnih kulturnih praksi na prvu može označiti više određenja, intendantica Dora Ruždjak Podolski, dakle, objasnila je o čemu se tu radi, odnosno u kojem kontekstu će Igre tako zakoračiti u inovativne kulturne prakse.

- Želimo uvesti praksu oblikovanja multidisciplinarnih programa, kako u dramskom, tako i glazbenom programu, te u umrežavanju oba programa u suvremenom izričaju, uz inovativne pristupe i korištenje novih medija i tehnologija. Također, želja nam je razvijati edukativne programe, u cilju intenzivnijeg uključivanja javnosti u umjetničke programe - kao što su razgovori, radionice, tematske tribine, okrugli stolovi, kreativne radionice za djecu i mlade, organiziranje "masterclasseva" za mlade umjetnike iz regije, Europe i svijeta, u suradnji sa Zakladom Kaboga. - objasnila je Ruždjak Podolski.

- Sve to pridonosi razvoju publike i uključivanju građana Grada u kreativne umjetničke i kulturne prakse. Stoga planiramo izvesti „Karneval životinja“, orkestralno djelo Saint-Saensa u suradnji s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom koji bi djeci i mladima približili medij klasične glazbe. Također, Jasna Held bi u sklopu DLJI-a nastupila pričajući priče iz okolice Dubrovnika i priče o povijesti festivala, a posebnost ovog programa bit će pričanje na lokacijama Grada koje na određen način korespondiraju s atmosferom ili motivima iz priča. Poseban dio programa činit će pričanje priča o samom suživotu Grada i Igara iz dječje perspektive te na taj način posebno senzibilizirati djecu za djelovanje i značenje festivala. Nadamo se surađivati i s nacionalnim projektom „Ruksak (pun) kulture“. - rekla je. - Posebna svrha ovog programa jest poticanje djece i mladih na razumijevanje i usvajanje umjetnosti i kulture u dislociranim i prometno slabije povezanim područjima Republike Hrvatske. Ovi programi bit će ostvareni na otvorenom prostoru, ulicama i trgovima grada Dubrovnika, omogućavajući umjetnicima da iz škola i vrtića izađu u javne prostore, a festivalu da zajedno s djecom i građanima Grada pokuša istražiti skrivene ambijentalne prostore Dubrovnika te istraži vlastitu novu ambijentalnost. - dodala je ona.

- U tom smislu koncipiran je i program „Pirne drame“ u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti, u kojem će studenti glume i dramaturgije pod palicom mladih, netom diplomiranih redatelja istražiti baštinu na suvremeni način, te pirne teme iz Nalješkovićevog i Držićevog opusa rekontekstualizirati u suvremenom ozračju, uključujući i građane u kreativni proces. - riječi su Ruždjak Podolski.

Donedavni intendant Mladen Tarbuk također je govorio o brojim ostvarenim suradnjama. Ruždjak Podolski je odgovorila smatra li da je upravo u tom segmentu ostvarenih suradnji kroz koprodukcije i budućnost Igara.
- Koprodukcije bi trebale biti nezaobilazan model jer na taj način program Igara živi i dalje, tijekom kazališne sezone u Hrvatskoj i regiji, te na taj način postaje dostupniji široj publici. „Michelangela Buonarottija“ Miroslava Krleže, kojeg ćemo prikazati ovo ljeto, radimo u koprodukciji s HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. - otkrila je.

Tu je uvijek i nezaobilazno pitanje je li suradnja s drugim institucijama može značiti i trend smanjenja vlastitih DLJI produkcija.
- Produkcije DLJI s festivalskim dramskim ansamblom posebnost su koju želimo ne samo njegovati i čuvati, već ju isticati kao kulturno dobro i model kojim se treba dičiti. Sljedećeg ljeta na programu će se naći predstava radnog naslova „Pod balkonima“, sačinjena prema prozi Ranka Marinkovića iz mediteranskog kruga, u adaptaciji Vedrane Klepice te redatelja Darija Harjačeka. - istaknula je Ruždjak Podolski.

Jasno, sve to znači kako će biti i više eksperimentalnih programa u budućim sezonama DLJI.
- Moramo biti konkurentni suvremenim trendovima. Ali ne na uštrb kvalitetnog i ekskluzivnog željeznog programa kakav se u Dubrovniku njeguje gotovo 70 godina. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski.

Oslobađanjem juga Hrvatske stekli su se svi uvjeti za nastavak života na ovom području, preduvjeti za razvijanje turizma kao glavne gospodarske grane i sve ono što sad imamo na području Grada baštinimo zahvaljujući onima koji su bili spremni dati svoje živote, rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen dvodnevni program, kojim će u subotu i nedjelju Dubrovnik obilježiti 25. obljetnicu vojno redarstvenih operacija oslobađanja juga Hrvatske.

- Želimo na najvećem mogućem nivou obilježiti ovaj događaj prisjećajući se svih koji su dali živote, ali i svima onima koji su boravili u našem Gradu doprinijeli oslobađanju krajnjeg juga Hrvatske. Vrijeme će nam biti lijepo, pozivam građane da nam se pridruže uz ovu manifestaciju. - rekao je Franković.

Više o programu kazao je zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general-pukovnik Mate Ostović. Program počinje u subotu, ispred crkve svetog Vlaha kad će se u 20.30 sati održati koncert Orkestra OS RH i Klape „Sv. Juraj“.

- Središnji dio svečane proslave odvijat će se u nedjelju. Započet će u 8 sati s budnicom koja će se kretati od zgrade Policijske uprave dubrovačko-neretvanske do Katedrale u Gradu. Istodobno s polaskom budnice ispred zgrade PU DNŽ, Dubrovački trombunjeri će izvesti počasne plotune u gradskoj luci. Program se nastavlja polaganjem vijenaca na Boninovu za sve poginule branitelje u Domovinskom ratu. U 10 sati počinje misa u Katedrali, koju će predvoditi dubrovački biskup Mate Uzinić s vojnim biskupom Jurom Bogdanom. U 11.25 kreće svečani mimohod iz Grada prema luci Gruž gdje će biti središnja svečanost, koja će početi u 12.55 sati. U mimohodu će biti braniteljski postroj, postroj zastava svih postrojbi koje su sudjelovale u operacijama oslobađanja juga Hrvatske, postroj kopnenih snaga, ratne mornarice i ratnog zrakoplovstva, kao i predstavnici MUP-a. Ukupno će biti 700 pripadnika svih oružanih snaga. - rekao je Ostović.

- Svečanost će početi uplovljavanjem raketne topovnjače HRM-a i onda ide ceremonija podizanja hrvatskog državnog stijega, odavanje počasti minutom šutnje za sve poginule branitelje, čitanjem povjesnice o događanjima u vrijeme prije 25 godina. A cijela manifestacija završit će s programom Krila Oluje, a kad sve završi upriličit ćemo i ručak s građanima. - objasnio je Ostović.

Rekao je i kako će u subotu i nedjelju od 8 do 18 sati u luci Gruž biti izložen taktičko-tehnički zbor gdje će se moći razgledati naoružanje i vojna oprema Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Nisam ništa radio, to je pitanje za stručne službe Grada Dubrovnika, jesu li oni radili sukladno zakonu ili nisu, riječi su kojima je nekadašnji dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić prokomentirao postupak kojega je protiv njega pokrenulo Povjerenstvo za sukob interesa jer mu je isplaćeno nepripadajućih 6.800 kuna tijekom 2014. i 2015. godine.

Predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković kazala je kako se možda postupak proširi i na razdoblje do 2011. godine nadalje, ali i kako je riječ o sistemskoj pogrešci i ustaljenoj praksi jer u jedinicama lokalne samouprave krivo tumače zakon i izjednačavaju prava javnih službenika i dužnosnika koji ne bi trebali imati pravo na primjerice dodatke za djecu, regres, božićnicu i sl.

- Ako su stručne službe Grada radile sukladno zakonu, onda je Povjerenstvo donijelo krivu odluku. A ako su radili ispravno, netko se bavi politikom. Treba provjeriti s Ministarstvom uprave, zamolio sam ljude iz Grada Dubrovnika da provjere o čemu se rade. Jer nitko živ nije znao da to netko istražuje, niti je itko pitao Grad. Ako sam dobio nešto što nisam trebao, ti novci će se vratiti. U svakom slučaju nije moja greška nego sistemska. Samo eto nitko sistemski nije važan osim mene. Što ćeš, za dobrim konjem prašina se diže. Pa kad je sistemska greška, onda je opet očito to neki "lex Vlahušić". - rekao je Andro Vlahušić.

Na pitanje je li zna koje su tu moguće konzekvence koje može snositi, osim eventualnog vraćanja tog novca, odgovorio je:

- Ne znam, pojma nemam. Nisam dobio niti rješenje niti ništa. Provjerit ćemo. Meni nijedan novac kojega sam dobio ne treba. Moja plaća je bila na početku 23 tisuće kuna, na kraju je pala na 16, 17 tisuća. Ne znam što je u tim primanjima bilo sporno. - objasnio je.

- Meni je svejedno. U nijednom slučaju nisam nelegalno radio, a pogotovo ništa loše za Grad Dubrovnik. I kao ravnatelj OB Dubrovnik što se vidi iz tadašnjeg rada bolnice, a i kao gradonačelnik što se vidi po rezultatima, evo po prvi puta ostvareno je četirimilijunto noćenje. Grad živi od naše glavne gospodarske djelatnosti - turizma, a ja sam bio glavni promotor svih dobrih ljudi i u hotelijerstvu i u privatnom smještaju. Od toga Grad živi. Grad ne živi od toga jer je netko na političkoj razini u sukobu interesa. A ova ekipa na vlasti uzima kruh svakome od nas iz Dubrovnika. Svakome! - zaključio je Andro Vlahušić.

Povodom 450. obljetnice smrti Marina Držića, predstavljanje knjige "Pjesni ljuvene - Ljubavne pjesme Marina Držića" održano je u Domu Marina Držića. Naime, radi se tu o prepjevu Držićevih pjesama na suvremeni hrvatski jezik od strane akademika Luka Paljetka. Upravo je Paljetak pjesme večeras i čitao, a više o knjizi kazali su ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić te dr.sc. Katja Bakija i dr.sc. Leo Rafolt.

Predstavljanje knjige pobudilo je ogroman interes Dubrovčana koji su u potpunosti ispunili Dom, a ravnatelj Matić je kroz šalu kazao "gdje čeljad nije bijesni, kuća nije tijesna".

- Luko Paljetak i ja smo lani u kolovozu razgovarali o ovom projektu i ponudio mi je suradnju da napokon netko napravi, priredi i prevede od početka do kraja ove pjesme te ih prepjeva na suvremeni hrvatski jezik. To sam apsolutno s oduševljenjem prihvatio. - kazao je Matić o ovome projektu u izdavačkoj djelatnosti DMD-a.

Objasnio je zašto je ovaj prijevod bio potreban.

- Današnji mladi naraštaji, a i onaj srednji u Dubrovniku ne razumije Držićev jezik i ne može s lakoćom čitati njegova djela, ne shvaća značenje mnogih njegovih riječi i izraza . Nije to samo slučaj s Držićem, tako je i s mnogim piscima njegovog vremena pa i onima poslije sve do Vojnovića koji nam je naizgled razumljiviji, ali ustvari niti njega više se ne razumije u mjeri kao prije. Dubrovački jezik se zaboravlja i to je razlog zašto smo išli u ovo izdanje. - rekao je Matić.

Leo Rafolt, kojega je Matić predstavio držićologom, rekao je kako je prepjev uvijek nešto više od prijevoda, dodajući "kako se u prepjevu nalazi talog iskustva nekad zanimljiviji od originala". Rekao je kako su Držićeve pjesme jedan kanonski ideal, u koje je teško ući na filološki način, a kamoli ih približiti suvremenom čitatelju te je stoga i napomenuo zašto je ovaj Paljetkov prepjev značajan.

Bakija je rekla da "misli Vidre i danas imaju privlačnu snagu i navode nas da propitkujemo temeljne egzistencijalne odnose".

- Pri kraju godine uz koju se obilježava 450 godina od smrti Držića, predstavljena nam je posebna knjiga koja na neki način spaja stoljeća dubrovačke kulturne baštine, povezuje tradiciju i suvremenost u susretu dvojice velikih Dubrovčana. U susretu pjesnika koji su se razumjeli i prepoznali iako ih dijeli gotovo pola tisućljeća. Paljetak nam je Držića osuvremenio, približivši se Držiću onako kako se samo pjesniku može približiti pjesniku i kako samo pjesnik pjesnika može razumjeti. Pravi je ovo dragi kamen u bogatom mozaiku aktivnosti DMD-a u ovoj obljetničkoj godini. - istaknula je Bakija.

Vrijedi i pročitati što je Paljetak u predgovoru knjige zapisao o ovom projektu, odnosno zašto se uhvatio ovoga posla.

"Učinio sam sve to vjerujući da i Držića, čiji jedinstveni opus pripada ključnim klasičnim djelima stare hrvatske književnosti, “valja preoteti literarnoj i filološkoj arheologiji i vratiti ih živoj matici književnosti”, dajući na taj način poticaj učenju i razumijevanju Držića, jer tako učimo razumijevati i Šiška i Džoru i Nalješkovića i Vetranovića..., literarnoj i filološkoj arheologiji ostavljajući razloge za još gorljiviji rad i povećanje broja korisnika njenih dosadašnjih i novih postignuća. Zar Pomet ne kaže: “Nut što je lijepo sve umjet!” Na Pometovo pitanje: “Gdje si, Dundo Maroje?”, bilo bi sramotno odgovoriti : Ne znamo." - stoji u uvodu Paljetka.

V.Salvia

Drago mi je biti u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, posjetit ćemo i općine, razgovarati s gospodarstvenicima, ribarima, poljoprivrednicima kako bi se pobliže upoznali s problematikom Dubrovačko-neretvanske županije, rekla je u obraćanju novinarima predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je danas otvorila svoj Ured u Županiji dubrovačko-neretvanskoj.

Iza nje već je niz sastanaka. Sastala se tako s gradonačelnicima, načelnicima i predstavnicima Dubrovačko-neretvanske županije, kao i s dubrovačkim biskupom Matom Uzinićem te rektorom Sveučilišta prof.dr.sc. Nikšom Burumom te predstavnicima udruga hrvatskih branitelja
Inače, ponovila je jutrošnji gaf sa same svečanosti otvaranja Ureda, kad je Pelješki most preimenovala u "Pelješački", i to dva puta. Ovaj treći put potvrda je i dokaz je kako se tu isključivo radi o neznanju.

- Mogu reći da je jedan od najvećih problema juga Hrvatske u prometnoj povezanosti, odnosno nepovezanosti i izoliranosti ovoga kraja. U tom smislu neophodno je izgraditi i Pelješački most. Ne samo u svrhu prometnog povezivanja nego i u svrhu revitalizacije cijelog područja poluotoka Pelješca. Cilj je i izgraditi brzu cestu prema Zračnoj luci, ali i trasu nove autoceste kako bi se Dubrovnik izvukao iz prometne izolacije. - rekla je Grabar Kitarović.

- Ima i druge problematike, oko brodskih linija, vodoopskrbe otoka, pitanja državne imovine, ali ima i lijepih projekata koje planiraju Županija i Grad Dubrovnik u cilju razvoja ovoga kraja tijekom cijele godine, a ne samo tijekom turističke sezone. Znači to naglasak na naglasak na poljoprivredu, vinarstvo, ribarstvo i slično, kao i potpora i razvoj Luke Ploču te koridora 5C u svrhu povezivanja s unutrašnjosti. I, u svakom slučaju povećanje učinkovitosti državne administracije i sudstva te poticanje rada naših poduzetnika. - zaključila je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, čiji će Ured u Dubrovniku biti otvoren do nedjelje.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović preselila je svoj Ured iz Zagreba u Dubrovnik, odnosno u Županiju dubrovačko-neretvansku. Tom prigodom ispred palače Ranjina, gdje će se njezin ured nalaziti do nedjelje, održana je i prigodna svečanost, na kojoj su između ostalih sudjelovali i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić te dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Predsjednica Grabar Kitarović rekla je kako joj je drago da je Ured preseljen u Dubrovnik i Županiju.

- Grad Dubrovnik uvijek je imalo posebno, političko, kulturno i gospodarsko značenje za Hrvatsku i hrvatski narod. Sjetimo se brojnih imena koji su potekli iz Dubrovnika i obilježili kulturu, književnost i znanost. Dubrovnik je stoljećima bio jedinstven prostor demokracije, kulture, duhovnosti, diplomatske umješnosti i gospodarskog razvitka. Divimo se tim postignućima Dubrovačke Republike te vidimo da je Dubrovnik bio ispred svoga vremena, a zato je i grb Grada Dubrovnika u kruni hrvatskog grba kao memento te izvanredne povijesne uloge. - rekla je Grabar Kitarović, napomenuvši kako su "izvanrednu domoljubnu ulogu Dubrovčani posvjedočili u Domovinskom ratu".

Pojasnila je kako je DNŽ uhvatila priključak na predratne turističke rezultate.

- Vidimo kako Dubrovnik postaje jedno od svjetskih turističkih središta. Danas nema onoga tko ne želi doći u Dubrovnik, ali to i pred vas, pred cijelu županiju i Hrvatsku postavlja posebne izazove, one infrastrukturne, kako bi se moglo odgovoriti na porast broja turista. Zato je modernizacija Zračne luke od iznimne važnosti. Svakako treba Dubrovnik čvršće povezati sa Zagrebom i drugim gradovima. Dolazim povremeno u Dubrovnik, nije to samo u ljetno doba i znam koji su problemi s kojima se susreću Dubrovčani jer sam i sama po noći putovala automobilom iz Splita jer avion nije mogao sletjeti u Dubrovnik. - kazala je Grabar Kitarović.

Tada je došlo i do gafa predsjednice. Naime, Pelješki most je nazvala "Pelješačkim", i to dva puta, pa je teško za pretpostaviti kako se tu radi tek o lapsusu.

- Problem je uzak kopneni pojas županije, prekid državnog teritorija, kojega treba premostiti Pelješačkim mostom, koji je neophodan. Pelješački most neće samo povezati državni teritorij i približiti Dubrovnik ostatku zemlje, povezat će on i teritorij EU, ali bit će i značajan razvojni projekt za Pelješac. - dodala je, zaključivši kako je turizam propulzivna, ali i osjetljiva djelatnost, ističući kako bi više voljela da se ulaze u druge grane poput "razvitka male brodogradnje, vinarstva ili ribarstva".

Župan Nikola Dobroslavić predsjednicu je pozdravio, kazavši kako su u Županiji počašćeni njezinim dolaskom, istaknuvši kako vjeruje da će njen posjet pomoći da se riješe problemi koji postoje u DNŽ.

Gradonačelnik Mato Franković objasnio je "kako je ovaj tisućljetni Grad pet stoljeća bio država koja je u mnogo čemu bila ispred svog vremena i uz bok najbogatijima".

- Dubrovnik je četiri stoljeća prije Amerike ukinuo ropstvo, a bio je i drugi po bogatstvu po glavi stanovništva na svijetu, odmah iza Venecije. Bio je središte trgovine, diplomacije, kulture i znanosti. Mali je Dubrovnik dao brojne velikane i domoljube, ljude kojima je grad bio iznad svega, nikad pojedinac. U ovom Gradu boravio je i padre Petar Perica, isusovac i autor poznatih pjesama, koji je na današnji dan prije 73 godine smaknut bez suđenja od strane partizanskih postrojbi na Daksi. Ovaj Grad je i jedan od simbola obrane, stoički se Grad borio i odolio napadima na tisuće neprijateljskih vojnika. Mnogi su izgubili domove, stradala ja baština, ali Grad se izdignuo iz pepela i ponovo sjaji. - riječi su Mata Frankovića.

- Danas, unatoč brojnim turističkim uspjesima koje bilježimo moramo iskazati nezadovoljstvo jer smo cestovno izolirani, a tu je i maćehinski odnos Croatia Airlinesa pa smo i zračno izolirani. Ovo je možda i jedini Grad u kojem pošta putuje 14 dana s jednog kraja Grada u drugi te se i uz ovo vidi nemaran odnos prema našem Gradu. Tu našim mukama nažalost nije kraj. Najbolji pogled na povijesnu jezgru je s brda Srđ, simbola obrane, gdje se najbrže dolazi žičarom, čiji vlasnici od 2011. godine ne plaćaju koncesijsku naknadu. Milijuni kuna kojima smo mogli sagraditi vrtiće i škole nam nisu plaćeni, a nadležni kao da na to nezainteresirano gledaju. - rekao je Franković.

Inače, na njegove riječi se osvrnula i Grabar Kitarović, naglašavajući kako će nakon ovog posjeta dobiti cjelovitiju sliku stanja u Županiji te kako će razgovarati s Vladom i ministarstvima koji su odgovorni za ova pitanja.

Predsjednica je na jugu Hrvatske do nedjelje, a uz posjet susret će se s brojnim gradonačelnicima i načelnicima s juga Hrvatske, ali će i nazočiti raznim manifestacijama, među kojima valja izdvojiti svečanost obilježavanja 25. obljetnice deblokade Dubrovnika i oslobađanja juga Hrvatske.

Dolazi nam predsjednica. Parafrazirajući Zabranjeno pušenje koje pjeva o Šekiju, može se reći i kako u ovom slučaju „metalik golf staje kad išće raja“, jer eto Kolinda Grabar Kitarović je „gospodar, gospodar noćnog saobraćaja“. Kolinda neće doći u golfu, nije ona niti maher taksist, ali jedna druga je vrsta Boga i batine pa i poanta o „saobraćaju“ koji staje zbog Šekija, tj. Kolinde G.K. nekako je postojeća. Što god netko mislio o samoj instituciji predsjednice, u pravilu njezin posjet ne bi trebao biti mala stvar. Trebao bi značiti da su ga Dubrovčani nečim zaslužili. Značilo bi to u svim slučajevima osim ovoga, kad je njezin posjet doslovno bez ikakvog povoda, već samo, ruku na srce, u kontekstu nekakve, nazovimo je, pred-predizborne kampanje.

Recimo, da je za dolazak našla povod u otvaranju nekakvog pogona ili potpisivanju ugovora, pa i obilježavanja Dana Grada, sve bi to imalo svoj smisao. No, otvaranje Ureda predsjednice pri Županiji dubrovačko-neretvanskoj, događaj je koji nema nikakvu svrhu, kao što svrhu nemaju niti njezini posjeti drugim županijama. Događaji su to bez događaja, kojima je praznina, lišena ičega smislenog, sama po sebi svrha.

Dva su osnovna problema ovoga posjeta. Prvi je taj što Kolinda G.K., zapravo, Ureda skoro neće niti vidjeti. Održat će ona bezbroj sastanaka s predstavnicima vlasti lokalnih samouprava, sastat će se i s biskupom Matom Uzinićem, dvadesetak minuta, rektorom Sveučilišta Nikšom Burumom, dvadesetak minuta, dubrovačkim braniteljima, posjetit će vrtić u Župi dubrovačkoj, Čilipe i Prevlaku... I, to sve prvoga dana, dok će sat vremena odvojiti i za susret s građanima. Nisu joj puno drugačiji niti drugi dani. Pa će se tako upriličiti posjeta Stonu i tamošnjim školjkarima, Orebiću, Korčuli, Lastovu, Mljetu, Šipanu, Neretvi... Stići će sudjelovati i na obilježavanju obljetnice smrti Marina Držića, Nikole Božidarevića i Ruđera Boškovića, sudjelovat će na obilježavanju 90. obljetnice dubrovačke Gimnazije, skoknuti do ljekarne Male braće, ali i biti dijelom svečanosti obilježavanja 25. obljetnice deblokade Dubrovnika i oslobađanja juga Hrvatske.

Dakle, "Ureda" ona neće niti vidjeti već će se pogubiti po terenima, što je onako u srži redudantno. Pak, što ona može saznati obilazeći školjkare? Što može novo uvidjeti na sastanku s načelnicima i gradonačelnicima? Okvirno, ništa puno, a apsolutno ništa da bi riješila njihove probleme. Zato i njen posjet nije ništa drugo nego obična putešestvija koja se može svesti pod kodno ime - cirkus Kolinde G.K. Cirkus koji sad tako dolazi u Dubrovnik.

Druga stvar, bole li je barem dlanovi od silnog udaranja po stolu? "Spremna sam ući u Vladu i lupiti, ako treba, šakom po stolu, ući u svako ministarstvo, i otvarati sve važne teme...", rekla je još 2014. Kolinda G.K., pa baš se ne čini da su joj dlanovi užareni. Bilo je tu prepucavanja sa Zoranom Milanovićem, više onako na osobnoj razini, ali i umiljavanja s Tomislavom Karamarkom te odnosa toplo-hladno s Andrejem Plenkovićem, kojemu predsjednica, dojam je, očigledno ide na živce. Ali, da je nešto poduzela po određenim pitanjima, uistinu se bavila važnim stvarima, i nije. Ako se ne računaju nekontrolirani ispadi, poput galame nakon koje je ministar Krstičević dao ostavku pa je povukao. A i s galamom se ionako ne oštre činjenice nego se samo podgrijava nemoć.

Ionako po zakonitostima svoje funkcije dlanove i ne može zagrijati, pa joj preostaje valjda jedino posjećivati županije, glumiti da radi bitne poslove. Nešto se jako, jako brzo mora promijeniti po samom načinu provedbe predsjedničkih izbora, možda bi čak kao u nekim normalnijim državama trebalo uvesti da "šefa" države bira Sabor. Jest da to daje nenadoknadivu prednost opciju koja u Saboru ima većinu, ali zar je bitno? Ionako se radi o protokolarnoj i u suštini nebitnoj funkciji, gdje je samo bitno imati osobu koja će Hrvatsku dostojanstveno predstavljati u svijetu, nešto poput ministra/ice vanjskih poslova, samo s još manjim ovlastima ili raspisati izbore.

Sve je to Kolinda G.K. očito na vrijeme shvatila pa zato mandat i troši posjećujući ljekarne ili sudjelujući na vojnim mimohodima. I, neka je shvatila. Samo šteta što sve to radi na grbači građana.

Stranica 6 od 99

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
ciban3
konavle 250

zupa 250

zupanija 250