Dodjela nagrade Orlando za najuspješnija ostvarenja u dramskom i glazbenom dijelu Dubrovačkih ljetnih igara obično prođe u nekakvom mirnom, svečarskom duhu nezamjeranja te takva zapravo malo kad izazove neku veliku pozornost javnosti. Ove godine Orlando za najbolju dramsku izvedbu pošao je u ruke glumice Nataše Kopeč, a za najbolju glazbenu izvedbu nagrađen je ruski pijanist Daniil Trifonov. Upravo je izbor Trifonova uz ovogodišnju dodjelu nagrade eto povukao i neke kontroverze.

Naime, članici ocjenjivačkog suda nagrade Orlando za glazbeni program Mariji Grazio zasmetale su, navodi ona u svojem Facebook statusu, izjave intendantice Igara Dore Ruždjak Podolski.

GRAZIO: INTENDANTICA JE NEGIRALA KREDIBILITET ŽIRIJA, A TIM I SVOJ KREDIBILITET

"Htjela bih se osvrnuti na jednu izjavu intendantice Igara koja je jučer sljedeće izjavila pred izravni prenos zatvaranja festivala. Izjavila je da nije zadovoljna odlukom žirija za glazbu za nagradu Orlando i da je tu nagradu trebalo dodijeliti mladom pianisti Ivanu Krpanu ili projektu Dubrovnik plovi u intonaciji." - napisala je Grazio, koja je dodala kako se tu radi o njezinom osobnom stavu, a ne stavu cijelog žirija kojega inače još čine predsjednik Goran Merčep te Sanja Dražić.

Napisala je Grazio kako je Trifonov "monstrum za klavirom", dodajući kako je njegov nastup "bio nešto najčudesnije što je uživo čula u svom životu".

"Ipak od svega je najgore, a nadam se da su to tv gledatelji zaključili, gospođa intendantica ovom svojom izjavom je negirala kredibilitet nas koji smo bili članovi žirija, a tim i svoj kredibilitet. Žao mi je da se drzla davat takve izjave, jer bazično mi nije mrska,intimno - ima nešto simpatično šašavo u njenom govoru i ponašanju." - napisala je Grazio u svojoj objavi na Facebooku.

RUŽDJAK PODOLSKI: PRAVO SVAKOG DA IZNOSI MIŠLJENJE NA DRUŠTEVNIM MREŽAMA

Portal Dubrovnikpress.hr kontaktirao je i intendantica Doru Ruždjak Podolski. Na telefonski poziv ona se nije javljala, a u SMS poruci je napisala kako je u inozemstvu te kako je za "krucijalne i hitne teme na raspolaganju putem maila".

"A što se ovih komentara tiče, pravo je svakog da iznosi svoje mišljenje na društvenim mrežama i u medijima." - kratko je napisala intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski, koju komentar Grazio tako očito i ne dira previše.

Program Međunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto predstavljen je na konferenciji za novinare održanoj u Sponzi. Festival će se otvoriti sutrašnjim koncertom u Kneževome dvoru, a trajat će do 21 rujna. Održat će se ukupno 13 koncerata.

- Šestu godinu zaredom organiziramo ovaj festival. Ideja je bila ponuditi kvalitetna kulturna. glazbena događanja i u rujnu. Nakon svih ovih godina nešto smo naučili, vidimo i da nije lako održati Festival. Naš festival je niskobudžetni, a festival koji dolazi nakon Dubrovačkih ljetnih igara ima obavezu da bude kvalitetan. Mislim da smo mi vrlo kvalitetni, a što uspijevamo zahvaljujući umjetnicima s kojima surađujemo, a koji rado dolaze u naš Grad. - rekao je ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra Damir Milat.

Sam program je predstavio glazbeni direktor Festivala Christoph Campestrini. Festival će otvoriti Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem australskog dirigenta Nicholasa Miltona, svojedobno glavnog dirigenta DSO-a koji trenutno radi u Njemačkoj. Kao solist u ovoj glazbenoj večeri nastupit će Aleksey Semenenko, dobitnik brojnih nagrada, među kojima je i Orlando 2016. godine. Osim Miltona i samog glazbenog direktora festivala, Christopha Campestrinija, orkestrom će tijekom festivala ravnati i singapurski dirigent Darrell Ang, južnokorejski dirigent TaeJung Lee, zagrebački dirigent Tomislav Fačini i njemački dirigent Christoph Koenig.
Suradnja s Laus Akademijom ove će godine donijeti tri koncerta. Nadalje, 30. kolovoza nastupit će najbolji mladi violinisti, 5. rujna publiku očekuje koncert posvećen 145. godišnjici rođenja Sergeja Rahmanjinova i 100 godina smrti Claudea Debussya, a kojeg će izvoditi renomirani glazbenici Goran Končar, Vasily Shcherbarkov i David Grigorian.

U nastavku festivala nastupit će nagrađivana bugarska pijanistica Plamena Mangova, ali i tri ponajbolje i najtraženije hrvatske glazbenice u inozemstvu: pijanistica Martina Filjak, čelistica Monika Leskovar i klarinetistica Marija Pavlović. Svaka od njih održat će po jedan koncert s orkestrom, ali i jedan zajednički recital u sklopu programa Stradun Classic. Nezaobilazno je i gostovanje ruskog virtuoza Dmitryja Sinkovskog, ali i dubrovačkih glazbenika Marije Grazio, Aljoše Lečića i Dubravke Šeparović Mušović. Kako bi svi pronašli nešto za sebe, bit će tu i jazz koncerta, a po prvi put imat ćemo priliku čuti zanimljiv projekt etno jazz glazbe koju će izvesti sastav Bow vs Plectrum s dubrovačkom jazz pjevačicom Majom Grgić. Pravi „okršaj“ klasične i jazz glazbe održat će se 20. rujna kada će nastupiti Gudački kvartet DSO-a i Elvis Stanić Group. Cijeli program možete pročitati OVDJE.

Na konferenciji za novinare govorio je i dirigent Nicholas Milton, koji je kazao da je oduševljen što je ponovo u Dubrovniku.

- S DSO-om sam prvi put radio prije 18 godina. Zahvalan sam što me moj prijatelj Campestrini pozvao ovdje. Vidjeli smo se u Beču prije par mjeseci, nismo pričali o Beču, nego o ljubavi prema Dubrovniku. Oboje dijelimo ljubav prema Gradu. - kazao je uz osmijeh Milton.

Direktorica TZ Grada Dubrovnika Romana Vlašić kazala je kako je "TZ cilj produžiti sezonu".

- Iz tog razloga potičemo i ovakva događanja. DSO je jedan od onih naših prvih suradnika, svakako najkvalitetnijih po tom pitanju. Ovaj festival nije jedini na kojemu zajednički radimo. Želim festivalu puno uspjeha, novih glazbenih trenutaka, lijepu međunarodnu suradnju i drago mi je da stvaramo zajedno jednu novu tradiciju. - zaključila je Romana Vlašić.

Festival će se održati u organizaciji Dubrovačkog simfonijskog orkestra, u suradnji s Gradom Dubrovnikom, dubrovačkom TZ te uz podršku Ministarstva kulture RH i Hrvatske turističke zajednice.

Ne bih davala ocjene onoga što smo napravili. te ocjene su već debelo prisutne u duhovnom prostoru Grada, neka su različite i neka su podložne dijalogu. rekla je intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski na konferenciji za novinare koja je održana uz večerašnje zatvaranje 69. Dubrovačkih ljetnih igara.

- Ovdje sam došljakinja i uistinu nisam nailazila na poteškoće. Dapače, dobili smo otvoreni dijalog s Gradom Dubrovnikom i Županijom dubrovačko-neretvanskom, kao i Ministarstvom kulture. To je jako važno. Olakšavajuće je imati otvoreni dijalog i dobru komunikaciju, ali i dobiti konstruktivnu kritiku u smislu toga da se naše djelovanje učini još boljim. - kazala je Ruždjak Podolski.

- Sljedeće godine je 70 godina Igara. Nastavit ćemo se intenzivno baviti istraživanjem područja ambijentalnog teatra i njegovih mogućnosti s akcentom na razvoj publike i pokušajem dovođenja najsuvremenijih kazališnih produkcija, ali ne samo kazališnih nego i baleta te suvremenog plesa koji su uvijek bili sastavni dio Igara. - dodala je Ruždjak Podolski, istaknuvši da je bitno i apostrofirati "mitske trenutke ovoga Grada".

- Već možemo predstaviti dva događanja. To je gostovanje Državnog orkestra Donje Saske iz Hannovera pod ravnanjem maestra Ivana Repušića, kao i koncert Iva Pogorelića. - najavila je Ruždjak Podolski.

Ravnateljica DLJI Ivana Medo Bogdanović rekla je kako je izvedeno 86 predstava na 30 lokacija te kako je ugošćeno oko dvije tisuće umjetnika. Naglasila je kako je bilo 19 besplatno održanih programa. Proračun je iznosio 13,8 milijuna kuna, a od čega je, naglasila je Medo Bogdanović, "44 posto ostvareno zahvaljujući vlastitim prihodima".

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek pohvalila je umjetničko vodstvo Igara na čelu s Ruždjak Podolski znakovito poručivši "da smo se vratili na razinu profesionalizma koju očekujemo od najvećeg nacionalnog festivala".

Gradonačelnik Mato Franković je govorio o idućim Dubrovačkim ljetnim igrama.

- Grad može biti i otvoreniji prema svojim Ljetnim igrama. Trebamo omogućiti i neke prostore koji su sada postali nemogući za održavati predstave. Otvorit ćemo ih našoj publici. Pred nama su 70. DLJI. Kad smo otvorili 69. Igre odmah sam počeo razmišljati o tim 70., koje su velika obaveza Grada i Ministarstva kulture. Moraju biti na najvećoj mogućoj razini. Grad će osigurati maksimalna moguća sredstva kako bi doveli najveće svjetske umjetnike, kako bi imali Igre na ponos ne samo Grada Dubrovnika nego i cijele Republike Hrvatske. - objasnio je Franković.

Zamjenica župana Žaklina Marević rekla je DLJI šalju poruku i kako usmjeravati mlade generacije, zaključivši da će DNŽ i dalje kao i do sada sudjelovati u njihovom radu.

U jednom od svojih medijskih istupa, a koji redovito nazoče podobni novinari, dok se oni koji se smatraju nepodobnima ne pozivaju, ravnatelj dubrovačke bolnice dr. Marijo Bekić jučer je eto kazao kako bolnica ima odličan standard, što eto ide sve do razine da dolaze i inspekcije NATO saveza koji su zadovoljni viđenim.

Govorio je Bekić o tome kroz prizmu liječenja turista, gdje eto OB Dubrovnik nema ravne u cijeloj državi, a rekao je Bekić, "standard je to koji nemaju niti neke zapadne zemlje".

Nijedan uspjeh se ne treba omalovažavati, lijepo je da se u OB Dubrovnik liječe stranci i to, njih, kako je Bekić rekao oko pet tisuća godišnje, ali nije li malo pretjerano hvaliti se oko liječenja turista, dok zdravstvo kroz kontekst liječenja domaćih ljudi doslovno puca od bolesti?

Kako su to prenijeli odabrani mediji, oni koji ne bi postvaljali nezgodna pitanja na „pressici“, rečeno je na toj konferenciji za novinare da su strancima "na raspolaganju 24 sata dva kirurga, otorinolaringologa, dva anesteziologa, neurokirurga, interventnog kardiologa, dva dežurna internista, radiologa..."

A eto, kad hrvatski državljanin mora u bolnicu ono s čim se suočava daleko je od idile koju Bekić spominje kroz dimenziju zdravstvene skrbi koja se osigurava turistima. Dakako, tu su dugačke liste čekanja, prenatrpani odjeli, vremešni medicinski aparati, eto činjenica i da na duži period nije radio niti uređaj magnetske rezonance, a OB se mora nositi i s velikim problemom odlaska liječnika u neka sretnija društva te ogromnim dugovima.

Problem o kojemu se ne govori je i jedna psihička tortura koju pacijent mora prolaziti sam sa sobom prije odlaska na liječenje. Prije svega satkana je ona u onoj odvratnoj hrvatskoj zbilji uz koju se ništa ne može bez veze. Pa, prosječan dubrovački pacijent, isto kao i prosječan pacijent u ostatku države, pred odlazak na liječenje eto mora misliti i koga poznaje, tko mu može srediti brži pregled, bolju uslugu, koga treba nazvati na telefon, a kome, treba i to jasno reći, ponuditi nagradu, da ne rečemo mito, da bi dobio adekvatnu zdravstvenu zaštitu.

Naravno da zato nije kriv dr. Bekić, tu su stvari davno postavljene naopako u cijelom društvu, nije dr. Bekić kriv niti za upitne bolničke usluge koje korijene pak vuku kroz državni zdravstveni sustav, ali zvuči krajnje ignorantno govoriti o nekakvoj usluzi za strance, hvaliti se brojem liječnika koji su njima na raspolaganju, spominjati nekakve NATO inspekcije i zapadne standarde, dok cijeli zdravstveni sustav, iz čega ne treba izuzeti niti dubrovačku bolnicu, pripada zemljama trećeg svijeta.

Zapravo, podsjeća to na stari hrvatski kompleks uz koji je najvažnije prezentat se strancima, dok je domaćima valjda dobro bilo što. Još točnije, ustvari, podsjeća to na onaj narativ uz koji se vječno hvali npr. zagrebačko organiziranje Snježne kraljice, gdje se tako služe jastozi i ostali specijaliteti, dok u Italiji, Austriji ili Švicarskoj skijaši jedu paštete. Istovremeno, zaboravlja se tu da civiliziran svijet, onaj koji se brine o svojoj sirotinji, zdravstvu i potpomaže održanje srednjeg sloja, ne mari za drugorazredne događaje.

Drugim riječima, normalan i civiliziran svijet ne gaji sliku lažnog uspjeha i ne pronalazi sreću u licemjerju, kojim je prosječan Hrvat svakodnevno okružen. Kroz takvo licemjerje, ni više ni manje, može se svesti i Bekićevo hvaljenje s bolničkom uslugom za strance, a s kojim naposljetku ravnatelj samo kompenzira odjek općeg ponora s Medareva, s kojim su svakodnevno suočeni pacijenti o kojima ne brine NATO i za koje nije potrebno ispuniti zapadnoeuropske standarde.

Glavna sezona je pri kraju. Jasno, bude gostiju kroz cijeli rujan, bude ih i na jesen, ali na jednoj semantičkoj razini završetkom Dubrovačkih ljetnih igara i prvim ruksacima na leđima đaka već se rezimiraju neki rezultati.

Ove godine, po broju dolazaka i noćenja u Dubrovačko – neretvanskoj županiji statistika kaže da je sezona nešto malo bolja ili ista kao lanjska, odnosno u srpnju je bio gotovom isti broj dolazaka i noćenja u odnosu na lani, a sveukupno u prvih sedam mjeseci šest posto više dolazak i četiri posto više noćenja.

No, razgovarajući s turističkim djelatnicima, hotelijerima, ugostiteljima i inima može se čuti kako sezona dugo nije bila lošija. Naravno, dokaz je to kako općenito pouzdavanje u postotke dolazak i noćenja bez cijelog konteksta, odnosno prihoda, nema previše smisla. Ima smisla pak zapitati se je li prethodnih godina stalno dvocifreno bilježenje porasta broja gostiju došlo i uz činjenicu da se kroz sustav E-visitor gosti napokon revnije broje, a manje je iznajmljivanja na crno što pokazuju podaci id a je najveći rast bio bilježen upravo kod privatnih iznajmljivača. No, to je već druga tema, a kakva je sezona uistinu vidjet će se tek po prihodima.

Ipak, prvi dojam je kako je osnovni problem naklapanja o lošoj sezoni u činjenici da se jednostavno previše očekivalo. Tržišno gledano, uostalom, zašto bi uvijek trebao biti prisutan linearni rast? Zašto sve što ne podrazumijeva rast se smatra neuspjehom? Stagnacija je sračunata u svaku životnu utakmicu, a kamoli ne ekonomiju, koja ima jasno zadani plafon.

To što se očekivalo da se svake godine može rasti i rasti ne znači automatizmom da je sezona loša, a kukanje o praznim kapacitetima… Eh, povećali su se i kapaciteti, drugim riječima svaka garaža pretvorena je u apartman, a svaka šupa u restoran pa eto ne mogu svi biti namireni i temeljem sezone kupiti novi automobil.

Legitimno je na imenu Dubrovnika pokušati zaraditi, međutim, "kvaka" i jest u tome što se to pokušava isključivo masovnošću, a ne nekakvom osmišljenom ponudom uz koji sami prihod nije uvjetovan brojem gostiju.

E, to je moment u kojem se krug zatvara, tj. ono što treba brinuti. Nije problem što možda ima nešto manje gostiju, nego u tome što ne postoji jasno oformljen sistem, koji uporište mora imati u kvaliteti ponude i usluge.

Jer, kad stvari funkcioniraju, kad je sistem jasan i kad ga definira kvaliteta, onda nema niti razloga za brigu. Onda faktor oporavka Egipta ili Turske, možda i faktor Svjetskog prvenstva u nogometu, odnosno svega što se navodi kao razlog te relativno kao slabije sezone, i ne može igrati neku dugoročnu ulogu. A samo istinska kvaliteta nikad ne može biti "out". Može u ovom slučaju biti ponekad zasjenjena eto nekom dobrom "all inclusive" ponudom na grčkoj obali, ali na duge staze ništa je ne može istinski ugroziti.

Kad se nudi loša usluga uz smiješno i bahato podizanje cijena smještaja koje su istovjetne onima u zapadnim metropolama, onda je jasno da postoji zabrinutost te da gosti mogu odlepršati isto onako kao što su i došli. Kad država nije u stanju zadržati mlade ljude koji bi mogli raditi u turizmu te kad povećava boravišne pristojbe i poreze kako bi novac utukla u bujanje svog birokratskog aparata glasača, onda je isto jasno da ne postoji okvir uz koji se uistinu može očekivati zadržavanje turista.

Sve su to razlozi za brigu, a ne je li se eto svake godine bilježi rast od deset, 15 ili 20 posto. Već, dakle, samo u tome što nikad i nije postojala jasna, pametna i kvalitetna strategija što zapravo s tim rastom i s tim gostima.

Radovi idu svojim tijekom,  završit će u zadanom roku do kraja rujna. No, kašnjenja se očekuju oko sportske dvorane gdje je potrebno sanirati krov. - rekla je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić koja je sa suradnicima danas obišla radove na energetskoj obnovi Osnovne škole Lapad.

Radovi su započeli krajem svibnja, a uključuju kompletnu izolaciju vanjske ovojnice, potpunu izolaciju krovišta i vanjskih zidova, zamjenu 99 vanjskih otvora i šest vrata, ugradnju termostatskih ventila na 171 radijator te zamjenu postojeće rasvjete LED tehnologijom.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 7,6 milijuna kuna, a financiranje najvećeg dijela investicije, čak 5,1 milijun kuna, osigurano je bespovratnim sredstvima iz EU fondova što energetsku obnovu lapadske škole čini prvim projektom u obrazovanju na području Grada Dubrovnika koji se sufinancira sredstvima iz europskih fondova.

- Trenutno je u fazi izmjena otvora, ugrađuju se novi. Sad se otvori izmjenjuju u učionicama kako bi školska nastava mogla početi. Tijekom rujna mijenjat će se otvori u hodnicima. Što se tiče sportske dvorane, pojavili su se konstruktivni problemi, potrebno je dakle sanirati krov pa onda završiti energetsku obnovu dvorane. Izrađen je projekt, moramo osigurati sredstva od četiri milijuna kuna u rebalansu proračuna u rujnu. Onda ide ugovaranje, početak radova u listopadu. Nadamo se da će konstrukcija završiti do Božića, a da će sve skupa biti gotovo do veljače. - rekla je Tokić.

Ravnateljica OŠ Lapad Mirjana Kaznačić kazala je kako je značajna energetska obnova ove škole. Što se tiče obnove sportske dvorane, Kaznačić je rekla:

- Ma ne treba oko toga praviti probleme, mnoge škole nemaju dvorane uopće, a mi smo u OŠ Lapad navikli na visoki standard. Profesori tjelesnog odgoja su već napravili plan, prilagodit ćemo se uvjetima. Imamo izvrstan okoliš ispred škole, a u slučaju kiše kao nekad ćemo igrati šah, pikado, gledati sportske emisije. Prilagodit ćemo se i izdržati jer znamo da će uvjeti u školi biti izvrsni. - dodala je Kaznačić.

Pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić također je pozvao roditelje na strpljenje po pitanju sportske dvorane, kazavši kako je ovaj cijeli projekt obiman i "da svi moraju maksimalno doprinijeti da se realizira". Kazao je da je resorno Ministarstvo upoznato s izmijenjenim kurikulumom tjelesnog odgoja u ovoj školi.

Također, zamjenica gradonačelnika Tokić dotaknula se općenito pitanja energetske obnove školskih i vrtićkih zgrada u Dubrovniku

- Grad je osim lapadske škole prijavio još dva vrtića, kojima su isto odobrena sredstva. Čekamo odobrenje sredstava i za grušku školu te obadvije škole na Ilijinoj glavici. A slijedi novi natječaj u rujnu na koji ćemo prijaviti sve ostale objekte. - najavila je Orlanda Tokić.

U sklopu programa Ključevi od grada za djecu pripovjedačica Jasna Held okupila je najmlađu festivalsku publiku (a i onu malo stariju) u utorak, 21. kolovoza u crkvici Sv. Stjepana u Pustijerni te ih odvela u svijet narodnih priča i bajki iz okolice Dubrovnika. Ni neočekivani pljusak nije zaustavio pripovjedaonicu, samo su se mali znatiželjnici sklonili od kiše ispod volta kraj crkvice i nastavili ovo uzbudljivo putovanje.

Dubrovkinja Jasna Held od 1994. godine nastupa kao profesionalna pripovjedačica bajki i priča te lutkarica. Godine 2004. sudjeluje na susretu europskih pripovjedača bajki EPOS u Njemačkoj. Nakon toga često nastupa u inozemstvu: Njemačka, Austrija, Velika Britanija, Švicarska, gdje pripovijeda tradicionalne priče i bajke odraslima, na engleskom jeziku. Renomirani pripovjedački teatar iz Velike Britanije Jasnu Held preporučuje kao jednu od 10 najboljih europskih pripovjedača izvan Velike Britanije. Od 2007. godine članica je HCDO-a (Hrvatskog centra za dramski odgoj) te drži radionice i seminare odgajateljima, nastavnicima i članovima HCDO-a na temu pripovijedanja bajki i priča. U crkvici sv. Stjepana u Pustijerni Jasna Held pripovijedala je narodne priče dubrovačkog kraja iz zbirke Baltazara Bogišića, među kojima se mališanima posebno svidio Papagalo, ispričan upravo u intimnoj atmosferi ispod volta, kiši usprkos.

Program za najmlađu festivalsku publiku se nastavlja i večeras, likovnom radionicom Kako percipiramo umjetnost? koju će voditi Lucija Vuković i Helena Puhara te umjetnice Katarina Ivanišin Kardum i Ivona Vlašić u palači Sponza s početkom u 19.30 sati. Radionica za djecu je zamišljena kao razgovor i prikaz rada ovih umjetnica predstavljenih na izložbi Užasi zavičaja, a uključuje i izradu vlastitog rada u kojem će trebati naglasiti problem ili privlačnu posebnost iz njihove neposredne okoline, u mediju kojeg izaberu (video, fotografija, slika). Ulaz je slobodan.

Program razvoja publike naslovljen Ključevi od grada na 69. Igrama je uključivao više programa za djecu poput ovih, a neki od temeljnih ciljeva jesu senzibilizirati građane i posjetitelje Dubrovnika za suvremenu umjetnost i festival te time raditi na odgajanju nove kazališne, glazbene i likovne publike festivala; proširiti publiku festivala, raditi na različitosti publike te produbiti odnos s postojećom publikom.

K.L.

Rezervat Lokrum sanirao je jednu od plaža na ovom otoku, koja sad puno ljepše i izgleda. Radi se o plaži podno zida Donje livade, a više o uređenju plaže rekao je ravnatelj JU Rezervat Lokrum Ivica Grilec.

- Ove godine smo išli u sanaciju nasipavanja dijela obale žalima, stručan izraz je da smo izvršili prihranu jer je tijekom prošlih zima more odnijelo dio žala. Druge plaže na Lokrumu kao takve neće se dirati, niti imamo te ambicije. Čim nam je vrijeme dozvolilo, u kontekstu naših obaveza prema Dubrovačkim ljetnim igrama i drugim događanjima na otoku mi smo to i realizirali. - rekao je Grilec.

- Jasan cilj nam je bio omogućiti posjetiteljima, prvenstveno su to naši none i noni, kao i djeca najmlađih uzrasta da imaju i jedan ljepši i jednostavniji pristup moru. - dodao je.

- Nema to status plaže, mi ga kao takvoga ne definiramo, ali u uporabnom smislu se kao takva koristi. Sanirali smo i prilazne skaline s jedne i druge strane, očistili taj prostor. - kazao je ravnatelj Grilec.

Dodao je kako je za ovu prihranu žalima ishodovana suglasnost svih nadležnih tijela, odnosno Ministarstva zaštite, okoliša i energetike, županijskog Upravnog odjela za zaštitu okoliša i prirode te Ministarstva kulture, odnosno Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.
lokrum razlikaInače, ravnatelj Grilec portalu Dubrovnikpress.hr ustupio je i fotografiju na kojoj se vidi kako je plaža izgledala prije uređenja te kako izgleda sada.

V.Salvia

Momčad Elita pobjednik je 35. Prvenstva dubrovačkih kupališta u vaterpolu. U finalu Divlje lige Elita je danas u Portu nakon četvereca svladala Porporelu 18:17 (8:8). Inače, Porporela je kroz cijelu utakmicu imala ogromnu podršku navijača, a koji su u jednom trenutku umalo izazvali i prekid utakmice.

Naime, navijači, ali i igrači te vodstvo Porporele nisu bili zadovoljni suđenjem. Kroz cijelu utakmicu pritiskali su suca Marka Matijevića, unoseći mu se u lice te osporavajući njegove odluke. Na kraju treće četvrtine, u trenutku kad je Porporela zaostajala jedan pogodak prednosti, navijači Porporele su zauzeli pozicije kod zapisničkog stola, odnosno prostora kojim se kreće sudac. Razmišljalo se tada i o prekidu dvoboja, do kojega ipak nije došlo. Za to vrijeme na suca Matijevića pripazili su i policajci, isto kao i na kraju dvoboja. Srećom, do incidenta nije došlo.

Što se tiče same utakmice, igrao se vrlo uzbudljiv vaterpolo, a za vrijeme cijele utakmice niti jedna ekipa nije imala više od pogotka prednosti. U zadnjih 10 sekundi dvoboja ušlo se s prednošću Elite od jednog pogotka razlike, no Porporela je ipak uspjela izjednačiti te tako odvesti utakmicu u četverce. Nakon pet serija svaka ekipa je zabila četiri puta, a nakon toga praktički sami su raspucavali Maroje Šušić i Željko Margaretić. Margaretić je prvi promašio, Šušić zatim zabio i slavlje Elite je moglo početi.

Utakmica za treće mjesto se nije igrala. Podsjetimo, pregledom zapisnika s utakmica odigranih u "A" skupini utvrđeno je kako je ekipa FUN H2O Mlini u skupini prekršila pravilo o načinu sastavljanja momčadi. Stoga, u polufinalu je isključena iz natjecanja, a Porporela je bez borbe ušla u finale. Automatizmom, treće mjesto zauzela je ekipa Kokota, koja je svoj polufinalni dvoboj izgubila od Elite.

Najboljim igračem turnira proglašen je Šušić. Najbolji stijelac turnira je Branimir Butigan (Turčin Danče), a najbolji vratar Toni Penović (Kokoti).

Danas su revijalnu utakmicu odigrali i Grad/Županija te Dubrovačke ljetne igre. Grad i Županija su slavili 5:4.

V.Salvia

Život mi je katastrofa, nalazim se u bezizlaznom stanju, ali nadam se da će i ovo biti prošlost, za portal Dubrovnikpress.hr rekla je djelatnica Doma za starije i nemoćne Domus Christi Mirjana Raguž, koja je imala nesreću da stjenice iz Doma uvede u svoj stan.

Dakle, Raguž je prošloga tjedna podigla pravu buru na dubrovačkom području progovorivši za portal Dubrovnikpress.hr o užasu u Domus Christiju, odnosno tamošnjem problemu sa stjenicama. Nakon njezinih riječi održana je i konferencija za novinare ravnateljice Doma Mirjane Vujnović i njezinih kolega, a na kojoj se ustvari problem stjenica pokušao minorizirati te se ove insekte, koji se hrane ljudskom krvlju, pokušalo eto izjednačiti s komarcima.

Danas, Mirjana je u muci oko sređivanja stana, tj. rješavanja svega onoga gdje bi stjenice se mogle nalaziti.

- Ne bih ovako nešto nikome poželjela. Ne jedem, ne spavam, imam veliki tlak. Sad sam u fazi rješavanja namještaja. Ne moram govoriti koliki je to trošak. Bili su mi ljudi iz Sanitata, prskali su, ali ne mogu garantirati da će stjenice biti stvar prošlosti. Uvijek mogu ostati, od štoka nadalje. Rekli su mi da bih trebala sve izbaciti iz stana da budem psihički mirna. Sad sam u toj fazi, rješavam se namještaja. Ostavit ću samo ono najminimalnije. Da sam znala da će me ovo čekati davno bih napustila Dom. - rekla je Raguž.

- I susjedi su u panici. Zaista mi izražavaju podršku, uz mene su, ali boje se. Kad me vide u butigi zaobilaze me, valjda misle da su stjenice na meni. Najteže je mojim sinovima. Mlađi sin je jako i smršavio, vidim da je pod stresom. Ne mogu vidjeti unučicu, duša me boljela je moram baciti njezine plišane igračke. Zove sin iz Norveške, jako je zabrinut, strah ga je da ne dobijem moždani udar zbog visokog tlaka. - navela je Mirjana Raguž.

Nakon tjedan dana otkako se prvi put probudila izgrizena od stjenica njezina ogorčenost prema Upravi Doma Domus Christi ne jenjava.

- Samo sam tražila podršku ravnateljice Vujnović, a dobila sam riječi kako je uznemiravam s glupostima! I kako mi je možda sin dobio iz Norveške. Zamislite to! Da mi je sin donio iz jedne od uređenijih država na svijetu, a u Domu imamo taj problem već šest godina. To je čisto zatvaranje očiju pred problemom, koje nažalost još uvijek traje. No, ostala sam sama u ovom problemu. U ovom se stanu osjećam kao da sam sama na svijetu sa stjenicama. Nadam se da ću i to prebroditi i kako će napokon sva ova događanja biti prošlost. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr djelatnica Doma za starije i nemoćne Domus Christi Mirjana Raguž.

Stranica 6 od 150

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250