Novoizabrani predsjednik dubrovačkog HNS-a Miho Obradović za portal Dubrovnikpress.hr rekao je kako će kontaktirati nekadašnje članove ove stranke Matiju Čale Mratović i Nenada Vekarića kako bi s njima razgovarao i o vraćanju vijećničkih mandata HNS-u.

Čale Mratović i Vekarić u Gradsko vijeće Grada Dubrovnika ušli su sa zajedničke liste HNS-a i HSLS-a, a kako je netom nakon izbora HNS na državnoj razini koalirao s HDZ-om kako bi spasio Vladu Andreja Plenkovića, iz stranke su izašli te u Gradskom vijeću prisegnuli kao nezavisni vijećnici.
- Danas ili sutra ću ih kontaktirati da vidimo njihova razmišljanja o svemu pa i o vraćanju mandata HNS-u. To su HNS-ovi mandati. Nisu to mandati niti od Miha Obradovića ili nekoga drugoga, tu nema preferencijalnih glasova, to su mandati koji pripadaju stranci. - rekao je Obradović, koji je za predsjednika stranke izabran u subotu, a već jučer je održao prvi stranački sastanak.

- Prije svega moram se zahvaliti stranci na jednom velikom povjerenju kojega sam dobio u subotu. Velika je to čast i obaveza. Mi nastavljamo gdje smo stali. Broj ljudi koji je bio na Izbornoj skupštini, zapravo je bio isti onome broju koji je inače dolazio na takva događanja, nema tu velikih oscilacija. Dio ljudi jest izašao iz stranke, ali već me zadnja dva dana, bez pretjerivanja, četiri-pet ljudi nazvalo, čestitalo i izrazilo želju da se uključe u rad stranke. Razgovarat ćemo sa svima, vrata nisu zatvorena čak niti bivšim članovima. - objasnio je Obradović.

- Na prošlim lokalnim izborima, kad su nam govorili da ne možemo proći prag, bez Vlahušića, u drugom krugu imali smo 40 posto glasova što nas i danas svrstava kao drugu političku opciju Grada Dubrovnika. Svakako, pokušat ćemo se što manje baviti drugim političkim opcijama, a konstruktivno ćemo se baviti našim idejama i stavovima. Dakle, cilj je biti što konstruktivniji i tako onima na vlasti pokazivati put kojim se Grad treba razvijati te ćemo aktivno sudjelovati u političkom životu Grada. - objasnio je Obradović.

Dodao je kako koalicija s HDZ-om na državnoj razini neće utjecati na lokalne prilike.
- Svaki dobar prijedlog, bilo to od HDZ-a ili SDP-a ili bilo koga drugoga ćemo podržati. Znači, nama nisu bitne stranke nego projekti, iza svakog dobrog projekta ćemo stati, nebitno je li ga predložio gospodin Franković, gospodin Kristić ili gospodin Gojun. Ne vidim da koalicija na državnoj razini može biti ikakav uteg na lokalnoj razini. Ono što ne bude valjalo ja ću prvi ustati i reći da ne valja, bez obzira na državnu koaliciju. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr novoizabrani predsjednik dubrovačkog HNS-a Miho Obradović.

Nitko više od mene nije napravio za dubrovačku bolnicu i kao ravnatelj i kao ministar i kao gradonačelnik, riječi su kojima je nekadašnji dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić prokomentirao riječi gradske vijećnice i liječnice Katarine Doršner, koja je u razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr kazala kako joj je "žao što liječnici iz izvršne vlasti u Gradu Dubrovniku nisu učinili ništa po pitanju da Grad pomaže bolnicu".

Vlahušić je kazao kako "bolnicu sustavno uništava njezin vlasnik Županija i župan Nikola Dobroslavić".

- Kad sam napustio bolnicu bila je najuspješnija u Hrvatskoj, a ja sam i dao specijalizaciju dr. Doršner, kao i brdo drugih mladih ljudi. To je bila bolnica o kojoj se pričalo u Hrvatskoj i u cijelom svijetu. Postao sam ministar samo zato jer je bolnica bila odlična. I, kao gradonačelnik sam puno pomogao. A onaj tko ne zna bolnicu voditi je županijska vlast, oni pojma nemaju! Imaju 130 milijuna duga. Uzeli su vlasništvo OB Dubrovnik kod stare bolnice i tako su je ostavili bez pedesetak milijuna kuna dobiti. Sustavno rade na njezinom uništavanju. I pet milijuna kuna koliko će sad Grad možda dati je kap u moru. Jer tu je na prvom mjestu neodgovornost i političko vođenje bolnice od strane HDZ-a - rekao je Vlahušić.

- Ravnatelj se trudi, doktor Bekić, kao i prije doktor Ferri i ekipa. Osoblje se trudi, vrijedni su to ljudi, u okviru onoga što imaju. Ali, ne znaju voditi, bolnica nema vodstvo. Nakon mene, nisu znali što treba s bolnicom. Umjesto da ostane pri vrhu, ona klizi i postaje mala opća bolnica na kraju Hrvatske s enormnim problemima. Od dugovanja do doktora koji odlaze. A bolnica bez doktora ne znači ništa. To što imamo najbolju opremu u Hrvatskoj, među kojom i dva 64-slojna CT-a, kao i magnete ili polikliniku, koja je otvorena zahvaljujući meni, ne znači ništa jer je vlasnička situacija katastrofalna. Osam godina župan i županijska vlast OB Dubrovnik sustavno uništavaju i time ugrožavaju kvalitetu zdravstvene usluge usprkos vrijednim doktorima, medicinskim sestrama i svima ostalima. - kazao je Vlahušić.

Zapitao se "bi li se on trebao tamo vratiti kako bi rekao svima što je potrebno raditi".

- Dvadeset milijuna kuna su izgubili od stranaca. Kad sam napustio bolnicu bilo je pola milijuna turista, sad ih ima 1,2 milijuna. Bolnica ne pruža usluge strancima, a svi drugi živimo od stranaca. Dakle, tko je to upropastio? Župan i njegova ekipa koji su potjerali dr. Lenza iz bolnice. I, tu nikakve sitne infuzije koje će Grad dati neće pomoći. Oni ne znaju, ne može se pomoći nekome tko ne zna. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr Andro Vlahušić.

UNESCO je u svojim zahtjevima oko proširenja "buffer zone" isključio projekt golfa na Srđu, a uključio Mokošicu, što je potpuno neprihvatljivo, rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare, na kojoj je kazao kako se trenutno ne gradi na području trenutne "buffer" zone, odnosno na predjelu od sv.Jakova do Pila.

Naglasio je kako bi se tu moglo graditi jer to dozvoljava jedini, za ovo pitanje, važeći dokument, a to je Prostorni plan Grada Dubrovnika. No, kako je objasnio, "mi ne želimo ugroziti status UNESCO-ovog grada, iako njegovo mišljenje nije obvezujuće". Naime, sukladno preporukama Izvješća misije UNESCO-a o definiranju proširenja "buffer" zone, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika donijelo je zaključak o pokretanju izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika i Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika.

S Ministarstvom kulture Grad Dubrovnik je definirao lokacije buduće "buffer" zone te će UNESCO-u predložiti njezinu novu definiciju, koja će, kako kaže Franković, "štititi Grad i povijesnu jezgru, ali omogućiti i daljnji razvoj života".

- U zaštitnom pojasu se nalazi i Nuncijata, područje namijenjeno za branitelje, a koje se po meni može urbanizirati i fino izgledati, poštujući konzervatorske smjernice koje želimo poštivati. Problem je činjenica da je UNESCO u parametrima "buffer" zone uključio cijeli Grad. Tako se ne čuva spomenička baština jer mi znamo koji je dio povijesni, a koji nije. Žalosti me činjenica da neke udruge konstantno prijavljuju svoj vlastiti Grad, dakle očito bi neki voljeli da u budućnosti ne gradimo vrtiće i škole, nego da sve konzerviramo. - rekao je Franković koji danas kao gradonačelnik ima nešto drukčije poglede na pojedine UNESCO smjernice.

Gradonačelnik je još na ovu temu kazao i kako se "prema UNESCO-ovom zahtjevu ne bi moglo graditi niti u Solitudu".

- Ako ostane kako su neki zamislili, mi u Solitudu ne bi mogli graditi stanove za mlade. Što će nam grad bez mladih ljudi? Onda se možemo zatvoriti u zvono. Zato pozivam sve one koji prijavljuju svoj Grad da to ne rade, da misle o Gradu, a mi ćemo ga štititi i nećemo dozvoliti gradnje na sumnjivim lokacijama. - kazao je Franković, gotovo istim riječima koje je upotrebljavao i bivši gradonačelnik Andro Vlahušić kad je riječ o suludim ideja gotovo pa konzervacije cijelog područja Grada Dubrovnika.

- Idemo u izmjenu GUP-a Grada Dubrovnika koji će biti konzervativniji nego ovaj sada, koji neće omogućiti sulude gradnje, ali će definirati način kako rješavati problem. Mi smo svjesni činjenice da investitori sad plate kaznu za izgradnju parking mjesta i misle da su riješili problem. Izgrade veliku zgradurinu, a nema parkinga! Gdje ljudi parkiraju? Na ulici ili na postojećim parking mjestima. U budućnosti ćemo to definirati tako da će se morati graditi garaže ili parking mjesta u trenutku izgradnje stanova. - najavio je Franković

Kazao je kako će taj prijedlog UNESCO-u "uključivati i golf na Srđu jer ga smatramo važnim područjem"

- Tu Grad ima čvrst stav, nakon što projekt dobije ili ne dobije suglasnost Ministarstva za zaštitu okoliša, sukladno tome ćemo se odnositi prema projektu, ali smatramo da je zona to od interesa i da treba biti promatrana kao sve ostale zone u blizini povijesne jezgre, posebno uzevši u obzir činjenicu da se radi o platou čiji pogled ide isključivo prema povijesnoj jezgri. - zaključio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Građevinska inspekcija je još krajem 2015. godine zaustavila radove na rekonstrukciji Zagrebačke ulice i naložila povratak u njezino prvobitno stanje zbog nepostojanja građevinske dozvole, vlasničkih odnosa i konzervatorskih problema, ali ništa od toga izgleda više nije problem. Tako će se, rekla je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić na današnjoj konferenciji za novinare, u rekonstrukciju Zagrebačke ulice ići dogodine.

Dakle, radovi na uređenju oborinske odvodnje i sanaciji prometnice u Zagrebačkoj ulici počeli su još u studenome 2015., ali i zaustavljeni jer nije izdana građevinska dozvola te se konzervatori nisu slagali s radovima. Kako su dijelovi ulice u privatnom vlasništvu, nije se mogla ishodovati građevinska dozvola pa se cesta obnavljala pod stavkom "pojačanog održavanja". Tadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić tada je tvrdio kako je takvih cesta na desetke tisuća u Hrvatskoj. Ipak, radovi su za razliku od tih silnih cesta u sličnoj poziciji zaustavljeni baš eto u Zagrebačkoj ulici, na radost pojedinih tada gradonačelniku Vlahušiću oporbenih vijećnika, a Vlahušić je tada rekao "kako je politika spremna zapaliti pola Grada kako on više ne bi bio gradonačelnik".

No, sve to što je nekoć predstavljalo poteškoće više nije problem.

- Svi znamo što je bilo sa Zagrebačkom ulicom. Problem je bio zbog pokušaja nelegalne izgradnje oborinske odvodnje, što je od strane građevinske inspekcije stopirano. U tom trenutku napravljen je projekt u Odjelu za promet koji je nadležan za oborinsku odvodnju i predan je za ishođenje dozvole, ali i da dobijemo suglasnost konzervatora. Potrebno smo dobili za taj projekt, trebala bi uslijediti i građevinska dozvola pa završetak rekonstrukcije u 2018. godini. - rekla je Tokić.

- Rekonstruirat će se Zagrebačka ulica, dakle od Ilijine glavice do vatrogasaca, ali planiramo i novi ispust oborinske odvodnje kod Lazareta, ali u tom smislu srediti i predio cijelih Ploča gdje se isto planira novi ispust oborinske odvodnje. Dogovoren je s konzultantima prvi sastanak da bi se definirale prioritetne lokacije u Gradu po pitanju oborinske odvodnje jer je ista godinama u lošem stanju. - objasnila je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić.

Iduća sjednica Gradskog vijeća održat će se 6. studenoga, a na njoj će se naći i rebalans proračuna koji će obuhvatiti najviše što može do sljedećeg razdoblja, a već 15. studenoga ćemo u proceduru uputiti proračun za 2018. koji će biti izuzetno razvojan, rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare na kojoj se dotaknuo prošlog razdoblja s naglaskom na buduće aktivnosti gradske uprave.

Franković je kazao kako će u taj novi proračun ići nadogradnja Palčice u vrijednosti od 11 milijuna kuna, kao i Područne škole Montovjerna u iznosu od 35 milijuna kuna, ali i projekt doma za umirovljenika u Gružu, dodajući "kako će Grad dogodine imati veliki investicijski zamah".

Svi ovi projekti, podsjetimo, trebali su se naći u rebalansu proračuna za 2017. godinu, a koji su sad tako prolongirani. Inače navedeni projekti nalazili su se i u prijedlogu proračuna za 2017. godinu bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića, a koji nije usvojen od strane HDZ-ove većine u Gradskom vijeću. Grad će tako 2017. godinu okončati bez iti jednog infrastrukturno važnog projekta što je uostalom zbog krize vlasti i prijevremenih izbora bio slučaj i prethodnih godina, odnosno od prosinca 2014. godine kada nije usvojen proračun za 2015. godinu.
Franković je ustvrdio i kako "su puno prije bili spremni za usvajanje rebalansa, ali to nije bilo moguće jer se kompjuterski sustav pokvario pa djelatnici nisu mogli vršiti unos rebalansa za ovo razdoblje".

S KONZERVATORIMA DEFINIRANI DETALJI OKO OBNOVE KANALIZACIJE U POVIJESNOJ JEZGRI

Što se tiče ostalih aktivnosti, gradonačelnik Franković je kazao kako su s konzervatorima definirani detalji oko obnove kanalizacije u povijesnoj jezgri. Istaknuo je kupnju vozila Crvenom križu Dubrovnik, dodajući kako će se dogodine u suradnji s Crvenim križem na svakoj javnoj plaži nalaziti spasioci.
- Pokrenuta je nabava usluge izrade UPU izrade Tehničko tehnološkog bloka Osojnik. Važan je to projekt koji će nam otvoriti priču oko EU fondova, odnosno činjenice da ćemo moći aplicirati za velike iznose koji su se u prošlosti spominjali, ali se nisu realizirali. - rekao je.
Izrazio je zadovoljstvo uređenjem igrališta u Novoj Mokošici, kao i, kako je rekao, "otklanjanjem problema na groblju Dubac".

- Jedna od najvažnijih stvari je da smo dogovorili s ravnateljem Doma zdravlja Brankom Bazdanom lokaciju za novu pedijatrijsku ambulantu u Mokošici, površine od oko 150 kvadrata. Vjerujem da ćemo pronaći i prostor za ginekološku ambulantu. Za potrebe smještaja liječnika pedijatrijske specijalizacije Domu zdravlja na korištenje dodijelit će se jedan stan u gradskom vlasništvu, također na području Mokošice. - objasnio je.

OČEKUJE SE IMENOVANJE OBULJENA ZA NOVOG-STAROG UPRAVITELJA BLAGIH DJELA

Naglasio je kako je iznimno važno što je razriješen "osmogodišnji problem s Blagim djelima".
- Gradsko vijeće je imenovalo novih pet članova Upravnog vijeća Zaklade Blaga, koji su izabrali novoga predsjednika UV Marija Dujića i potpredsjednicu Nadu Medović. I predložili su Gradskom vijeću novog starog upravitelja Nikolu Obuljena. Na idućoj sjednici možemo očekivati i njegovo imenovanje. Ovim se riješio osmogodišnji prostor, brojni prostori u povijesnoj jezgri su zatvoreni i ne služe svrsi samo iz jednog razloga jer nije postojalo Upravno vijeće. Sad Zaklada sigurno plovi u budućnost. - istaknuo je Franković, istaknuvši kako očekuje da će "Zaklada nastaviti biti aktivan partner Grada Dubrovnika".

Još je dodao kako je Vodovod nastavio s radovima, ističući projekt Lozica-Mokošica, ali i dodavši kako se očekuje završetak projekta vodovodne mreže na području Brsečina.
Zaključio je kako je Grad Dubrovnik počeo "kolektivno pregovaranje s djelatnicima u kulturi", napomenuvši kako su već prije počeli pregovori s vatrogascima oko povećanja njihovih plaća.

Gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare rekao je kako se nada da će kroz godinu dana biti završen azil za životinje. On je još u kampanji govorio kako će novi azil biti gotov za godinu dana, a sad je tako taj rok produžen. No, kazao je i kako je pronađeno zemljište u Dubrovačkom primorju, za koje se nada kako će se sve zainteresirane strane složiti kako je ono idealna lokacija za azil.

Dok se sve to ne realizira, Franković je kazao da će Grad Dubrovnik kupiti još 50 kućica za životinje.
- Krenut ćemo u izvršavanje radova na postojećim ogradamana Žarkovici, a kako bi životni vijek Žarkovice produžili na idućih godinu dana do kad se nadamo da ćemo kupiti zemljište kako bi počeli s izgradnjom novog azila za životinje. Ponavljam, problem s azilom je u tome što nitko životinje ne želi u svojoj blizini, ali vjerujem da ćemo u Dubrovačkom primorju taj skalin preskočiti u dogovoru s tamošnjim stanovnicima. - objasnio je Franković, koji je još rekao kako su plaćeni dugovi Društva za zaštitu životinja i kako će se promijeniti hrana u samome azilu za koju, kazao je, "iz Društva tvrde kako nije kvalitetna".

Po svemu sudeći, budući da se očito radi na "ušminkavanju" postojećeg azila za životinje, izgradnja novoga još je itekako na dugom štapu jer tek treba vidjeti što će Primorci reći o ovom projektu, koji već nije dobio "zeleno svjetlo" od stanovnika Pobrežja i Osojnika, gdje se prvotno azil trebao nalaziti.

Iz uprave Excelsa nekretnina govorili su da plaćaju najveću koncesijsku naknadu u Hrvatskoj i kako je ona nepravedna, ali po njihovu žalost nisu govorili istinu, rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare. Podsjetimo, Franković je zatražio od Ministarstva financija provođenje inspekcijskog nadzora nad poslovanjem društva Excelsa nekretnine d.d. u području djelatnosti prijevoza žicarom te je o istome obavijestio i Županijsko državno odvjetništvu u Dubrovniku.

Dodao je kako je koncesijsku naknadu potrebno promatrati kroz dva smjera.
- Prvi smjer je onaj fiksni, koji je zagarantiran i oni bi tu fiksnu naknadu plaćali samo u iznosu od 12 tisuća kuna. Dakle, po tisuću kuna mjesečno. Možemo usporediti to s Uvalom Lapad, gdje Dubrovački zalasci sunca samo za plažu na godišnjoj razini Dubrovačko-neretvanskoj županiji plaćaju 1,9 milijuna kuna fiksne naknade. Drugi smjer je ono varijabilno , ono što ostvariš. Žalosno je od jedne tvrtke, koja posluje u Gradu Dubrovniku, da toliki niz godina posluje nezakonito. Novi Zakon o koncesijama je jasno rekao što se događa u trenutku kad posluješ nezakonito. Stoga je Grad Dubrovnik pozvao sve nadležne institucije, tu mislim na Državno odvjetništvo i prijavilo Excelsu s nadležnim osobama za nezakonito poslovanje. - rekao je Franković.

- Prijavili smo ih i Ministarstvu financija zbog poslovanja bez koncesije. To nije pravično gospodarstvo poslovanje, očekujemo od Ministarstva da obustavi rad žičare. Prijavu smo poslali prije desetak dana, a požurnicu ćemo poslati ovog tjedna i inzistirat ćemo od nadležnih osoba da navedeni problem riješi. - kazao je Franković.

Dodao je kako ovog tjedna dolaze u Dubrovnik "predsjednica RH, predsjednik Vlade i predsjednik Sabora".
- Jasno ćemo od njih istaknuti sve probleme koji tište Grad, ovo je jedan od najvećih s obzirom na to da smo s iznosom od 29 milijuna kuna oštećeni od strane Excelse. Teško je slušati da ti netko održava moralne predike , a ne plaća ništa Gradu. Možemo povući paralelu i vidjeti da je Excelsa kupila Atlas za manje novca nego je nama dužna. Molio bih i vas medije da se uključite u ovu priču, podržite Grad da naplatimo ono što pripada građanima Grada Dubrovnika! - zaključio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Bilo je u zadnje vrijeme događanja koja su lokalpatriotima možda i pobudila misli o nekakvoj dubrovačkoj autonomiji. Ne radi se tu samo o referendumu u Kataloniji, koji bi mogao pokazati put mnogim regijama čiji identitet se u načelu razlikuje od onoga matice države, radi se tu i o drugim događanjima uz koje se može upotrijebiti i ona poštapalica o državi maćehi.

Ništa tu nije akutno, sad što bi natjeralo na nužnost neke drugačije podjele karata. Stvar je više kronična. Ajde, Croatia Airlines ionako radi ono u čemu i je talentirana, preskače Dubrovnik, isto kao što i država više koristi ima od Dubrovnika nego je to "vice versa", a kao što bi u praksi trebalo biti, unatoč glasovitoj rečenici Kennedya koji kaže da se čovjek treba zapitati što je ono što on može učiniti za državu, a ne država za njega. Valjda je to tako u sretnijim demokracijama, gdje jedinstveno društvo nije neostvarivo i gdje je zaista moguće da čovjek koji polazi od sebe doprinese zajednici. U hrvatskom rasporedu ekonomskih, financijskih i drugih potencijala i odnosa među njima, tako to ne ide.

Međutim, ima jedna stvar u Dubrovniku, koja priču automatski koči, do te mjere da ona, ne računajući neke entuzijaste starosjedioce, nikad nije zaživjela, kao što je zaživjela recimo u Istri. A tiče se podjele na desne i lijeve. Odnosno, krive podjele na desne i lijeve. U normalnom svijetu, odvojeni su to pojmovi, više nekakve ekonomske preferencije uz "pro et contra" konzervativnih ili liberalnih stavova, ali ne kroz pošto-poto veličanje ili umanjivanje države. Hrvatska je tu otišla još jedan korak natrag, pa se stvar svodi i na državu od prije 70 godina, odnosno u sfere ustaša i partizana.

Pa, koliko god da ono lijevo tobože zvuči i ispravno i napredno, na drugu ruku džabe je sve to kad se ljevičarima priviđaju ustašoidi i gdje treba i ne treba, kao što i druga strana u istima na prvom mjestu vidi ljubav prema domovini, pa onda ono sve drugo sa čim se treba sramiti. Unatoč tome što su recimo ti nominalni ljevičari isključivo hrvatskom narodu kroz povijest donosili dobro i samo zahvaljujući njima jest to što jest, danas je desnica ono što donosi promjene.

Što znači da bi od desnice eventualno trebala i doći inicijativa za tim nekakvim, uvjetno rečeno, dubrovačkim odvajanjem, upravo zbog konzervativnih vrijednosti koje bi trebale ukazivati na podrijetlo i očuvanje identiteta, a do čega ljevici po "defaultu" nije stalo. A i kad joj je stalo do ičega, obično to završi na večernjem palamuđenju o filozofijama i jutarnjem strahu da se ustane iz kreveta. Pa, kad je već tako, jasno je da su stvari osuđene na neuspjeh, jer hrvatska desnica jača je od lokalpatriotizma, dok je u modernijim sredinama obično jedno dio drugoga, u čemu je sukus priče zbog čega je to u Dubrovniku promašena ideja.

Možda to zvuči grubo, ali ako je ljevica već toliko sumorna, hrvatska desnica prečesto je trula, zaudara do neba proklamirenjem crkvenih vrijednosti u sekularnoj državi i veličanjem endehazijskih vremena. I kao takvoj, nikad neće biti u stanju staviti Grad ispred države, odnosno uvijek će država biti ta na prvom mjestu i čuvanje njezinih interesa, a u što se ne uklapa ideja o nekakvoj inačici samostalnog Dubrovnika.

Zato i određenom dijelu stanovnika Dubrovnika smeta jer se Riki Rossetti usudio dovesti u pitanje brigu o nečemu što nije dubrovačko s dubrovačkim novcem, iako bi svi pravi Dubrovčani njegove riječi trebale pozdraviti. No, neće ih pozdraviti jer im Grad nije na prvom mjestu, već im je država, odnosno stranka na vlasti na prvom mjestu. Zato, uostalom na izborima pobjeđuje i HDZ, iako je jasno da se radi o stranki koja ima svoju vrhušku izvan Grada.

Ne znači to da u Dubrovniku nema lokalpatriota, dapače, itekako ima, ali oni su slučaj za sebe, više onako romantično zaneseni u mediteransko-goldonijevskom naboju govoreći o onome što bi trebalo biti, dok ih sama politička opredjeljenja toliko i ne zanimaju, a kad ih zanimaju, onda ona obično nisu ona desnog predznaka. Zato što su ona rezervirana za veličanje crkveno-državnih, a ne lokalnih vrijednosti.

Zato, baš zato, nažalost, Dubrovnik je daleko od Istre, kao što se zato ova ideja nikad ozbiljno nije niti spomenula, kao što se neće niti spomenuti u doglednoj budućnosti. Šteta. Jer dubrovačka ideja je, naspram svih nabrojanih fela, mjerilo dostojanstva i progresa. I, sve ono što su Dubrovčani napravili, država, povijest nas uči, nije u stanju niti opiturat.

Dubrovački simfonijski orkestar u petak je održao posljednji ovogodišnji koncert u Kneževome dvoru. Publika se tako od sezone u Dvoru, uz nastup samog Orkestra, oprostila uz violinistu Luku Ljubasa i dirigenta Noormana Widjaju. Pak, ravnatelj DSO-a Damir Milat za portal Dubrovnikpress.hr kazao je više o ovoj sezoni, naznačivši kako je s njom itekako zadovoljan.

Iza DSO-a su čak četiri festivala. Po prvi put je održano "Dubrovačko glazbeno proljeće", zatim "Tino Pattiera", "Dubrovnik u pozno ljeto" i "Jesenski glazbeni moskar".

- Vrlo smo zadovoljni cjelokupnom ovogodišnjom produkcijom Orkestra. Ovo je sezona u kojoj nije bilo razlike u kvaliteti između zimskog i ljetnog programa. Dva međunarodna Festivala "'Tino Pattiera" i "Dubrovnik u pozno ljeto" su bila bolje organizirana nego prethodnih godina, a programi su bili vrlo kvalitetni. Umjetnici s kojima surađuje DSO nastupaju diljem svijeta: u Berlinu, Beču, Londonu, New Yorku. Međutim, za ovakav način rada nedostaje financija, kao i veći broj gudača. - rekao je Milat. - Imali smo dobru posjećenost cijelu godinu. Koncert koji se u zadnji petak održao u Kneževom dvoru, na kojem je orkestrom dirigirao Noorman Widjaja, sa violinistom Lukom Ljubasom koji je dobitnik Međunarodnog violinističkog natjecanja Vaclav Huml, bio je odlično posjećen. Čak su i koncerti komornog tipa, koje smo organizirali, bili dobro posjećeni. Posebno nas veseli što je sve više naših sugrađana na koncertima, a nastavit ćemo sa projektima za razvoj publike. - objasnio je Milat.

Odgovorio je na pitanje što je njemu ove sezone bilo najupečatljivije u programu Orkestra.

- Za mene je posebno bila značajna suradnja našeg orkestra i Zagrebačke filharmonije, na otvaranju Dubrovačkih ljetnih igara, kao i izvedba "Carmine Burane". Mislim da je ovaj projekt mogao dobiti i nagradu Orlando. Grad ne može sebi priuštiti financiranje velikog orkestra, te je ovaj način suradnje bio dobar pokazatelj rada za buduće veće projekte. Posebno ističem sve koncerte na otvorenom, jer na taj način sviramo pred većim brojem sugrađana. Koncerti sa violinistom Dmitrijem Sinkovski, jednim od najboljih svjetskih poznavatelja baroka, su pokazali da u orkestru imamo kvalitetne glazbenike koje trebamo nastaviti razvijati.Temeljem međunarodnih audicija zaposlili smo nove glazbenike, te je stvorena jedna nova pozitivna energija u radu. Istaknuo bih i naš gudački kvartet, koji je već nastupao u Milanu, te u rujnu sa međunarodno priznatom pijanisticom Jasminkom Stančul. - dodao je Milat.

Jasno, i aktivnosti Orkestra pomažu produljenju sezone.

- U Grad dolaze brojni turisti koji očekuju kvalitetnu kulturnu ponudu. Grad je zadnjih godina dosta poboljšao svoju cjelokupnu turističku ponudu. Produljenje turističke sezone na "cijelu godinu" zahtjeva dodatne napore cijelog Grada, kako u poboljšavanju kvalitete ponuda, uz rješavanje problema infrastrukture, prometnica, iznalaženje novih sadržaja. - rekao je Milat.

Najavio je i zimske aktivnosti DSO-a. Kazao je kako se već idućeg tjedna održava koncert u crkvi Male Braće, a na kojemu će uz DSO nastupiti dirigent Noam Zur i nagrađivani violinist Eric Silberger, koji je ove godine nastupao sa Gergievim, jednim od najboljih svjetskih dirigenata, dodavši "kako vjeruje da ćemo imati dobar odaziv publike".

- U zimskom periodu je veliki problem koncertne dvorane. Ipak, naša aktivnost je dosta značajna za ovaj dio godine. Možemo najaviti program "Glazbeni salon", dakle ciklus edukativnih koncerata za mlade u ljetnikovcu Kaboga, koncert za Dan dubrovačkih branitelja, humanitarni koncert u suradnji s Rotary Clubom Dubrovnik, Božićni koncert u Lacromi, Novogodišnji koncert na Stradunu... - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr ravnatelj DSO-a Damir Milat.

Nedjelja, 22 Listopad 2017 13:15

Dubrovačka trpeza na Stradunu

U završnici ovogodišnjeg Good Food Festivala, danas na Stradunu održana je Dubrovačka trpeza, tradicionalna manifestacija humanitarnog karaktera. Na velikoj trpezi na Stradunu, predstavili su se svojim specijalitetima brojni dubrovački hoteli i restorani, pekari, slastičari i ugostitelji, ali i konavoski i pelješki vinari.

Prikupljeno je 64.500 kuna koje idu za Udrugu Poseban prijatelj - ''Sigurno do odredišta'' te Udrugu za školovanje pasa vodiča i mobilitet, Klub korisnika pasa vodiča Dubrovnik.

Dubrovačku trpezu otvorio je gradonačelnik Mato Franković, koji je prije toga obišao i pozdravio ugostitelje.

Organizatori humanitarnog događaja su Grad Dubrovnik i Turistička zajednica Grada Dubrovnika, Županija Dubrovačko - neretvanska, Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Dubrovnik, Obrtnička komora Dubrovačko neretvanske županije, Ceh ugostitelja te Turističko ugostiteljska škola Dubrovnik.

V.S.

Stranica 7 od 99

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
ciban3
konavle 250

zupa 250

zupanija 250