Na sjednici Gradskog vijeća u četvrtak nedvojbeno će se usvojiti i Odluka o ustrojstvu gradske uprave, a s čim će se oformiti tri nova upravna odjela. Naime, kako će umjesto dosadašnjih deset gradska uprava biti sastavljena od 13 upravnih odjela, o čemu više možete pročitati OVDJE, postavlja se i pitanje povećanja broja zaposlenih što u takvom kontekstu djeluje izgledno. Inače, upravo su temu zaposlenih u gradskoj upravi još prije kampanje gradonačelnik Mato Franković i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica spočitavali bivšem gradonačelniku Andru Vlahušiću.

Nezavisna vijećnica Matija Čale Mratović, HSS-ov Vido Bogdanović, HNS-ov Miho Obradović i SDP-ov Mladen Gojun prokomentirali su za portal Dubrovnikpress.hr reorganizaciju gradske uprave, odnosno moguće povećanje broja zaposlenih.

ČALE MRATOVIĆ: HDZ-U SMETAO SAMO BROJ ZAPOSLENIH KOJI NISU IZ HDZ-a

Nezavisna vijećnica Čale Mratović kaže da je "za očekivati povećanje broja zaposlenih"
- To je bilo za očekivati. Čini mi se da je HDZ-u smetao samo broj ljudi koji nisu iz HDZ-a. U biti, tu se nema što drugo dodati. A što se tiče same reorganizacije gradske uprave, sad dobivamo naprimjer UO za Europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju. Neki gradovi imaju posebne agencije, neki upravne odjele. A što je bolje? Ovisi kako će se voditi. Ali, kad HDZ to vodi, sigurno neće biti bolje. - izričita je bila Matija Čale Mratović.

VIDO BOGDANOVIĆ: POVIJEST SE PONAVLJA

Niti vijećnik HSS-a Vido Bogdanović ne gleda blagonaklono na najavu o reorganizaciji gradske uprave.
- Nažalost, povijest se ponavlja. Svaka nova garnitura povećava broj zaposlenih. Prema mojem mišljenju to je nepotrebno jer se dodatno opterećuje gradski proračun. Mislim da je ovoliki broj upravnih odjela, uključujući i sve druge službe, prevelik za neko normalno funkcioniranje, bez obzira na broj zaposlenih. Mislim da je ovo sve skupa loš prijedlog. Ali eto, oni tako imaju na to pravo i oni će to sigurno izglasati. - objasnio je Vido Bogdanović.

GOJUN: NEPRIHVATLJIVO ZAPOŠLJAVANJE HDZ-OVOG ČLANSTVA I SIMPATIZERA

SDP-ov Mladen Gojun kazao je "kako u pravilu nije za povećavanje broja upravnih odjela iako niti oni toliko sporni".

- Međutim, pitanje je sistematizacije hoće li zaista doći do povećanja broja zaposlenika i hoće li se ukupnim izdvajanjima za plaće biti izdvojeno više sredstava te hoće li novi pročelnici biti iz unutarnje rezerve. Svakako, ako je cilj da bi se zapošljavali kadrovi koji su HDZ-ovo članstvo ili simpatizeri, onda je to definitivno neprihvatljivo. Prije svega jer sami HDZ s koalicijskim partnerima je stalno prigovarao veliki broj zaposlenika u gradskoj upravi. - rekao je Gojun.

MIHO OBRADOVIĆ: NISMO PROTIV ZAPOŠLJAVANJA, ALI...

Miho Obradović je precizirao kako je najbolje pričekati sjednicu Gradskog vijeća u četvrtak.
- Ono što možemo vidjeti je da ide reorganizacija, vrijeme će pokazati je li to znači i povećanje broja zaposlenih. Ne bih volio napadati i reći da reorganizacija ide samo zbog povećanja broja zaposlenih. Sigurno da ćemo pratiti što će se sve raditi. Mi nismo protiv zapošljavanja, ali nećemo dolaziti s imenima kako su u HDZ-u radili i brojati krvna zrnca. Ako je negdje potrebno zaposliti čovjeka, onda ga je potrebno zaposliti. Ali, ćemo biti protiv toga da se netko zaposli samo zato što se to nekome obećalo, odnosno jer su se tako možda dobili izbori obećavanjem radnih mjesta. - zaključio je Miho Obradović.

Na Facebook stranici „Istorija ex yu fudbala“, koja se bavi poviješću bivše jugoslavenske nogometne lige, osvanula je i fotografija igrača GOŠK-a iz sezone 1976.

Na fotografiji su tako prikazani, s lijeva na desno u gorenjem redu, trener Mustedanagić, Marić, Lizatović, Kurtela, Petrović, Bajramović, Dilberović te u donjem redu Mirković, Kočić, Miškić, Kumer, Zvizdić. Iako novije generacije možda s nekima od ovih imena i nisu toliko upoznate, radi se tu o jako dobroj ekipi, koja je i neke od korisnika ove stranice podsjetila na tadašnja vremena.

Inače, radi se o razdoblju prije "fuzije" GOŠK-a s Dubrovnikom, odnosno prije nego se klub prozvao GOŠK-Jug. Upravo nakon te fuzije, Dubrovčani su bili stalni sudionici tadašnje Druge lige, a i sredinom 70.-ih radilo se o jako dobroj ekipi. Dovoljno je tu reći kako je primjerice kasnije Petrović igrao za Hajduk, Mirković za Iskru, Marić branio za Dinamo i Slobodu...

„Petrović bio odličan bek sa lijepim centaršutom. Miljuš desno on lijevo i nije se znalo odakle prijeti veća opasnost“. - komentar je jednog korisnika. Drugoga je pak zanimalo je li se radi o Marinku Kurteli, koji je već bio prešao u Hajduk, no odgovoreno mu je da se radi o njegovom bratu Lovru.

„Taj Gošk Jug mi je uvijek bio ono kako bi rekao,simpatičan klub. U sportskima osamdesetih uvijek pratio kako su prošli.“ - komentar je još jednoga korisnika, dok drugi piše kako je u to vrijeme na stadionu u Lapadu bilo po četiri-pet tisuća ljudi, zaključujući „kako nikad više takvih vremena“.

V.Salvia

Idući tjedan objavit ćemo izvođača koji će nastupiti za doček Nove godine, rekla je za portal Dubrovnikpress.hr ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović.

Podsjetimo, upravo je Dubrovačkim ljetnim igrama povjerena organizacija dočeka Nove godine, nakon što je Povjerenstvo za otvaranje ponuda za doček, koje su formirali Grad Dubrovnik i Turističko vijeće, utvrdilo da niti jedna od tri pristigle ponude na prethodno raspisan natječaj ne udovoljava traženim kriterijima.

- Grad Dubrovnik povjerio je tako važan događaj Dubrovačkim ljetnim igrama, ali nije to prvi put. Dubrovačke ljetne igre su i prije znale raditi na organizaciji dočeka Nove godine. No, ovaj put bit će to u još većem obimu. Bit ćemo sudionici u izboru izvođača, logistike i tehnike. Dakle, sve bi se trebalo znati idućeg tjedna, kad ćemo službeno moći objaviti izbor izvođača. - objasnila je ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović.

V.Salvia

U organizaciji Vatrogasne zajednica Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s Gradom Dubrovnikom, večeras je na Brsaljama, uz akciju Srce kornatsko, puštanjem balona u nebo odana počast kornatskim vatrogascima koji su poginuli prije 10 godina. Počast su odali, između ostalih, dubrovački gradonačelnik Mato Franković te predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica.

Kornatska tragedija dogodila se 30. kolovoza 2007. godine kada je skupina vatrogasaca stradala na otoku Veliki Kornat. Od ukupno 13 vatrogasaca u skupini zahvaćenoj požarom, 12 ih je poginulo na licu mjesta ili preminulo u bolnicama, a jedini je preživio Frane Lučić iz Tisnog. Događaj je jedna od najvećih mirnodopskih nesreća koja je pogodila Hrvatsku.

Inače, sama akcija Srce kornatsko pokrenuta je od strane Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vodice, Malonogometnog kluba Heroji 2017. i Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije. Cilj ovog projekta je obilježavanje 10. godišnjice kornatske tragedije na dostojanstven način te prikupiti donacije za Krijesnice – Udrugu za pomoć djeci i obiteljima suočenim s malignim bolestima.

- Danas je najtužniji dan za vatrogasce, tako da smo došli ovdje svi županijski vatrogasci. Događaj je ovo koji ne smiju zaboraviti svi vatrogasci, ali niti građani Republike Hrvatske. Pustili smo u nebo 12 balona za 12 života. Ti ljudi su dali život za obranu od požara. - rekao je županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović.

- Bio sam sudionikom tadašnjih događanja na Kornatima. Posebno sam na sve to emotivno vezan. Mislim da smo ovo obilježili dostojanstveno. U svakom slučaju, ovo je tužan dan za sve vatrogasce. - objasnio je Simović.

V.Salvia

Nedjelja, 27 Kolovoz 2017 19:44

Ubijanje naroda s postotcima

Kad se kazuje o uspješnosti hrvatskog, ali i dubrovačkog turizma, uvijek se tu spominju brojke. I, to ne one koje bi zaista mogle nešto otkriti, potaknuti na diskusiju ili poboljšanja sustava, odnosno one koje bi statistički mogle proniknuti u bit stvari, već se prikazuju turistički dolasci i noćenja, kao valjda jedino mjerilo uspješnog turizma.

Tako ove sezone, recimo, serviraju se činjenice o turistima, kao da se tu radi o ovcama izvedenima na pašu i potom vraćenih u tor pa se više uopće ne zna gdje je tome kraj. Ako se sagleda činjenica da je ove godine nekakvih desetak posto više dolazaka nego lani, koja je "nota bene" bila rekordna godina, u nekakvoj 2029. godini, figurativno rečeno, osam budućih stambenih kompleksa na Srđu neće to moći primiti.

No, na stranu friziranje brojki, uostalom od prošle godine uredno se to i broji sve skupa, problem je ozračje u kojemu se uspjeh broji suhim brojkama, koji bi u ovom slučaju trebao označavati okvir uz koji se te brojke i vrednuju. Od razvijenosti infrastrukture, tipa gostiju koji dolaze, a i "x" i "y" sadržajima osmišljenima za njih ili njihove potrošnje. No, o tome se ne kazuje. Bitno je samo da dolazaka ima i zaveži ga tu.

Jasno, ovo nije priča o elitnome ili masovnome.  Elitno ili masovno, baš poput priče o kokoši ili jajetu, najuzaludnije je pitanje u društvu kojemu se turizam dogodio jer je netko imao sreće da se rodio na moru, a da su mu preci stvarali ono što danas zovemo zaštićenom kulturnom baštinom. Stoga, pojam elitnog i masovnog nije ništa nego jeftina poštapalica, narativ uz koji će lijeni mozak sebi olakšati poimanje svijeta, koji valjda može samo "raditi" u uskim okvirima.

Ovo je priča zapravo o državi koja ima samo taj turizam, koji se iz sekundarne djelatnosti prometnuo u onu primarnu, a koja niti s tim turizmom ne zna što će pa ga sagledava kroz postotke prvoga u mjesecu, a što treba izazvati ozbiljnu alergiju kod svih onih koji shvaćaju da brojke objašnjavaju svijet samo uz daljnji kontekst.

Ne treba od turizma raditi nauku, ali treba se za nešto uhvatiti, osim za ono što se samo po sebi događa. No, od toga čini se nema ništa pa će se i dalje ubijati narod u pojam s postotcima kao jedinom aksiomu nedužnih turističkih nomada koji su na hrvatski način svedeni tek na broj. Koji ne znači ništa.

Sljedeći tjedan objavit ću ime novog intendanta Dubrovačkih ljetnih igara, rekla je ministraica kulture Nina Obuljen Koržinek za portal Dubrovnikpress.hr.

Naime, v.d. intedanta Mladen Tarbuk dao je ostavku još u lipnju te je ovo bio njegov posljednji Festival u ovoj ulozi. Inače, za razliku od izbora ravnatelja/ice, izbor intendanta ovisi samo o volji ministrice, odnosno njenoj odluci.

Obuljen Koržinek kratko je prokomentirala i ovogodišnji netom završen Festival.

- Prije svega bila je jako dobra posjećenost, nije na meni da sudim o samim izvedbama, nisam niti imala priliku punog toga poslušati i vidjeti, ali mislim da je iza nas još jedna jako uspješna sezona Dubrovčakih ljetnih igara. - objasnila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

V.Salvia

Tajnik Udruge antifašista Dubrovnik Marinko Vlašić oštro se dotaknuo dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića na današnjoj izbornoj skupštini ove Udruge. Posebno ga smeta što je Franković odobrio iscrtavanje grafita na ulazu u Mokošicu, a gdje se nalazi i HOS-ov znak na kojemu piše "za dom spremni", kao što mu smeta i Frankovićev obilazak groba Nika Koprivice, dubrovačkog gradonačelnika u doba fašističke okupacije Dubrovnika.

No, prije nego je govorio o Frankoviću, objasnio je financijsko stanje Udruge.

- Udruzi su prepolovljenau sredstva zbog čudnih kriterija UO za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo gdje se ne vodi računa o brojnosti članstva i programima već iz godine u godinu nastavlja se opstruiranje antifašizma. a zbog čega se Udruga dovodi u neizvjesni nastavak aktivnosti. Nevjerojatno da se to događa u bogatom gradu. Naime, mi se svrstavamo u kategoriju udruga proizašle iz Drugog svjetskog rata i poraća, a ne u kategoriju udruga proisteklih iz Narodnooslobodilačke borbe i hrvatskog antifašizma, a zbog čega dobivamo 50 posto manje novca. Prošle godine zahvaljujući tadašnjem gradonačelniku dr. Andru Vlahušiću nepravda je ispravljena te nas je uvrstio u rebalans proračuna, a ove godine situacija je ista. Ta prepolovljena sredstva nisu dovoljna niti za podmirivanje obaveza za prvo polugodište - rekao je Vlašić, kazavši kako je Udruzi odobreno 50 tisuća kuna sredstava, umjesto traženih 180 tisuća kuna, naglasivši kako "Udruga samo u ostvarenje programa ulaže 120 tisuća kuna vlastitih sredstava od članarina".

Objasnio je i kako je ovom kategorizacijom "Udruga antifašista Dubrovnika izjednačena s udrugama s nekoliko desetaka članova i sumnjivim programom".

- Bili smo na sastanku kod gradonačelnik Frankovića uz Dan antifašističke borbe, pozvali smo ga da nam uzvrati posjet i uključi se u primjerenije sufinanciranje naših potreba. Rekao je kako će sredstva biti najmanje onolika kolika su bila lani, ali i da će nas posjetiti. U međuvremenu smo mu pisali, ali nije nam odgovorio. Zašto? To će jasnije pokazati budućnost. - kazao je Vlašić.

- No, možemo reći da gradonačelnik koji povodom Dana državnosti RH sa svojom svitom obilazi grob ustaškog gradonačelnika Dubrovnika iz doba fašističke okupacije, ali i osobno odobrava oslikavanje grafita na zidu na ulazu u Novu Mokošicu, a gdje se nalazi i HOS-ov amblem na kojemu piše "za dom spremni", zapravo teško može imati iskreni odnos s Udrugom antifašista. - zaključio je Vlašić.

Novo predsjedništvo Udruge antifašista Dubrovnik izabrano je na današnjoj Izbornoj skupštini. Novo predsjedništvo izabrat će predsjednika na sjednici sredinom rujna. Također, usvojeno je izvješće o radu od prošle skupštine, a uz koji se tajnik Udruge Marinko Vlašić dotaknuo brojnih tema, kako onih koji uključuju funkcioniranje Udruge u Dubrovniku, pa tako i državnih tema koje svjedoče u vremenu u kojemu Udruga djeluje.

Novo predsjedništvo čine Jadran Barač, Ljubica Brailo, Željko Franić, Branko Grošeta, Krešimir Ivanišević, Gordana Jablanov, Stojan Jančić, Mato Jerinić, Vlatko Komarica, Ognjen Krstulović, Ljiljana Krunić-Zita, Pero Lasić, Andrej Napica, Boško Skaramuca, Kemal Tursunović, Marinko Vlašić i Rade Vrtikapa. Za počasne članove predsjedništva izabrani su Stipo Antičenić i Antun Gavranić. Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je Edin Čerimagić, a za članove Kate Orman i Vlaho Moretti. Kao zamjenici članova NO izabrani su Šemso Balčić, Milena Kiperaš i Milan Anđušić.

U svom govoru tajnik Udruge Marinko Vlašić kazao je kako Udruga broji 259 članova, ali i dodao kako je nakon više vremena "zabilježena godina s više umrlih članova nego onih koji su nam pristupili". Nabrojio je aktivnosti Udruge u proteklom razdoblju, što uključuje izdavačke poduhvate, kao i brojne izlete, organizacije komemoracija, ali i "tribina s vrlo solidnom posjetom iako nije postignuta zainteresiranost mlađe publike".

Komentirao je i promjenu naziva Trga maršala Tita u Zagrebu, kazavši kako je to "blamaža, bruka i sramota pred licem budući da se cjenka s Josipom Brozom Titom", dodajući kako je "predsjednica Kolinda Grabar Kitarović počela prva sa šutiranjem Titove biste s Pantovčaka". Zapitao se kako zaustaviti to opasno "desničarsko i klerofašističko orgijanje po slavnoj hrvatskoj antifašističkoj prošlosti".

- U Hrvatskoj desnica ne miruje. A zašto i bi kad ima podršku nadležnih organa i vlasti? Već odavno lansirani pozdrav "za dom spremni" nastoji se legalizirati. Kako to nije išlo lako, po receptu Trojanskog konja, izabran je znak HOS-a čijeg je taj ustaški pozdrav sastavni dio. Taj znak udaraju gdje god hoće i tu ništa nije kao sporno, pa kažu nadležni da su HOS-ovci pod tim znakom branili domovinu. Svaka čast svima koji su branili domovinu, ali je provokativno javno isticanje tog uzvika. I u ulazu u Mokošicu nalazi se amblem HOS-a, kojim dominira "za dom spremni". Koji bezobrazluk. Dubrovnik je grad na popisu svjetske kulturne baštine i pod zaštitom UNESCO-a, grada koji je svjetska prijestolnica kulture i turizma. Čini se kako je to cjelokupno oslikavanje i poduzeto kako bi došao na red i amblem HOS-a, a kako bi se znalo gdje su namjernici došli. - objasnio je Vlašić.

Govorio je na sjednici i Branko Grošeta, inače predsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Dubrovačko-neretvanske županije. On je zamjerio županu Nikoli Dobroslaviću "što niti jednom nije došao na komemoraciju na Boninovu uz Dan antifašističke borbe", dodajući kako redovno "posjećuje Daksu ili Orsulu". Dodao je i "kako katolička Crkva ima ulogu u izjednačavanju antifašizma s komunizmom", objasnivši kako "Crkva postaje politička stranka i glavno oružje za razračunavanje s bivšim sistemom i udrugama koji njeguju antifašističke vrijednosti".

Kemal Tursunović govorio je o planovima Udruge u 2018. godini, posebno naglasivši kako Udruga planira "proširenje postojećeg prostora na sjevernoistočni prostor koji se nelegalno koristi kao stambeni", a u obnovljenom prostoru "smjestiti manju muzejsku zbirku koju bi pripremili u suradnji s Dubrovačkim muzejima".

Inače, na sjednici je konsenzusom došlo do zaključka kako bi se mladi trebali snažnije involvirati u rad Udruge, ali i općenito po smislu očuvanja antifašističkih tradicija. Rečeno je kako mladih antifašista itekako ima te je naglašeno "kako treba biti zadatak svih da se oni snažnije uključe u javni prostor jer su angažirani mladi ljudi jedini pravi dokaz da Udruga pa i antifašizam u Dubrovniku imaju budućnost".

Subota, 26 Kolovoz 2017 02:23

Tratamenat nakon zatvaranja Igara

Nakon zatvaranja 68. Dubrovačkih ljetnih igara, uslijedio je tradicionalni tratamenat, koji se ovaj put održao u Sponzi, a na kojemu su se mogli tako, između ostaloga, uz hranu i piće mogli podijeliti dojmovi s ovogodišnjeg Festivala.

Djelić atmosfere možete pogledati u fotogaleriji.

DPP

Subota, 26 Kolovoz 2017 02:10

Zatvorene 68. Dubrovačke ljetne igre

Dodjelom nagrada ''Orlando'', a potom gala koncertom Simfonijskog orkestra HRT-a te simboličnim odnošenjem zastave Libertas sa Straduna, zatvorene su 68. Dubrovačke ljetne igre. Nagradu Orlando za najbolje dramsko ostvarenje dobio je Ozren Grabarić za ulogu u dramskoj premijerie "Marin Držić - Viktorija od neprijatelja", a za najbolje glazbeno ostvarenje nagrađen je Kvartet gitara, odnosno Zoran Dukić, Petritu Çek, Maroje Brčić i Tvrtko Sarić, koji su nastupili u Kneževome dvoru.

Na samom koncertu, Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije ravnao je talijanski dirigent Alberto Veronesi. Kao solist nastupio je violinist Aleksejem Semenenkom.

Program gala koncerta počeo je Dubrovačkim impresijama poljskog skladatelja, dirigenta i glazbenog pisca Ludomira Michała Rogowskog, suita u kojoj nadahnuto oslikava ljepote grada Dubrovnika i okolice. Program se nastavio Koncertom za violinu i orkestar u fis-molu, br. 1, op. 14 Henrija Wieniawskog te je završio 1. i 2. suitom Edvarda Griega iz uglazbljene Ibsenove drame Peer Gynt. Posebna gošća večeri bila je Dubravka Šeparović Mušović.

DPP

Stranica 7 od 85

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
cistocareciklazno 250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250
transporterban250