Grad Dubrovnik donosi još jedan u nizu planova koji trebaju objediniti narativ gradskog razvoja i perspektive. Ovog puta pod jednostavnim nazivom Strateški plan Grada Dubrovnika 2018. - 2020.

Naći će se to i na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća, koje će eto donijeti još jedan u nizu strateških dokumenata. Ne tako davno, na pretposljednjoj sjednici Vijeća, donesena je tako i studija pompoznog naziva Strategija razvoja turizma i odredbe o kruzing-turizmu na području grada Dubrovnika do 2025., a o pitanju kamo ide dubrovački turizam nije se puno niti moglo čuti.

Pak, u ovoj najnovijoj Strategiji piše da je svrha strateškog planiranja da Grad Dubrovnik aktivno sudjeluje i efikasno upravlja razvojem na način da se utvrdi postojeće stanje cjelokupnog života, kritične točke sadašnjeg razvoja te smjernice i strateški ciljevi daljnjeg razvoja Grada koji su u sinergiji sa ciljevima razvoja kako na regionalnoj, tako i na državnoj razini.

Strategija se tako osvrće na demografske i geografske dubrovačke značajke, analizira infrastrukturu i gospodarstvo, posebice turizam, kao i društvene djelatnosti te određuje opće i posebne ciljeve.

Što se tiče općih ciljeva navodi se tu gospodarski razvoj, unaprjeđenje infrastrukture, zaštita okoliša, unaprjeđenje kvalitete života te usmjerenje na zaštitu i očuvanje kulturne baštine. S druge strane, posebni ciljevi podrazumijevaju poticanje poduzetništva, unaprjeđenje turizma, prometne infrastrukture, ulaganje u prirodnu i kulturnu baštinu, obrazovanje itd.

Navedeno je tu i posebno kako ostvariti te ciljeve, ali što tu piše ono što se već ne zna, odnosno ono što se već ne živi iz dana u dan? Okvirno, ništa.

I, to je upravo problem s ovakvim strategijama jer zapravo kažu malo što, već se tiču parola ustvari umotanih u celofan nekakvog meta jezika, koji graniči s pravnim EU narječjem i menadžerskim frazama, što onima koji su navikli raditi i donositi odluke u normalnom okruženju zvuči kao trla baba lan da joj prođe dan.

Donošenje ovakvih strategija počesto je i povezano s obavezama koje jedinice lokalne samouprave imaju prema višim instancama, nije da Grad to radi samo zato što mu se radi. No, barem su ovaj Strateški plan Grada Dubrovnika 2018. - 2020. izradili gradski pročelnici i djelatnici gradske uprave, koji se navode kao članovi radne skupine za izradu Strategije.

Jednostavno, previše puta smo bili svjedoci da svakojaki IRMO-i, instituti, tvrtke, „visokoprofilirani savjetnici“ i bleferi tako izrađuju ovakve studije, u kojima okvirno piše jedno veliko ništa.

Aktualna gradska uprava ozbiljno radi po pitanju urbanog širenja Dubrovniku. U tom kontekstu treba promatrati i kupovinu zemljišta na Pobrežju, a što će se naći na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća. Grad tako kupuje dva zemljišta po cijeni od 15 milijuna kuna.

Inače, u aktu ovih točaka koje će pred gradske vijećnike ne piše za koju svrhu Grad Dubrovnik kupuje navedena zemljišta. No, iz Grada Dubrovnika odgovorili su na upit portala Dubrovnikpress.hr kako bi "zona Pobrežja u budućnosti trebala postati nova stambena zona".

"Međutim, prije nego to postane, potrebno ju je urbanistički posložiti. Uvjereni smo kako će se stavljanjem u funkciju navedene zone u potpunosti riješiti stambeno pitanje mladih obitelji na području Grada Dubrovnika. Dakle, nakon stanova u Mokošici i stanova u Solitudu, na Pobrežju će se ići na model dodjele parcela za gradnju obiteljskih kuća." - piše u odgovoru Grada Dubrovnika.

Uglavnom, Grad Dubrovnik tako kupuje od Nike i Grga Bana zemljište površine 35709 metara kvadratnih po cijeni od 7,1 milijuna kuna. Radi se o nekretnini katastarske oznake čest.zem. 23/1 k.o. Petrovo Selo. Navodi se u aktu ove točke i kako se sjeverni dio predmetne nekretnine nalazi u zoni gospodarske namjene, a južni dio u zoni označenoj kao "ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište".

Pak, od Barbare, Marina i Boža Knez Grad kupuje zemljišta ukupne površine 43067 metara kvadratnih po cijeni od 4,9 milijuna kuna. Radi se o zemljištima katastarske oznake čest.zem. 23/3 i 23/2 sve k.o. Petrovo Selo. Predmetne nekretnine nalaze se izvan građevinskog područja naselja, u zoni označenoj kao "ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište".

Ukupno, dakle za površinu od 78776 metara kvadratnih na Pobrežju Grad Dubrovnik će izdvojiti 15 milijuna kuna. U rebalansu proračuna za 2018. za ovu svrhu osigurano je sedam milijuna kuna.

Inače, još ranije gradonačelnik Mato Franković govorio je o Pobrežju, u smislu da bi ovaj gradski predio trebao riješiti dubrovačko stambeno pitanje. Također, Grad Dubrovnik izgradit će i cestu od mosta Dubrovnik do Pobrežja. Jasno, projekt je to koji preduvjet za urbanistički razvoj šireg područja Pobrežja.

Stanica za tehnički pregled vozila promijenit će lokaciju, a Grad će biti bogatiji za 870 tisuća kuna. Naime, dubrovački gradski vijećnici na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća trebali bi prihvatiti Prijedlog Zaključka o prihvaćanju teksta Sudske nagodbe između Grada Dubrovnika i Jadranskog osiguranja. Naime, Grad Dubrovnik tužio je lani Jadransko osiguranje radi predaje u posjed i naknade štete oko čestice na kojoj se nalazi stanica za tehnički pregled u Gospinom polju.

Uz ovaj postupak, koji je vođen pred Trgovačkim sudom u Splitu došlo je do nagodbe uz koju se Jadransko osiguranje obvezalo da će u cijelosti napustiti predmetne nekretnine najkasnije do 31. prosinca 2019., ali i Gradu Dubrovniku isplatiti iznos od dakle 870 tisuća kuna.

Što je tu bilo sporno? Stanicu za tehnički pregled izgradio je pravni prednik Jadranskog osiguranja, Atlas osiguranje, 2000. godine. Ugovor o pravu građenja izmijenjen je dodacima ugovoru 2011. godine, a uz koji se Jadransko osiguranje obvezalo da će plaćati naknadu Gradu Dubrovniku u iznosu od 29 tisuća kuna od 29. prosinca 2015. godine kad je, dakle isteklo pravo građenja. Kako je u Gradu Dubrovniku eto popularno ne plaćati raznorazne najmove ili koncesije, tako je i Jadransko osiguranje platilo samo četiri mjesečne rate, odnosno ukupan iznos od 87 tisuća kuna.

Stoga, poslovi tehničkih pregleda obavljat će se u Gospinom polju najkasnije do kraja 2019. godine. Dogovoreno je i kako Jadransko osiguranje može preseliti svoju pokretnu imovinu i prije ovog roka, ali uz obavezu da se bez zastoja i gužvi odvija tehnički pregled vozila.

Kako se navodi u aktu ove točke, "Grad Dubrovnik dao je suglasnost da se navedena djelatnost, odnosno pogon (poduzeće) sa svom pripadajućom opremom (pokretninama), u skladu s mjerodavnim propisima preseli na obližnju lokaciju, na adresu Ulica od Sv. Mihajla 3".

Riječ je naime o prostoru poznatom kao "Auto Dubrovnik", a time se stanica za tehinički pregled vraća na lokaciju gdje je već bila, prije no što je preseljenja u Gospino polje.

Svakom turističkom sezonom, jasno, pojačavaju se i policijske aktivnosti na dubrovačkom području. Odnosi se to na puno aspekata, od prometnih pitanja, gužvi na graničnim prijelazima pa sve do same sigurnosti. Jasno, sve te aktivnosti iziskuju i određeni broj ljudstva, kojega u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj nedostaje, a o čemu je na nedavnoj konferenciji za novinare govorio i načelnik PU DNŽ Ivan Pavličević.

Ovog tjedna, čitateljica portala Dubrovnikpress.hr pisala je na redakcijski mail kako je putovala prema Splitu i da je na graničnom prijelazu za ulazak u Neum čekala sat vremena. Na njeno pitanje zašto radi samo jedna kućica, odnosno, zašto je samo jedna rampa spuštena, odgovoreno joj je, napisala je, kako „nema ljudi za raditi“.

„Poznato Vam je da je Republika Hrvatska dužna primjenjivati izmijenjeni Zakonik o schengenskim granicama i primjenjivati sustavne provjere nad svim putnicima u obavljanju granične kontrole. Uredba je izmijenjena upravo kako bi se kontrolom prelaska državne granice osigurala maksimalna sigurnost teritorija i građana svih država članica. Kada okolnosti na terenu to dozvoljavaju, granična kontrola kroz tzv. Neumski koridor obavlja se ciljano, kako bi se ubrzala protočnost za vrijeme najvećih gužvi. Policija je kroz posljednjih nekoliko godina uložila izniman tehnički i kadrovski napor kroz obnovu graničnih prijelaza i povećanje broja ulaznih/izlaznih traka, edukaciju policijskih službenika i zapošljavanje novih kadrova s ciljem osiguranja protočnosti prometa, uz zadržavanje odgovarajućih mjera sigurnosti.“ - odgovorili su iz PU DNŽ na upit o ovom problemu, a zapravo nisu pojasnili ništa konkretno osim da se eto „trude“, odnosno izbjegili su dati odgovor zašto u sezoni radi tek jedna kućica na graničnom prijelazu, iako naravno to ne znači da je uvijek tako.

Tako u odgovoru dalje piše:
„Ipak, treba biti svjestan činjenice da je u 2017. godini preko graničnih prijelaza ove Policijske uprave prešlo preko 7 milijuna vozila i više od 23 milijuna putnika i da u pojedinim intervalima mora doći do povremenih čekanja. Ova Policijska uprava će i dalje ulagati sve raspoložive resurse kako bi se ta čekanja svela na minimum.“ - stoji u odgovoru.

Inače, najveće gužve na jugu Hrvatske tek se očekuju, a poznato je i kako PU DNŽ za vrijeme organiziranje raznih događanja dobiva ispomoć od drugih policijskih uprava, kao što i PP Dubrovnik dobiva ispomoć od obližnjih policijskih postaja. Iz PU DNŽ odgovorili su stoga i na pitanje je može li se što učiniti po tom pitanju i za vrijeme trajanja sezone, dakle da do ispomoći ne dolazi samo kad u Dubrovnik dolaze primjerice visoki uzvanici, nego i tijekom cijele sezone. Također, odgovorili su na pitanje i koliko ljudstva u PU DNŽ zapravo nedostaje, tj. kako se taj problem planira riješiti.

„Možemo potvrditi da u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj nedostaje određeni broj policijskih službenika, kao što je to slučaj i s brojnim drugim djelatnostima na našem području. Upravo iz tog razloga Ministarstvo unutarnjih poslova je tijekom proljeća na našem području organiziralo promociju policijskog zvanja i zadovoljstvo nam je što možemo reći da se u prvi krug prijave za policijsku školu s našeg područja prijavilo 88 osoba, od kojih je 55 prošlo testiranje.“ - piše u odgovoru.

„Unatoč činjenici da u gotovo svim policijskim postajama nemamo dostatan broj policijskih službenika, možemo reći da se takav nedostatak ne osjeti u obavljanju službenih zadaća. Naime, Policijska uprava koristi sve raspoložive mehanizme u svrhu kvalitetne organizacije službe kao što je primjerice ispomoć policijskih službenika iz kontinentalnih policijskih uprava kao i dolazak stranih policijskih službenika tijekom ljetnih mjeseci kada je povećan obim policijskih poslova. Oni na područje ove Policijske uprave dolaze već sredinom svibnja i borave do sredine rujna, a obavljaju poslove granične, temeljne i prometne policije.“ - napisali su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Izložba "Dim - priča o duhanu" otvorena je večeras u žitnici Rupe. Radi se o izložbi nastaloj uz suradnju Dubrovačkih muzeja i zagrebačkog Etnografskog muzeja. Na izložbi je prikazano oko 200 predmeta, brojne fotografije te video materijali.

Autorica izložbe je viša kustosica zagrebačkog Etnografskog muzeja Marija Živković, dok su za likovno oblikovanje izložbe, vizualni identitet i grafiku zaslužni Nika Pavlinek i Damir Prizmić. Kustosica dubrovačke izložbe je Barbara Margaretić.

Predmeti su većim dijelom iz Zbirke pušačkog pribora zagrebačkoga Etnografskog muzeja koja sadrži lule, kamiše, cigaretnike, kutije za duhan, kutije za cigarete, burmutice, duhankese, kutije za šibice, pribor za paljenje vatre, mašice i drugo. Predmeti su većinom izrađeni tijekom 19. i 20. stoljeća na području Hrvatske i susjednih zemalja, a sakupljani su kontinuirano od 1921. godine djelovanjem muzejskih povjerenika, kustosa, prilikom terenskih istraživanja, donacijama građana te otkupom. Najstariji predmet je glinena lula zapadnog tipa iz 16. stoljeća

Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać istaknula je zadovoljstvo suradnjom s Etnografskim muzejom Zagreb. Istaknula je kako je suradnja ovih muzeja iznimno uspješna posljednjih nekoliko godina. Navela je da je u travnju zagrebačkoj publici otvorena izložba o tradicijskom obuvanju u dubrovačkom kraju.

- Ova izložba po prvi put obrađuje jednu temu s etnološkog aspekta. Stvarno sve pohvale autorici na tome. Duhan je tu interpretiran kroz različite aspekte. Istaknuta su njegova kulturološka, gospodarska, društvena i druga značenja. Ali, svakako i njegovi dobri i loši utjecaji na život. - rekla je Vilać.

- Vrijednost izložbe je u tome što doprinosi senzibiliziranju društva, posebno mladih i potiče promišljanja o tome da su duhanski proizvodi štetni za zdravlje. - kazala je Vilać.

Autorica izložbe Marija Živković rekla je da nije očekivala da će ova tema pobuditi interes koji je pobudila dok je pripremala izložbu. Rekla je da su brojne teme o duhanu izuzetno zanimljive, dodajući kako je duhan bio sveta biljka, kako u Americi, tako i u Europi..

Izložba je koncipirana u više. Tako Kratka povijest duhana obrađuje značenje duhana u pretkolumbovskoj Americi te njegovo širenje diljem svijeta, dok cjelina Herba fiscalis prikazuje gospodarsku važnost duhana za tradicijsko gospodarstvo, kao i za državne blagajne. Pušački pribor obuhvaća glinene lule koje su se izrađivale u Zelovu kraj Sinja, unikatne lule suvremenog zagrebačkog majstora, ali i japanski kiseru, a pomodnosti u načinima uživanja duhana odražavaju nastojanja elita da se ritualima koji su pratili šmrkanje duhana ili pušenje lule odijele od običnog puka. Cjeline Cigarete reklamnim jezikom i Cigarete na filmu govore o nedavnoj prošlosti u kojoj je cigareta odigrala glavnu ulogu. Zadnja tema su zabrane konzumiranja duhana kroz povijest – od smrtnih kazni do konačnih znanstvenih dokaza o štetnosti duhanskih proizvoda.

Izložba je prvi put postavljena u matičnoj kući 2015. godine i do sada je ostvarila četiri gostovanja diljem Hrvatske. Dubrovačka će je publika moći pogledati do 30. srpnja.

V.S.

Već je prošlo mjesec i pol otkako su se dogodile rošade u Gradskom vijeću. Dakle, u redovima HDZ-a ušao je Ivan Maslać umjesto Nikoline Soko, odnosno Maslać je samo preuzeo vlastiti mandat kojeg je bio prepustio dok je bio zaposlenik Grada Dubrovika, a u redovima SDP-a Jadran Barač umjesto Mladena Gojuna. Svi oni za portal Dubrovnikpress.hr rekli su više o svojim dojmovima.

Dakle, jedni o životu nakon participiranja u ovom predstavničkom tijelu građana Dubrovnika, a drugi o tome kako su se snašli u ovim vodama.

MASLAĆ: FORMA "SHOWBIZA" TREBALA BI BITI U DRUGOM PLANU

- Biti dijelom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika je prije svega čast koje bi vijećnici trebali biti svjesni prilikom sudjelovanja na sjednicama, ali i van samih sjednica, 365 dana u godini. - rekao je Maslać.
imaslac vijeceNa pitanje kako se snalazi na samim sjednicama te je li one predugo traju, Maslać je odgovorio:
- Iako bi se moglo zaključiti da sjednice traju predugo to je samo pokazatelj opsežnosti funkcija koje u svom djelokrugu obavlja jedinica lokalne samouprave poput Grada Dubrovnika. Kao što sam jednom prilikom spomenuo, odgovornost vijećnika je primarno doprinositi u donošenju kvalitetnih odluka, dok bi forma "showbiza" trebala biti u drugom planu što se nekad prilikom TV prijenosa zna zanemariti. Sama odgovornost podrazumijeva i tremu od javnog nastupa, ali treba biti svjestan da se trema dokazano umanjuje pripremom za sjednice i vremenom iskustva u sudjelovanju na sjednicama. - objasnio je Maslać.

SOKO: SAD JE MANJI STRES

Njegova stranačka kolegica Nikolina Soko pojasnila je kako joj je "izlazak iz Vijeća dao jedan prostor i dostatno vrijeme da se fokusira na svoje primarno radno mjesto, a to je profesorice engleskog jezika u osnovnoj školi".
- I u tom smislu mi je i značio izlazak iz Gradskog vijeća, jer kad sam izašla bližio se kraj školske godine, a opseg obaveza bio je veliki. Sjednice Gradskog vijeća zaista su maratonske, sve duže i duže, jasno da je sad smanjen i stres te vrijeme koje sam ulagala u pripremu sad mogu uložiti u svoj privatni život. - napomenula je Soko.
nsoko vijeceNa pitanje je li joj na neki način nedostaje adrenalin, Soko je odgovorila:
- Sama sam po sebi osoba koja uvijek pronalazi način gdje ću ulagati svoju energiju, tako da ono što sam kroz Vijeće davala lokalnoj zajednici sam usmjerila u drugom pravcu. Što se tiče Gradskog vijeća, kad mi to dopušta vrijeme, pratim sjednice, ali svakako mogu reći da je potpuno drugačiji dojam preko televizije nego iz vijećničke klupe. - riječi su nekadašnje HDZ-ove gradske vijećnice Nikoline Soko.

BARAČ: FRANKOVIĆ I POTREBICA ZLOUPOTREBLJAVAJU POSLOVNIK

Vijećnik SDP-a Jadran Barač također je iznio kako mu to izgleda iznutra. Vrlo kritički i oštro se osvrnuo na vladajuće.
- Mislim da rad Gradskog vijeća nije dobar što sam iskusio od kada sam postao gradski vijećnik. Tu prije svega mislim na odnos predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebice i gradonačelnika Mata Frankovića prema vijećnicima. Zloupotrebljavaju poslovnik vrijeđajući neistomišljenike, bahato se ponašaju, često pokušavaju diskreditirati i etiketirati neistinitim i neprovjerenim informacijama. To ne smije biti prisutno u instituciji Gradskog vijeća. Posebno se to odnosi na gradonačelnika Mata Frankovića koji često drži monologe, a da pritom ne kaže ništa konkretno niti se osvrne na postavljeno pitanje. Nema potrebe da se pošto-poto javlja za repliciranja pa po 15 minuta drži riječ. Također, sjednice traju predugo, a rasprave nisu konstruktivne nego su platforma za jeftino politiziranje. - poručio je Barač.
jbarac vijece- Što se tiče mene osobno, naravno da je biti vijećnik veliki izazov i odgovornost. Moj cilj je biti usmjeren na rješavanje bitnih pitanja koja tište naše građane. Od treme javnog nastupa ne može se pobjeći, u mom slučaju radi o pozitivnoj tremi koja me fokusira, kao i u borilačkom sportu kojim sam se bavio. - objasnio je Barač.

GOJUN: KAD ČOVJEK PROMATRA SA STRANE VIŠE VIDI I UOČI

Pak, Mladen Gojun je kazao kako mu i ne nedostaje Gradsko vijeće.
- Biti vijećnik za mene je ozbiljan posao, nije jednostavan ako ćete mu ozbiljno pristupati. Izlazak iz Gradskog vijeća mi nije teško pao. Brzo sam se prilagodio novim obavezama, pretežito onim privatne prirode i svojim hobijima. Gotovo da osjećam kao da i nisam bio u Vijeću. Doduše, pratim ga koliko mogu kao promatrati kao građanin, ali lijepo je ovako. - rekao je Gojun.
mgojun vijece- Kad čovjek promatra sa strane nekad daleko više vidi i uoči. Kad ste unutra, možda i nešto propustite. A kad promatrate sa strane, lakše uočite neke stavke. Nedostaje kvalitetnijih rasprava, volio bih da ih ima i od vladajućih i od oporbe. Pretpostavljam da je kod većine stvar u tome da je puno toga dio dogovora, ali tako je uvijek i bilo. Oporbi nedostaje dinamičnije i argumentiranije rasprave nego do sad. Ne znači da je u moje vrijeme sastav briljirao, nije. No, ima vremena, vjerujem da će se moći postići kvalitetnije rasprave. Meni jedino smeta što su sjednice duge, najavljivalo se da će biti češće s manje točaka, da je tako moglo bi se i kvalitetnije pripremiti, pogotovo oni koji imaju manji broj vijećnika, koji ne mogu sve pripremiti na adekvatan način. - zaključio je Mladen Gojun.

Ugovor o javnim radovima gradnje kompleksa studentskog doma Sveučilišta u Dubrovniku potpisali su danas rektor dubrovačkog Sveučilišta prof.dr.sc. Nikša Burum i predstavnik izvođača radova Srđan Jončić, ispred tvrtki Ing-Grad, Projektgradnja i Tromont. Ugovor je potpisan u Rektoratu Sveučilišta u Dubrovniku. Radovi na izgradnji doma u Čokolinu počinju 11. srpnja. Vrijednost radova iznosi 149,5 milijuna kuna bez PDV-a.

- Kad se okrenem iza sebe vidim koliki smo veliki korak napravili, a kad gledam naprijed vidim koliko je to mali korak jer je puno toga što nas očekuje dok ne otvorimo dom. Očekuje nas jako puno posla. Bez studentskog doma Sveučilište ne bi moglo još dugo funkcionirati. - rekao je rektor Burum, zahvalivši se svima zaslužnima na realizaciji ovog projekta, posebno voditelju projektnog tima za izgradnju studentskog doma Sveučilišta u Dubrovniku Marku Potrebici.

Predstavnik izvođača radova Srđan Jončić rekao je kako je "izgradnja studentskog doma s 254 smještajne jedinice značajan projekt za Grad i stanovnike, posebno za studente".
- Smještaj studenata tijekom sezone je ozbiljan problem Grada koji će biti djelomično riješen izgradnjom doma. Godišnji promet naše tri firme je iznosio u protekloj godini 800 milijuna kuna, imamo 600 zaposlenika. Smatramo to respektabilnim prikazom u odnosu na današnju građevinsku operativu u Hrvatskoj. Smatramo se iskusnim i sposobnim za  ovaj projekt. Dom ćemo završiti unutar 15 mjeseci, rokovi su dinamični, obuhvaćaju dvije turističke sezone. Želimo se osloniti na što više podizvoditelja iz Dubrovačko-neretvanske županije te se veselimo i njihovom sudjelovanju. Očekujemo preko 60 radnika u svakom trenutku na gradilištu, penjat će se ta brojka do 100 radnika, a u vrhuncu radova do 150 radnika. - objasnio je Jončić, dodajući da će se nakon građevinskih radova od 15 mjeseci, dom opremati oko tri mjeseca.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković kazao je kako je ovo jedan od značajnijih dana u povijesti Grada Dubrovnika.
- Možda ne prepoznajemo koliko je to bitno. Dubrovnik je zacrtao postati sveučilišni grad, ovo je jedan od skalina koji je nedostajao da možemo reći da smo to postali. Ovo je jedan od rijetkih projekata kontinuiteta. Na Sveučilištu su se mijenjali rektori, ali cilj je ostao isti. Mijenjale su se gradske uprave, ali i tu je cilj bio isti. Treba se zahvaliti i svim bivšim rektorima i gradonačelnicima na tome da smo konačno došli do cilja i da se počinje graditi dugo iščekivani studentski dom. Efekt izgradnje tek će se vidjeti u budućnosti, od činjenice da studenti imaju značajnih problema u pronalascima smještaja, a kad ga pronađu on je skup, istovremeno ga moraju napustiti početkom lipnja. Molim i za razumijevanje građane zbog radova. - poručio je Franković.

Zamjenica župana Žaklina Marević dodala je kako se ovdje radi o zaista vrijednom ugovoru.
- Podatak da je Dubrovnik odavno studentski grad nam je svima znan, ali od danas će Dubrovnik u punom smislu riječi to postati. Imamo tri učenička doma koji su redovito popunjeni učenicima. To nam govori nam da će ovaj studentski dom biti popunjen tom dječicom koja su u domovima, ali tako i ostalima iz cijele Hrvatske. - riječi su Žakline Marević.

Predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku Jakša Ćebo pojasnio je "kako mu je iznimna čast biti ovdje u ime krajnjih korisnika ovog projekta, a to su studenti".
- Velika je stvar što će dom biti namijenjen studentima slabijeg ekonomskog statusa i omogućit će im da izbjegnu skupa plaćanje studentskog smještaja. Dom će biti poprište novih zbivanja, naši odjeli su dislocirani, studenti su raštrkani, a ovako će studenti postati nova snaga u Gradu Dubrovniku. - zaključio je Ćebo.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković malo će potpomognuti dubrovačke udruge. Naime, on je raspisao poziv za dodjelu jednokratnih financijskih potpora udrugama za 2018. godinu, temeljem Odluke o financiranju programa, projekata i manifestacija koje provode udruge i druge organizacije civilnog društva.

Ukupno će se dodijeliti 500 tisuća kuna za ono što se smatra prioritetima poput obilježavanja značajnijih datuma i važnih obljetnica. Najmanji iznos novčanih sredstava koje udruga može dobiti po projektu je tri tisuće kuna, a najveći iznos 30 tisuća kuna. Ukupno će se ugovoriti provedba do 50 projekata.

Ovaj poziv ne treba miješati s pozivima za donacije i sponzorstva koje svake godine raspisuju pojedini upravni odjeli Grada Dubrovnika, već o jednokratnoj financijskoj injekciji Grada Dubrovnika. Uostalom, ovo je i prvi put da na pola godine Gradonačelnik raspisuje ovakav poziv.

No, posebno je naglašeno kako se između ostaloga poziv ne odnosi na sufinanciranje programa, projekata i manifestacija za koje je udruga već ostvarila financijska sredstva iz proračuna Grada Dubrovnika za 2018. godinu. Treba reći i da je potrebna dokumentacija na prijedloge izuzetno opsežna te je potrebno dostaviti i brojne obrasce uz samu prijavu na projekte.

Uvjeti su tu inače već duže ustvari postroženi zbog Uredbe Vlade RH o financiranju udruga, no kad se ovaj poziv sagleda u kontekstu rasprave s prošle sjednice Gradskog vijeća, jasno je kako novci baš neće ići kako kome padne napamet, a što je nažalost do sada i bio slučaj.

Naime, na prošloj sjednici Vijeća imenovana su i povjerenstva za ocjenjivanje programa, a koja će zapravo bodovati programske ciljeve, kvalitetu prijedloga programa, angažiranost u kandidiranju programa, itd.

Upravo je na prošloj sjednici Gradskog vijeća i gradonačelnik Mato Franković naveo kako se povjerenstva osnivaju da se izbjegne dvostruko financiranje, a niti pojedini vijećnici nisu birali riječi kad su govorili o financiranju udruga. Tako je primjerice HDZ-ova Katarina Doršner kazala "kako se moramo se zapitati je li se isplati podupirati nečiju neinventivnost", dok je DUSTRA-in Željko Raguž također govorio o problematici financiranja udruga, zaključivši "da nije čudo da niču poput gljiva poslije kiše".

Lijepo je da Grad Dubrovnik potpomaže civilno društvo, jer ono nominalno jest svojevrsni jamac promjena i ono što bi trebalo označavati jednu neovisnu građansku inteligenciju. Druga stvar je što je postala praksa da je pojedinim udrugama svrha postojanja naslanjati se na javni novac, a s čim dakako gube svoju namjenu, a i što se kosi s pojmom civilnog društva. Stoga, pohvalno je da seu ovom segmentu uvodi reda i da će se paziti na to kome će ići koliko novca.

Još u četvrtak je rok za podnošenje prijava na natječaj za izbor nove ravnateljica ili ravnatelja Kazališta Marina Držića. Portal Dubrovnikpress.hr pitao je kandidate koji na prošlom natječaju nisu prošli, dakle akademsku glumicu Miju Begović, akademsku glumicu i dramsku pedagoginju Nermu Kreso Kavain te redatelja Paola Tišljarića, hoće li se ovog puta kandidirati.

Inače, pitanje nove čelne osobe dubrovačkog teatra samo po sebi i ne bi trebalo baš biti toliko zanimljivo, da nije bilo igrokaza uz prošli natječaj, koji se sad eto ponavlja. Na tom natječaju Upravno vijeće Kazališta Marina Držića kao svog favorita odabralo je novinarku Lidiju Crnčević, a Gradsko vijeće Grada Dubrovnika eto oklijevalo je s postavljanjem točke o imenovanju Crnčević na dnevni red sjednice. Nakon što se točka o imenovanju napokon trebala naći na Vijeću, skinuta je s dnevnog reda, a tu se tako Lidija Crnčević našla uvrijeđena te je objavila kako se na novi natječaj neće prijaviti.

Dakle, sve skupa farsa, isključivo političkog narativa pa je stoga zanimljivo vidjeti hoće li kandidati ponovo pristati biti dijelom političkih igrica. Očito, sve skupa na prošlom natječaju bilo je previše za Nermu Kreso Kavain koja je rezolutno pojasnila za portal Dubrovnikpress.hr kako se neće kandidirati za ravnateljicu Kazališta.

Pak, Mia Begović još je neodlučna. Na pitanje portala Dubrovnikpress.hr ima li vremena za izjavu rekla je da je na probi, a na pojašnjenje da samo kaže "da ili ne, hoće li se prijaviti na natječaj", objasnila je kako njoj nema što novinar uvjetovati odgovor na pitanje s "da ili ne", kratko odgovorivši da ima još jedan dan za prijave i da će odlučiti.

Redatelj Paolo Tišljarić kazao je kako se već prijavio na novi natječaj i da je poslao natječajnu dokumentaciju.

Inače, trebat će pričekati nekoliko dana zbog svih prijava koje su moguće odaslane unutar roka poštom te još mogu stići. Nakon što se otvore kuverte, sastanak bi ponovo trebalo održati Upravno vijeća KMD-a na čelu s Marinom Gozzeom te predložiti svoga kandidata, čije će imenovanje tako ponovo ići na Gradsko vijeće.

Program Međunarodnog festivala opernih arija Tino Pattiera predstavljen je na današnjoj konferenciji za novinare u Slanici. Radi se o 11. izdanju ovog Festivala, koji nosi ime i organizira se u znak sjećanja na svjetski poznatog opernog pjevača, tenora Tina Pattiera koji se rodio 1890. u Cavtatu. Festival se po šesti put održava u organizaciji Dubrovačkog simfonijskog orkestra. "Tino Pattiera" počinje u subotu, a završava 6. srpnja. Održat će se ukupno četiri koncerta.

- Nije lako organizirati festivale. Zadnjih godina smo pokazali da razmišljamo kako osmisliti naše programe, festivale i cikluse. Drago mi je pohvaliti sve koji sudjeluju u ovome, to su prvenstveno ljudi iz DSO-a kojih nema puno, ali rade vrijedno, rade cijelu godinu i rade više poslova. Mi smo organizacijski svih godina rasli i imamo u budućnosti prilike rasti. Što se tiče drugih događanja, gledamo i osmišljavamo programe da u predsezoni i posezoni imamo kvalitetna događanja. - rekao je ravnatelj DSO-a Damir Milat.

Pak, sami program predstavio je glazbeni direktor Festivala dirigent Noam Zur. Prvi koncert održat će se u subotu, u Kneževome dvoru, u 21.30 sati. Koncert će biti posvećen Mozartu, a moći će se čuti arije iz opera "Cosi fan tutte", "Don Giovanni", "La nozze di figaro", itd. Drugi koncert održat će se u nedjelju, u hotelu Dubrovački vrtovi sunca, u 21.30 sati. Nadalje, 3. srpnja, opet u Kneževome dvoru, s početkom u 21.30 sati na programu je recital "German Lied". Njemačke pjesme izvodit će sopranistica Nikolina Pinko i bariton Dimitris Tiliakos, uz klavirsku pratnju Stefan Grbić i hornista Tonija Kursara.

Završni koncert pod nazivom "La ci darem la mano" - Opera gala, održat će se 6. srpnja ispred Kneževoga dvora. Izvest će se operne arije Mozarta, Verdija, Bizeta, Rossinija, Puccinija, Wagnera i Tijardovića. UZ DSO i Zura, nastupit će sopranistica Nikolina Pinko, tenor Lucian Corchis i bariton Dimitris Taliakos.

Na konferenciji za novinare govorila je i pročelnica za kulturu Grada Dubrovnika Ana Hilje.
- Već 11 godina imamo priliku slušati ovaj vrijedni ciklus opernih arija. Drago mi je da Orkestar šestu godinu sudjeluje u organizaciji manifestacije koju je Grad Dubrovnik od početka pratio i smatrao važnim događajem. DSO obogaćuje kulturnu ponudu Grada, tome svjedoči i brojna publika na njihovim koncertima. - dodala je Hilje.

Stranica 7 od 144

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250