U organizaciji Udruge mame iz Dubrovačko-neretvanske županije, mirni prosvjed protiv uvođenja poreza na nekretnine održan je danas pored Velike Onofrijeve fontane. Zanimljivo, okupio se tu popriličan broj Dubrovkinja i Dubrovčana, no nije bilo niti jednog gradskog vijećnika. Nakon što je prvotno implementacija poreza odgođena, baš je danas premijer Andrej Plenković rekao kako će kroz nekoliko tjedana biti poznato kad će početi primjena  poreza za nekretnine, a nakon što se provede niz stručnih  rasprava po tom pitanju.

- Danas stojim ispred svih vas i žalosno je što moram izaći na ulicu, ali drugog izbora nemamo. Mi želimo porezne reforme, a ne nove namete. Mi želimo da u ovoj državi možemo živjeti, raditi, a ne da plaćamo naknade na vlastiti dom.Plaćamo najveće kamate za stambene kredite da bi sebi i djeci osigurali krov nad glavom, nama dodatni nameti ne trebaju. U tri tjedna Zakon je prošao provjeru, proceduru i izglasan je u Saboru, u tri tjedna! Zakon je već donesen! On je već tu, stupa na snagu. Čuli smo od premijera da će se možda odgoditi. Ne znamo niti hoće li se mijenjati. Znači, mi ćemo plaćati neki novi namet, ne znamo koliko niti kad. Vrijeme je da se informiramo o novim nametima. Ovakve stvari se nama građanima ne mogu raditi. - rekla je okupljenim građanima potpredsjednica Udruge Dita Lipanović.
ditalipanovic- Vrijeme je da ustanemo i da rečemo da je dosta. Masu stvari se treba pokrenuti, od nečega treba krenuti. ovo je izvanredna stvar da kažemo da je dosta. Nama treba sloboda rada. Mi želimo zaraditi za tu nekretninu. Mi smo svaki kvadrat te kuće platili, mi ili naši djedovi i pradjedovi. Vrijeme je da rečemo da nitko nam to neće oduzeti. - objasnila je Lipanović.

Govorila je na prosvjedu i Dženita Grošonja Kuljuh.
dzenitagro- Porez na nekretnine je kap koja je prelila čašu. Kažu kako  štedimo u nekretninama. Jeste li ikada čuli za ijedan oblik štednje gdje jedan stan vrijedi 100 tisuća eura, a vi banci plaćate 200 tisuća eura? Nama su i mirovine nesigurne. Kad ja dođem do mirovine, bit ću sretna ako budem imala 800 kuna, ali trebamo sami sebi osigurati da nas nitko ne može izbaciti iz stana. Mene i dijete nitko nije htio primiti i dati ugovor za podstanarstvo na godinu dana, ali zato sam i kupila vlastitu nekretninu. - rekla je Grošonja Koljuh, dodajući kako se danas održava prosvjed i u Rijeci, zaključivši krajnji cilj pokretanje referenduma i "kako su spremni ići i na Markov trg".

Što se tiče samih prosvjednika, oni su klicali riječima Lipanović i Grošonje Kuljuh. Vesna Barišić za portal Dubrovnikpress.hr kazala je zašto je ona na ovom prosvjedu.
vbarisic- Vrijeme je za promjene. Vrijeme je da oni koji stvaraju budžet sve države kažu svoje mišljenje. To smo mi i zato smo ovdje. Jako sam zadovoljna odazivom, bit će još i više ljudi. Treba od nekuda početi. kazala je Barišić.

I Ana Vukas je pojasnila zašto je ovdje.
anavukas1- Više ljudi je došlo nego sam očekivala, posebno s obzirom na gužve i sve. Jedino mi je žao što nije bilo još više ljudi. Ovdje se ne radi samo o porezu na nekretnine nego se radi o izricanju nezadovoljstva građana postojećim stanjem. Zato mi je drago da se ovaj prosvjed održao. - zaključila je Vukas.

Svijet se oko nas mijenja, no za Dubrovačke ljetne igre, ali i kulturu općenito, važno je da preživi u svojim tradicijskim oblicima u tim novim vremenima, rekao je v.d. intendanta Dubrovačkih ljetnih igara Mladen Tarbuk na konferenciji za novinare održanoj ususret večerašnjem zatvaranju Igara.

Naime, Tarbuk, kojemu je ovo zadnji Festival u ulozi intendanta, budući da je još u lipnju dao ostavku, rekao je kako se u zadnje vrijeme sve više spominju tvrdnje o "resetiranju, promjenama, revoluciji Dubrovačkih ljetnih igara."
- Uvjerenja sam da Igre mogu biti Igre samo na temeljima na kojima ih je zasnovao dr. Marko Fotez. U suprotnom neće biti Igre, nego mogu postati festival elektronske glazbe, eksperimentalni festival drame... Priče s korakom s vremenom u slučaju Igara ne stoje! Dubrovnik ne ide u korak s vremenom, zato je ovako lijep, on se ne mora akomodavati novom vremenu. Zato je zadržao sve ove mire, sve što ima. Zato što je držao do sebe, kulture i tradicije. Igrama ne želim resetiranje i revoluciju, nego puno više financijske podrške, a novom vodstvu sve najbolje, valjda ćemo uskoro i znati koje je to vodstvo. - riječi su Mladena Tarbuka.

Kazao je kako su učinjeni i pojedini koraci u osmišljavanju idućih 69. Dubrovačkih ljetnih igara.
- Tu je gostovanje danas možda najvećeg tenora Piotra Beczałe 11. srpnja, a pregovori su i s Baletom Monte Carlo. Možemo najaviti i nastaviti suradnje s Hrvatskim narodnim kazalištem, u dogovoru s intendanticom HNK Dubravkom Vrgoč, budući da se za njihove predstave traži karta više. Razmišljali smo o koprodukciji djela "Peer Gynt" Henrika Ibsena. Na večerašnjem koncertu s kojim se Igre zatvaraju naći će se glazba Edvarda Griega, koja je napisana za tu predstavu pa i tako otvaramo prozor za budućnost. Svoje mjesto naći će i fenomenalni "Glembajevi" Lea Mujića, radit će se tu o izvrsnoj plesnoj paraleli našim "Glembajevima" - rekao je.

Objasnio je kako su prije tri godine, dakle prve godine pod njegovim umjetničkim vodstvom, DLJI uprihodile vlastitog prihoda 1,4 milijuna kuna, a ove godine 1,9 milijuna kuna, ističući kako "nisu podizane cijene ulaznica, ali niti kako program nije komercijaliziran".

O brojkama je govorila i ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović koja je rekla kako je prodano 17 posto više ulaznica nego lani.
- Bila sam većinu večeri u gledalištima, vjerujem kako će i brojke pokazati da su Dubrovčani činili 70 posto publike. Ljudima nedostaje, recimo, baleta i opere, a Igre su zapravo jedino mjesto gdje mogu pronaći takav sadržaj. - dodala je Medo Bogdanović.

Pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo naglasila je kako su "Igre oživjele barokne i renesansne ulice i trgove Dubrovnika, ponudivši bogat program koji doprinosi percepciji Dubrovnika kao važnog kulturnog središta Republike Hrvatske".

Na konferenciji za novinare govorio je i gradonačelnik Mato Franković.
- Ovogodišnje Ljetne igre za mene su bile jedne od najljepših, najdražih, najbogatijih, najplodonosnijih, najdubrovačkijih, najhrvatskijih. Sve ono što su trebale biti dugi niz godina. Jasno je i po posjetiteljima predstava da su jako prihvaćene od strane sugrađana i gostiju. Okrenuli smo se i prema međunarodnoj javnosti što je značajno za nas, ali i za budućnost Igara. Kaže stara prispodoba kako je sve ono što je bilo jučer prošlost, a sve ono što će biti sutra je san o budućnosti. Uistinu vjerujem da ono što nas čeka sutra i u budućnosti je ono što mi svi skupa sanjamo i priželjkujemo. - riječi su Mata Frankovića.

Zamjenica župana Žaklina Marević dodala je "kako su Ljetne igre obogatile ponudu cijele županije, a posjetitelji su mogli uživati u bogatom dramskom i glazbenom programu". Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić govorio je o suradnji ovih dvaju institucija, podsjetivši kako "HRT prati događanja DLJI dugi niz godina".

Dubrovačke ljetne igre ove su godine okupile gotovo dvije tisuće umjetnika iz cijelog svijeta koji su u 47 dana od 10. srpnja do 25. kolovoza na 16 scenskih i ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika, pred približno 60 tisuća domaćih i inozemnih posjetitelja izveli 72 dramska, glazbena, operna, plesna, folklorna, filmska i likovna programa.

Paradoks na današnjoj konferenciji za novinare održanoj nakon sjednice Turističkog vijeća Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije. Paradoks se tiče raskoraka između želje za što boljom sezonom, koja jasno ovisi o turističkim dolascima, sa smanjenjem gužvi u Dubrovniku, odnosno gostiju koji u istom trenutku ne bi trebali biti istovremeno unutar gradskih zidina.

Naime, nakon što je novoizabrani direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić nahvalio Dubrovnik, proglasivši ga i perjanicom hrvatskog turizma, pa štoviše, naglasio kako "je turistička godina uspješna po svim pokazateljima pa u tom smislu je i odgovornost na nama da taj trend zadržimo u 2018. godini", uslijedilo je i pitanje o njegovom mišljenju o smanjenju gužvi u Dubrovniku. Konkretno, ideji gradonačelnika Mata Frankovića o smanjenju dolazaka kruzera, a kako bi se broj gostiju koji borave u povijesnoj jezgri ograničio na četiri tisuće u jednom trenutku.

Istina, Staničić je za zadržavanje trenda u turističkim rezultatima više govorio u kontekstu financijskih pokazatelja, ali jasno je u trenutnoj konstelaciji snaga prema kojoj hrvatski turizam funkcionira kako ti pokazatelji moraju biti u suglasju s turističkim dolascima i noćenjima. No, na spomenuto pitanje odgovorio je kako podržava "inicijativu gospodina Frankovića", dodajući "kako podržava ideju koja će ublažiti nalet gostiju na turizam, iako gostiju nikad dovoljno".

Kako može podržavati ideju o smanjenju broja gostiju, odnosno putnika s kruzera, ako vjeruje da "gostiju nikad dosta", vjerojatno nije jasno niti Staničiću, ali da je ispalo kako lijeva ne zna što joj radi desna, ispalo je.

Zaključili smo da smo svi zapravo na istom poslu i da zajedničkim naporima postignemo još bolja rezultate u turizmu, rekao je župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić na konferenciji za novinare održanoj nakon Sjednice Turističkog vijeća Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije.

Na sjednici su uz župana Dobroslavića, između ostalih sudjelovali i direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić, državni tajnik Ministarstva turizma Frano Matušić, zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić i direktor TZ DNŽ Vladimir Bakić, koji su govorili i na konferenciji za novinare.

- Razgovarali smo o stanju turizma u županiji, o problemima koje evidentiram, ali i pitanjima kako ih riješiti. Naglasio bih pitanje prometne povezanosti, dakle između ZL Dubrovnik i Grada Dubrovnik, kao i drugih odredišta poput Korčule, Orebića ili Neretve. Govorili smo i kako postići da Dubrovnik ima cjelogodišnji turizam. Također, bilo je riječi o kongresnom centru koji će biti doprinos cjelogodišnjem poslovanju. Govorili smo i o čekanjima na graničnim prijelazima, što će se riješiti gradnjom Pelješkog mosta. Naše agencije nude i izlete u Crnu Goru, a tamo su čekanja po nekoliko sati. Takvi su EU propisi, ali dogovorili smo se da čekanja pokušamo skratiti što više možemo. - objasnio je župan Dobroslavić.

Direktor HTZ-a Staničić istaknuo je kako je Glavni ured HTZ-a odlučio intenzivirati suradnju sa sustavom turističkih zajednica, dodajući kako je već održan sastanak s direktorom svih županijskih turističkih zajednica.
- Čast mi je što sam u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, nismo slučajno odabrali Dubrovnik kao prvi grad koji ćemo obići jer je on perjanica hrvatskog turizma i naš najveći turistički brend. Izvrsno je etabliran i na svjetskoj turističkoj karti, na nama je da tu poziciju Dubrovnika zadržimo i poboljšamo. Cilj mog obilaska je na kvalitetnijoj i intenzivnijoj suradnji na terenu sa svim dionicima turizma, od javnog do privatnog sektora. U svakom slučaju, ova turistička godina je uspješna po svim pokazateljima, ali pričekajmo kraj godine kad ćemo zbrajati financijske rezultate. U tom smislu, tu je i odgovornost da taj trend zadržimo u 2018. godini. Pokrenuli smo i neke aktivnosti u cilju produženja turističke sezone, odnosno povećanja prometa u predsezoni i posezoni, tako da smo raspisali i dva javna poziva za udruženo oglašavanje i strateške projekte. - rekao je Staničić, kazavši i kako je sljedeći strateški cilj povećanje u segmentu avio prijevoza, ali i reorganizacija sustava.

Državni tajnik Matušić istaknuo je kako je razgovor bio konstruktivan, također izrazivši zadovoljstvo što je porast turističkih dolazaka i noćenja dvocifren u odnosu na lanjsku rekordnu godinu. Kazao je kako ovakav rast sa sobom nosi i neke izazove, dodajući kako se i o njima govorilo. Također je naglasio kako se govorilo o kongresnom centru koji će doprinijeti cjelogodišnjem turizmu.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić naglasila je također kako postoje izazovi "prema kojima će se Grad Dubrovnik odnositi odgovorno na način da će uspostaviti modele boljeg upravljanja". Direktor TZ DNŽ Bakić dotaknuo se povećanja boravišnih pristojbi, kazavši kako će "TZ DNŽ taj prihod usmjeriti ka aviokompanijama i turoperaterima".

Inače, na novinarsko pitanje što misli o najavi gradonačelnika Frankovića da se ograniči broj turista s kružnih putovanja na četiri tisuće u jednom trenutku, odgovorio je Kristijan Staničić.
- Pozdravljam inicijativu koja će ublažiti nalet gostiju na turizam, iako gostiju nikad dovoljno. Bilo je o tome govora i na sjednici Vijeća te ne treba bježati od izazova prometnih gužvi. S jednim sustavnim rješenjem se može riješiti problem u dogledno vrijeme. Zračna luka Dubrovnik se rasteretila režimom pristajanja zrakoplova, a to je pozitivan primjer za druge kritične točke u Hrvatskoj. Svakako, pozdravljam inicijativu gospodina Frankovića. - zaključio je Staničić.

Pratite nas jer naši koncerti su kvalitetni. rekao je ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orekstra Damir Milat na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljem program petog izdanja Međunarodnog glazbenog festivala "Dubrovnik u pozno ljeto", koji se otvara u subotu, a trajat će sve do 22. rujna. Program uključuje 15 događanja, simfonijskih koncerata, komornih koncerata i recitala, koji će se održati u atriju Kneževa dvora.

- Idemo naprijed iz godine u godinu, prepoznali su nas Grad Dubrovnik i TZ Grada Dubrovnika. A i mi smo odabrali prave suradnike. Svaki rad se osniva na timskom radu, a ovdje smo ponosni na cijeli Orkestar koji zaista dobro i kvaliterno radi. Mi smo uz svo planiranje već zacrtali program za dogodine, sad je tu i veći krug naših prijatelja koji se odazivaju na koncerte. - rekao je Milat.

Privremena pročelnica Grada Dubrovnika Ana Hilje kazala je kako joj je drago što može izraziti podršku ovom Festivalu, dodajući kako je važno da će svi zaljubljenici u glazbu moći nakon programa Dubrovačkih ljetnih igara uživati u glazbi koju će pružiti Orkestar. Direktorca TZ Grada Dubrovnika Romana Vlašić također je navela kako je ovaj "Festival dokaz da nakon Dubrovačkih ljetnih igara pratimo niz kvalitete". Navela je kako TZ Grada Dubrovnika potpomaže i DSO-ove festivale Dubrovačko glazbeno proljeće i Dubrovački jesenji moskar.

Više o programu je rekao glazbeni direktor i dirigent na Festivalu Cristoph Campestrini. Na otvaranju Festivala uz DSO i Dubrovački komorni zbor sudjelovat će Oratorijski zbor crkve Sv. Marka Cantores sancti Marci iz Zagreba, bariton Leon Košavić te Monika Cerovčec. Na programu je i sada već tradicionalna suradnja s Laus Akademijom Dubrovnik koja dovodi vrsne glazbenike u Knežev dvor – ove godine su to pijanistica Ida Gamulin i čelist David Grigorian. Pijanistica Dubravka Tomšič Srebotnjak nastupit će s orkestrom 29. kolovoza. Ugledni armenski pijanist i pedagog Ruben Dalibaltayan recital će održati 31. kolovoza, a u rujan će se ući nastupom koncertne majstorice Đane Kahriman. U Gradu će gostovati i njemački dirigent sa zavidnom svjetskom karijerom, Stefan Sanderling, dok će na istom koncertu kao solist nastupiti jedan od najboljih hrvatskih klarinetista, Radovan Cavallin. Maroje Brčić održat će recital 7. rujna, a ruski violinist Dmitry Sinkovsky nakon ovacija za izvedbu Četiri godišnja doba u lipnju, ponovno dovodi Vivaldijevu glazbu u Grad i to ovoga puta zajedno s vrhunskim talijanskim lutnjistom Lucom Piancom.

U sklopu festivala Matija Dedić će predstaviti svoj novi album „Male ljubavi“, dok će gošća na njegovom koncertu 14. rujna biti svjetski poznata harmonikašica Merima Ključo. Nakon nekoliko godina u grad se vraća nastupati i sopranistica Nikolina Pinko Behrends, dok kanadski dirigent Marc Tardue nastupa u Dubrovniku po prvi put. Omiljena gošća Dubrovnika, pijanistica Jasminka Stančul nastupit će u Dvoru 19. i 21. rujna, a festival će zaključiti pijanistica Martina Filjak.

Svečano su otvoreni trgovački prostori Zračne luke Dubrovnik. Radi se tu o trgovini s "duty free" proizvodima, ali i o kafiću s taracom. Direktor ZL Dubrovnik Roko Tolić i direktor prodaje tvrtke Gebruder Heinemann Carsten Menck tim povodom prerezali su i svečanu vrpcu. Naime, tvrtka Gebruder Heinemann generalni je dobavljač "duty free" robe za ZL Dubrovnik.

- Ovo je veliki dan za Zračnu luku Dubrovnik. Iskoristili smo posjet našeg strateškog partnera iz Hamburga tvrtke Gebruder Heinemann da i svečano otvorimo ove prostore. Tu imamo i segment domaće prodaje, ali i niz svjetskih brendova koje nudimo upravo u suradnji s Gebruder Heinemannom. Otvoren je i novi bar s taracom u području međunarodnih odlazaka, a u suradnji s našim strateškim partnerom tvrtkom Newrest, kojoj je ZL Dubrovnik pedesetpostotni partner. - rekao je Tolić.

- U srcu smo rekordne sezone i imamo puno razloga za zadovoljstvo. U mjesecu kolovozu imamo dvocifren porast prometa od 12 posto u odnosu na lani, a u 2017. godini porast od 17 posto naspram 2016. Vjerujem da smo i otvaranjem novih trgovačkih sadržaja ponudili našim gostima nešto novo, kako bi ZL Dubrovnik mogla postati i "shopping" centar ovoga područja. Imamo podatke da je povećana potrošnja putnika u Zračnoj luci i sve nam to govori da ćemo i u trgovačkom segmentu ostvariti rekordne dobitke. - objasnio je Tolić.

V.Salvia

Po pitanju stanja zgrade Osnovne škole u Cavtatu situacija je ozbiljna, ozbiljno razmatramo mogućnost da nastavu prebacimo u škole u Čilipima i na Grudi, rekao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić za portal Dubrovnikpress.hr, nakon što je jučer održao sastanak sa županom Nikolom Dobroslavićem o lošem infrastrukturnom stanju ove škole.

Kako stoji na stranicama Županije dubrovačko-neretvanske, sastanku su nazočili i zamjenica župana Žaklina Marević,  v.d. pročelnica UO za obrazovanje, kulturu, znanost i sport Ana Čeović, ravnateljica Osnovne škole Cavtat Kate Kukuljica te ravnateljica Osnovne škole Gruda Zdenka Pivčić.

- Mogu reći da je sastanak bio učinkovit. Zaista je situacija ozbiljna i već smo izvijestili nadležno ministarstvo kako je u Cavtatu gotovo pa nemoguće održavati nastavu. Vjerojatno ćemo idući tjedan župan Dobroslavić i ja poći u ministrice na razgovor kako bi je daljnje izvijestili o stanju u školi. Lokalna, odnosno regionalna samouprava tu nije u mogućnosti financirati izgradnju škole, to je nemoguće uz sve obaveze koje imamo. Radi se tu o iznosu od 30 do 40 milijuna kuna. - rekao je Lasić.

- No, isto tako gotovo je nemoguće i u sadašnjim uvjetima održavati dalje nastavu. Nastojat ćemo prolongirati sve skupa još godinu dana, ali bit će to vrlo teško pa je premještanje nastave ozbiljna opcija. - najavio je Lasić.

Naveo je što je najveći problem.
- Mi sredstva ne možemo osigurati iz europskih fondova jer naši prijašnji pregovarački timovi nisu predvidjeli financiranje izgradnje osnovnih škola u Hrvatskoj putem EU fondova. Tako da smo uistinu u vrlo nezgodnoj situaciji. - objasnio je Lasić.

Na paušalne ocjene lako se naviknuti recimo u điru placom ili na kafi u kakvom kafiću, ali kad se banalnosti mogu čuti od ministara već je to problem. Upravo takav biser provalio je ministar turizima Gari Cappelli, koji se dotaknuo Dubrovčana i gužvi.

Već neko vrijeme Cappelli u biti ustraje na izradi strategija o turizmu hrvatskih turističkih središta, a eto prekjučer je otišao korak dalje pitavši "Dubrovčane, bivše vlasti, zašto im je svake godine ostajalo po 100, 200 milijuna kuna u proračunu, a možda nisu na vrijeme reagirali u smislu infrastrukture, parkinga, dolazaka kruzera".

Na upit portala Dubrovnikpress.hr Ministarstvu turizma gdje se to može pronaći podatak kako je u proračunu ostajalo 100, 200 milijuna kuna, iz Ministarstva očekivano nisu odgovorili jer takva baljezgarija nema uporište. Što će uopće odgovoriti?! Je li mogao Cappelli izvaliti veću glupost o Dubrovniku, jer kao ministar Cappelli bi trebao znati o čemu govori i govoriti s odgovornošću, a ne bubati okolo bez ikakve odgovornosti napamet ciframa kako u Dubrovniku ostaje 100 do 200 milijuna nekakovog "viška" u proračunu, odnosno ne izlijetati eto tek tako da nešto kaže, usput okrznuvši "bivše vlasti".

U redu je da ministar Cappelli ima pravo na svoje mišljenje, ali onda je odabrao krivi posao. Naime, ima tu još jedan veći problem od samog pucanja ciframa kojemu je Cappelli očito sklon. Problem je kad ministar turizma kao prvi i osnovni problem u svojem sektoru za koji je zadužen baš navodi Dubrovnik, koji uz ovo lijepo uštimano ludilo antiturističkih zamjena teza sad ispada grad slučaj, problem broj jedan, a ne turistički gigant države koja od turizma živi.

No, i u tome smo uspjeli. U zemlji koja grca u dugovima, potpuno nesposobnoj da pokrene nekakav industrijski dio priče, koja dakle živi od turizma, sad smetaju gužve na mjesec, dva. Da nije smiješno, bilo bi žalosno. Ali, kad ministar turizma, dakle ne nekakav aktivistički "frik" s ulice, nego prva osoba zadužena za razvoj turističkih potencijala, nasjeda na istu priču o tako problematičnom Dubrovniku, pa napominje tobože neke nedostatke jer je to sad u modi, on zapravo radi štetu sektoru za koji je zadužen.

I dok Obrtnička i tehnička škola, recimo, svojim učenicima pruža mogućnost da sami osmisle i izrade vozilo na solarni pogon, s kojim će sudjelovati na državnom natjecanju, nažalost ne postaje ništa atraktivnija samim osmašima, koji tako radije biraju neka druga, naizgled atraktivnija zanimanja. Danas je počeo upisni rok, u Hrvatskoj je više od šest tisuća mjesta u srednjim školama ostalo nepopunjeno, a najviše u strukovnim školama.

Ravnatelj dubrovačke Obrtničke i tehničke škole Dinko Mandić za portal Dubrovnikpress.hr kazao je kako se ovaj problem osjeti i u Gradu.

- Zaista smo suočeni sa smanjenim interesom za naša strukovna zanimanja. Osobito ova trogodišnja. No, unatoč tome, u ljetnom upisnom roku je bio relativno dobar interes, odnosno do zaključenja upisa, na elektronskom portalu, imali smo praktički popunjena sva mjesta za strukovna i tehnička zanimanja koja nudimo. Međutim, odobren je dodatni razred u Turističkoj školi pa nas je to dovelo do toga da su učenici onda upisivali tu školu, a ne našu koja nudi njima očito manje atraktivna zanimanja. - rekao je Mandić.

- Smjer automehaničara i frizer nam je popunjen. No, kod elektromehaničara i elektroinstalatera ima slobodnih mjesta, kao i kod zanimanja kozmetičara, to je jedno novo zanimanje koje nudimo. Slobodna su i dva mjesta kod geodetskih tehničara. Tu je bio veliki interes u ljetnom upisnom roku, ali neki učenici nisu prelazili prag pa su odabrali nešto drugo, a i taj dodatni razred u Turističkoj školi nam je stvorio problem. - objasnio je Mandić.

No, kako pristupiti rješavanju ovoga problema?
- Pazite, polovina naših maturanata je zaposlena, neki i prije nego su dobili svjedodžbu. Što kazuje o tome da radnih mjesta ima, ali interes je slab. Morat ćemo razmisliti možda o sustavu stipendiranja. Vidjeti sa Županijom dubrovačko-neretvanskom, Gradom Dubrovnikom ili Obrtničkom komorom na koji način privući potencijalne obrtnike. - dodao je.

- Naši uspješni učenici i u financijskom smislu mogu biti ostvareniji od svojih vršnjaka koji upisuju fakultete. Dok ih ovi pozavršavaju, obrtnici mogu steči stan i ugledno poslovno ime. No, problem i dalje postoji. Morat ćemo pokrenuti dodatne aktivnosti u afirmaciji zanimanja koje nudimo učenicima. - pojasnio je Mandić.

Za kraj se i našalio.
- Učenici valjda neće raditi poslove koji zahtijevaju manualni rad rukama. Svi bi bili, kako u šali kažem, manekeni, manekenke i nogometaši. - zaključio je kroz šalu ravnatelj Dinko Mandić.

Cappelli ne zna o čemu govori, riječi su kojima je nekadašnji dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić za portal Dubrovnikpress.hr prokomentirao izjavu ministra turizma Garija Cappellija koji je u kontekstu gužvi pitao "pitao Dubrovčane, bivše vlasti, zašto im je svake godine ostajalo po 100, 200 milijuna kuna u proračunu, a možda nisu na vrijeme reagirali u smislu infrastrukture, parkinga, dolazaka kruzera".

Vlahušića je najviše zasmetala priča o gužvama.

- Ne mogu ministar Cappelli i gradonačelnik Mato Franković govoriti da ne mogu riješiti gužve. To je negativna promocija Dubrovnika! Oni moraju reći da je to super i odlično, kako se dogodilo jedan dan pa je sad sve super. A ne kukati i plakati kako ne znamo riješiti gužvu! - objasnio je.

- A ta gužva koju spominju je samo zato jer su Franković i HDZ dopustili da besplatno "shuttle" autobusi dolaze na Pile! Postoje svi pokazatelji, brojači posjetitelja, dakle najsofisticiraniji sustav, koji nam kazuje koliko ljudi uđe u Grad preko Pila. Taj dio priče ne može proći kroz vrata od Pila! A dolaze samo jer im je HDZ besplatno to omogućio! Kad ne bi bilo vinjeta za autobuse, ne bi bilo niti gužve na Pilama. Neka Cappelliju daju izvješće koliko je jučer posjeta bilo Dubrovačkim muzejima. Bilo ih je tisuću. To su gosti koji unaprijed kupe izlete, za njih treba biti besplatno. Ali, nikakva infrastruktura neće riješiti problem onih koji na Pile dođu besplatno, ne kupe niti izlete. I, to sve jer je netko to htio. A htio je bivši predsjednik Gradskog vijeća. - objasnio je Vlahušić.

- Podsjeća me sve to na jednu priču. Recimo, imamo restoran. Preuzme ga novi član obitelji. Njemu kažu da postoje problemi s gužvom na što se žale susjedi, a on kaže da će problem riješiti prepoloviši broj stolova. Hoće li riješiti gužve? Gužve se mogu riješiti samo povećanjem cijena i ukidanjem besplatnih "shuttle" autobusa, odnosno naplaćivanjem po cijeni od 1500 kuna. Rijetko se kad dogodi da je gužva u samome Gradu, radi se o Pilama. A samo zato da bi agencije nesmetano mogle biti dužne Gradu Dubrovniku 22 milijuna kuna. - istaknuo je, dodajući "kako je ideja o odvojenim odlascima "shuttle" autobusa njegova, a ne nikakvog Potrebice, nikakvog Peza i nikakvog Frankovića".

Najviše ga ljuti, rekao je, "što sami sebi uskačemo u usta".
- Stvara se ružna medijska slika. Kad gradonačelnik kaže da je gužva, pa isto ponavlja ministar turizma, tko će dolaziti u Grad? Hoćemo li dogodine imati ovakve brojke? Sumnjam. Sad su tu neki kao eksperti koji nas uspoređuju s Barcelonom... Pa o čemu se tu radi? Jesmo li mi kreteni?! Od čega mi živimo? Gradonačelnik i ministar turizma nam rade štetu. Samo zato što ne znamo kako riješiti problem prolaska kroz jedna vrata. Ili, znamo pa smo stavili konop, koji izgleda ružno. Izgleda ružno i onaj u Vratima od Grada, ali on tamo mora biti. - istaknuo je.

- Možemo pustiti turiste kroz obnovljeni park u Pilama, kojega je DPDS pet godina obnavljao. Lani to nismo mogli, ali zar ne bi sad bilo bolje da se ulazi kroz park. Ima jednako skalina kao i kad se spuštamo preko Meštrovićevog luka. Problem bi bio riješen, a ljudi bi mogli uživati u parku. - kazao je Vlahušić.

Što se tiče Cappellijevih tvrdnji o "višku u proračunu", Vlahušić se nije posebno osvrtao, već je odgovorio kako bi broj sredstava na računu Grada mogao biti i veći.
- Kad bi bili pametni, novca bi moglo biti i više. Kad bi agencije platile 22 milijuna kuna, Excelsa za žičaru sad već 15, 16 milijuna kuna, tu su novci koje bi imali da Grad upravlja zidinama. A kad je Franković preuzeo Grad, dočekalo ga je 30 milijuna kuna. Dakle, uz navedena potraživanja i ovih 30 milijuna kuna, to je 100 milijuna kuna na koje bi mogli računati ako budemo pametni. - rekao je Vlahušić.

Stranica 8 od 85

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
cistocareciklazno 250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250
transporterban250