Županija dubrovačko-neretvanska ustupit će stan Općoj bolnici Dubrovnik. Naime, na Županijskoj skupštini DNŽ, koja će se održati u petak, naći će se Prijedlog odluke o ustupanju na korištenje stana u vlasništvu Dubrovačko-neretvanske županije.

Radi se o stanu u Ulici Frana Supila 51, površine 55 metara kvadratnih. Kako se navodi u aktu ove točke "stan je prije par godina adaptiran".

"Temeljem odluka Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije , u nekoliko navrata je pokušana prodaja navedenog stana putem natječaja, ali prodaja nije realizirana jer nije bilo interesa za kupnju. Ova Županija kao osnivač Opće bolnice Dubrovnik upoznata je s problemom nedostatka liječničkog osoblja u ustanovi. Nastojeći bar djelomično pomoći u rješavanju ovog problema, predlaže se predmetni stan ustupiti na korištenje bez naknade." - stoji u aktu, u kojemu se još navodi i kako se stan ustupa na rok od pet godina.

Podsjeća ovo na situaciju kad su iz gradske uprave u siječnju ustupili stan Sveučilištu u Dubrovniku, no Županija je osnivač OB Dubrovnik i u tom smislu ova odluka ima smisla jer dužnost Županije je osigurati što bolju zdravstvenu skrb. U tu ruku odluka je logična.

No, gledajući stvari iz nekog, amo ga nazvati, moralnog ugla, ponovo se događa da se čine socijalni slučajevi od onih koji to nisu. Ne tako davno objelodanjeno je kako je jedan liječnik u mirovini za pet radnih dana u tjednu u OB Dubrovnik dobio naknadu u iznosu od 8677 kuna, uvećanu za sve poreze, prireze i doprinos.

Naravno da nisu toliko plaćeni svi vanjski liječnici OB Dubrovnik, ali i oni koji nisu toliko plaćeni, imaju višestruko veću plaću od hrvatskog prosjeka. Neupitno je da liječnici zaslužuju svoje visoke plaće, bilo bi lijepo da su one i veće kad bi država bila jedno sretnije mjesto, ali je neupitno i da su novci koje im isplaćuje OB Dubrovnik dovoljni za unajmiti stan, a da pritom ne ugroze svoje egzistencijalno pitanje.

Uopće, to potenciranje da sveučilišnim profesorima ili liječnicima lokalna ili regionalna samouprava osigura stambene prostore ne nalazi svoja logička uporišta. Ako doktor ima mjesečnu plaću od 13 do 17 tisuća kuna, onda mu valjda ne bi trebalo biti teško niti iznajmiti stan, bez da se isto to stipendira od strane vlasti.

No, živimo i u državi gdje sabornici uživaju popust na čaj, dok građani žive ispod svih europskih standarda. Odnosno, u državi gdje je s jedne strane jad bogate trpeze sa svim delicijama na raznim domjencima, s uzvanicima koje će mahom uskoro biti lakše preskočiti nego zaobići, a neposredno s druge strane jad kontejnera za smeće kao najizvjesnijim opskrbnim centrima prevarenom narodu.

Argument kako doktorske radne snage nedostaje jest postojan, ali dok samo zdravstvo ne ozdravi pametnim planiranjem, dodjeljivanjem stanova krpa se rupa bez dna. Uostalom, od nedostatka liječničke radne snage stravičniji je podatak kako prema nekim istraživanjima u RH već ima između deset i 15 tisuća ljudi bez krova nad glavom, onih koji dakle spavaju u podrumima, pustim objektima, štalama i na javnim mjestima.

Ovako, davajući mukte sređen stan na Pločama onima koji imaju, dok je ogroman problem stambeno zbrinjavanje onih koji nemaju, jaz se produbljuje te se radi pogrešna selekcija. Uz koju jednostavno prioritet ispada osigurati bolje životne uvjete onima bogatijim od prosjeka.

Dubrovačko Gradsko vijeće donijelo je Izmjene i dopune Odluke o organizaciji i načinu naplate i kontrole parkinga. Konkretno, radi se o reguliranja parkinga na području iza Grada, gdje će se sad tako 390 parking mjesta biti samo za korisnike povlaštenih parking karata, a kojim se mogu koristiti osobe koje najmanje šest mjeseci godišnje borave na području Grada. Cijena PPK se neće povećavati.

Dakle, kako je objasnio gradonačelnik Mato Franković, cilj je ulične parkinge od garaže na Ilijinoj glavici, u Zagrebačkoj ulici, kao i ulicama Petra Krešimira i Frana Supila i drugim manjim ulicama na tom predjelu, uključivo s Tenisom i Taborom, pretvoriti u mjesta gdje se samo mogu parkirati građani koji dakle imaju PPK. Na Žičari će gornji plato biti također isključivo za vlasnike PPK, a donji će biti otvoren za svih, naravno uz naplatu po satu od 50 kuna.

- Bilo je priče o tome da se cijeli plato žičare pretvori u parking po 50 kuna, ali tako bi se ukinulo 150 mjesta. Dakle, sad će se oni koji nemaju PPK moći parkirati na gornjem dijelu žičare, a dolje će se parkirati građani, dakle vlasnici PPK. Također, ukidaju se i rezervirana parking mjesta, kojih ima 10. - rekao je Franković, objasnivši i kako će sljedeće razdoblje biti probno, odnosno kako će se sazvati hitna sjednica Gradskog vijeća da se stvari vrate na staro ukoliko se odluke ne pokažu korisnima.

Franković je kazao i kako su ovoj odluci prethodila dva sastanka, koja je on održao s predsjednicima gradskih kotara Grad, Pile-Kono i Ploče iza Grada, kao i predstavnicima Srđ je Grad te liste Dajmo ruke.

Frankoviću je zasmetalo jer su, kako on tvrdi, na sastanku ove promjene usuglašene "ne bi li kasnije od predstavnice liste Dajmo ruke saznao da se s odlukom ne slaže, a isto je napravio i Ljubo Nikolić". Pak, Nikolić je kazao kako se s izmjenama ne slaže jer "odluka neće smanjiti promet oko grada niti će povećati broj parking mjesta".

Inače, za vrijeme rasprave došlo je do prepirke između Nikolića i Željka Raguža. Naime, Raguž se i na ovoj sjednici Vijeća uhvatio udruga.

- Gradonačelniče, previše ste tolerantni. Vi ste osvojili rekordnih deset mandata, a održavate sastanke s raznim predstavnicima udruga. Vode li udruge u uređenim zemljama gradove? Bio sam u Rusiji, tamo nema čika na cesti! U nas dođe Žarkovica i kaže da će pustiti pse na Stradun. U nas Jadranka Šimunović se žali na Uvalu Lapad. Zemlja je pošla kvragu jer Jadranka Šimunović, razne Dorine prijete. I ovi koji se bune, oni kad dođu na misu, kod njih se pop pričesti. Očito je netko uzletio jer je skupio 100 glasova na kotarskim izborima. - riječi su Željka Raguža, kojima je očito ciljao na sastanak gradonačelnika Mata Frankovića s predstavnicima liste Dajmo ruke.

Reagirao je Nikolić koji je rekao kako od Raguža nije čuo nijedan prijedlog. Također, Nikolić je rekao i kako su "možda ti koje Raguž napada trebali crni Mercedesom voditi ljude na glasanje".

- Naravno da sam vozio ljude. Opet ću to raditi. Što ime loše da sam nemoćne ljude koji su htjeli glasati za DUSTRA-u vodio na glasanje. Noć prije dobro natankam auto da bi ja i moja ekipa mogli voditi ljude na glasanje. - kazao je Raguž, a u raspravi između njega i Nikolića još se potegnulo i "parking mjesto kod Atlanta", koje je Raguž spočitnuo Nikoliću.

Gradonačelnik Mato Franković pronašao je kompromis oko prijepora o dodjeljivanju stolova na Prijekome, a što su vijećnici dubrovačkog Gradskog vijeća na današnjoj sjednici i prihvatili.

No, prije svega treba reći da se povukla tu preduga rasprava koja je trajala duže od sat i pol vremena, a mogli su sve riješiti u par minuta. Ponavljamo, sat i pol šuplje priče o nevažnoj temi koja se tiče isključive koristi dvoje gradskih ugostitelja, a što nema nikakvih širih reperkusija za Grad Dubrovnik. Ne samo da je to tužno, nego govori i koliko su zapravo gradski vijećnici neambiciozni, ali i bahati kad su u stanju toliko raspravljati o ovakvim, za širu zajednicu potpuno nevažnim temama hoće li ovaj ili onaj ugostitelj imati dva stola više ili manje.

Naposljetku, govori to da su gradskim vijećnicima individualni interesi temeljeni na poznanstvima važniji od onih koji se tiču dobra za kolektiv. Zapravo, idiotski je da se tolika energija troši na ovakve odluke, dakle one koji se tiču koristi pojedinaca, dok one koje se bave socijalnim ili zdravstvenim mjera ustvari prođu potpuno ispod radara.

Nažalost, realnost je da su pojedini vijećnici u Gradsko vijeće očito izabrani kako bi predstavničko tijelo građana bilo njihova privatna prčija, odnosno kako bi sat i pol vremena trkeljali o tome koliko će zaraditi pojedini ugostitelji.

Konkretno, radilo se o tome da je u aktu točke o Prijedlogu izmjena i dopuna Plana korištenja javnim površinama u Povijesnoj jezgri stajalo da se restoranu Moskar skinu stolovi, a na korist restorana Lucin kantun. Naime, ovom odlukom bi restoran Moskar mogao koristiti četiri metra kvadratna umjesto dosadašnjih 11 metara kvadratnih. Tako bi Lucin kantun, koji se nalazi u Ulici od Sigurate, dobio 10 metara kvadratnih, umjesto dosadašnjih šest metara kvadratnih.

Upravo zbog toga su ugostitelji s Prijekoga jučer uputili pismo gradonačelniku Mato Frankoviću te dubrovačkim vijećnicima na čelu s predsjednikom Markom Potrebicom, a u kojemu su naglasili "da nijedan ugostiteljski objekt iz poprečne ulice s Prijekom nije imao mogućnost izlaza na Prijeko, što se sad tako mijenja u slučaju s Lucinim kantunom”.

Gradonačelnik Mato Franković predložio je, što je i prihvaćeno, da Moskar onda raspolaže s osam metara kvadratnih, a Lucin kantun ukupno, dakle uključivo s prostorom na Prijekom, s 8,9 metara kvadratnih. Kazao je kako je „kad su se rezale javne površine učinjena nepravda i dovedena egzistencija vlasnika Lucinog kantuna”. Naveo je kako su se s njegovim prijedlogom složili i ugostitelji. Zanimljivo, kazao je i kako su mu pojedinci prijetili medijima ako ne dodijeli stolove pojedinom ugostitelju.

U svakom slučaju, Franković je objasnio kako je na mjestu današnjeg restorana Moskar nekad postojalo skladište ispred kojeg je bila javna površina koju je koristio treći restoran Absolute, koji je u međuvremenu od te javne površine odustao. Dodao je kako su i Moskar i Lucin kantun podnijeli zahtjev upravo za tom javnom površinom.

- Ne mogu dočekati 2019. godinu i potpuno rezanje stolova. Nisam za to da se Grad pretvori u jedan veliki restoran. - rekao je između ostalog Franković.

Na ovaj njegov prijedlog reagirao je Ljubo Nikolić, koji je kazao da se ovdje radi o presedanu, ali i da su se ugostitelji očito složili jer su na to bili primorani. Podnio je amandman da se ukida južni dio površine jer, rekao je, „u odluci iz prosinca je stajalo da stolovi ne mogu biti s obje strane”.

Riječi Nikolića su zasmetale Blažu Pezo, koji je rekao da Nikolić njega sotonizira kroz medije te da se ovdje ne radi o presedanu, pa je „izvalio” i kako Prijeko nije pješački koridor nego je gradski predio kao svaki drugi.

- Koristite jednog izvrsnog momka vlasnika Moskara Luka Besjedicu. Iskoristili ste ga za vaše obračune. Budite zahvalni da smo tu i da uvodimo reda. - rekao je Pezo, kazavši i „da za razliku od Nikolića on poštuje demokraciju i rezultate izbora”.

Vijećnik HNS-a Miho Obradović rekao je kako je Lucin kantun dobio stolove nepravdi prema restoranu Absolute.

- Tražio sam svom ugostiteljskom objektu stolove na Prijekome tamo gdje je ova ulica najšira. On je odbijen kad nije bilo veta. Danas postoji veto, a imamo situaciju da su se jednom ugostiteljskom objektu dodijelili stolovi. A isti je predsjednik povjerenstva za dodjelu javnih površina. - rekao je Obradović, dodajući da se ponosi što nije iskoristio članstvo u HNS-u po tom pitanju.

Pezo mu je odgovorio „kako se taj zahtjev dogodio isto kad i zahtjev Lucinog kantuna i za razliku od tog zahtjeva nije imao suglasnost susjeda i Prijeko nije bilo dovoljno široko na tom mjestu”. Zaključio je i „kako je zahtjev Lucinog kantuna dva puta odbijan”.

Tu se u raspravu uključio i gradonačelnik Franković, koji je rekao da kad se ide na Bužu „na skalinima se samo vide kušini s natpisom Barba (ugostiteljski objekt Miha Obradovića, op.a.), a ta javna površina nije zakupljena”. Inače, povukla se i rasprava o HNS-u i prijašnjim članovima Povjerenstva, a u jednom trenutku Franković je kroz šalu rekao Obradoviću i da „je bio blizu članstvu u HDZ-u”.

I Ivo Lučić zvani Minđuha, koji je nedavno morao izaći iz gradskog stana jer ga je nelegalno koristio, našao se pametovati pa je rekao Obradoviću da mu je HNS zato pomogao pri zapošljavanju u tvrtki u vlasništvu Grada Dubrovnika, ali i oko najma ovog prostora gdje se nalazi Barba.

- Vi ste našli nekom pametovati, ali ja ne bih stao kad bih nabrajao vaše greške. Moj prostor ima 37 kvadrata, preko četiri godine sam dao preko milijun kuna najma. A što se tiče kušina, njih gosti iznesu da sjednu vanka, i tu ne bude više od dva kušina. - rekao je Obradović, a Pezo mu je replicirao pitavši ga koliko je puta poziv za najam tog prostora ponavljan dok nije pripao Obradoviću.

Gradski vijećnik Gordan Špero na sjednici Gradskog vijeća rekao je kako neki ne poštuju zabrane o građevinskim radovima za vrijeme ljetne sezone, kazavši kako postoje informacije da PGM Ragusa izvodi radove po cijeli dan. Očito, to je bolna točka gradonačelnika Mata Frankovića, koji je po ovoj tvrtki osuo drvlje i kamenje.

- Neki u našem Gradu nikako da nauče! Mi ćemo biti ustrajni u uvođenju reda. To je jedno divljaštvo pojedinaca koji unatoč odlukama Grada Dubrovnika, unatoč sankcijama koje Grad provodi putem komunalnog redarstva i dalje rade, grade i izvode radove. Mi smo za njih bezveznjaci, prolaznici. Pronaći ćemo mi način kako za njih postati bitni. - rekao je Franković.

- Postoji cijeli niz gradilišta na području Grada koje smo morali sankcionirati, većina onih koje smo sankcionirali, ukjljučujući i brata bivšeg gradonačelnika su se primirili i prihvatili odluku Grada te su zaustavili radove. Ali, ali gospoda Valento Šutalo i Ivo Kralj, moram im spomenuti imena, oni misle da su iznad zakona, iznad Grada i svih ostalih! E, pa mi ćemo im dokazati da nisu! I naučit će se poštovati ovaj Grad, koji je tu bio prije nego su počeli graditi. - rezolutan je bio Franković.

Dodao je "kako će im pokazati kako i na koji način se poštuje Grad", kazavši i "kako je njima žuto zlato važnije od svega drugoga". Istaknuo je i kako oni tako "pljuju prema svom Gradu i sugrađanima":

- Nemam problema s isticanjem imena, deset puta smo ih upozorili, raspisali kazne.... E, nećete! Grad ima mehanizme, čekat ćete sto godina za neke projekte, garantiram vam dok sam živ! - poručio je Franković.

Što se tiče prometa, naselja, taksija, UBER-a i svih ostalih tu treba biti jasna jedna stvar - nasilje u prometu nije od jučer, rekao je na sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik Mato Franković odgovarajući na pitanje Jadrana Barača, kojeg je zanimalo kako Grad Dubrovnik misli uvesti restrikcije u prometu, a spominjao se i jučerašnji sukob u kojem je taksist istukao kolegu iz UBER-a.

Naime, već nekoliko tjedana kroz gradska priopćenja i istupe gradonačelnika Frankovića provlači se ideja kako bi kroz pojedine gradske zone mogli prometovati samo građani Dubrovnika.

- Jesmo li zaboravili kad je prije četiri godine taksist na Pošti Lapad se zaletio u drugog taksista jer mu je oteo goste?! Kad je ispred Palacea taksist blokirao put kolegi jer mu je oteo goste? Nije ovo sad sve jer je došao UBER ili je došla liberalizacija. Tada, za razliku od danas, Grad je imao modele sankcionirati sve takve i oduzeti im koncesiju. Danas Grad poput nemoćnog promatrača stoji sa strane i promatra ovo što se događa u prometu. - rekao je Franković.

- Više sam puta rekao da nisam protiv UBER-a, ali jesam protiv broja taksi izvršitelja na području Grada. To naša infrastruktura ne može podnijeti. Teško ćemo mi unutar Grada od Srđa do mora napraviti novu cestu ako ne idemo pod zemlju, teško je napraviti sjajno rješenje, osim ako ne dovedemo zone restrikcija. Prije toga, one moraju biti usklađene sa zakonom. Nisam rekao da ćemo zabraniti UBER, možda ćemo zabraniti dijelu taksija da voze u pojedinim zonama, a možda ćemo sve usmjeriti na autobus. No, to se ne može donijeti preko noći, ali je jedino rješenje za budućnost. - kazao je Franković.

- Zone posebnog režima nisu novina u svjetskim gradovima, brojni svjetski gradovi, poglavito povijesni imaju takve zone koje su ograničene, a dostupne stanovnicima. U Londonu imate zonu posebnog prometnog režima, gdje su samo onom njihovom crnom taksiju dopustili da vozi. - objasnio je Franković.

Kazao je i kako ne želi nikoga favorizirati, dodajući da je protiv zakona o liberalizaciji auto taksi tržišta, budući da je "uvjeren da je pogrešan."

- Svaki zakon se može promijeniti. Ako ne mogu voziti samo građani, neka bude za žitelje DNŽ. Sinoć sam razgovarao s ministrom prometa Butkovićem. Ali, opet kažem, u jučerašnjem nemilom incidentu ne vidim novinu. Taksisti su se i prije između sebe proganjali. Osuđujem svaki napad, nekad nam zakon ide na ruku, nekad ne, ali zar ćemo zato ići pištoljima po putu i ubijati se?! Ali, Grad je ovdje nemoćan. Sve odlazi iz kuće. Ja nikoga ne bih napao i udario ga šakom jer mi je oduzeo parking mjesto ili uzeo goste. Apelirao sam na ministra policije da dobijemo više policajaca. I evo, jučer sam se vozio oko Grada, čekalo se, ali u 16 sati na cestama je bilo i policije i prometnih redara. Očito nam je trebalo upozorenje blokade prometa da stvari počnu funkcionirati. No, naše buduće rješenje je kupovanje velikog zemljišta, i uređivanje sustava "park and drive". Dakle, zaustavljati posjetitelje, reći im da tu mogu parkirati, a poslije neka idu drugim načinima prijevoza. Onda možemo uvesti potpunu restrikciju prometa i reći da je to samo za građane Grada. - zaključio je gradonačelnik Franković.

Četvrtak, 05 Srpanj 2018 12:42

Plagijat ideja s tržišta sretnijih zemalja

Igre Gradu, Grad Igrama, a građani u prvom licu množine Igara. To bi mogao biti "modus vivendi" 69. festivalske sezone, razvidno je iz jučerašnje konferencije za novinare na kojoj je predstavljen i program. Gradonačelnik Mato Franković ideju je pohvalio, misli se on vjerojatno da nema bolje usluge Gradu od uključivanja građana što se njemu, proklamiranom kao gradonačelniku svih građana, mora svidjeti.

Nije baš objašnjeno na koji će se to način učiniti, odnosno na što se konkretno misli kad se kaže da će se "pokazati otvorenost i težnju ka sukreaciji zajedno s građanima koja će imati reperkusije u budućim izdanjima Festivala", kako je to rekla intendantica Dora Ruždjak Podolski. Nejasno je prvenstveno jer je program, kao i svaki program, a ovaj uistinu djeluje kvalitetan, ipak strogo zadana forma.

Pa eto, poanta je zapravo na involviranju građana u nešto uz Igre, ajmo vjerovati da to nešto i znači nešto. U svakom slučaju, za naivno uho može to lijepo zvučati, onako po principu gospara koji su tu da učine pjačer glumi, pa da i gluma bude šesnija, kako i doliči tradiciji umjeteonstva u Gradu.

Dalo bi se razumjeti potrebu inovacija za popunjenjem sjedalica, ali njih zapravo manjka, jer to je tradicija iz tobože olovnih vremena kad su Dubrovačke ljetne igre ispisivale, kako se to sad vidi s odstojanja, zlatnu povijest. Dakle, gledalište će uvijek biti dupke puno, bilo bi takvo i da je program manjkaviji, a ne ovako raznovrstan. Staro je to pravilo davno ispisano da se na Igrama valja prezentat.

No, čemu ideja uključivanja gospođa i gospara u sukreiranje Igara? Grad čine njegovi ljudi, vrijeme još i više, a vrijeme nije naklonjeno konceptu manifestacije poput Festivala. Ako su Igre živi organizam, a jesu, jer organski odražavaju sve ono što oko nas jest, onda bi jednako organski valjalo pustiti i to srastanje. Pa u kojem god smjeru da će ići.

Pak, razmišljati o građanima kao sukreatorima, gdje većinu iz magle neiživljenih pretpostavki uspije trgnuti tek nekakav plasman u četvrtfinale nekakvog sportskog natjecanja, a u Gradu gdje je trenutno jedno od većih pitanja visoka ulaganja u kulturu te kako što više zaraditi od turizma, djeluje pomalo i ignorantski. Jer, uključiti građane u Igre, što može biti uspješno samo dok je slučajno i neposredno, dok se načelno ne spominje kako, u čemu, a naposljetku niti zašto, zvuči kao da su ljudi ovce pa ih se bezrazložno izvodi iz tora.

Nije to problem manifestacije i ove ideje, koja je u suštini progresivna, problem je to Dubrovnika, koji odavno živi već neki svoj drugi život, a koji je odbolovao Igre što su se nekoć zaigrale do apsurda pa se tranzicijskim svanućem sunovratile kao i dobar dio kompletnog društva.
Ovdje se čak ne radi niti o provjerenoj visoko demokratskoj natrusi uz koju se građanima daje sve ono u čemu nisu važni, a uz koju slijepa mase raste u zadovoljstvu svoje nebitnosti.

Radi se o uistinu plemenitoj nakani, uz koju se zaboravilo da nikoga previše i nije briga za sukreiranja, involviranosti i stvaranja. Radi se i o plagijatu ideja s tržišta sretnijih zemalja gdje se ljudi ne bore za golu egzistenciju i ne moraju preživljavati u zemlji koja kaotično kasni i u najelementarnijim ekonomskim aspektima.

Kreirati program i učiniti ga ljudskijim, građani najjednostavnije rečeno niti mogu niti imaju za tim potrebe. Danas, oni se moraju baviti sasvim drugim problemima od "građanskih Igara", gdje kao Damoklov mač nad njihovim glavama stoji potreba očuvanja vlastite egzistencije. Sve drugo je samo skretanje na sporedni kolosijek, baš poput ideje s građanima u naručju Igara.

Srijeda, 04 Srpanj 2018 22:48

U UGD otvorena izložba o oceanima i morima

Izložba „Oceani. Pogled na svijet kroz dijalektiku plime i oseke“ otvorena je večeras u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Izložba se bavi problemima mora i oceana, a realizirana je u suradnji fondacije TBA21 i Umjetničke galerije Dubrovnik. Izložba će se u petak otvoriti i u netom renoviranom samostanu Gospe od Špilice na Lopudu. Kustosica izložbe je Stefanie Hessler.

Kroz ovu izložbu predstavljeno je 17 umjetnika čija djela istražuju kulturne, političke, sociološke i biološke dimenzije oceana kroz multimedijalne instalacije, video radove, fotografiju i skulpturu.

Ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Marin Ivanović zahvalio se zaslužnima na realizaciji izložbe.

- Tema su oceani u najširem smislu riječi. Naravno da je riječ o ekologiji, i o akvakulturi kao primijenjenom načinu bavljenja mora. Ali i najširem kulturološkom spektru onoga što more predstavlja. Dakle, život mora i život uz more. Ova nam izložba pokazuje sve što more može biti. - rekao je Ivanović.

Predsjednica fondacije TBA21 Francesca von Habsburg je rekla kako je ispod oceana najvitalniji dio planete, ali i poručila kako bez znanosti ne možemo shvatiti svijet, a bez umjetnosti ne možemo shvatiti znanost.

- Umjetnost može pomoći da shvatimo stvari i promijenimo način kako tretiramo ocean. - kazala je von Habsburg, poručivši kako joj je drago da se izložba otvara i na "Lopudu jer n već više od deset godina predstavlja mjesto istraživanja i razvoja fondacije, kao i mjesto "okupljanja umjetnika, mislioca, znanstvenika i kreatora politike iz cijeloga svijeta kako bismo zajednički pronašli rješenja za probleme našeg vremena".

Izložbu je otvorila zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić.

V.Salvia

Srijeda, 04 Srpanj 2018 20:42

Ragužev vodič kroz Rusiju

Iza gradskog vijećnika DUSTRA-e Željka Raguža zanimljivih je šest dana u Rusiji, gdje je bio na Svjetskom prvenstvu u nogometu. U Rusiju će, kaže, "ponovo na polufinale i finale ako Hrvatska prođe dalje", a za portal Dubrovnikpress.hr rekao je više o svojim iskustvima, savjetujući i ostale koji možda planiraju na četvrtfinalnu ogled kojega Hrvatska igra protiv domaće ekipe.

Razgovarajući s njim o Rusiji, dojam je kako je ovom zemljom potpuno oduševeljen.
- Išao sam s jednom zadrškom, a vratio sam se oduševljen. - rekao je Raguž, napomenuvši kako je za Moskvu išlo njih četvero.

- Dobro, dio naše ekipe je bio Karlo Gjurašić koji je deset godina radio u Moskvi i imali smo domaćinski tretman. Ostali smo šest dana, od tog pet dana u Moskvi i jedan dan u Nižnji Novgorodu gdje sam svjedočio povijesnoj pobjedi protiv Argentine. Tek vidim koliko mi imamo krivu sliku o Rusiji. U šest dana nisam vidio nijednog čika na ulici! U gradu koji ima 20 milijuna ljudi. To me na početku odmah fasciniralo. Na samim fasadama zgrada nema grafita, to kod njih ne postoji. Poslije 22 sata ne smije se u butigama kupiti alkohol. A metroi su im kao umjetnička galerija! U šest dana nismo vidjeli niti psa na putu koji nema vlasnika. - kazao je Raguž.

- Rusi vjerojatno nisu drugačiji nego mi ili ostali Europljani. Zašto je to onda tako? Zna se red. A očito i imaju vođu koji je pravi vođa. Pričao sam s ljudima na ulici, nemaju razloga lagati, iskazali su zadovoljstvo života u toj zemlji, zadovoljstvo svojim vođom Vladimirom Putinom. Jednog starosjedioca sam pitao gdje su oni koji prave probleme. Odgovorio je da se pravila znaju, a onaj tko ih krši, zna se gdje završi. Najvjerojatnije u Sibiru. Rezultat toga svega je da sam se u Rusiji osjećao sigurnije nego bilo gdje drugo. - objasnio je.

- Imate kod njih u pdozemnoj kućicu gdje se kupuju karte. Kraj te kućice imate konstrukciju gdje bi se u ostalim zemljama nalazila rampa pa kad stavite kartu ona se spusti. U njih nema rampe, već samo prolaz za proći kroz tu konstrukciju. Ja kao pravi Balkanac pitam prijatelja zašto se onda ne švercaju. Odgovorio mi je da onoga tko prođe bez kartetako jako po koljenima udare šine koje su unutra da mu više ne pada napamet proći bez karte. I to je Rusija. Zemlja u kojoj se zna red. - prepričao je Raguž.

Što se tiče samog natjecanja, kazao je da je vrhunski organizirano.
- Evo jedan primjer. Na stadionu je rendgen. Mi smo prošli bez problema, ali kraj nas je bio jedan momak iz Hrvatske, kad eto oko njega tri, četiri redara. Rekli mu da skine majicu. A ispod majice je imao još jednu majicu gdje je grb bio s prvim bijelim poljem. Eto na što se sve pazi. I nije mogao ući, Kasnije neki mladići nisu mogli ući zbog vaterpolskih kapica jer su na sebi imali znak HEP-a. A sami stadioni su prekrasni. Ovo je prvo Svjetsko prvenstvo bez nereda, bengalki, dolaze navijači iz cijelog svijeta, a osjećate se jako sigurno. - objasnio je Raguž.

Na pitanje ima li dati koji savjet Dubrovčanima koji će put Rusije kako bi bodrili Hrvatsu, Raguž je odgovorio:
- Dakle, uz odličnu sigurnost, treba reći i da nije skupo. Dobro, nama je u Gradu olakotna okolnost što je Dubrovnik skup pa gdje god odemo nam neće biti jako skupo. Na glavnim trgovima cijena je kao na Stradunu, ali u ulicama pokraj je već prihvatljivo. Primjerice, cjelodnevna cijena metroa je 15 kuna. Također, avionske linije unutar zemlje nisu skupe. Mi smo od Moskve do Nižnjega, to je oko sat vremena leta, putovali za oko 200 kuna. Hrana je odlična, ali i noćni život, iako moram reći da mi i nismo izlazili. - poručio je Raguž.

- Naravno, kao i pred svaki put se čovjek treba dobro pripremiti. Istražiti sve skupa kako bi prošao jeftinije ako može. Još je jedna bitna stvar, ljubaznost ljudi. Nama su prilazili neznanci i pitali bi nas je li sve u redu, kako nam je. Jako im je stalo da budu prepoznati kao gostoljubivi domaćini. Tko god pođe u Rusiju, neće pogriješiti. - govori Raguž.

Za kraj, odgovorio je i na pitanje je li smatra da se Hrvatska može približiti tom ruskom načinu života.
-Prvo, u Rusiji ne postoji toliko puno raznih udruga, u nas udruge vode zemlju pa ucjenjuju grad, općinu, županiju, državu! Udruge bi u nas ovo-ono, ali u njih to ne postoji. Vlast svi poštuju. Također, kad nekoga u Bruxellesu zaboli glava, pola Hrvatske ne da uzima aspirin nego uzima antibiotik! U nas se ne znaju pravila igre. - pojasnio je.

- Rusija je Rusu omogućila da dobro zaradi, ali kad počne biti ugroza vlasti, e onda je stani malo. Počni ulagati u vrtiće ili škole. Kod njih moraš davati za javno dobro, a ako ti se ne sviđa nađi sreću drugdje. Skeptičan sam kad ćemo mi moći do te razine doći. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr Željko Raguž.

Program je ove godine "težak" 14 milijuna kuna, što je milijun i pol kuna veći budžet nego lani, rekla je ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović na konferenciji za novinare održanoj ususret otvaranju ovogodišnjeg Festivala.

Navela je kako je budžet Igara za milijun i pol kuna veći nego lani "zahvaljujući zakladi Kaboga, ali i suradnji s Jadranskim luksuznim hotelima koji su dugi niz godina naši partneri". Također, izrazila je zadovoljstvo što je proračun povećan "na strani koja nisu javna sredstva".

Intendantica DLJI Dora Ruždjak Podolski kazala je kako su smjernice ovogodišnjih Igara zadane već u rujnu.
- Radili smo intezivno na novitetima, a iznimno sam ponosna da sve što smo na Kandeloru najavili imamo u programu 69. DLJI. Naša misija je mobilnost i komunikativnost ideja i privlačenje novih publika, kao i korištenje EU fondova te na tome zaista radimo. Tu je i promoviranje mladog umjetničkog naraštaja, umreževanje hrvatskih i europskih umjetnika, naglasak je uvijek na ambijentalnosti po kojoj je Dubrovnik jedinstven na svijetu. Naravno, cilj je afirmacija i promoviranje interdiciplinarnih programa. Želimo pokazati otvorenost i težnju ka sukreaciji zajedno s građanima koja će imati reperkusije u budućim izdanjima festivala. - objasnila je Ruždjak Podolski.

Pak, uz Ruždjak Podolski program su predstavili još i njen pomoćnik za dramski program Saša Božić i pomoćnica za inovativne kulturne prakse Karolina Rugle. Treba svakako izdvojiti kako će se odigrati premijere "Michelangela" Sebastijana Horvata i Milana Matthisa Markovića prema drami Miroslava Krleže "Michelangelo Buonarotti" u koprodukciji HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci i u režiji Sebastijana Horvata. Redatelj Dario Harjaček pripremit će izbor iz proze Ranka Marinkovića "Pod balkonima". U suradnji s Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu premijerno će se izvesti "Odbrojavanje - na piru s Držićem i Nalješkovićem" u režiji Lee Anastazije Fleger, Marine Pejnović i Hrvoja Korbara. Publiku očekuje i dubrovačka premijera predstave "Ispravci ritma" u režiji Gorana Sergeja Pristaša. Dramski program uključit će i gostovanja poput "Črna mati zemla", "Ljudi od voska", itd.

Održat će se i balet "Derviš i smrt" nastao u produkciji Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, kao i između ostaloga plesna predstava "Macbeth" u izvedbi plesača Bitef Dance Companya. U plesu će uživati i najmlađi uz nagrađivanu plesnu predstavu "Crtić" belgijskog koreografa Antona Lachkya.

Što se tiče glazbenog programa, vrijedi izdvojiti nastup violončeliste Mische Maiyskog sa Zagrebačkom filharmonijom, a nastupit će između ostalih i Gudački kvartet Schumann, Ansambl 1700, klarinetist Andreas Ottensamer, pijanist Daniilo Trifonov, itd. Također, uz program Guitarrismo u Kneževom dvoru nastupit će gitaristi Zoran Dukić, Petrir Ceku, Moran Pešutić. Tmislav Vukšić, Tvrtko Sarić, Krešimir Bedek, Pedro Ribeira Rodrigues i Maroje Brčić. Održat će se i nastupi jazz pjevačica Dee Dee Bridgewater. Kompletan program Igara možete pogledati OVDJE.

Na konferenciji za novinare govorio je i gradonačelnik Mato Franković.
- Vrijeme brzo leti, evo nas pred 69. Ljetnim igrama. Ovo su za mene iznimno važne Igre, uvertira za obljetničke 70. Ljetne igre, ali i svojevrsni ispit za novu ekipu. Nova sezona je prema mom mišljenju obuhvatila sve bitno i važno za Grad. Ima u programu nešto za mlade, za starije, tu je i onaj međunarodni karakter, ali osnovna bit je otvorenost prema građanima Grada Dubrovnika. Koriste se i EU sredstva. Isticali smo važnost i činjenicu kako su nam ona na raspolaganju i kako se ne trebaju koristiti samo sredstva proračuna, bilo Grada, ministarstva ili Vlade. I to je prepoznato. - objasnio je Franković.

Zamjenica župana Žaklina Marević poručila je kako Igre služe na čast ne samo Gradu i županiji, nego i cijeloj Hrvatskoj.

U skladu s novim smjernicama festivala, koji želi raditi na razvoju publike, zamišljeno je i ovogodišnje Otvaranje. Ono će pokušati ujediniti Grad i publiku, poručiti kako su Grad i Igre umjetnici i njegovi građani. - rekao je za portal Dubrovnikpress.hr scenarist i redatelj ovogodišnjeg otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara Saša Božić.

Božić, inače pomoćnik intendantice za dramski program Dubrovačkih ljetnih igara kazao je i kako je "otvaranje zamišljeno kao svojevrsni socijalni ritual".

- Dubrovčani će ponovo moći vidjeti Kneza, umjetnike, Linđo, čuti Držića, ali i glazbu koja priziva tzv. Zlatno doba festivala, oni najhrabriji moći će i zaplesati na nju. Poseban pečat Otvaranju uz niz gradskih ljudi, daje i domaća umjetnica: Nataša Dangubić, koja će svojim komentarima predstavljati građane Dubrovnika. - pojasnio je Božić.

Jasno, svako otvaranje sa sobom nosi i neku poruku, koja može i ne mora predstavljati vrijeme u kojemu se Igre otvaraju. Božić je kazao koja je ustvari poruka ovogodišnjeg otvaranja.

- Svake godine 10. srpnja simbolički vlast Grada predaje se umjetnicima. Mi ovim otvaranjem želimo te ključeve predati umjetnicima, ali građanima i posjetiteljima Dubrovnika i ispitati koliko i kako Dubrovnik u vrijeme trajanja festivala može postati njihov. Otvaranje na jednostavan način želi reći Dubrovčanima da ne smiju zaboraviti pričati priče jedni drugima. Ne smiju zaboraviti ni svoj kulturni identitet koji se stalno rekreira i trebaju ga prenositi dalje. - precizirao je Saša Božić.

Otkrio je i tko će sve nastupiti u utorak, kad se otvaraju Ljetne igre.
- Festivalski dramski ansambl čine Nataša Dangubić, Ozren Grabarić, Nikša Butijer, Izmira Brautović, Nika Lasić, Kruno Šarić, te veliki broj studenata Akademije Dramske Umjetnosti iz Zagreba. S posebnom radošću najavljujem sudjelovanje Zore Brajević i Luciana Capursa. Za glazbeni dio pobrinut će se Zagrebačka filharmonija, Dječji zbor WDR iz Dortmunda, Akademski zbor Pro musica, Mostar, Dubrovački komorni zbor, Mješoviti zbor Libertas, Ženska vokalna klapa FA Linđo te građani Dubrovnika. Koreografkinja Petra Hrašćanec odradila je veliki dio ovogodišnjeg otvaranja, skupa sa dirigentom Tomislavom Fačinijem, koji je i autor većeg dijela glazbe te glazbenih obrada. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr scenarist i redatelj ovogodišnjeg otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara Saša Božić.

Stranica 9 od 148

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250