Svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka održana je danas povodom obilježavanja Dana Općine i 26. obljetnice oslobođenja. Na Svečanoj sjednici dodijeljena su javna priznanja Općine Župa dubrovačka za 2017. godinu.

Dobitnici nagrade za životno djelo su časna sestra Anđela Ćesić i jedan od legendi župskog plivanja i vaterpola Petar Ivelja. Nagrada Općine Župa dubrovačka dodijeljena je automobilistu Mariju Baroviću.

Nazočnima se obratio načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli, koji je posebni pozdrav uputio "obiteljima branitelja koji su položili život na oltar Domovine".
- Prošle godine sukladno smjernicama Europske unije, između 555 jedinica lokalne uprave i samouprave, naša Općina je svrstana na visoko 13. mjesto, u najvećoj kategoriji razvijenosti. Jasno da nam taj podatak imponira. Ali, donosi nam i određene teškoće u razvijanju projekata vezanih za ovaj kraj. Odnosno, limitira nas i onemogućuje pristup određenim novčanim sredstvima koje nudi EU. U proteklom razdoblju, Općina Župa dubrovačka je dočekala ono što čeka dugi niz godina, još od završetka Domovinskog rat.a Mislim tu prvenstveno na obnovu hotelskog smještaja. - rekao je Nardelli.

- Među brojnim aktivnostima koje Općina provodi oko poboljšanja kvalitete života, treba istaknuti dva projekt. To je groblje Dubac na čemu radimo skupa s Gradom Dubrovnikom i uređenje šetnice u Srebrenom što će biti gotovo vrlo brzo i očekujemo je gotovo kroz par dana. - dodao je Nardelli.

- Blizina Grada Dubrovnika nam je itekako dobrodošla. Sam Dubrovnik je jedan poseban brend, ali s obzirom i na našu blizinu moram reći da se pokušavamo izjednačiti s Gradom Dubrovnik u svim pravima koje želimo omogućiti našim građanima. Mislim tu na socijalnu skrb, zdravstvo, školstvo,.udruge u kulturi i sportu... Moram reći i da smo zadnjih godina imali rekordne proračune, ove godine je pao, ali to je vezano uz investicije koje smo tada imali, ali i status područja od posebne državne skrbi kojeg smo uživali pa su nam sredstva bila veća. No, sva prava na koje smo naučili naše građane su ostala ista. Ne da ih nismo ukinuli, ostavili smo ih istima, a neka smo i povećali. - zaključio je općinski načelnik Nardelli.

Dan Općine Župa dubrovačka ovom prilikom čestitali su i zamjenica župana Žaklina Marević, zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Orlanda Tokić i načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić.

Proračun Grada Dubrovnika za 2018. godinu bit će rebalansiran na idućoj sjednici Gradskog vijeća. Tako će sad iznositi 706, 3 milijuna kuna umjesto 632.329 milijuna kuna. Radi se o trećem ovogodišnjem rebalansu proračuna.

Između ostalog, proračun će se rebalansirati jer je potrebno prenamijeniti 22 milijuna kuna viška iz 2017. godine. Tu će višak sredstava ići na projekt parkinga ispod zgrade HRVI u Mokošici, sanaciju rive u Rožatu, održavanje prometnica, nadogradnju Palčice, uređenja uređenje pedijatrijske ambulante u Mokošici, itd.

U obrazloženju ovog akta stoji i kako se "rebalansom povećava prihod od ulaznica na zidine ostvaren temeljem dodatka Ugovora s Društvom prijatelja dubrovačke starine za 8.000.000 kuna, te se planira dodatni prihod od koncesije na žičari od 7.800.000 kuna, kao i povećanje prihoda od naknade za zaustavljanje autobusa na Pilama od 3.000.000 kuna."

"Ovim rebalansom proračuna planira se i povećanje primitaka od zaduživanja (povećanje od 21.000.000 kuna) zbog usklađivanja s investicijskim projektima koji se namjeravaju financirati kroz kreditno zaduživanje kod HBOR-a, a također se mijenja i prihod od donacija s Društvom prijatelja dubrovačke starine za kupovinu zgrade Zagrebačke banke koji se usklađuje s kupoprodajnom cijenom te se navedeni prihod umanjuje za 15.250.000 kuna." - piše u obrazloženju.

Također, ovim rebalansom donosi se i novi plan rashoda gradskih upravnih odjela. Zanimljivo, plan rashoda Upravnog odjela za poslove gradonačelnika povećava se za čak 10 milijuna kuna. Navodi se kako se tu sredstva za informatizaciju gradske uprave uvećavaju za skoro četiri milijuna kuna te će sad iznositi nešto više od pet milijuna kuna. Pak, najveći dio tog novca ići će na, kako se navodi u obrazloženju, računalni program koji će koštati 3,5 milijuna kuna. Odnosno, prema starom planu za računalni program bilo je predviđeno 820 tisuća kuna, a sad se taj iznos povećao za čak 2,7 milijuna kuna.

Još po preuzimanju gradonačelničke dužnosti Mato Franković najavio je uvođenje kompjuterskog sustava putem kojeg će građani moći u stvarnom vremenu pratiti stanje rješavanja svojih predmeta i provjeriti relevatne gradske dokumente.Stoga, za zaključiti je da Franković započinje s tim projektom.

Studija optimalnog rješenja sustava grijanja i hlađenja predstavljena je danas u velikoj vijećnici Grada Dubrovnika. Kako je objasnila ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Iva Carević Peković, studija je izrađena "jer stanje na terenu odražava nekontroliran rast vanjskih jedinica klime koje se postavljaju na neprimjerenim mjestima i na neprimjeren način".

Navela je da vanjske jedinice klime uzrokuju niz problema poput zagrijavanja povijesne jezgre, ističući kako potreba sagledavanja sveobuhvatnog rješenja za uklanjanje vanjskih jedinica klima s fasada stoji i u Izvješću Misije UNESCO-a i ICOMOS-a. Istaknula je kako se ovdje radi samo o idejnom rješenju, a ne o gotovom projektu te kako je cilj izvidjeti sve mogućnosti financiranja putem EU fondova.

Na Studiji je radio i Energetski institut "Hrvoje Požar" s nizom stručnjaka raznih struka predvođenih voditeljem mr.sc. Vedranom Krstulovićem.

Krstulović je kazao kako je ovo pitanje za Dubrovnik akutno.
- Osnovni cilj je reducirati, a s vremenom i eliminirati sve vanjske jedinice klima s pročelja zgrade. To je vizualno-kulturalni problem, ali ne samo to. Porastom većeg broja turista, postojeća tehnologija u najkritičnijim trenucima neće moći zadovoljavati potrebe hlađenje. - rekao je Krstulović.

- Nadalje, potrebno je analizirati mogućnosti centralizirane opskrbe hlađenjem i grijanjem većine, po mogućnosti svih, potrošača, dakle rezidencijalnih, javnih i komercijalnih objekata unutar stare jezgre. Optimalno tehničko rješenje za to je korištenje manjeg broja snažnih agregata, dizalica topline , i razvod umreženim sustavom do svih korisnika. Dizalice topline su veći agregati koji ne bi imali izmjenu topline sa zrakom, kao konvencionalni sustavi, već bi imali zahvat morske vode, koja na odgovarajućoj dubini ima konstantnu nisku temperaturu. To znači visoku učinkovitost uređaja i bitno manju potrošnju energije po potrošaču, uz veću pouzdanost i komfor, neovisno o vanjskoj temperaturi zraka. Kako dizalice topline u zimskom periodu reverzibilno rade kao ogrjevni agregati, time bi spojenim potrošačima bio omogućen kvalitetan sustav centralnog grijanja zimi, opet uz puno višu razinu komfora od postojećeg. - dodao je Krstulović.

Objasnio je kako "smještaj takvih agregata, razvod cjevovoda po gradskim ulicama, kao i zahvat morske vode, predstavljaju poseban problem, s obzirom da ništa od toga ne smije biti vidljivo niti na bilo koji način vizualno narušavati staru gradsku jezgru".
- U sklopu studije, timskim radom predstavnika različitih struka analizirane su energetske potrebe, prihvatljiva rješenja i moguće lokacije smještaja uređaja kao i razvoda infrastrukture. Analizirane su potrebe hlađenja i grijanja te snage agregata, mogućnosti razvoda infrastrukture – što mora biti izvedeno integrirano s rekonstrukcijom druge gradske infrastrukture, u prvom redu vodovodne te, što je najvažnije, određene su moguće lokacije potencijalnih strojarnica i načina zahvata morske vode u skladu sa svim konzervatorskim zahtjevima. - dodao je on.

Pak, elaborat Moguće dispozicije agregata i infrastrukture razvoda medija predstavio je Tomislav Vidović iz Zavod za graditeljsko naslijeđe Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Naveo je kako elaborat predlaže sedam lokaliteta unutar i u neposrednoj okolini povijesne cjeline Grada,

Dodao je kako se tu radi o "parku u Pilama, prostoru iza Grada, lokaciji pored Revelina, Taboru, Komardi i dva lokaliteta na Pustijerni".
- Osim preduvjeta da lokaliteti moraju biti u vlasništvu grada Dubrovnika te odgovarajuće veličine, pri radu na elaboratu je definirano niz kriterija za odabir lokaliteta među kojima treba istaknuti onaj primarni da smještaj agregata ne smije materijalno ni vizualno degradirati strukturu ili prostor koji nastanjuje. Važno je istaknuti da predloženi lokaliteti nisu jednakovrijedni, ni u povijesnom, ni arhitektonskom, urbanističkom ili krajobraznom smislu, niti u vidu gradskog i javnog interesa, a u pogledu izvedbe agregata razlikuju se po opsegu potrebnih prethodnih istraživanja, popratnih radnji i zahvata, opsegu projektne dokumentacije, visine financijske investicije, trajanja izvedbe... - naveo je Vidović, zaključivši kako je

Vedran Krstulović iz "Hrvoja Požara" zaključio je kako ovaj "projekt mora imati neke komercijalne temelje i da se ne može računati na socijalizam", odnosno "kako bi tu trebao postojati operater koji će uslugu naplaćivati i odrediti tarife". Naglasio je "da se sva rješenja o kojima je bilo riječi uklapa u sve moguće tehničke, pravne, ekološke gabarite".

Čudne igre odvijaju se oko nove čelne osobe Državnog arhiva u Dubrovniku, a koje se prije svega mogu promatrati kroz kontekst hoće li ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek ispuniti želje lokalnog HDZ-a i na mjesto ravnateljice postaviti Nikolinu Pozniak, inače članicu HDZ-a, koja upravo slovi kao favorit za ovu poziciju.

Naime, u tijeku je natječaj kojega je raspisalo Ministarstvo kulture, a na kojega su se uz Nikolinu Pozniak kao ljudi od struke prijavila i dva nekadašnja ravnatelja Ivo Orešković i Frane Čizmić. Orešković je Arhiv vodio u dva mandata, od 2000. do 2008. godine, a morao je poći početkom trećeg mandata zbog toga što je dogovorio posudbu Povelje Kulina bana, vrijednog dokumenta iz 1189. koji se čuva u dubrovačkom Arhivu, bez znanja i odobrenja nadležnog Ministarstva kulture i ministra Boža Biškupića. Pak, Čizmić je dužnost ravnatelja obnašao od 2013. do 2017. godine te se za njega ne vežu apsolutno nikakve afere dok mu je najveća "mana" što nije politički podoban.

Obojica i sad rade kao arhivisti. Dok je Nikolina Pozniak zaposlena u računovodstvu arhiva. Dovoljno da bude i ravnateljica? Ekvivalent je to, recimo, da eto djelatnica u računovodstvu neke škole, dakle bez iskustva u pedagoškom radu, postane ravnateljicom škole.
No, po mjerilima dubrovačkog HDZ-a očito to nije problem. U tijeku je proces izmještanja Arhiva iz Sponze u prostor bivše vojarne te je jasno kako bi gradonačelnik Mato Franković želio tu imati osobu od povjerenja. Naime, investiciju uređenja bivše vojarne najvećim dijelom financira Grad Dubrovnik, od ukupno 50 milijuna kuna koliko će ona koštati, Grad će uložiti 35 milijuna kuna. Jasno da bi tu Frankoviću odgovarao netko politički podoban.

Nadalje, za razliku od svojih protukandidata, koji su iskusni arhivisti, Nikolina Pozniak nema niti stručni ispit iz arhivske struke. U natječaju piše kako "iznimno, na temelju čl. 54. st. 3. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima za ravnatelja/ravnateljicu arhiva može se imenovati osoba koja nije položila stručni ispit iz arhivske struke, ako se na temelju dosadašnjeg rada može očekivati da će s uspjehom voditi arhiv i uz obvezu polaganja stručnog ispita u roku od dvije godine od dana imenovanja“.

Dakle, ministrica Obuljen Koržinek, a odluka je isključivo njezina, može izbjeći činjenicu da je Pozniak nekompetentna za ovaj posao. No, hoće li se u tom slučaju ministrici Obuljen Koržinek crveniti obrazi jer je zaposlila osobu koja nema stručni ispit, dok isti taj ispit njezini protukandidati imaju? Naime, praksa da se zapošljava onaj bez stručnog ispita primjenjuje se onda kad se radi o jednom kandidatu, odnosno kad nitko od kandidata nema ispit, a Pozniak za svoje protukandidate ima one koji ne samo da imaju stručni ispit, nego imaju iskustvo vođenja jednog od najvažnijih hrvatskih arhiva.

Jedan od uvjeta natječaja su i "objavljeni vrijedni, stručni i znanstveni radovi", kojih Pozniak nema, barem ne u onoj mjeri da se mogu svrstati pod zajednički nazivnik - vrijednih. No, žalosno je da se istovremeno od kandidata ne traži da kao dokaz o ispunjavanju formalnih uvjeta natječaja prilože i popis radova?! Dakle, ona radove ne mora dostaviti, a ukoliko se u nekom kasnijem postupku njen izbor dovede u pitanje lako može objasniti da to nitko od nje nije niti tražio.

No, nije to samo uz ovaj natječaj, tako je bilo i za prethodne natječaje za ravnatelje dubrovačkog arhiva. Dok, recimo, u posljednje tri godine za ravnatelje Državnog arhiva, ali i gradskih Državnih arhiva, od Zagreba, Pazina ili Osijeka, ama baš nikad se nije dogodilo da se ne treba dostaviti bibliografija stručnih i znanstvenih radova.

Budući da ova "falinga" natječaja za Dubrovnik vrijedi duži niz godina, teško je to smatrati konkretnom makinacijom da se pogoduje Nikolini Pozniak, ali zasigurno joj neće odmoći u njezinom nastojanju da postane ravnateljica Državnog arhiva Dubrovnika.
Unatoč pritiscima lokalnog HDZ-a da se ravnateljicom imenuje Nikolina Pozniak, u cijeloj toj priči "igrač" Nine Obuljen Koržinek ustvari je sadašnji vršitelj dužnosti ravnatelja Državnog arhiva Dubrovnik Ivan Venier.

Veza ministrice kulture i Veniera ne traje od jučer. Nakon što je početkom trećeg mandata s mjesta ravnatelja DAD-a morao odstupiti Ivo Orešković, upravo je Venier te 2008. imenovan vršiteljem dužnosti ravnatelja, ne bi li kasnije dobio i mandat na čelu DAD-a. Upravo te 2008. državna tajnica u Ministarstvu kulture bila je Nina Obuljen Koržinek. Pak, ovaj put kao ministrica kulture Obuljen Koržinek je Veniera ponovo imenovala v.d. ravnatelja prošle godine.

I to je bio još jedan tragikomičan primjer kako Ministarstvo kulture funkcionira. Dakle, nakon što je istekao mandat dotadašnjem ravnatelju Frani Čizmiću raspisan je natječaj za novog ravnatelja. Na njega se uz Čizmića i Oreškovića prijavio i Goran Cvjetinović, koji je tada i slovio za svojevrsnog favorita. Ministarstvo kulture natječaj nije poništilo, niti ponovilo već je jednostavno ministrica kao v.d. ravnatelja postavila Veniera, bez ikakvog obrazloženja.

Moglo se onda čuti kako se zapravo čuva mjesto za idealnog HDZ-ovog kandidata, što je evo sad Nikolina Pozniak. Međutim, u jučer odaslanom pismu za javnost, Ivo Orešković nije slučajno spomenuo kako "sadašnji vršitelj dužnosti ravnatelja intenzivno promišlja o još jednom jednogodišnjem mandatu, taman do umirovljenja".

Drugim riječima, ako baš toliko Nini Obuljen Koržinek bude nezgodno za ravnateljicu Arhiva postaviti Nikolinu Pozniak, koja za taj posao nije kompetentna, lako je moguće da Venier dobije još jednu priliku kao vršitelj dužnosti. No, to prije svega ovisi hoće li Nina Koržinek Obuljen podleći pritiscima dubrovačkog HDZ-a. Ono što žalosti je to da ispada kako ljudi od struke, Čizmić i Orešković, koji već imaju iskustva u vođenju Arhiva, ustvari nemaju neke prevelike šanse samo zato što nisu politički podobni. Još žalosnije je što se sve te priče vode oko jednog od najvažnijih arhiva u ovom dijelu Europe, koji tako ispada samo platforma za HDZ-ove igre.

Župski vijećnici usvojili su na jučerašnjoj sjednici Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka Izvješće o radu Groblja Dubac za 2017. godinu, kao i Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja Groblja Dubac.
Direktor Groblja Dubac Đuro Lonza rekao je više o onome što se radilo u 2017. godini, ali i najavio buduće aktivnosti na izgradnji groblja.

- Lani smo imali aktivnosti po tri veće radnje. To je izgradnja pristupne ceste, izgradnja četiri potporna gabionska zida i izgradnja južnog potpornog zida sa zapadnim zidovima. Dakle, bile su tri javne nabave, tri ugovora. - rekao je Lonza.

Što se tiče pristupne ceste, Lonza je objasnio kako je ona u cijelosti završena te kako se još ima za učiniti semaforizacija. Izrazio je zadovoljstvo što su Hrvatske ceste postavljanje semafora preuzele na sebe, a što će biti dobro, naglasio je, "ne samo zbog groblja nego i poslovne zone".
- Oko izgradnje četiri potporna zida je došlo do određenih problema u projektnoj dokumentaciji, odnosno izvršenja radova na terenu. Morali smo ići u izmjene projektne dokumentacije, raskinuli smo ugovor s izvođačem radova, proveden je novi postupak javne nabave, što je u završnoj fazi. Nakon žalbenog roka, očekujemo nastavak radova. - istaknuo je Lonza.

- Najzahtjevniji dio je južni zid, to je u biti i najvažniji dio koji se tiče cijelog groblja. Njegova izgradnja je pri kraju. Završen je na većem dijelu, osim jednog dijela gdje su gabionski zidovi krivo iskazani u troškovniku. Sad je na odluci Grada Dubrovnika i Općine Župa dubrovačka kako to do kraja realizirati. Prema dosadašnjim razgovorima, ići će se na raskid ugovora i raspisivanje novog natječaja kako bi sve bilo transparentno. - objasnio je Lonza.

Što se tiče Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja, Lonza je pojasnio "kako će se novim izmjenama mijenjati projektna dokumentacija". Također, naveo je da je "iskorigirana linija zida, faznost gradnje, parcelacija, a zemljište koje nije otkupljeno je izdvojeno u posebnu građevinsku česticu". Izmjenama i dopunama DPU-a otvoren je put za ishođenje lokacijske, a zatim i građevinske dozvole.

- Očekujemo do kraja godine da ćemo lokacijsku i građevinsku dozvolu za prvu etapu, a sljedećeg proljeća očekujemo i početak gradnje prve etapa. A to je nastavak ove ceste do obuhvata groblja zajedno s dva velika parkirališta. Onda idemo s izgradnjom objekata i grobnica. - precizirao je Đuro Lonza.

- Također, izbacili smo u obuhvatu gradnje točan broj grobnica. Naime, prema ranijem projektnom rješenju imamo 1815 zahtjeva građana za grobna mjesta. No, nismo sigurni koliko će njih biti spremno platiti, pa smo izbacili obvezu gradnje točnog broja grobnica. Radit ćemo ih sukladno Pravilniku od jednostavnim građevinama. Zadovoljit ćemo potrebe građana, ali ne možemo se dovesti u situaciju da manje ljudi može platiti grobna mjesta, jer bi tako opteretili proračun Općine i Grada. - objasnio je direktor Groblja Dubac Đuro Lonza.

Šetnica u Srebrenom, koja se proteže od hotela Sheraton do Čeških banja trebala bi biti završena oko 1. lipnja, rekao je župski načelnik Silvio Nardelli na jučerašnjoj sjednici Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka.
Naime, vijećnik Marko Miloslavić (KLGB Marka Miloslavića) pitao je načelnika Nardellija kad se šetnica planira završiti.

- Zbog radova na izgradnji šetnice u Srebrenom, ugostitelji bilježe gubitke, moraju održavati hladni pogon, a ne ostvaruju prihode. Šteta je to za ugostitelje, a bit će posljedice i na općinski proračun. Početkom listopada su počeli radovi, rok je bio 1. svibnja. Još uvijek su radovi u tijeku, a rok nije ispoštovan. Koji je realan rok završetka radova? Kako Općina planira pomoći ugostiteljima koji su tu na gubitku? - pitao je Miloslavić.

- Istina, rok radova vrijednih oko šest milijuna kuna je bio 1. svibnja. Došlo je do prekoračenja i radovi će kasniti oko mjesec dana. Očekujemo njihov završetak 1. lipnja. Izvođač radova, tvrtka Medius ima opravdanje jer je godina bila kišna, a imali su i problem s isporukom materijala. Ali, opet dio krivnje je i na izvođaču. - rekao je Nardelli.

- Istina je da su ugostitelji bili u nemogućnosti raditi, ne samo u ovoj godini, nego i dio prošle godine kad su radovi počeli. Inače, s ugostiteljima smo održali niz sastanaka u pripremi projekta i cijelu priču smo pokušali s njima odraditi. Pripremili smo mjeru, koja se tiče koncesijskog odobrenja, koje se tiče stolova na pomorskom dobru. Dakle, ne radi se o zakupu javne površine, nego koncesiji o pomorskom dobru. Prema koncesiji, cijena u Srebrenom po metru kvadratnom tu je 600 kuna, a ove godine ćemo cijenu smanjiti na minimalnih 400 kuna. Taj dio će se naplatiti proporcionalno vremenu u kojem ugostitelji nisu mogli raditi, kako bi kompenzirali njihove gubitke. Osobno ću prijedlog uputiti Povjerenstvu za koncesijska odobrenja. Mislim da je to korektan prijedlog. - objasnio je načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli.

Nakon što je SDP-ov Mladen Gojun polovinu svog vijećničkog mandata prepustio predsjedniku stranke Jadranu Baraču, mjesto jednog od dva potpredsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika ostalo je upražnjeno.

Kako neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr, DUSTRA-inom Željku Ragužu kao nova potpredsjednica Gradskog vijeća mogla bi se pridružiti Dolores Lujić iz Mosta. Takav je prijedlog iznesen na prošlom sastanku Odbora za izbor i imenovanja Gradskog vijeća. Navodno, osnovna intencija je da žena obnaša ovu dužnost. Gradski vijećnici na idućoj sjednici, koja će se održati u ponedjeljak, tako će vjerojatno izglasati imenovanje Dolores Lujić.
Inače, po pravilu, jedan od dva potpredsjednika Gradskog vijeća trebao bi dolaziti iz oporbe. I upravo tu leži razlog zašto je izbor Mostove Dolores Lujić nelogičan. Naime, vijećnici Mosta Dolores Lujić i Maro Kristić u Gradskom vijeću ne djeluju kao oporba. Dapače, može se reći da su oni u koaliciji s HDZ-om. Uostalom, postalo je to bjelodano kad su upravo oni s HDZ-ovom koalicijom sudjelovali u kreiranju proračuna i tako zapravo ušli u koaliciju. Uostalom, nije slučajno niti da je baš Nikolina Korač, koja je Lujić i Kristiću pribjegla iz Laburista, imenovana u Upravno vijeće Rezervata Lokrum, a nakon što su iz UV Lokruma opozvani DDS-ovi Pero Vićan i Mario Wokaunn.

Sve to govori o premreženosti HDZ-a i Mosta u Dubrovniku, o čemu govori i zaposlenje Mara Kristića u Čistoći. Mogu u onom pšto u Dubrovniku predstavlja Most i dalje glumiti oporbu, odnosno stvari nazivati raznoraznim suradnjama i sličnim floskulama, ali to ne mijenja na prirodi da trenutno u Gradskom vijeću služe kao osigurači ukoliko vladajućem HDZ-u prifale dvije ruke. No, govori ovo i o stvarnoj dubrovačkoj oporbi koja je potpuno nemoćna.

Dubrovnik bi trebao dobiti nova tri javna WC-a, tako je najavio gradonačelnik Mato Franković na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća. Radi se o lokacijama u Gružu, Lapadu i u samom Gradu.

Odgovarajući na pitanje vijećnika Rikarda Rossettija (DUSTRA), Franković je rekao kako će javni WC u dogovoru s Lučkom upravom Dubrovnik svoje mjesto pronaći u prizemlju upravne zgrade gruške luke, ali i kod place u Lapadu. Što se tiče povijesne jezgre, Franković je kazao je i tu u planu otvaranje javnog WC-a. Također, rekao je i da će se "riješiti javni zahod na Pločama".

Svakako, radi se tu o lijepoj vijesti, budući da Dubrovnik muku muči po ovome pitanju. Svi gradski predjeli osim Grada nemaju javni zahod. Jedino mjesto u Lapadu je npr. javni WC u DOC-u, ali o njemu ne vodi brigu Grad Dubrovnik niti gradska komunalna poduzeća i dostupnost ovisi o dobroj volji vlasnika prostora. Stoga, građani i turisti su prinuđeni nuždu vršiti u ugostiteljskim objektima dok su otvoreni.

No, treba uzeti još jedan aspekt u obzir, a to je radno vrijeme.

Trenutno su u povijesnoj jezgri i na Pilama ukupno tri javna zahoda. Na Internet stranicama Čistoće tako piše da su sva tri do 31. Svibnja otvorena tek od 8 do 22 sata. Od 1. lipnja do 30. rujna radno vrijeme zahoda na Pilama ispod Minčete i u Portu bit će od 8 do 2 sata ujutro, a u Portu samo od 8 do 23 sata. To je porazno za turistički grad. I potpuno nelogično. Dakle, sezona je počela, izlazi se i vanka, a još uvijek javni zahod radi do 22 sata!? A i od 1. lipnja neće biti baš toliko bolje jer nije baš da bi u 2 sata trebao Grad zamrijeti, a što reći tak na radno vrijem u Portu u srcu sezone samo do 23 sata.

Kako javni zahodi trenutno rade samo do 22 sata, ako je vjerovati stranicama Čistoće, ispada da je u Dubrovniku zabranjeno vršiti nuždu nakon tih ura, jer zakonski ne smije se, sasvim logično, vršiti nuždu na javnom mjestu. Kako nema javnog zahoda iza 22 sata, tako i ispada da se do ujutro ne smije nigdje.

Uglavnom, rezultat svega su zapišane ulice i smrad koji se u jutarnjim satima širi Gradom. Stoga, za pozdraviti je intenciju da se otvore novi javni zahodi, ali prije svega trebalo bi produžiti radno vrijeme onih postojećih unutar gradske jezgre.

Petak, 18 Svibanj 2018 21:47

Sinkopa?

Na biltenima HDZ-a koji sva gradska priopćenja prenose bespogovorno jučer je osvanuo napis, priopćenje, kako je koordinacijom nadležnih službi postignuto uredno odvijanje prometa unatoč dolasku pet kruzera, kapaciteta oko devet tisuća putnika, te da nije bilo gužvi u prometu. Stoji tu i nekoliko fotografija, koje su tu valjda da prikažu kako se sve odvija u najboljem redu. No, što se onda dogodilo danas? Kapacitet kruzera je bio tek četiri tisuće putnika, a promet je jutros doživio potpuni kolaps. Eto, samo za primjer, da se ne vrti sve uvijek oko povijesne jezgre u komentarima, kolona za priključenje na kružni tok na Solskoj bazi dosezala je oko osam ura gotovo do Sustjepana.

Smiješne su stoga tvrdnje koje se pojavljuju da samo kruzeri izazivaju gužve, a smiješno je bilo i danas na "pressici" Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, koja je dodjeljivala nagrade najljubaznijim vozačima. Naime, dok se Grad prometno apsolutno raspada, a tek slijedi najgore, u PU dubrovačko – neretvanskoj umjesto „presice“ o tim i takvim problemima načinili su taj igrokaz s nagrađivanjem nekakve ljubaznosti vozača u prometu.
Smiješno je i kad na toj jutrošnjoj konferenciji za novinare zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić kaže kako je sigurna da se pomaci u poboljšanju prometa vide, dok je isto ustvrdio i gradski pročelnik za promet Đuro Šutalo. I smiješno i tragikomično je bilo kad je Tepšić predstavila Šutala kao „stalnog nadglednika prometa“. Jer, eto, živimo u vremenu kad se posebnim odricanjem smatra kad netko nešto kao radi.

No, kako doći do rješenja kad gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem sve što zna jest svaliti problem na kruzere, kao da se dosad nije mali milijun puta pokazalo, pa eto i danas, da kruzeri nisu primarni problem. Njima očito ništa ne znači što smo danas svjedoci da su ogromne gužve nastale kad je u Gradu bilo više nego duplo manje gostiju s kruzera nego jučer.

Iako Dubrovčani vole njorgat na dolaske visokih dužnosnika u Grad, posebno tijekom ljeta, ispada nažalost da promet tada najbolje funkcionira. Naime, kad „mlatimudani“ imaju proći gradskim prometnicama promet regulira policija. I eto, ne treba biti previše pametan za pronaći barem privremeno rješenje, a ono glasi: neka promet svaki dan u Dubrovniku regulira policija.

Načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević danas je za portal Dubrovnikpress.hr kazao da, kad dolaze visoki dužnosnici, onda dobiju ispomoć iz drugih prometnih postaja, na te dane, kazao je, s posebnim okolnostima. Znači, može se kad se hoće. Eto, samo još da Pavličević shvati da je u turističkoj sezoni u Dubrovniku svaki dan s posebnim okolnostima, pa, ako treba, neka svaki dan traži ispomoć.

Nisu jasne niti njegove riječi za Dubrovnikpress.hr kada kaže kako će „kad se Grad zaguši prometni policajci biti na ulazima u Grad i usmjeravati vozače na druga područja“. Upravo je poanta svega reagirati da do takvih prometnih zagušenja ne dođe, a ne reagirati tako što će se vozače, mimo njihove volje, preusmjeravati na druge predjele, pa nekoga tko iz Župe dolazi u Grad preusmjeriti u, npr. Mokošicu.

Zato i jučerašnje priopćenje iz Ureda gradonačelnika, ali i današnji, u aktualnom trenutku potpuno promašeni igrokaz s dodjelom nagrada u prostorijama PU DNŽ, ne znače ništa drugo nego da Franković i Pavličević očito misle da su građani budale ili imaju sinkopu, popularno je to danas u Hrvatskoj.

Dodjeljivati neke nagrade u osnovnoškolskoj atmosferi i pritom pričati parole o cirkulaciji prometa, koordinacijama, suradnjama i važnosti osmijeha vozača dok se promet u tom momentu raspada, nije ništa drugo nego podcjenjivanje građana. Kao što je jednako podcjenjivanje i priopćenje gradske uprave koja valjda misli da s dvije - tri fotografije kako nema gužve može frizirati stvarnost.

Ali, građani nisu budale i itekako znaju što gotovo svaki dan prolaze od kuće do posla. Zato bi bolje bilo i policiji i gradskoj upravi da se uhvate posla.

Može im se pridružiti i Libertas čiji vozači ponekad ne staju na autobusnim stanicama jer ne mogu primiti više putnika, ali u Libertasu očito nikog ne zanima što se putnici ne mogu ukrcati i ne daj Bože da imaju kakvu koordinaciju pa da u isto vrijeme krenu primjerice dva autobusa, a ne zanima ih ni kršenje zakonskih propisa što su autobusi pretrpani. Bi li policija naplatila kaznu nekom vozaču osobnog vozila registriranog za pet osoba ako ih prevozi sedam? Vjerojatno bi, ali kad se u autobusu vozi i tridesetak posto više putnika od dopuštenog broja, to nikog ne zanima, kao ni to da su putnici platili kartu ili abonamenat da se voze kao ljudi, a ne kao grla stoke.

Kad se potpisivao ugovor o izgradnji Pelješkog mosta krajem travnja, odnosno kad su Dubrovnik pohodila visoka izaslanstva uključujući i premijera Andreja Plenkovića, gužvi u prometu nije bilo. Iz jednostavnog razloga što je policija bila na svakom koraku i regulirala promet.
Znači to kako je ipak prisustvo policijskih službenika ključno za normalno održavanje prometa. Tu je logično postaviti pitanje zašto više policijskih službenika nema i drugim danima, posebno tijekom sezone, a ne samo kad Dubrovnik pohodi premijer Andrej Plenković i sl.?

Na to pitanje za portal Dubrovnikpress.hr odgovorio je načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević.
- Prvo bih se zahvalio građanima koji primijete kad je policija češće na ulici, onda se osjećaju sigurnije. Dubrovnik je poznat po dolascima visokih izaslanstava, bit će ih i u budućnost. No, onda mi imamo ispomoć iz drugih policijskih postaja, kad nam dolaze službenici službenici s Korčule, iz Metkovića i Ploča. Zato je vidljivost policije veća u prometu. Ne želimo se praviti da mi tu nemamo dovoljno kadra, nije da ga nemamo. No, osmislili smo i projekt uz koji promoviramo policijsko zvanje među mladima. Tu je odaziv mladih veći nego u proteklih nekoliko desetaka godina. Tu očekujemo do stotinu i više kandidata iz područja županije, uz koji će jedan dio kad završi školovanje, ako postane policajac raditi na ulicama Grada Dubrovnika. Tako će se povećati i sigurnost i protočnost. - objasnio je Pavličević.

- Što se tiče ove sezone, Grad Dubrovnik je postigao veći stupanj osjećaja za promet. Sad je tu devet prometnih redara, a prije su bila dva-tri. Oni su i postavljeni da osiguraju protočnost prometa, posebno na frekventnim mjestima oko povijesne jezgre. A na tim mjestima, posebno kad su loši dani, kad se Grad zaguši, prometni policajci bit će na ulazima u Grad i usmjeravati vozače na druga područja. - zaključio je načelnik PU DNŽ Ivan Pavličević.

Stranica 9 od 141

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250