Šokiran sam, riječi su kojima je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Dubrovačko-neretvanske županije Tonći Bitanga prokomentirao povećanje stope PDV-a u ugostiteljstvu s 13 na 25 posto.

Dakle, partneri u Vladi usuglasili su se kako će poreznom reformom cijene proizvoda koji su bili po povlaštenoj stopi poput kruha, mlijeka i lijekova i ostati povlaštenoj stopi od pet posto, također ista razina PDV-a ostaje za hotele i iznajmljivače od 13 posto, no PDV će se dići kafićima i restoranima na 25 posto.

Mogućnost uvođenja ove mjere izazvala je veliku pozornost u hrvatskoj javnosti. Jedni smatraju kako se u turizmu ionako generiraju veliki novce, koje tako treba oporezivati, dok pak drugi dio smatra kako je hrvatski turistički sektor najvažnija grana hrvatske privrede, koja djeluje kao multiplikator na druge gospodarske oblasti, zbog čega treba poreznim zakonima tu industriju podupirati.

Novi ministar turizma Gari Capelli bio je protiv ove mjere, no ministar financija Zdravko Marić nije popustio. Bitanga je rekao kako se nadao da će do dogovora doći, no kako nije došlo, rekao je da sada ne bi previše komentirao. Ipak, rekao je kako je problem što su "restoranima dogovorene grupe za iduću sezonu".
- Definirane su cijene, tu nama nastaju problemi. Hrvatska je članica Europske unije, a u svim zemljama EU PDV u ugostiteljstvu je od šest do 12 posto. Osim u Grčkoj. Nadao sam se da mi nismo kao Grčka, a ako smo kao Grčka onda ćemo svi biti u banani. - rekao je Bitanga.

- Problem je prilagodbe. Osobno, mišljenja sam da za sve treba prilagodba i da treba izbjegavati nagla rješenje. Trebalo je pustiti godina dana ili dvije da se znamo  pripremiti. Mi ne znamo kako planirati poslove kad nas dovedu na svršen čin, tako je i oko ove porezne reforme, ali i oko odluka o javnim površinama, stolovima ili najmovima. - konstatirao je Bitanga.

Na pitanje kakvog su mišljenja o ovoj reformi dubrovački ugostitelji, Bitanga je odgovorio:
- Gledajte, naša ljutnja i frustracija je apsolutna, ali pitanje je što možemo učiniti? Morat ćemo se prilagoditi.  - zaključio je predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika DNŽ Tonći Bitanga.

Dubrovačke ljetne igre morat će iseliti svoje skladište smješteno na Ljetnoj pozornici kod Interuniverzitetskog centra. Govorilo se o tome i na sjednici Gradskog vijeća, a gradonačelnik Andro Vlahušić rekao je kako bi zamjenska lokacija trebala biti Komolac. Ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović za portal Dubrovnikpress.hr objasnila je cijelu situaciju.

- Nama je došao dopis od Sveučilišta u Zagrebu, koji je vlasnik prostora na Ljetnoj pozornici, s rokom iseljenja našeg skladišta. Taj rok je kraj sljedeće godine, znači 31. prosinca 2017. Grad Dubrovnik je prema ugovoru koji je sklopljen 70.-ih godina obvezan Igrama iznaći adekvatno drugo rješenje. U principu, sad smo u razgovorima s Gradom kad će to biti, gdje će to biti i što će to biti. - rekla je Medo Bogdanović, ističući kako je Komolac tek jedna od opcija.

- Možda bude Komolac, ali mi zaista sad ništa ne možemo potvrditi. To je ogroman posao, prvo treba pronaći prostor, treba ga preurediti. DURA je dobila prostore u Komolcu, no DURA ima s tim neke druge planove, opet možda se tu može pronaći i dio za nas. Sve je ovo još freško, govorimo o razdoblju od sedam dana. Puno je tu sad pravnih koraka, možda ćemo tražiti produljenje roka od Sveučilišta u Zagrebu, mislim da je jedna godina tu premalo vremena jer je nama sezona uz koju je puno posla. - istaknula je ravnateljica Medo Bogdanović.

Ipak, dodala je kako DLJI odgovara da je problem bliže Gradu.
- Nama odgovora sve, što se reče, odakle se može pješke. U slučaju Komolca, puno je otežanih okolnosti, ali ako je skladište suvremeno, dobili bi nešto moderno. Sve to ima pluseve i minuse. Bilo bi nam zgodno da imamo barem blizu Grada mali priručni prostor gdje možemo držati 300 stolica, jednu pozornicu, 20 kostima i rekvizite od predstava. Hoće li to biti baš tako ne znam jer svi su u potrazi za prostorom, od Knjižnica do Kazališta Marina Držića. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović.

Damir Milat na minuloj sjednici Gradskog vijeća ponovo je izabran za ravnatelja Dubrovačkog simfonijskog orkestra, a za portal Dubrovnikpress.hr prokomentirao je planove DSO-a, osvrnuvši se i na protekli rad.

Podsjetimo, Milat je na sjednici Gradskog vijeća izabran bez rasprave, a suzdržan je ostao tek vijećnik KLGB MK Ljubo Nikolić. Milatovi protukandidati za ravnatelja DSO-a bili su Slobodan Begić, Toni Kursar i Martin Hrćan.
Što se tiče minulog razdoblja kojemu je Milat na čelu dubrovačkih simfoničara kazao je kako je "najvažnije da je orkestar umjetnički i profesionalno napredovao".

- Surađujemo s vrlo kvalitetnim solistima i dirigentima. Uspjeli smo pomladiti orkestar, a dio glazbenika je iz Dubrovnika. Također organizirali smo audicije po svjetskim standardima, a vrlo uspješno organizirali tri festivala: Međunarodni festival opernih arija "Tino Pattiera", Međunarodni glazbeni festival "Dubrovnik u pozno ljeto" i Jesenji glazbeni "Moskar". Posebno bih istaknuo edukativne koncerte na kojima vidimo da je velika zainteresiranost mladih za njih, poglavito onih iz manjih sredina Dubrovačko-neretvanske županije. Također nam je drago kad organiziramo humanitarne koncerte koji naiđu na podršku sugrađana i medija. - izdvojio je Milat.

Što se tiče budućnosti kaže kako je "ideja i projekata dosta".
- Bit će dovoljno vremena za predstavljanje istih, za sada treba završiti ovu sezonu. Svakako, orkestar će nastaviti smjerom koji je vođen proteklih godina. - kazao je ravnatelj Milat.

DSO, uz tri festivala koje je Milat nabrojio, planira organizirati i jedan festival na proljeće.
- Festival će početi od Uskrsa i trajat će do početka svibnja, kada orkestar počinje svirati u Kneževom dvoru. Uz koncerte orkestra bit će i više koncerata komorne glazbe. - najavio je Milat.
Iako povratak DSO-a u ljetnikovac Crijević Pucić u kojemu se sada nalazi Rektorat Sveučilišta u Dubrovniku još nije službeno definiran, Milat je predstavio planove DSO-a s ovim ljetnikovcem. Podsjetimo, ljetnikovac je bio dom Orkestra do 2004. godine kada je prostor ustupio Sveučilištu kojemu je ugovor istekao Ugovora o davanju nekretnine na korištenje istekao krajem prošle godine.

- Dogovorena je izrada idejnog projekta uređenja ljetnikovca Crijević Pucić, uz uređenje koncertne dvorane na prvom katu. U izradu su uključeni arhitekti, akustičari i konzervatori kako bi se vidjelo odgovara li prostor orkestru te može li se dobiti suglasnost konzervatora za uređenje prostora. Na ovaj način bi orkestar dobio prostor za rad, a Grad bi dobio manju koncertnu dvoranu od oko 200 posjetitelja. - zaključio je novi-stari ravnatelj DSO-a Damir Milat za portal Dubrovnipress.hr.

Povučena je točka Gradskog vijeća o kupnji zgrade za beskućnike u KO Petrovo selo, odnosno u Staroj Mokošici. Cijena od 2,2 milijuna kuna je, zaključili su vijećnivi, prevelika, a nisu bili zadovoljni ni zgradom u infrastrukturnom smislu. Tako će se nekad u budućnosti na sjednici Vijeća naći neka druga zgrada, neko novo zemljište.

Možda bi bilo naivno optuživati vijećnike zbog manjka razumijevanja za najsiromašnije, ne daju uostalom solde iz špaga nego iz gradske blagajne, a odabrano je tu uostalom "Solomunsko", odavno prokušano, no i pouzdano rješenje, ali zapravo problem i jest drugi. Problem je u tome što je većina vijećnika koji su izašli za govornicu spomenula kako su ih nazvali građani koji, eto, ne bi da je prihvatilište za beskućnike baš blizu njihovih domova. Ako su ih već zvali, vijećnici zapravo tome nisu trebali ni pridavati značaj za govornicom, jer je to jednostavno neljudski, pa neljudima značaj ne treba davati. A zašto su vijećnici dali tome značaj, dobro se zna, beskućnika je malo i uglavnom ne glasaju, a ovih kojima beskućnici ne odgovaraju u blizini i koji su ih zvali je više i uglavnom izlaze na izbore.  

Razlog je to ujedno zašto je teško izgraditi i azil za životinje, a o čemu se također više puta govorilo na sjednici Gradskog vijeća. Baš zato jer opet pse nitko ne želi u svom susjedstvu. Ne govori to samo o tome kako ljudi ne žele imati ništa s onima najugroženijima, nego i o tome koliko su najsiromašniji među nama izjednačeni s psima.

Na svakom koraku smo zapravo svjedocima izjednačavanja ljudi sa životinjama, no to i nije nerazumljivo već je i tema za kakvu psihološku analizu. Možda je i logično da se ponekad ostane ravnodušan na ljudske probleme, a da se veće suze liju upravo za napuštenim životinjama. Nekima naravno, jer valjda je tako lakše podnijeti život, dok tapit uvijek može biti dovoljno velik za ispod njega smjestiti sve ono drugo, tužno i ljudski teško. Ali evo, i životinjske i ljudske tuge, očito su nejake kada treba biti jasan i konkretan u pomoći najugroženijima.

Lako je okrenuti broj telefona u sklopu prikupljanja kakve pomoći, kao što je recimo lako kupiti i Startas teniske da bi se pomogle vukovarske obitelji. No, sve to plaćanje je malih računa, a kada istinski treba djelovati došli smo do sveopćeg odnosa bešćutnosti, pa i do apsurda da siromašne sugrađane čak u susjedstvu ne želimo imati.

Nije to samo dubrovačka priča, nego svekolika jer postali smo država građana koji su protiv svega i svačega samo zbog očuvanja mrve svog komoditeta. I tako, na vrtuljku siromaške nesreće, odvijaju se tužne priče kojima je uvijek poznat kraj. A da li imamo snage poviriti i njezin početak ne bi li nas sve to malkice i zasramilo?

Koliko god ima osobnih tragedija koje su zbog ovisnosti i drugih posrtanja odvele ljude na ulicu, još je i više onih koje su društvene i privredne okolnosti prevarile na ovaj i onaj način. I to je baš ono na što stanovnici Stare Mokošice pa sve do ugodne sabornice na Markovog trgu s popustom na čaj, ne bi smjeli ostati ravnodušnim.

Eto, baš tako, zbog svakog pojedinačnog siromaha po glavi stanovnika. No, kako je siromaštvo i kašalj teško sakriti, tako je teško sakriti i sveopće odnose bešćutnosti. Tmuran je to portret Dubrovnika.

S dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća Grada Dubrovnika povučena je točka o prihvatilištu za beskućnike u Petrovom selu. Na sugestiju kako odabrana zgrada nije dobro infrastrukturno rješenje, točku je povukao predlagatelj gradonačelnik Andro Vlahušić kako oni koji bi bili protiv ne bi ispali bezosjećajni prema siromašnima.

Naime, vladajući u Gradskom vijeću pohvalili su namjeru o gradnji prihvatilišta za beskućnike, ali smatraju da je projekt preskup. Vladajući smatraju kako je zgrada loše građena i izolirana te kako se u nju ne može smjestiti adekvatan broj beskućnika.
Vlahušić je kazao kako je "pitanje siromaštva prevažno i kako se tu mora biti jedinstven". Stoga se složio da je najbolje točku povući.

Inače, za kupnju zgrade za prihvatilište za beskućnike prihvaćena je ponuda Dejana Kurbelašvilija iz Mokošice. Zgradu u Petrovu selu sudski je vještak procijenio na 2,2 milijuna kuna. Grad je još u prosincu 2015. objavio poziv za kupnju zgrade za beskućnike, a na poziv su pristigle još dvije ponude za tri lokacije. Jedna je bila za prodaju suvlasničkog udjela u Pridvorju i Kuni u Konavlima, a druga u Prijevoru.

Ponuda iz Konavala je odbijena jer se nekretnine ne nalaze na području Grada Dubrovnika što po zakonu moraju, a u Prijevoru nije odgovarala uvjetima natječaja jer nekretnine nemaju pristup prometnici.

Financijsko izvješće za 2015. godinu o radu tvrtke Boninova jednoglasno je usvojeno na današnjoj sjednici Gradskog vijeća. Ipak, vijećnik KLGB Mara Kristića Ljubo Nikolić imao je nekoliko pitanja za direktora Boninova Zlatka Uršića.

Naime, Nikolića je zanimalo je li Boninovo održava ili upravlja grobljem u Cavtatu, ali ga je i zanimalo više oko održavanja groblja na širem području Grada, kao i uređenja i restauracije kapelice sv. Križa na Boninovu. Pohvalio je Boninovo na sanaciji oborinske odvodnje na pravoslavnom groblju.

Direktor Uršić je kazao kako Boninovo upravlja grobljem sv. Roka u Cavtatu u dogovoru s Općinom Konavle "što je moguće kada jedinice lokalne samouprave nemaju svoje pogrebno poduzeće". Što se tiče obnova na Boninovu, Uršić je rekao kako su postojali problemi s napuknućem sjevernog zida dvorane za ispraćaje, dodavši kako će se isfinancirati šetnica koja vodi do kapelice, zaključivši kako "može pokazati troškovnike za sve što je urađeno".

Inače, nejasno je o čemu je Uršić mislio kad je istaknuo kako će se isfinancirati šetnica od ulaza na groblje do kapelice. naime, taj je projekt već okončan i fianciran od strane DPDS-a.

Napomenuo je kako je Boninovo primljeno u Udrugu značajnih groblja Europe, napomenuvši kako "smo postali dio turističke europske rute najatraktivnijih groblja".

Nakon što je jučer rebalansom proračuna osigurano 1,2 milijuna kuna za otkup zemljišta za gradnju azila za životinje, danas su vijećnici u Gradskom vijeću usvojili izvješće gradonačelnika Andra Vlahušića o aktivnostima vezanima za neregistrirani azil za napuštene životinje na Žarkovici, uz zaključak kako je potrebno Ministarstvu poljoprivrede poslati poziv na sastanak.

Naime, upravo je Veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede Gradu Dubrovniku, tvrtki Sanitat i Društvu za zaštitu životinja Dubrovnik u rujnu dostavila Rješenje o izvršenju izvornog rješenja iz lipnja prošle godine kojim je, podsjetimo, Ministarstvo naredilo zabranu smještanja izgubljenih i napuštenih životinja u neregistrirani azil na Žarkovici, osiguranje smještaja za zatečenih 349 pasa u odobrena skloništa i sklapanje ugovora s istima, te u konačnici zatvaranje azila.

Vlahušić je kazao kako u Gradu Dubrovniku razmišljaju o tri potencijalna zemljišta, otkrivši da se radi o lokacijama u Brsečinama, Štikovici i Pobrežju. Ipak, kako je naglasio, teško je pronaći zemljište jer "nitko ne želi pse u svom susjedstvu".

Predsjednik Gradskog vijeća Mato Franković rekao je kako nema potrebe tražiti krivca jer se radi o "dugogodišnjem problemu Grada Dubrovnika". Rekao je kako je bio na Žarkovici, napomenuvši da "te životinje žive u nemogućim uvjetima", ističući kako volonteri rade odličan posao. Što se tiče izgradnje novog azila, Franković je kazao kako postoji puno gostiju Grada koji su spremni investirati u azil, što uključuje obitelj Višnjić.

- Iz Razvoj Golfa, Bosanke, Bosanke 2 bili su protiv gradnje azila blizu njihovih zemljišta, govoreći kako će oni naći zamjenska zemljišta. Što su napravili. Ništa. Gdje su novci koji su spominjali? Nema ih. Nema niti jedne kune od donatora. Volio bih da je netko otvorio račun da vidimo gdje su novci, ali njih nema. Zato postoje prosvjedi pred mojom kućom. - riječi su s kojima se Vlahušić osvrnuo na Frankovićeve navode o donatorima.

Marka Potrebicu (HDZ) smeta što se u izvješću ne nalazi obustavljanje radova na azilu na Žarkovici "na koje je utrošeno 500 tisuća kuna". Stoga, zaključio je Potrebica, "materijali nisu sveobuhvatni". Vlahušić mu je odgovorio kako je HDZ-ova Vlada, odnosno Ministarstvo kulture donijelo takvu odluku jer je tako naložio UNESCO.

Inače, Vlahušića je pohvalio Pero Vićan (DDS). Kazao je kako je puno toga po ovom pitanju urađeno, naglasivši kako se tek možda potrebno zapitati kako je urađeno. No, kako vjeruje Vićan, sve to skupa s novim zemljištem ide presporo. Stoga, on je uputio prijedlog Andru Vlahušiću:
- Izmjestite prostorni plan i sa svojom braćom u Topolom ću se dogovoriti i donirat ćemo zemlju za potrebu azila. - dodao je Vićan.

Općinsko Vijeće Općine Župa dubrovačka usvojilo je rebalans proračuna koji je sa 70,7 milijuna kuna umanjen na 60,1 milijuna kuna. Više o rebalansu na sjednici je objasnio voditelj odsjeka za financije i proračun Ante Lučić.

- Na prihodovnoj strani proračuna, bitnija smanjenja se odnose na porez i prirez na dohodak s dosadašnjih 17,7 na 17 milijuna kuna. Porez na promet nekretnina je smanjen s 2,5 na 1,5 milijuna kuna. Najznačajnija se promjena odnosi na sredstva predviđena za kapitalnu pomoć donacija za groblje Dubac. S prijašnjih 14,5 milijuna kuna pada na 9,1 milijuna kuna. Imamo značajne promjene na naknadi za korištenje prostora elektrana. Predviđeno je bilo 2,1 milijuna kuna, a sad ta sredstva dižemo na 3,2 milijuna kuna. Komunalni doprinos je smanjen s tri milijuna na 1,7 milijuna kuna te komunalne naknade 4,8 na 2,7 milijuna kuna. - rekao je Lučić.

Osvrnuo se i na najbitnije promjene rashodavne strane proračuna.

-  Što se tiče groblja iznos je smanjen s 19,8 na 12,6 milijuna kuna, na cestama je iznos smanjen s 13,6 na 12,1 milijuna kuna. - rekao je Lučić.

Rebalans je usvojen jednoglasno.

Utorak, 08 Studeni 2016 12:50

Uskoro kraj vozačkim mukama u Župi

Sanacija raskrižja u Srebrenom gdje se stvaraju ogromne gužve trebala bi početi idućeg tjedna, rekao je na sjednici Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka načelnik Silvio Nardelli. Naime, Općina Župa dubrovačka zahvaljujući suradnji s Hrvatskim cestama raspisala je natječaj za rekonstrukciju raskrižja Srebreno krajem srpnja. Stoga, vijećnika Moderne demokratske stranke Tomislava Marčinka je zanimalo kad će radovi početi.

Načelnik Nardelli kazao je kako je za izvođača radova izabrana tvrtka PZC iz Splita, dodavši kako će se u četvrtak održati prvi sastanak s predstavnicima ove tvrtke. Naglasio je kako je rok završetka radova tri mjeseca, ističući kako u to "ulaze božićni i novogodišnji blagdani pa bi se moglo malo prolongirati".

Podsjetimo, Općina Župa dubrovačka prije dvije godine izradila je idejni projekt rješenja raskrižja u Srebrenom, te su na taj projekt Hrvatske ceste dale pozitivno mišljenje i preuzele obvezu izrade glavnog i izvedbenog projekta, za kojeg je u svibnju ishođena i građevinska dozvola.

U međuvremenu Općina Župa dubrovačka riješila je sve imovinsko pravne odnose za izgradnju novog raskrižja, te kupnjom zemljišta osigurala sve preduvjete za realizaciju ovog pojekta sukladno Urbanističkom planu uređenja Srebreno I.

Procijenjena vrijednost projekta iznosi 4,6 milijuna kuna bez PDV-a.

Općina Župa dubrovačka sa sto tisuća kuna pomoći će obnovu crkve sv.Vlaha u Stonu. Naime, župnik Župe sv.Vlaha Ston don Miljenko Babić uputio je pismo Općini u kojemu moli za donaciju. Pismo don Babaića, inače bivšeg župnika Župe sv.Marije Magdalene u Mandaljeni je pročitao načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli.

U pismu Babaić podsjeća, kako je pročitao Nardelli, na svoju dobru prijašnju suradnju sa župskom vlašću, ali i napominje kako sada dobro surađuje i s Općinom Ston. U pismu stoji i kako je njegov glavni razlog preuzimanja Župe sv.Vlaha u Stonu upravo obnova župne crkve sv.Vlaha. Dodao je kako se radovi na crkvi privode kraju, ističući da je obnova vrlo zahtjevna. Babić je u pismu opisao sve što se radilo, dodajući da prozori i vrata trebaju biti dovršeni do sv. Vlaha. Naglasio je kako nisu dovršeni zidovi, ali i kako nedostaje inventara. Naime, cijeli radovi iznose oko 12 milijuna kuna, a još sredstava bit će potrebno i za unutarnje uređenje "jer je u crkvi potrebno sve, od oltara do zvona, ormara ili opreme". Babaić je stoga zamolio "pomoć u bilo kojem iznosu", jer ukupni trošak premašuje sredstva koja izdvaja Općina Ston i Ministarstvo kulture.

Općinski načelnik Nardelli kazao je kako bi Babaiću trebalo pomoći, predloživši da recimo ove godine se izdvoji 50 tisuća kuna, a početkom sljedeće godine isto toliko. Općinski vijećnici su se složili s tim, dodavši kako su uvijek dobro surađivali s don Miljenkom Babaićem.

Predsjednik Općinskog vijeća Mato Previšić još je kroz kazao kako postoji žiro račun i da vijećnici mogu izdvojiti osobnih sredstava, napomenuvši kroz šalu "posebno ako netko ima velikih grijeha".

Stranica 83 od 85

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
cistocareciklazno 250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250
transporterban250