Srijeda, 16 Kolovoz 2017 21:29

Civilizacijska norma

I dok hrvatskim klubovima ovog nogometnog ljeta zasad dobro ide u Europi, u Dubrovniku uz vijest kako će na Gradsko vijeće Grada Dubrovnika ići natječaj za javno-privatno partnerstvo za izgradnju nogometnog stadiona u Lapadu, starije generacije nekako su se podsjetile slavnijih dana dubrovačkoga nogometa i kluba koji sada zapravo životari na razmeđi treće i četvrte lige, a taj procvat hrvatskog nogometa zapravo nije zahvatio i sam jug zemlje.

Uopće, sami procvat treba se uzeti s kojim zrnom soli jer još je nejasno koliko se tu radi o ciklusu, nekom novom razdoblju uz koji eto grupne faze Europske lige postaju pravilo, a koliko se radi o iznimkama koje ovise o prodaji igrača. No, činjenica jest kako Rijeka, Dinamo, Hajduk i Osijek bilježe lijepe rezultate, dok nekadašnji peti, šesti nogometni centar u Hrvatskoj, Dubrovnik funkcionira po principu potpune stihije.

Jasno, sad nekome možda sama geneza o GOŠK-u kao jednom od najvećih nogometnih centara čudno zvuči, ali nije to ništa nelogično. Jasno, Dubrovnik nikad nije spadao u prvi ešalon hrvatskog nogometa, odnosno uz bok Dinamu i Hajduku, pa ni uzbok Rijeci i Osijeku ili možda Zagrebu. No, u Dubrovniku se igrao kvalitetan drugoligaški nogomet u bivšoj državi, a da GOŠK-Jug nije stavljen u istočnu grupu možda bi bio dostigao i prvoligaški status. 
lpdstad3Starije generacije iz sjetit će se braće Lovra i Marina Kurtele, Zrilića, Jovića, Nakića ili pak kasnije Mirkovića, Miškića, Lizatovića, Muharema Kocića koji je bio i dubrovačka legenda malog nogometa... Nažalost, radi se o jednom nedovoljno istraženom razdoblju, prepuštenom samo na sjećanju onih koji su tada nogomet pratili, a koji postaju sve stariji i stariji... No, čim se i površinski zagrebe po ovoj temi jasno je da je GOŠK-Jug nešto značio u ondašnje, zapravo zlatno klupsko nogometno vrijeme.

Značio je Dubrovnik i poslije, kad je HNK Dubrovnik u prvoj polovici 90-ih igrao prvu ligu, no sve poslije može se svesti pod egidu zaborava. Preživljavanje iz sezone u sezonu, poneko sučeljavanje u Kupu s Dinamom ili Rijekom, a kasnije, valjda baš u smislu onog nesretnog čavla u lijesu, i spajanje u jedan klub koje je čak osobno u Dubrovniku amenovao Davor Šuker.
lpdstad2Zato, vijest kako će pred gradske vijećnike ići natječaj za izgradnju nogometnog stadiona u Lapadu itekako je značajna za oporavak dubrovačkog nogometa, kako eto ne bi vječno ostao za korak kraći od svih drugih nogometnih centara koji su nas davno prešišali. Nažalost, sama vijest o izgradnji stadiona prošlo je nekako tiho, valjda po poučku one basne o dječaku kojemu nitko nije vjerovao da će vuk pojesti ovce jer je uvijek lagao o tome. U ovom slučaju, puno je tih dječaka, koji su obećavali i obećavali stadion.

Ideja obnove datira još iz 80-ih godina prošloga stoljeća, a naposljetku osim povremenih ušminkavanja ništa od toga nije bilo. Zapravo, u novije vrijeme, svaka gradska uprava problem je pokušavala riješiti na svoj način. Još je za vrijeme Dubravke Šuice postojala mogućnost izgradnje nogometnog stadiona bez atletske staze, s desetak tisuća mjesta u gledalištu. Arhitekti su tada zamislili da se ispod razine travnjaka učine dva kata trgovačkog centra, ali i etaža s 500 parkirnih mjesta. Pokušavao je po pitanju stadiona i Andro Vlahušić. Prvotna ideja je bila o pet tisuća natkrivenih sjedećih mjesta, također s donjim etažama u vidu parkinga i trgovačkog centra. Poslije se zbog, kako je navedeno, "preizgrađenosti" od toga odustalo pa se pristupilo projektima stadiona bez podzemnih etaža, ali i bez atletske staze.

Na kojem tragu je gradonačelnik Mato Franković, odnosno hoće li biti na tragu Andra Vlahušića ili će ići u neku novu priču, znat će se zapravo kad ova tema dođe pred vijećnike. No, ako je suditi po priopćenju Grada Dubrovnika, stadion bi trebao imati "i pripadajuću trgovačku infrastrukturu", što opet sugerira kako se radi o ambicioznijem projektu. Za nadati se samo kako će ostati atletska staza, jer u Dubrovniku za atletiku još uvijek nema alternativa.

Svakako, sama ideja, intencija da se nešto učini po ovom pitanju je dobrodošla, čisto iz zdravorazumskog rezona kako je funkcionalan stadion dio civilizacijske norme. Onda je posebna priča o povratku dubrovačkog nogometa tamo gdje je nekoć i bio, što bez stadiona, kao ustvari minimuma za takvo nešto, jednostavno neće biti moguće.

Bilo bi dobro da je gospar Miho Obradović došao na prošlu sjednicu Gradskog vijeća pa da je čuo da je više vijećnika pri raspravi o izvješću Vodovoda zanimalo stanje radova na pročistaču, riječi su predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebice kojima je odgovorio HNS-ovom vijećniku Mihu Obradoviću koji je kazao "kako će se na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća govoriti o pročistaču kao dio lova na vještice".

- Kako pročistač nije bila točka dnevnog reda nego izvješće Vodovoda za 2016. godinu, zatražio sam od gradonačelnika i nadležnih službi, sukladno Zaključku Gradskog vijeća iz prošloga mandata, da se vijećnici izvijeste o stanju radova na pročistaču i Vodovodovog korištenja EU fondova. Nema love na vještice, ali vijećnici moraju biti informirani o svim aktivnostima komunalnih tvrtki u vlasništvu Grada Dubrovnika. - objasnio je Potrebica.

Obradovića smeta upravo to što se rebalans proračuna neće naći pred gradskim vijećnicima. Ustvrdio je "kako je to dokaz nesposobnosti ove vlasti".
- Želio bih gospara Obradovića uputiti na Poslovnik o radu Gradskog vijeća kako bi proučio koje su procedure, odnosno na koji način se donosi proračun i rebalans proračuna. Mi smo putem Odbora za proračun i financije otvorili široki dijalog sa željom da rebalans proračuna, ako je moguće, donesemo i konsenzusom, u interesu svih građana Grada. Žao mi je što on moj poziv, ali i poziv gradonačelnika za konsenzusom i zajedničkim radom tumači nesposobnošću i politikantstvom. - objasnio je Potrebica.

- To više govori o njemu, stoga njegove daljnje navode ne bih komentirao. No, bilo bi dobro da se tenzije u javnom prostoru smanje. Nepotrebno je govoriti paušalno. Važno se baviti konkretnim prijedlozima i rješenjima, a ne zabavljanjem javnosti nekakvim neargumentiranim i neozbiljnim izjavama. - rekao je Potrebica, dodajući "kako će se rebalans proračuna donijeti već u rujnu".

Ovo je još jedan dokaz koliko je zapravo nesposobna nova vlast, riječi su kojima se gradski vijećnik HNS-a Miho Obradović osvrnuo na sljedeću sjednicu Gradskog vijeća, koja će se održati krajem kolovoza.

Naime, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica za portal Dubrovnikpress.hr najavio je kako će gradski vijećnici raspravljati o pročistaču, odnosno stanju europskih projekata Vodovoda, ali kako će se tu, između ostaloga, naći i točke o groblju Dubac i Grabovici. Pak, rebalans proračuna neće ići jer je, naglasio je Potrebica, "potrebno provesti reorganizaciju kako bi upravni odjeli dobili financijska sredstva".

Obradovića smeta upravo to što se rebalans proračuna neće naći pred gradskim vijećnicima.

- U lipnju nisu imali prijedlog proračun, nego su napravili nekakav takozvani tehnički proračun, iako ja taj izraz ne volim jer ne postoji tehnički proračun, postoji proračun i rebalans proračuna. Govorio sam i tada da su nespremni preuzeli vlast. Dobro, onda smo to i mogli shvatiti jer su tek preuzeli vlast, ali sad su tu nekoliko mjeseci i priča opet dolazi na isto. Oni ne znaju kako upravljati Gradom, još uvijek se traže, a nema niti projekata. - objasnio je Obradović.

- Na sjednici Odbora za proračun i financije na kojoj sam nazočio, gospodin Potrebica je za taj tehnički proračun rekao kako nije dobar, kako oni u HDZ-u nisu zadovoljni s njim, ali da će krajem kolovoza ići rebalans proračuna koji će biti dobar. Nas su požurivali da iznesemo prijedloge, ja sam poslao prijedloge, a evo danas čitam da neće biti rebalansa. Opet nisu spremni, ne znaju kako raditi. Franković je dugo bio predsjednik Gradskog vijeća, imali su svoju povjerenicu, kad su preuzeli Grad trebali su imati sve spremno, ali oni su se tek sad počeli tražiti s tim da se još nisu našli. - kazao je Obradović.

Ustvrdio je kako će "točke koje će se naći na Gradskom vijeću biti skretanje pažnje od realnih problema".
- Evo opet će se raspravljati o pročistaču i Vodovodu. Oni s tim pokušavaju sakriti svoju nesposobnost kako bi mogli udarati po bivšoj vlasti. Oni jedino to znaju, kad ne znaju što će napraviti u budućnosti onda se vraćaju u prošlost govoreći o onome što kao nije bilo dobro, to je njihov način funkcioniranja. - dodao je Obradović.

- Očekujem da će na sjednici Gradskog vijeća krenuti opet lov na vještice uz priče o pročistaču, a kako bi se vraćanjem u prošlost skrenula pažnja sa stvarnih problema. - zaključio je gradski vijećnik HNS-a Miho Obradović.

Jedna od prvih intencija nedavno izabranog gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića je da se u dogledno vrijeme ne dopusti više od četiri tisuće gostiju s kruzera u povijesnoj jezgri kako bi se smanjile gužve, naznačivši kako da smo do sada godinama uspješnost u turizmu sagledavali brojkama, a ne kvalitetom pružanja usluge.

Dubrovački gradski vijećnici Željko Raguž (DUSTRA), Vido Bogdanović (HSS) i Maro Kristić (Most), koji su već ranije istupali o ovoj temi, odgovorili su na pitanje portala Dubrovnikpress.hr što misle o ovoj najavi gradonačelnika Frankovića.

RAGUŽ: TREBA REGULIRATI GUŽVE NA PROMETNICAMA

Raguž je kazao "kako misli da su prije svega najveće gužve na prometnicama".
- Mislim da su gužve na prometnicama prije svega ono što treba regulirati. Pazite, postoje dani kad budu gradski događaji, poput otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara pa bude tu onda puno više od sedam, osam tisuća Dubrovčana na samom Stradunu. Nadam se da će gradonačelnik Franković uspjeti sa svojim planom. Iako, meni bi bilo draže, ako već idemo biti elitna destinacija, da se to radi s politikom cijena. Uostalom, do sada je svako povećanje cijena gradskih atrakcija samo dovodilo do povećanja gostiju pri čemu bi oni nekvalitetniji onda prirodnom selekcijom otpadali.- rekao je Raguž.

- Trebamo cijeniti svoju destinaciju jer na taj način samo možemo uspjeti. Ovdje se govori o četiri tisuće gostiju s kruzera, a nitko nije rekao koja je kvaliteta te četiri tisuće. Politikom cijena se to bolje može napraviti. Jasno, podržavam svaku odluku da se riješe gužve, bilo u prometu, bilo na samom Stradunu. Dakle, podržavam gradonačelnika, uz ove korekcije koje sam predložio. - objasnio je Raguž.

BOGDANOVIĆ: DO SADA SMO BILI LOŠE POSLOVNO POSTAVLJENI PREMA GOSTIMA S KRUZERA

Svoje mišljenje o temi iznio je i Vido Bogdanović.
- Mislim da rečeno smanjenje gostiju s kruzera je dobro ako to bude dio jedne prirodne strategije, a ne samo interventna mjera. Naime, mislim da smo mi do sada bili vrlo loše poslovno postavljeni prema potencijalu kruzera i gostiju s kruzera. - istaknuo je.

- Imali smo preveliko opterećenje za premalo novaca i vjerujem da se to može drugačije organizirati. Odnosno, vjerujem kako se može s manjim brojem kruzer gostiju ostvariti značajne prihode. - zaključio je Bogdanović.

MARO KRISTIĆ: JESAM ZA SMANJENJE BROJA PUTNIKA, ALI NIJE TO SLAMKA SPASA

Maro Kristić je podsjetio kako ovo smanjenje u kontekstu gostiju kruzera zagovara i UNESCO.
- Toliki broj gostiju predstavlja i prijetnju za Grad Dubrovnik, na način i da se izgubi status zaštićene javne baštine UNESCO-a. Dakle, svakako smo za smanjenje broja putnika s kružnih putovanja. Ali, nije to slamka spasa. Nije to konačno rješenje, Dubrovniku nedostaje strategija upravljanja posjetiteljima koja će sagledati sve sigurnosne i druge aspekte turizma koje treba uzeti u obzir. - pojasnio je Maro Kristić.

- Nisu jedini problem gosti s kruzera, nego apsolutna stihija. Nama nedostaje puno tih strateških dokumenata i nedostaje nam upravljanje destinacijom. Jedna od mjera koja je potrebna je i smanjenje broja gostiju s kružnih putovanja. O optimalnom broju bi trebala odlučiti struka, ne bi trebalo preko koljena ništa u tom kontekstu odlučivati.- zaključio je Maro Kristić.

Sukladno zaključku sa zadnje sjednice Gradskog vijeća vijećnici će na idućoj sjednici raspraviti stanje oko pročistača, odnosno stanje europskih projekata Vodovoda. Naći će se točka i o groblju Dubac, a planiran je i razgovor gradskih vijećnika o Grabovici. Također, bit će i točke koje gradonačelnik uputi, a najavio je da će natječaj za javno-privatno partnerstvo za izgradnju nogometnog stadiona u Lapadu doći pred gradske vijećnike, kako bi dali svoj stav o natječaju i samome budućem konceptu ovoga stadiona. - rekao je za Dubrovnikpress.hr predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica o nadolazećoj sjednici Grdaskog vijeća.

Dodao je kako će se više znati krajem tjedna, kad gradonačelnik uputi točke Službi Gradskog vijeća. Na pitanje o rebalansu proračuna, Potrebica je odgovorio:

- Rebalans neće ići. On ide na sljedećoj sjednici. Naime, potrebno je provesti reorganizaciju kako bi upravni odjeli dobili financijska sredstva. No, već od Velike Gospe, sukladno Zaključku Odbora za proračun i financije, vijećnici i klubovi vijećnika mogu dostaviti svoje prijedloge u integralni tekst proračuna, a kako bi se olakšala sama procedura. - objasnio je Potrebica.

Na blagdan Velike Gospe održana je procesija sa slikom Gospe od Porta, a u Portu biskup Uzinić izmolio je molitvu Gospi te je blagoslovio barke, brodove i pomorce. Inače, prije procesije održana je i misa ispred Katedrale. Misno slavlje predvodio je biskup Uzinić.

- Neka blagoslov Božji po blagoslovu Blažene Djevice Marije siđe na sve naše brodove, mornare i putnike, sva druga sredstva prometovanja. Neka siđe na naš Grad, sve njegove stanovnike, ali i naše goste. Neka siđe po zagovoru Blažene Djevice Marije i ostane nad svima nama. - rekao je u molitvi biskup Uzinić.

Slika Gospe od Porta svake se godine nosi u procesiji na dan Velike Gospe, a u vrijeme raznih nevolja izlaže se pred oltar na čašćenje vjernika. Inače, Gospina slika pripadala je nekoć Crkvi od Sigurate na Prijekom, a prenesena je u Katedralu odlukom Senata da nadomjesti staru sliku Gospe od Porta koja je nakon potresa 1667. godine bila smještena u Crkvi svetoga Vlaha koja je početkom 18. stoljeća izgorjela u požaru.

V.S.

I dok se može raspravljati o tome kakva je generalno pizza u Dubrovniku, a dojam je kako se zaista dobra pizza teško može pronaći, neobičan je modus u dubrovačkim pizzerijama u kojima, zanemarujući domaće, gotovo pa da ne žele primati narudžbe za dostavu u ljetnim mjesecima. Naime, pokušaj narudžbe često ispada pucanj u prazno uz nepotrebna nerviranja.

Recimo, ukoliko u ljetnim mjesecima želite naručiti pizzu oko 22 sata uvečer, u ugostiteljskom objektu u kojemu uostalom naručujete i tijekom zime, dakle, stalna ste mušterija, možete očekivati dvije opcije. Jedna je da vam se nitko ne javi na telefon za narudžbe, a druga je da, kad vam se udostoje javiti, kažu samo kako trenutno ne dostavljaju pizze i poklope slušalicu. I, tako već tri-četiri puta ovoga ljeta. Pak, kad pokušate naručiti pizzu u nekom drugom  ugostiteljskom objektu, možete imati i sreće, ali i pizzu čekati oko sat vremena, iako narudžba, od trenutka kad ste nazvali pa do same dostave nikad ne bi trebala trajati više od pola sata.

Ako nekog drugog dana eto pokušate u trećoj pizzeriji, ali eto naručite recimo nešto iza 23 sata, pitat će vas je li to baš nužno jer oni eto zatvaraju u ponoća. A u jednoj četvrtoj pizzeriji, uz primanje narudžbe može se čuti i dodatak da se nadaju „kako ćete stići na red“. Dakle, čista lutrija. Ukoliko stignete na red, stigli ste, a ako ne stignete, ostajete bez ičega jer već će proći vrijeme narudžbi u drugim pizzerijama.

Tako, naručivanje pizze u Dubrovniku tijekom ljeta ispada jedno pravo malo mučenje, u kojemu se ugostitelji ponašaju kao da ste vi tu zbog njih, a ne oni zbog vas, što bi trebala biti osnova poslovanja bilo koga tko drugom prodaje neku uslugu ili proizvod. Sad, imena pizzerija nisu niti važna, čisto iz tog razloga što se očito radi o uopćenosti koja postaje pravilo pa možda i nije fer isticati ih, jer vjerojtano ni u ostalim ne bi bilo drukčije.

Sama kvaliteta pizze posebna je tema, s predominantnom zamjenom za sir, preslanim tijestom i najjeftinijom šunkom. Dobro, takvo se nešto može se i očekivati, ali kad isto postaje pravilo svugdje, dakle i kod pizza koje se mogu naručiti u najskupljim restoranima, onda je to problem. No, čak i kvaliteta na stranu, ali odbijanje dostave u pizzerijama koje navode da imaju dostavu, jer im u tom trenutku nije potrebno dostavljati ili im je gužva, već je problem o kojemu treba kazivati. Njihovo je pravo i da ne dostave, kao što je pravo konzumenta da ih više nikad ne zazove, ali osnovna bi pristojnost trebala biti javiti se na telefon i pristojno objasniti zašto ne dostavljaju, a ne poklapati slušalicu nakon tri riječi. Postoje doduše i zimski „biseri“ pa i jedna pizzerija koja ne dostavlja hranu kad – pada kiša, jer gazda valjda nema koji solad za kupit automobil pa dostavljaju samo motociklima.

Jasno je kako dubrovačke pizzerije itekako zarade ljeti od stranaca, kao uostalom zapravo i svi restorani i kafići. Jasno je kako se zbog tih turista friziraju i recenzije po Trip Advisoru, a sama kvaliteta proizvoda u konačnici opada. Sve je to donekle logično. No, zanemarivanje domaćih ljudi, bez kojih bi sve te pizzerije mogle staviti ključ u bravu tijekom zime, ustvari je ozbiljno podcjenjivanje stalnih mušterija.

No, nažalost u Dubrovniku tako je kako jest. Ljeti će se sve skupa upregnuti kako bi se uzela svaka moguća kuna od turista, a zimi što bude neka bude. Jasno, ugostitelji imaju pravo na svoje odluke, ne može im ih nitko zabraniti, ali takvim modusom funkcioniranja jednostavno ostavlja se jako ružan dojam.

Ponedjeljak, 14 Kolovoz 2017 21:24

Župljani na Stradunu pokazali kako se slavi

Nakon finala Divlje lige, u kojemu je slavio FUN H2O Mlini, jasno, ispred crkve svetoga Vlaha uslijedila je dodjela medalja. Bila je to prilika brojnim Župljanima, koji su na utakmicu većinom došli s barkama, da pozdrave svoje junake.

Bilo je tu veselja i slavlja, kao i bakljade, a djelić atmosfere možete pogledati u fotogaleriji.

V.S.

Ponedjeljak, 14 Kolovoz 2017 21:08

FUN H2O Mlini pobjednik Divlje lige

FUN H2O Mlini pobjednik je 34. Divlje lige. Oni su u finalu odigranome u Portu pobijedili Elitu 6:5. Župljani su se tako osvetili Eliti za poraz u lanjskome finalu. Treće mjesto osvojio je Kamen Mali koji je pobijedio Turčin Danče 9:1.

Najboljim igračem turnira je proglašen Tomislav Rudinica iz Elite, a najbolji strijelac turnira Mato Miloslavić iz FUN-a. Najboljim golmanom proglašen je FUN-ov Ivo Žeravica.

Što se tiče finalne utakmice, Župljani su u dvije prigode imali po dva pogotka prednosti, 5:3 i 6:4, a da bi se Elita vraćala na jedan gol zaostatka. Zadnji napad na utakmici imala je Elita, dakle priliku za izjednačenje, no u tome ipak nisu uspjeli, a FUN H2O mogao je početi sa slavljem,

Odigrana je i revijalna utakmca između ekipe Dubrovačkih ljetnih igara i miješane momčadi Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika, koja je naposljetku i bila bolja rezultatom 6:5.

V.S.

Izjave koje čujemo iz naše nekih političkih krugova naše susjedne BiH o gradnji Pelješkog mosta su neutemeljene, riječi su župana dubrovačko-neretvanskog Nikole Dobroslavića kojima je prokomentirao jučerašnji istup bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.

Naime, Izetbegović ustraje na osporavanju gradnje Pelješkog mosta, ključnog projekta povezivanja hrvatskog teritorija. Izetbegović je rekao da Hrvatska ne smije graditi Pelješki most prije nego što se definira pomorska granica između dvije zemlje i BiH osigura pravo nesmetanog pristupa otvorenome moru. Izetbegović tvrdi kako je riječ o jasnim stajalištima BiH još od 2007. s kojima je upoznat i hrvatski državni vrh.

- Republika Hrvatska je sve što je oko Pelješkog mosta trebala dogovoriti i dogovorila 2007. godine kad je zapravo počela gradnja mosta. Tada je odrađena i Studija utjecaja na okoliš, a dobivena je i građevinska dozvolu te su radovi već bili započeli, odnosno neki stubovi su izvedeni na trasi tog mosta. Da nije bilo krize koja je omela nastavak gradnje mosta, on bi bio završen. Sama ta činjenica pokazuje koliko su neprimjerne primjedbe koje dolaze s BiH strane. - rekao je župan Dobroslavić.

- Ako primjedbi nije bilo 2007., kao i sve ovo vrijeme kad se ponovo započela procedura prijave na EU fondove, ne vidim razloga za sadašnje prigovore. Hrvatska strana je s BiH stranom dogovorila sve po pitanju utjecaja na okoliš, a posebno po pitanju gabarita prolaza od 200 metara širine i 55 metara visine, koji omogućuje BiH strani prolaz na otvoreno more. - objasnio je župan Dobroslavić.

- To je sve što se ima reći, imamo pravo na gradnju tog mosta. Inzistiramo na što bržoj realizaciji projekta. To je projekt svih projekata koji će se realizirati jer se mora realizirati. - zaključio je župan Nikola Dobroslavić.

Stranica 10 od 85

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
cistocareciklazno 250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250
transporterban250