Izložba "Praznina - izbor iz hrvatske fotografije XXI. stoljeća", na kojoj su predstavljene fotografije 15 autora, otvorena je večeras u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Kustosica izložbe i autorica koncepcije je Petra Golušić, inače kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik, a asistentica kustosice za ovu izložbu je Jelena Tamindžija.

Predstavljeno je stvaralaštvo Jelene Blagović, Borisa Cvjetanovića, Petra Dapca, Sandra Đukića, Marka Ercegovića, Davora Konjikušića, Igora Kuduza, Antuna Maračića, Ane Opalić, Marine Paulenka, Jasenka Rasola, Davora Sanvincentija, Sofije Silvije, Sandre Vitaljić i Borka Vukosava.

Radi se o djelima koji progovaraju o ključnim i nužnim teritorijima kako pojedinca tako i svih njegovih struktura, mreža, područja koje stvara i tvori. Polazišta su antropološka, društvena, politička, osobna, i tako u ne – dogled. Ima ih jako puno i jezgrovita su u otvorenosti – slojevita u mišljenju i jasna u stavu od kojeg se odustaje u smislu – praznine.

- Praznina je vječna tema. Čini mi se da je ovo razdoblje post tranzicije, post privatizacije, post svega, nas ostavilo praznima. Nakon svega, poslije svega, postoji praznina duha, praznina ideja, praznina emocija i praznina prostora. U hrvatskoj arhitekturi nakon rata imamo betonske spavače, arhitektura je to koja ničemu ne služi. I to je tema ove izložbe, kao i zgrade koje su nekoć sadržavale neku ideologiju. Sve to zajedno je podtema, nadtema i tema ove izložbe. - rekao je ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Marin Ivanović.

Kustosica Petra Golušić zahvalila se svima zaslužnima za ovu izložbu, dodajući kako je ljudima uživo postavila pitanje što je praznina te je svakog od 15 umjetnika nazočnima predstavila, odnosno kazala zašto je baš njihov rad predstavljen na večerašnjoj izložbi specifičan.

Izložba ima za popratni materijal tekstove dr.sc. Gorana Kardaša, Antuna Nodila, Stipe Božića, Janke Vukmir, Srđana Nogića, doc.art.dr.sc. Krunoslava Ivanišina, anonimnih autora i autorica (dio dokumentarnog terenskog istraživanja) i autorice koncepcije Petre Golušić.

Kustosica izložbe i autorica koncepcije je Petra Golušić, kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik, a asistentica kustosice za ovu izložbu je Jelena Tamindžija. Izložba ostaje otvorena do 5. studenoga.

V.S.

Prva ukopna mjesta kojima će građani raspolagati na groblju Dubac bit će 2021. godine, rekao je načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli na gradilištu groblja Dubac. On je gradilište obišao zajedno s dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem, njegovom zamjenicom Orlandom Tokić te direktorom Groblja Dubac Đurom Lonzom. Trenutno su na groblju u tijeku radovi na južnom potpornom zidu, kao i na unutarnjim potpornim zidovima te na pristupnoj cesti.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković rekao je "kako se nakon nekih početnih komunikacijskih problema može reći da sad radovi idu intenzitetom koji se očekivao".

- Radi se o velikom projektu, ne očekujemo da će biti gotov za par mjeseci. Imali smo dodatne izdatke za izgradnju, sve od toga je opravdano. Jučer smo platili dodatnih 2,7 milijuna kuna, no vidite na kojem se području nalazimo, izvrstan je pogled, ali teren je zahtjevan, sve izmjene su apsolutno opravdane. Cijena grobnice u Dubrovniku je veća od 20 tisuća eura, a u sklopu groblja Dubac naši sugrađani moći kupiti grobnice po prihvatljivim cijenama. - naveo je Franković.

Načelnik Nardelli je kazao kako očekuje od Hrvatskih cesta da financiraju semaforizaciju na ovom području.

- U tijeku je realizacija pristupne ceste, očekujemo semaforizaciju jer se radi o spoju s magistralom. Nadam se da će Hrvatske ceste prihvatiti financirati projekt u iznosu od 400 tisuća kuna. Ovo raskrižje je zaslužilo semaforizaciju, ti semafori nam trebaju. - kazao je Nardelli.

Rekao je kako su stanovnici Grada Dubrovnika i Općine Župa dubrovačka iskazali interes u anketi koja je provedena prije početka izgradnje, dodajući da će ako se taj omjer promijeni Općina i Grad jedni drugima refundirati eventualne pomake u omjeru koji je prvotno zamišljen.

Direktor Lonza objasnio je više o radovima, dodajući kako se do kraja godine očekuju i izmjene DPU-a gdje će se uvrstiti sve korekcije koje su se morale napraviti, a kako bi se stvorili preduvjeti za ishođenje lokacijske dozvole za cijeli obuhvat groblja. Zaključio je

- Zatim idemo na ishodovanje građevinske dozvole za prvu etapu, dakle nastavak ceste koja je realizirana do obuhvata groblja. Nakon toga će 2019. uslijediti izgradnja objekata i grobnica. - objasnio je Lonza.

Izbori u dubrovačkom HNS-u održat će se 21. listopada, kad će, dakle, ova stranka dobiti novog predsjednika, odnosno nasljednika Andra Vlahušića koji je iz HNS-a izašao nakon što je HNSa na nacionalnoj razini koalirala s HDZ-om u cilju spašavanja Plenkovićeve Vlade. Svakako, jedan od trenutno istaknutijih HNS-ovaca je gradski vijećnik Miho Obradović, koji je za portal Dubrovnikpress.hr odgovorio na pitanje misli li se on kandidirati.

- U posljednje vrijeme sam bio zauzet s osobnim poslovima, ali u idućih nekoliko dana sjest ću razgovarati sa članovima obitelji, ali i ostalim članovima stranke te vidjeti kakvu potporu od njih imam... Dakle, postoji mogućnost da se kandidiram. Nije to još definirano, ali mogućnost postoji. - objasnio je Miho Obradović.

Što se tiče unutarstranačkih izbora, svi članovi imaju pravo glasa. Također, svi članovi mogu se i kandidirati za predsjednika, s tim da prijavu podnesu 48 sati prije samih izbora.

Inače, 4. studenoga je Izborna skupština Županijske organizacije HNS-a.

V.Salvia

Izložba Dubrovačke udruge likovnih umjetnika pod nazivom ''Plavo obojeno plavim" otvorena je večeras u Sponzi. Naime, svake godine Udruga predstavlja radove njezinih članova na drugu temu, a ove godine predstavljeni su radovi na temu plavih tonova.

Izložbu je otvorio dubrovački književnik Mato Jerinić. Rekao je kako se radi o Udruzi koja postoji više od 30 godina i broji 25 aktivnih članova. Naveo je kako članovi Udruge sudjeluju na brojnim likovnim kolonijama te kako ona sama organizira likovne kolonije, dodajući kako se Udruga bavi i humanitarnim radom.

- Kroz Udrugu, u kojoj se poštuje posebnost likovnog izražaja, i umjesto zavisti vlada razumijevanje i međusobno hrabrenje, kako bi se slikalo sve bolje i bolje, mnoge su njezine članice i članovi sigurnog koraka odmakli na nimalo lakom putu koji vodi ka likovnom Olimpu. O tome najbolje govori i ova najnovija izložba. - rekao je Jerinić.

- Plava boja, najprisutnija u slikarstvu, u nama priziva odmah more i nebo, iako je hladna u odnosu na crvenu i žutu. No, toliko je bogata nijansama, kažu da ih je desetak, a najbolje ih može uočiti slikarevo oko i na platno prenijeti njegova ruka. A u što se možete uvjeriti i na ovoj izložbi. Možda je najbitnija posebnost ove izložbe u tome što su autori zahvaljujući umjetničkoj imaginaciji, a ne izlazeći iz zadane teme, prezentirali široku lepezu motiva, od usnula i budna mora, gradskih veduta, starih kuća... Likovni kritičar, a ja to nisam, udubio bi se i analizirao kompoziciju, pozabavio se zamahom kista. A ja sam pjesnik koji piše srcem pa ću reći da je slikarstvo nijemo pjesništvo, a pjesništvo slikarstvo koje govori. - dodao je Jerinić.

U Sponzi su svoje radove izložili Jagoda Lasić. Nikola Nino Dubčić, Luce Đuraš, Mirica Dubčić, Lile Knez, Valter Kožul, Dragica Maca Lučić, Dubravka Rathman, Zlata Lučev Perović, Nedeljka Gligor, Ivan Oberan, Ana Sala Barčot, Marijan Fragić, Lidija Tomašković, Andreja Vukoja, Anto Violić, Franica Čebirlić, Baldo Božović i Miroslav Stamatović.

V.Salvia

Ako se kršenje po pitanju buke na javnim površinama bude ponavljalo, oduzet ćemo im javnu površinu pa da vidite onda kako će se odredba poštivati, govorio je krajem kolovoza gradonačelnik Mato Franković o kafiću Trubadur. Ne samo da je javna površina oduzeta samo Trubaduru, nego još tri ugostiteljska objekta u Gradu koji su kršili pravilnik o zakupu javnih površina, odnosno postavljali više stolova nego što smiju. Bi li veća kazna bila da je usred sezone odlučio sankcionirati ove kafiće? Sigurno bi, ali bilo bi to možda i stvaranje grada slučaja od Dubrovnika pa niti slika praznih placeta možda ne bi bila baš najbolja dubrovačka reklama usred sezone. Ovako, odabrano je donekle solomonsko rješenje, a poruka je ipak odaslana.

Tako su ugostitelji, dakle, kažnjeni sa sedam dana bez stolova, vrijeme koje je dovoljno da vide kako i što dalje... Ipak, koliko će u listopadu, kad je promet ionako smanjen, odnosno kad se vanka u noćnim satima baš i ne sjedi, poruku shvatiti, priča je za sebe. Posebno Franković može doći na sklizak led, ukoliko ovakva "mini" kažnjavanja budu učestala, dakle ukoliko izostane prava kazna.

Tu kazna može biti samo potpuna represija, odnosno trajno ukidanje javne površine, a koja u samoj svojoj naravi ne može biti dobra jer ništa što je u srži represivno nije zasnovano na dijalogu. Stoga, jedino pravo rješenje je ustvari u udaranju po špagu.

Franković je svoje obećanje s kraja kolovoza ispunio, pokazao zube ugostiteljima, a sad je potrebno stvari istinski i regulirati. Tu su novčane sankcije, kao što je uvijek tome tako u tim slučajevima, najbolje rješenje. Dakle, ne na proizvoljan i stihijski način, nego s jasno određenim pravilima igre. Na koncu, jezik je to kojega svi razumiju.

Utorak, 10 Listopad 2017 20:52

Tko je važniji, kamen ili ljudi?

Uz raznorazne žalopojke, koje se uglavnom plasiraju uz tobožnji gubitak dubrovačke tradicije, ispada kako je kamen, ma koliko on bio jedan od simbola dubrovačkog kraja, ujedno i temelj koji se treba čuvati, brat bratu, kao što Indijac čuva svoju zlatnu kravu. Priča je to oko dubrovačkog talasanja oko ničega, ali interesantno je što se uvijek podgrijava na krilima jedne te iste mašte koja to najčešće i ostaje.

Kreatorima priče to očito tako najviše odgovara, jer oni su kao najbolje htjeli, ali nerazumna masa ih tobože ne razumije. Primjera je bezbroj, a u biti okidač je obično odvaljivanje nekog komadića kamena. Bilo kod stupova preko puta Kneževog dvora, Male Onofrijeve fontane čiji se dio odvalio lani, ili današnjeg oštećenja pločnika kod Velike Onofrijeve, a što prosječan meštar vrlo brzo može popraviti i sanirati, neka drama nastaje uvijek istom logikom.

Sama briga o Gradu je u redu, dapače i nužno potrebna. Kad iste ne bi bilo, ništa ne bi niti imalo smisla jer briga o baštini treba biti dijelom svačije osobe, ne samo zato što je to neki dio Grada beskonačno star, nego i zato jer brigom o javnome, ustvari sami sebi činimo život boljim i barem malo snošljivijim budućim generacijama. To je barem najjednostavnija računica na svijetu.

No, problem je kad se pretjerana briga ustvari pretvara u nebrigu, a što obično ide onda kad u tu priču ubaci iritantan i krajnje ignorantski narativ - zarade, što bi trebalo okrenuti želudac naopako svim mislećim bićima na kugli zemaljskoj.

Kao, zarada je kriva što puca kamen kod Onofrijeve fontane. Kao, zbog zarade isti se ne popravlja! Kao, oni kojima je do zarade, a koji u toj priči nemaju svoje mjesto na nekakvoj ljestvici ljudskosti, krivi su što dolazi do pucanja kamena!

Ne znači da treba zanemarivati spomeničku baštinu, upravo naprotiv, jer jedno niti najmanje ne isključuje drugo, dapače jedno upotpunjuje drugo, a za što je upravo Grad Dubrovnik idealni primjer. Uostalom, zahvaljujući toj zaradi obnavlja se i ono što se inače ne bi imalo prilike obnavljati. Ajde, ima tu slučajeva s malo više šlamperaja poput parka u Pilama, ali u principu, u Gradu spomenici, odnosno sve ono bitno u povijesnoj jezgri što bude oštećeno, itekako brzo se sanira.

Jednostavno, Grad jest ono što jest, upravo zbog toliko turista, njihovih posjeta pa i ponekom oštećenju kamena. Ta zarada je potreban kisik Gradu u 21. stoljeću, ono što ga čini živim, ujedno i razlogom zašto kamen ne može biti važniji od ljudi.

Naprosto jer je najveća sreća pun trbuh, bez njega nema ni druge sreće i sve drugo bilo bi goli drek. Pa bi se tom logikom, na koncu, ideologija koja bi na svojim jaslama zabluda konzervirala život da bi kamen ostao čitav na diku samome sebi, na ponešto mekšem papiru mogla prodavati i kao zahodski papir.

Predsjedništvo Dubrovačko-neretvanske županijske organizacije HNS-a još je krajem rujna donijelo odluku o pokretanju procedure unutarstranačkih izbora. Predsjednik županijskog HNS-a Valentin Dujmović za portal Dubrovnikpress.hr kazao je više o samim izborima.

- Do 25. listopada će biti završene sve izborne skupštine po našim podružnica,m a 4. studenoga je Izborna skupština Županijske organizacije. Vrijedi dodati kako će a podružnica Dubrovnik imati Izbornu skupštinu 21. listopada. - objasnio je Dujmović.

Objasnio je kako se u samom HNS-u pripremaju za izbore.

- Komuniciramo s članovima, osluškujemo ono što oni misle, a samo u Dubrovniku imamo tristotinjak članova. Na isti način radimo i u cijeloj županiji, dakle s naglaskom na ono članovima bitno. S druge strane, pripremaju se materijali, pravilnici, sve ono potrebno za skupštinu, to će ići ovih dana poštom članstvu. Što se tiče naših unutarstranačkih izbora, treba naglasiti kako svi članovi imaju pravo glasa, ne bira se po glasovima povjerenika ogranaka, nego svaki član može doći birati i biti biran. Osim onih koje predloži Predsjedništvo za kandidate, svaki član može samostalno predložiti nekoga drugoga, procedura je u HNS-u otvorena i demokratska. - zaključio je predsjednik županijskog HNS-a Valentin Dujmović.

Prema novom Zakonu o lokalnoj samoupravi, kolokvijalnom nazvanom "lex šerif", gradonačelnici, načelnici i župani i dalje će obnašati svoju dužnost ostati na poziciji i ako im predstavničko tijelo sruši proračun. Donedavni dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić, koji je sa svoje gradonačelničke funkcije zbog neusvajanja proračuna odstupio dva puta, za portal Dubrovnikpress.hr pozdravio je donošenje ovoga zakona.

- Predsjednik Vlade Repulike Hrvatske i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković jučer je obrazlagao zakon i rekao da se proračun u nekim sredinama rušio dva do tri puta i uzrokovao veliku štetu tim sredinama. Naveo je kako će se to ovim zakonom spriječiti. Dakle, premijer Plenković pokazuje potpuno suprotan stav od onoga što su govorili Mato Franković i Marko Potrebica kako nema nikakve štete po Dubrovnik ako se proračun ne usvoji. - kazao je Vlahušić.

- Direktno im je poručio da su dva puta napravili štetu Gradu Dubrovniku. Jedini im je cilj bio personalna promjena, nisu imali nikakve ideje, niti je danas imaju, niti znaju što treba raditi. Dakle, je oba puta je uzrokovao štetu. Posebno ovaj drugi put kad su to napravili jer je cijela godina izgubljena. No, HDZ je sam po sebi destruktivna stranka. - rekao je Vlahušić.

Dodao je kako je sam zakon dobar.

- Dakle, gradonačelnik koji je dobio puno povjerenje građana treba ostati na svojoj dužnosti. Onda oko usvajanja proračuna treba naći neki razumni model. Odnosno, da onda recimo Gradsko vijeće proračun donosi, ali da on može biti modificiran samo deset do 15 posto od inicijalnog prijedloga gradonačelnika, budući da je on zajedno s pročelnicima zadužen za tu priču. - objasnio je Vlahušić.

Uskoro bi trebalo doći do povećanja plaća zaposlenika Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci. O tom novom kolektivnom ugovoru, s kojima će se plaće vatrogasaca izjednačiti s plaća zaposlenih u upravnim tijelima Grada Dubrovnika, govori se već dugo, a nedostajuća sredstva trebala bi se planirati u rebalansu proračuna, koji će se donijeti na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća.

No, što je s Vrtlarom? Gradskom tvrtkom, čiji djelatnici također očekivaju novi kolektivni ugovor? Uostalom, povećanje plaća djelatnicima Vrtlara uvijek se nekako spominjalo u istoj rečenici s povećanjem plaća vatrogascima.

Radnici u Vrtlaru imaju najnižu plaću od svih gradskih poduzeća, a bivši gradonačelnik Andro Vlahušić još u ljeto prošle godine istaknuo je kako se to mora promijeniti, odnosno kako se ista mora uskladiti s ostalim poduzećima. No, što ima novoga po tom pitanju? Za portal Dubrovnikpress.hr odgovorio je sindikalni povjerenik Vrtlara Zdravko Papac.

- Plaće se nisu povećavale, niti se novi kolektivni ugovor donio. Obećavalo nam se da će se nešto napraviti, međutim ništa se nije uradilo. Naša prosječna plaća je i dalje oko četiri tisuće kuna. Mi smo zaista komualno društvo čiji djelatnici imaju najmanju plaću. Bio sam i pisao nadležnima o tom pitanju, pa mi je rečeno da će se vidjeti nešto s novim rebalansom proračuna. - rekao je Papac.

Dakle, kako rebalans ide na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća, a nitko ništa po ovome pitanju iz gradske uprave nije spominjao, Papac je na pitanje što će se poduzeti, odgovorio kako će svakako tražiti razgovor, u svrhu rješavanja novog kolektivnog ugovora za djelatnike Vrtlara.

Znajući kako papirnata kurikularna reforma problem neće riješiti, dok su fiktivne promjene temelja jednako općenite pa tako i uzaludne, dubrovački poduzetnik Željko Erak osnovao je neprofitnu Udrugu za promicanje prirodnih znanosti, uz koju srednjoškolci imaju prilike dotaknuti razinu znanja koju kroz sami obrazovni sustav rijetko imaju prilike dosegnuti. Govoreći s Erakom, nema tu nekih filozofija o reformama školstva kao jedinoj osnovi prema kojoj se može iskoračiti iz srednjovjekovnih okova, niti kritika prema postojećemu, odnosno zanošenja idealima. On je tek u svom okružju želio stvoriti platformu uz koju se može naučiti više. I, stvorio ju je.

Danas, ova Udruga, koja je osnovana prije skoro dvije godine, a iza koje je jedna, nazovimo je, školska godina, vrši upise, a upisati se može OVDJE. Nakon što se u prvoj godini, koju su dakle pohađali učenici prvih razreda srednje škole, uz nekoliko starijih kojima je također data mogućnost za razvijanjem, nastava pohađala u prostorijama Američke visoke škole za tehnologiju i menadžment, ove godine predavanja iz matematike, fizike, kemije i biologije će biti u Palači braće Andrijić i u kompleksu hotela Stadion. No, ima tu i terenskog rada pa su polaznici išli i u Neretvu, u Split, na Srđ...

PATE NAJBOLJI, ALI SUSTAV NIJE KRIVO POSTAVLJEN

Erak je Udrugu osnovao s profesoricama matematike Oliverom Đorđević i dr.sc. Ivonom Milić Beran, jer, kako kaže, "njegovi kapaciteti izuzev onih organizacijskih ne postoje". Od predavača tu su profesorica kemije i biologije, dr.sc. Selma Čustović, profesorica fizike i biologije, dr.sc. Marlena Ćukteraš, profesorica matematike Tanja Vukas i profesor fizike dr.sc. Alen Brković.
zerakinter1- Tko je najviše patio kad sam ja išao u školu? Patili su najbolji. Ja baš i nisam. Dakle, došao bi 1. travnja, pa je trud profesora išao na najlošije učenike. Mene pitaju je li to znači da je sustav krivo postavljen. Nije! Kako će sustav biti postavljen prema razredu gdje je 30 učenika? Neće biti postavljen prema programu za najnaprednije. Što bi onda bilo s ostalih, recimo, 28 đaka? Prvi bih ja pao u takvom sustavu i ne bih mogao završiti školovanje. Sustav je postavljen prema prosječnima. To je u redu. E, mi smo ovo zato započeli da bi se i oni napredniji mogli nastaviti razvijati. To je bio razlog zašto sam uopće išao u osnivanje udruge. - govori Erak.

Prve godine, na predavanja je išlo četrdesetak djece, njih dvadesetak ih je i završilo program. Kako Erak kaže, "normalno je da se netko ne nađe u svemu tome skupa". Sad, ti učenici idu u drugi razred, dok se vrše upisi u prvi. Očekuje se kako će se tu upisati tridesetak djece. Cilj je popuniti tako kroz četiri godine četiri odjeljenja, ali i spustiti se sve do sedmih razreda.

ČETIRI EMINENTNA ZNANSTVENIKA I PUT U ŽENEVU

Recimo, ova godina bit će posvećena hrvatskim znanstvenicima.

- Dovest ćemo četiri najeminentnija imena hrvatske znanosti. Evo, 12. listopada nam dolazi Ivan Đikić, imat će zatvoreno predavanje, ali izrazio je i želju za javnom tribinom, koju ćemo isto organizirati. Dovest ćemo i fizičara Marina Soljačića, koji radi na poznatom Massachusetts Institute of Technology, kao i Igora Rudana, profesora biomedicine na Sveučilištu u Edinburghu. Doći će i Ivica Puljak, profesor sa splitskog FESB-a, znanstvenik godinama angažiran na najvećem projektu istraživačkog centra CERN u Švicarskoj – radu Velikog hadronskog sudarača. - kazao je Erak.
zerakinter2- Profesorica Čukteraš je dogovorila posjet CERN-u u Ženevi, međunarodnoj instituciji za nuklearna istraživanja. To je znanstveni centar svijet, tamo se vrše najvažnija istraživanja u polju fizike. Išli bi sredinom prosinca, bit će i veliki izdatak, tražimo sponzore, ali posjetit ćemo tu i muzeje, učenici će u CERN-u imati radionicu, posjetiti sami tunel gdje se rade istraživanja na Velikom hadronskom sudaraču... - dodaje Erak.

- Kad sam čitam o radu udruge, to zvuči kao neki nogometni spektakl. Ali, nije. To je suhoparan, rudarski posao, kao pepanje lopte po cijeli dan. To su treninzi da bi djeca jednog dana mogla zaigrati na tom tržištu znanja.- kaže.

Željko Erak, inače rođeni Pločanin je, dakle, poduzetnik, koji se bavi marketingom i oglašavanjem. Odakle ljubav prema znanosti?

- Kasno sam razvio te interese, u biti početkom tridesetih. Doletjela mi je u ruke jedna popularna znanstvena knjiga, prilično lagano štivo, počeo sam to čitati i pročitao masu tih knjiga, zaljubio se u znanost. Stekao sam dojam, ispravan, da nikad neće moći izaći iz tog popularnog štiva i ući u ono pravo znanstveno. Podloga koju sam dobio kroz školovanje nije adekvatna da tu materiju mogu pratiti kroz onu pravu znanost. Povući ću paralalu, nije dovoljno da se kroz tjelesni odgoj baviš nekim sportom, čak niti amaterski, ili kroz glazbeni odgoj naučiti svirati instrument. Tako ne možeš niti kroz sate kemije, matematike, fizike i biologije steći alate da to shvaćaš na onoj pravoj znanstvenoj razini. - objasnio je Erak.
zerakinter4- Tu je i humanitarni rad, uvijek sam se tu pokušavao naći. Svi imamo taj poriv. Putem svoje firme sam doprinosio u nekom smislu oko djece s posebnim potrebama, možda je to bio alibi? Neko pranje savjesti? Jer, nije to bio konkretan rad. U biti, treba se uhvatiti u koštac sa stvarima u društvu. Ta jednokratna uplata na nečiji račun je minimum kojega trebamo nadići, ako želimo ići naprijed. - rekao je Erak.

MLADI I PASIVNI TOK

Smatra kako u Dubrovniku treba još puno posla kako bi postao grad znanja. Odgovorio je na pitanje je li smatra da se možda u Dubrovniku djeca teže okreću znanosti jer je lakše zaraditi novce nego drugamo, dakako zbog turizma.

- Kao ljudi se globalizacijom otvaramo. Živim bolje od svog oca u njegovim godinama, vozim bolje auto iako mi kapa benzin, imam bolji stan, televiziju... A tako je i puno lakše gledati u tuđe dvorište, prije smo bili zadovoljniji s manje, a danas vidimo što drugi imaju. Dakle, potreba za većim novcima nije toliko iz neimanja, koliko iz viđenja tuđeg imanja, prema mojem mišljenju. I, onda ti mladi ljudi ne žele gubiti vrijeme, donesu odluku da bi radije odmah htjeli novce. Ali, tko sam ja da pričam? Evo, nakon 20 godina uređujem potkrovlje kako bih napravio dva apartmana. Nemojmo se lagati, to je najlakša para. Ujedno i ljude ubaci u neki pasivni tok. Mislim da puno mladih vjeruje da ako su ostvareni financijski, da su i općenito ostvareni. Nisam ni ja cijepljen protiv toga, kako sad ja nekome mogu reći da napusti ugostiteljstvo i bavi se znanostima za pet, šest tisuća kuna?! - istaknuo je Željko Erak.

- Znanost radi statistike, u 21. stoljeću svaka godina je s manje ratova, manje gladnih.. Sve je crno? Nije, ide se naprijed. Zato i radim ovo da idemo još više naprijed. To je neki poriv. Situacija je takva da je Dubrovnik u lošoj situaciji. Prirodne znanosti nisu motivirajuće zanimanje u ovom gradu. Jasno da će za plaću od pet, šest tisuća kuna netko radije konobariti nego završavati FER. No, mi nemamo niti kadar. Pričamo o kurikularnoj reformi, a nemamo kadar koji bi je proizvodio. Volio bih kad bi se i kroz rad udruge stvorila generacija gdje će se dio kadra vratiti i možda se zaposliti, postati predavači u našim školama, kako bi barem tu malo popravili sliku. - Erakove su riječi.

ZA PROMIJENITI OKOLINU DOVOLJNO MALO TRUDA

Može se sa Željkom govoriti o puno tema. Sasvim neobavezno. Od religije pa do činjenice da se paradigma promijenila do te mjere da su dobri učenici recimo oni koji su svojom izvrsnošću glavni u društvima, a ne nekakvi kvartovski nasilnici. Govoreći o svemu tome, nekako smo došli do teme što bi napravili da dobijemo na lotu. Nakon usuglašenog stava kako bi se za početak kupovale eto samo bogatije spenze, Erak je u biti otkrio kako je došao na ideju o osnivanju Udruge. Kaže, nema možda potrebe niti da to ide u razgovor, ali potka je toliko fantastična, da bi je bilo šteta izbjeći.
zerak5- Bilo je to kad se prodavala zgrada bivše pošte na Pilama, zamišljao sam što bih da dobijem na lotu, pa sam si rekao da bih je kupio. Kao, napravio bih znanstveni centar, sa svim mogućim sadržajima. Onda sam shvatio da ti ne treba dobitak na lotu, kako bi se stvari pokrenule. Za promijeniti okolinu, dovoljno je nekad samo malo truda. Ima tu ega, jasno, ali mislim da su obje strane zadovoljene, i taj osobni aspekt, ali i sama zajednica koja ovako u našoj Udruzi ima priliku nešto i naučiti. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednik Udruge za promicanje prirodnih znanosti Željko Erak, čovjek koji je dokazao kako ne treba čekati dobitak na lotu, kao personifikaciju idealnog trenutka, već  pojedinac samo korak po korak, krenuvši od vlastitih sitnih ljudskih poriva, po pravilu društvo jedino i može izdići iznad prosjeka.

Stranica 10 od 99

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
ciban3
konavle 250

zupa 250

zupanija 250