U moru svakodnevnog razbacivanja s javnim novcem dogodi se jednostavno i to da se ogugla na visoke cifre. Kad se radi o iznosima o nekoliko stotina tisuća kuna, događa se tako da to prođe ispod svih mogućih radara.
Tako je valjda normalno i da je Čistoća dala 257.263 kune za izradu, kako se navodi u izvješću direktora Čistoće Marka Ivekovića, "web stranice Društva te otkup licence bivšeg programskog sustava uvjetovano prelaskom na novi programski sustav odlukom Uprave iz 2016. godine".

Naime, na idućoj sjednici Gradskog vijeća naći će se i izvješće Čistoće, vijećnici će za isto podizati svoje palice, usvojiti to isto izvješće, bez da će ikome vjerojatno ta cifra zapeti za oko. Jer, to je „samo“ 257 tisuća kuna. Što je to prema dubrovačkom proračunu od 706 milijuna kuna, cifra je to oko koje se ne mora zamarati. Stoga, vodit će se dubrovački vijećnici vjerojatno mišlju da što znači 257 tisuća kuna tamo ili onamo.

Naravno, izvješće direktora Čistoće Ivekovića ne treba odbaciti zbog ovog izdatka, uostalom kako je on naveo, dio je to obaveza preuzetih od bivše Uprave. No, općenito, zanimljivo je ustvari koliko je društvo ateriralo kad nije neobično da se za Internet stranicu i programski sustav jedne gradske tvrtke davaju značajni novci.

Uostalom, ne radi se tu o Internet stranici s nekakvim interaktivnim sadržajima, određenim prijavama na osnovu kojih se moraju činiti nekakva ažuriranja pa da sve to košta koliko košta. Sve je to učinjeno onako na jedan „voulgaris“ način. Jedan dio je tu posvećen uslugama Čistoće, drugi dio ide na najčešće postavljena pitanja, treći dio odnosi se na cjenik usluga...

Ima li potrebe davati 257.263 kune na web stranicu koja zapravo ima ulogu info ploče? Naravno da nema. Koliko bi koštalo uređenje stranice jednog portala, evo recimo, koji se podiže iz ničega, a koji je svojim specifikacijama puno zahtjevniji od stranice Čistoće? Zasigurno ne više od 20-30 tisuća kuna. Izuzmimo tehnički zahtjevnije portale, u moru ponuda itekako dobro osmišljene web stranice mogu se platiti i po cijeni od pet tisuća kuna.S obzirom na to što pruža stranica Čistoće, ona je upravo u toj kategoriji najjeftinijih web stranica.

Je li, pak, ovaj otkup licence bivšeg programskog sustava toliko „zlata vrijedan“ zapravo je retoričko pitanje.

Očito je da se razbacuje parama. Nebitno je li se radi o direktoru Ivekoviću, bivšoj Upravi, poduzeću u vlasništvu Grada Dubrovnika ili Općini Donji Vidovec. Ono što žalosti činjenica je da tih nekoliko stotina tisuća kuna redovito ide pod mantru nečega najnormalnijeg. Koliko je god argument limuzina za visoke dužnosnike ili nabavku aviona izlizan, očito je more takvih primjera doprinijelo da je normalno u ovom slučaju dati 257 tisuća kuna.

No, kad država ima 21 županiju, 128 gradova i 428 općina, koji svi skupa generiraju malih milijun svih tih „normalnosti“, onda se stvara ogroman problem, kao jedan od temeljnih razloga provalije na čijem dnu se država odavno našla.

Umjetnička galerija Dubrovnik na sinoćnjoj izložbi o nogometu pokazala je kako živi i djeluje u 2018. godini, što nije mala stvar u Gradu, gdje pojedinim kulturnim institucijama i dalje "vuk nosi poštu".

Teško je govoriti o pravom putu kad je riječ o kulturi, koja po svom nekakvom pravilu mora zadovoljiti umjetnički i narodni aspekt, ovo drugo često se podcjenjuje iako je pouzdanije. Iz jednostavnog razloga jer nije opterećeno strastima. Zbog toga, prilagodivši se vremenu, okrenuvši se Svjetskom prvenstvu u nogometu, UGD na čelu s ravnateljem Marinom Ivanovićem pokazala je da pazi na aktualni trenutak, što i jest jedna od definicija suvremenosti i što bi trebalo biti mjerilo za važnost prema kojem bi se trebale promatrati sve kulturne djelatnosti.

Osim toga što UGD zaslužuje pohvale zbog promišljanja okrenutog onome "danas", napraviti izložbu o nogometu, ka tome ozbiljnu izložbu o nogometu, spada pod vrlo sklizak teritorij, prepun stranputica uz koje se od umjetnosti može skliznuti u šund. Iz jednostavnog razloga što je sam nogomet danas itekako trivijaliziran. No, kako se može napraviti trivijalna izložba na ozbiljnu temu, tako se može realizirati i ozbiljna izložba o trivijalnome.

Ova izložba upravo "igra" na kartu svih dječaka koji se i danas sjećaju vremena dok su spavali s gumenom loptom i još joj u nosu osjećaju miris. U odrastanju i stvaranju sna o sreći, nogomet je bitna sastavnica u svim čarima ljepote tog sna i zabluda o njemu. Teško je reći kad nastupa značajna prekretnica koja označava i konačno zbogom iluziji nogometne igre, ali kako se biva dalje od nogometne groznice u svojoj glavi, tako se i realnije promatraju nove generacije s nogometnih polja.

Dakle, kako se nered godina izmjenjuje, naravno, na sami tron zlatne životne vage dolaze neke druge stvari, dok nogomet u sadašnjosti postaje ono što jest - tek sporedni melem na neke rane, zbog svih životnih sputanosti koje čovjek i sam počesto ne razumije.

Zbog svega nabrojanog, lako je bilo "zafelšati" kroz realizaciju izložbe, odnosno iluzorno postaviti nogomet na mjesto koje mu ne pripada ili stvoriti od nogometa nekakav filozofski pojam što on nikad neće biti, unatoč tome što Albert Camus kaže da bez razmišljanja bira nogomet naspram teatra.

Jednostavno, nogometu i umjetnosti brojevi na dresu su bitno različiti, barem u domeni kad su oni određivali pozicije na "travnjaku", a ova izložba ne bavi se nogometom kroz umjetnost, ili umjetnošću kroz nogomet, što bi bilo krivo. Ona tek istražuje nogometni motiv u slikarstvu, kristalno jasno odijelivši jedno od drugoga.

Takvo stavljanje stvari u kontekst govori kako se radi o nepretencioznom, ali ne samo zato i vrijednom projektu UGD. Projekt je to koji je kroz niz stavki mogao ostati nedefiniran, što bi se reklo nogometnim žargonom, za korak kraći u protivničkom šesnaestercu. No, izložba "Nogomet u hrvatskom slikarstvu" sve rečene zamke je izbjegla, a Dubrovnik, evo barem kroz umjetnost, ovoga nogometnog lipnja smjestila u korak s vremenom.

Ususret Svjetskom prventsvu u nogometu, izložba “Nogomet u hrvatskom slikarstvu” otvorena je večeras u Galeriji Dulčić Masle Pulitika. Ovo je prva izložba kojom je pregledno prikazano koliko se slikara bavilo temom nogometa. Kustosi ove izložbe su povjesničari umjetnosti Milan Bešlić i Marin Ivanović, inače ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik.

- Izložba u potpunosti odražava ono što Umjetnička galerija Dubrovnik želi biti, a to je ustanova koja u prvi plan stavlja svoju publiku. Ustanova kojoj je publika najvažniji faktor. Sve ono što mi radimo je u želji da to iskomuniciramo s nekim, ako to držimo sami za sebe naš rad nema svoju punu širinu. - rekao je Ivanović.

Bešlić je kazao da je Ivanović još u svom programu prije dvije godine predložio ovu temu, dodajući kako je on osobno bio na tragu razmišljanja da se može nešto na ovu temu napraviti. Istaknuo je kako su se "tako susreli o zajedničkom promišljanju o tome da bi bilo dobro da se ova izložba odradi".

Motivi nogometa i nogometne igre mogli su se tako vidjeti na slikama Iva Dulčića, Ljube Babića i Omera Mujadžića pa sve do suvremenih autora kao što su Tomislav Buntak, Matko Vekić, Boris Švaljek, Boris Bućan, Joško Eterović, Denis Krašković i Grgur Akrap.

V.S.

Doživjeli smo i to da se eto zdravstveni radnici mole da se cijepe. U uređenom društvu, dakle onome koje bi uistinu trebalo paziti na takve stvari, cijepljenje zdravstvenih djelatnika spada u minimum nekakve odgovornosti, dok eto u Hrvatskoj njih posebno treba zamoliti kako bi bili odgovorni prema sebi i prema onima koje liječe.

Nedavno je na konferenciji za novinare ravnatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo dr. Mato Lakić apelirao da se cijepe zdravstveni djelatnici, djeca i zaposlenici vrtića.

Dakle, u ovom konkretnom slučaju gdje stanovništvu prijeti epidemija ospica normalno bi bilo da se doktori te medicinske sestre i tehničari koji nisu cijepljeni pozovu da uzmu radnu knjižicu i najjednostavnije potraže drugi posao zbog činjenice da nisu cijepljeni. Ne treba govoriti o kolikoj se količini tu neodgovornosti radi kad je uopće moguće biti zaposlen u zdravstvenoj ustanovi te tako sebe pretvoriti u potencijalni izvor zaraze bez da je jasan status cijepljenja.

Međutim, kako je uopće moguće da bolnička Uprava ne zna tko je od djelatnika cijepljen? To se upravo moglo iščitati iz riječi ravnatelja OB Dubrovnik dr. Marija Bekića, kad je govorio o ovoj problematici. No, treba reći i kako je tu Uprava najmanje kriva, problem je to koji seže skroz do Ministarstva zdravstva budući da ne postoji obaveza pri zapošljavanju u bolnicama uz koju bi se trebala donijeti potvrda o cijepljenju.

Stoga, stvari su svedene na apeliranja ZZJZ DNŽ da se eto liječnici i ostalo bolničko osoblje cijepe. Kako nije sve zlo za zlo, tako je i problem ospica u neku ruku ukazao na mnoge nepravilnosti u samom sustavu. Jasno, koliko god da se i sam ZZJZ DNŽ na čelu s ravnateljem dr. Lakićem sad trudio na najbolji mogući način sanirati štetu, mora se postaviti pitanje i zašto je baš šteta u tolikoj mjeri nastala.

Odnosno, može li se problem tolikog opadanja procijepljenosti u zadnjih pet, šest godina adresirati i na sami Zavod? Recimo, Zavod je jedini u zemlji imao brošure o potrebi cijepljenja, što je dakako pohvalno, ali može li se očekivati da brošura nadjača snagu Interneta, prepunog nadri teorija? S druge strane, znate li koliko je roditelja, u Dubrovniku, u 2016. i 2017. godini, od strane sanitarnih inspektora uistinu i prijavljeno Centru za socijalnu skrb zbog necijepljenja svoje djece? Odgovor je - nula.

No, ako je teško bilo ispravljati krive Drine boreći se s roditeljima koji prolongiraju cijepljenje pronalazeći rupe u zakonu i zapravo se ne izjašnjavajući da ne žele cijepiti dijete, zašto se nije moglo prije djelovati s bolničkim osobljem? Zašto se uopće dopustilo da OB Dubrovnik postane žarište zaraze?

Ne može tu dr. Lakić ili njegove kolege za ruku voditi svoje kolege da se cijepe, već opet tiče se to samih hrvatskih zakona, tj. sustava koji uopće omogućava zapošljavanje u zdravstvenim ustanovama onih koji nisu cijepljeni.

Kad je već riječ o zakonima, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ne dopušta upisivanje necijepljenje djece u vrtiće, ali radi se tu očito o propisima koji se selektivno tumače, unatoč tome što je jasno o čemu govori Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Prije nešto malo više od godinu dana, portal Dubrovnikpress.hr pisao je upravo o temi upisivanja necijepljene djece u vrtiće, a iz Dubrovačkih vrtića poručili su kako se oni odredbe Ministarstva pridržavaju i kako je odbijen upis 11 djece koja nisu cijepljena.

No, ako dr. Lakić poziva da se "iz vrtića uklone djeca koja nisu cijepljena", očito je da se tu radilo po hrvatskom sistemu usluga i raznoraznih obećanja, pa su necijepljenja djeca ipak upisivana u vrtiće.

Summa summarum svega bi bila da se nažalost mora dogoditi ovakvo nešto, dakle potencijalna epidemija ospica, da ukaže na gluposti samog sustava, kako dubrovačkog pa tako i hrvatskog, a u skladu s čim eto puca i zdravstvo. Ne od zdravlja, nego od svog vlastitog šlamperaja i neorganiziranosti, što je na prvome mjestu i dovelo do ovakvih situacija.

Pročistač pitke vode danas je krenuo u svoju probnu fazu. Tim povodom lokaciju pročistača u Komolcu obišao je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa svojim suradnicima i predstavnicima tvrtke SUEZ, izvođača radova.

Naime, predviđeno je da se ovom testnom fazom svi primarni sustavi poput cijevi, pumpe, električnog razvoda, sustava komprimiranog zraka, automatike te ultrafiltracijskog sustava pokrenu i provjere, odnosno pripreme za sljedeću fazu objedinjena s procesnim dijelom koji tretira otpadne vode procesa filtriranja te finalnog kalibriranja sustava.

- Ovo je povijesni trenutak. Došli smo do samog kraja. Preostaje urediti samu zgradu, ali nama je bilo važnije riješiti pitanje uređaja, dakle da ga pustimo u testnu fazu i da budemo jedini u Hrvatskoj koji smo završili navedeni proces. S obzirom na to da se radi o respektabilnoj tvrtki SUEZ koja je izvođač radova, vjerujemo da će u testnoj fazi proći sve u redu i da će sugrađani za vrijeme kiša uskoro piti čistu vodu. Očekujemo da se prva voda pročišćena ovim uređajem u probnu fazu pusti kroz mjesec dana. - objasnio je Franković, kazavši da očekuje da će vaj proces trajati oko mjesec dana.

Zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić navela je kako se može reći da najesen više neće biti slučajeva da se građani pitkom vodom opskrbljivaju putem cisterni, dodavši kako "ove zime više neće biti zamućenja vode.

Testnom puštanju pročistača u rad nazočili su i predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić te članovi Uprave Zoran Ćosić i Vicko Begušić. Više o tehničkim svojstvima pročistača rekao je Zoran Ćosić, koji je naglasio da će sustavom biti objedinjeno područje od Župe dubrovačke prema zapadu. U budućnosti, naveo je, može se očekivati i proširenje prema Konavlima, pa čak i Slanom.

Toni Zlatić iz tvrtke SUEZ rekao je kako sad samo preostaje završiti preostale radove i pustiti pitku vodu na korištenje Dubrovčanima.

Od 25. svibnja do 10. lipnja u Dubrovačko-neretvanskoj županije je utvrđeno 12 slučajeva ospica, ali postoji još slučajeva koji su u obradi gdje se sumnja na ospice, rekao je na konferenciji za novinare ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo DNŽ dr. Mato Lakić

- Važno je da procijepljivamo populaciju. Znamo da je ona loše procijepljena, što pogoduje širenju bolesti. Cijepljenje je tu najučinkovitija mjera. Pozivamo roditelje, staratelje, skrbnike da cijepe djecu, dakako onu koja se može cijepiti. Pozivamo i zdravstvene radnike da se cijepe, kao i radnike dječjih vrtića. - rekao je dr. Lakić.

Što se tiče onih koji su cijepljeni dva puta, dr. Lakić je kazao da su oni 99 posto zaštićeni, dok su oni koji su cijepljeni davno, kako je naveo, "možda samo djelomično zaštićeni". Stoga, preporučio je dr. Lakić, potrebno je da svi koji to mogu provjere svoj cijepni status. Naveo je i kako postoji zaliha cjepiva, zaključivši kako nije problem niti nova naručiti.

Kazao je kako je poslana obavijest vrtićima od Konavala do Ploča "da se necijepljena djeca uklone iz vrtića da ne dođe do naglog širenja bolesti". Što se tiče slučaja oboljelog dječaka od ospica, dr. Lakić je pojasnio kako on nije išao u vrtić.

Voditelj odjela za infektologiju i dermatovenerologiju OB Dubrovnik dr. Stjepan Đuričić kazao je kako bi oni koji sumnjaju na ospice, a koji dakle imaju simptome poput respiratorne infekcije ili osipa, telefonski kontaktiraju svoje liječnike koji će procijeniti trebaju li poći na infektološki odjel OB Dubrovnik. Tako će se, naznačio je dr. Đuričić, "izbjeći gužve u čekaonicama".

U Bahreinu 24. lipnja znat će se hoće li UNESCO usvojiti prijedlog "buffer" zone koji je definiran od strane Grada Dubrovnika, Ministarstva kulture i ostalih resornih ministarstava. Rekao je to dubrovački gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare održanoj u petak, a uz prvu godinu njegovog mandata.

O čemu se radi zapravo s buffer zonom? Jednostavno, UNESCO je u svojim parametrima proširenja "buffer" zone uključio praktički cijeli Grad. Drugim riječima, kako je to objašnjavao Mato Franković još u prosincu, "nema gradnje u Mokošici ili na Nuncijati". Rekao je tada Franković "da gradnje prema ideji UNESCO-a ne bi bilo niti u Solitudu gdje Grad Dubrovnik planira graditi POS stanove".

Stoga, Grad je s Ministarstvom kulture definirao lokacije buduće "buffer" zone, a za što je također u prosincu Franković govorio kako ona "treba štititi Grad i povijesnu jezgru, ali omogućiti i daljnji razvoj života".
- Da bi se prijedlog usvojio potrebno je dobiti konačnu suglasnost UNESCO-a u Bahreinu. Grad Dubrovnik kreće s implementacijom iste u svoj Prostorni plan. Imali smo problema, nije ovo prvi put da "buffer zona" ide pred UNESCO. U Poljskoj su odbili prijedlog. - rekao je Franković na "pressici" povodom godine dana mandata.

- Pomoćnik ministrice kulture mi je rekao da je UNESCO razmišljao staviti Dubrovnik pod ugroženu spomeničku baštinu, zbog velikog broja kruzera. Njima je izgledalo da ide to u lošem smjeru, htjeli su to napraviti čak u Bahreinu. Nakon poteza koje smo napravili po pitanju upravljanja destinacijom, nismo ih izvještavali, oni sami prate situaciju, zadovoljniji su. Nije to još u potpunosti ono što smatraju konačnim rješenjem, ali idemo u dobrom smjeru, pa zbog toga nećemo biti stavljeni pod ugroženu spomeničku baštinu. - rekao je Franković.

Što se tiče "buffer" zone treba reći i kako mišljenje UNESCO-a nije obvezujuće. Istina, ukoliko gradska uprava ne bude slijedila parametre UNESCO-a, Dubrovnik može izgubiti status grada koji je na popisu UNESCO-ove svjetske baštine , što uživa od 1979. godine.

Ali, dakako ne treba biti niti rob tog statusa pa dopustiti da UNESCO-vi birokrate cijeli grad konzerviraju. Jer, što Dubrovnik ima od toga? Primjer je možda patetičan, ali koliko je UNESCO-va zaštita donijela Gradu kad je stenjao pod granatama 1991. godine?

Naravno da se smjernice UNESCO-a trebaju poslušati i sigurno da su upućene s najboljom namjerom, ali ne treba biti niti rob statusnog simbola kojega sa sobom nosi činjenica da je Dubrovnik na ovom UNESCO-ovom popisu, što evo kao reperkusiju ima bizarnost da netko u Bahreinu odlučuje gdje se u Dubrovniku može graditi.

GUP, odnosno Prostorni plan Grada Dubrovnika treba biti jedini dokument koji će se pri budućim građevinskim radovima slijediti. Nisu niti to savršeni dokumenti, ali barem su ih radili oni koji u Dubrovniku žive i kojima ne pada napamet zabranjivati izgradnju na Nuncijati ili u Mokošici.

Potvrđen je slučaj ospica kod dvoje pacijenata, doznaje portal Dubrovnikpress.hr. Naime, nakon što se sumnjalo da su oni obolili, izvršena su testiranja koja su danas pokazala zaraženost ospicama. Inače, među ovo dvoje oboljelih je i medicinska sestra s odjela kardiologije, koja je radila zajedno s također oboljelim dr. Perom Markunovićem.

Također, još se na dvoje pacijenata sumnja da su obolili od ove zarazne bolesti. Nalazi bi tek sutra trebali pokazati radi li se uistinu o ospicama.

Dakle, ukupno je zabilježeno šest slučajeva oboljevanja od ospica. Ukoliko se obistine sumnje za još dvoje spomenutih pacijenata, brojka će se popeti na njih osmero.

V.S.

Kad bih sebe ocjenjivao, ocijenio bih se kao što su me građani ocijenili na nedavnoj anketi, to je ocjena dobar, rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare održanoj uz prvu godinu njegovog mandata.

- Mislim da je potrebno napraviti još puno toga više, dolazim iz realnog sektora, neke bih stvari brže presijecao, ali kako se radi o gradskoj upravi ide sporije, jer se moraju poštivati procedure. Razriješili smo tri velika spora. To su DPDS, Excelsa nekretnine i Blaga djela. Bilo je vrijeme da se to riješi, a pokazalo se pozitivnim za proračun Grada Dubrovnika. - rekao je Franković, koji je tiskao i brošuru uz prvu godinu svog mandata s pobrojanim projektima, a koja se u digitalnom obliku može vidjeti OVDJE.

Sve te projekte Franković je i usmeno pobrojao. Tako je naveo kako se gradska uprava koncentrirala na stanove i stanogradnju, kroz kontekst stambenog zbrinjavanja branitelja i POS projekta u Solitudu.
- Uradili smo i reviziju gradskih stanova. Donijeli smo listu prvenstva za dodjelu gradskih stanova, već će idući tjedan prvi stanari dobiti ključeve. Dio stanara, nezadovoljnih revizijom nas je tužio Upravnom sudu u Splitu, bilo je ročište i sve žalbe su odbačene. - objasnio je Franković.

Naveo je i projekte nadogradnje vrtića Palčića, kao i škole na Montovjerni te energetske obnove OŠ Lapad. Dodao je kako se projektira budući dom umirovljenika ispod OB Dubrovnik te se revidira projektna dokumentacija za dom umirovljenika u Gružu. Posebno je istaknuo kako Grad ulaže i u vodoopskrbu, dodajući kako su pred Gradom Dubrovnikom veliki zahvati po pitanju izgradnje kanalizacijske mreže. Naveo je i kako se Grad upustio u saniranje kanalizacije u povijesnoj jezgri, ističući kako se više neće događati da se može plivati na Stradunu za vrijeme velikih oborina.

Što se tiče upravljanja destinacijom, rekao je kako su manje gužve vidljive na cesti, dodavši "kako je preostalo uvesti reda u taksi djelatnost". Zato je iskazao zadovoljstvo "uvođenjem reda u upravljanje javnim površinama, odnosno oduzimanjem stolova onima koji krše pravila".

Franković je objasnio kako se ispravnom odlukom pokazalo otvaranje upravnog odjela za EU fondove, naglasivši kako je isti privukao 45 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Dotaknuo se Franković i kulturnih sadržaja, kazavši kako je zadovoljan i Zimskim festivalm, za kojega je ipak dodao kako je otegotna okolnost bila u lošem vremenu. Ipak, kako je rekao, s ovim projektom će se i dalje nastaviti jednakim intenzitetom.

Osigurana su sredstva za kupnju zemljišta za azil za životinje, bit će uskoro raspisan i natječaj, rekao je na konferenciji za novinare uz prvu godinu mandata dubrovački gradonačelnik Mato Franković. Podsjetimo, još na početku svog mandata Franković je rekao da će azil biti gotov za godinu dana.

- Našli smo tijekom protekle godine više lokacija, ali su se stanovnici bunili. Nadam se da ćemo uz javni natječaj dobiti mogućnost odabira nekoliko lokacija, spremni smo odvesti one koji žive u neposrednoj blizini budućeg azila u Zagreb da vide kako izgleda azil koji je izgrađen u stambenoj zoni. - rekao je Franković.

- To je uredno i sređeno područje koje posjećuju djeca iz vrtića, osnovnoškolci, srednjoškolci, dolaze volonteri.... To je pozitivno, a ne negativno mjesto. Budući azil neće biti neka ledina ograđena žicom, nego će biti uređeno mjesto gdje se zbrinjavaju živtoinje i o kojima se adekvantno skrbi. - objasnio je.

- Nismo uspjeli taj projekt napraviti u prvoj godini mandata, ali vjerujem da ćemo u drugoj godini mandata doći do kraja toga i da će naši građani sa svim ljubiteljima životinja biti zadovoljni. - zaključio je po pitanju azila za životinje Mato Franković.

V.Salvia

Stranica 10 od 144

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250