Dubrovačkoj bolnici zbog njezinog geografskog položaja gravitiraju pacijenti iz susjedne BiH, onima s dvostrukim državljanstvom omogućeno je besplatno liječenje, a ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr.Marijo Bekić na upit portala Dubrovnikpress.hr odgovorio je na pitanje koliko se pacijenata na godišnjoj razini iz Bosne i Hercegovine liječi u Općoj bolnici Dubrovnik.

"U 2016.g u OB Dubrovnik se liječilo na odjelima oko 60 pacijenata (trošak je oko 300.000 kn), dok se u poliklinici liječilo oko 340 pacijenata (trošak je oko 100.000 Kn), dok je HZZO platio OB Dubrovnik samo dio troška tih liječenja oko 3.600 Kn mjesečno ili 36.000 Kn za prvih deset mjeseci 2017.g." - stoji u odgovoru ravnatelja dr. Bekića.

HZZO tako nedostatno pokriva liječenja hrvatskih državljana iz BiH, odnosno sudjeluje s oko deset posto te je teret na OB Dubrovnik, odnosno njezinu osnivaču Županiji dubrovačko-neretvanskoj.

Dr. Bekić je odgovorio i na pitanje kakav je stav OB Dubrovnik po pitanju besplatnog liječenja pacijenata iz BiH, onih koji imaju dvojno državljanstvo, odnosno smatra li da je to nešto što bi se drugačije trebalo regulirati, kako bi se ukupni trošak OB Dubrovnik tako eventualno smanjio?

"OB Dubrovnik podržava liječenje pacijenata iz BIH koji imaju dvojno državljanstvo, samo bi trebao HZZO povećati iznos kojim se plaća liječenje tih pacijenata do stvarnog troška, a ne kao do sada oko 3.600 Kn mjesečno." - stoji u odgovoru ravnatelja OB Dubrovnik dr. Marija Bekića.

Što se tiče ostalih državljana zemalja Europske unije, koji imaju EU zdravstvenu iskaznicu, oni se liječe po istoj cijeni kao i hrvatski državljani.

"OB Dubrovnik trošak liječenja državljana EU koji imaju zdravstvenu EU iskaznicu fakturira HZZO-u koji iznos troška plati OB Dubrovnik, dok HZZO s osiguravajućim fondom zemlje EU prema postignutom sporazumu namiri trošak". - odgovorio je ravnatelj Bekić.

Inače, strani pacijenti liječe se kroz Polikliniku za pomorsku medicinu i vanjske bolesnike, koja je otvorena 2009. godine, prvenstveno za potrebe gostiju i posade brojnih kruzera koji uplovljavaju u Dubrovnik.

Na zamolbu da se portalu Dubrovnikpress.hr predoči cjenik usluga, ali i na pitanje koliko OB Dubrovnik utrži kroz rad navedene Poliklinike na godišnjoj razini, ravnatelj Bekić je odgovorio "kako je to poslovna tajna".

No, dr. Bekić nije na čelu praonice rublja, rent-a-car agencije ili privatne poliklinike nego Opće bolnice Dubrovnik. Stoga nejasno je po kojoj logici je poslovanje ustanove kojoj je osnivač Županija dubrovačko - neretvanska poslovna tajna.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković imenovao je članove Muzejskog vijeća Umjetničke galerije Dubrovnik, kao i Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja, Dubrovačkih knjižnica, ali i Upravnog vijeća Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada.

Za predsjednicu Muzejskog vijeća Umjetničke galerije Dubrovnik imenovana je Katja Bakija, a za članice Muzejskog vijeća Ivana Jovanović Trostman i Maris Arbanasin. Pak, iz Muzejskog vijeća UGD razriješeni su Suzana Čagalj, Ivana Stanić i Ana Greget.

Predsjednikom Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja imenovan je Tonči Daničić, inače i dosadašnji član, a za članice su još imenovane Martina Velić i Katija Milković. Dužnosti su razriješeni Mihaela Mikulandra i Vlaho Margaretić.

Predsjednicom Upravnog vijeća Dubrovačkih knjižnica imenovana je Silvija Jukić, a članom Tomislav Bjelopera. Pak, razriješeni su Ivana Lazarević i Antonela Đurđević Bujak.

Također, Franković je u Upravno vijeće Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Dubrovnika imenovao Silviju Petrlić Saltarić, a iz Upravnog vijeća Agencije opozvan je Dubravko Pasqualicchio.

Podsjetimo, na prošloj sjednici Gradskog vijeća, vijećnička većina imenovala je svoje ljude u upravna vijeća ostalih javnih ustanova u kulturi kao i u Upravno vijeće Javne ustanove Sportski objekti Dubrovnik, a o čemu više možete pročitati OVDJE.

Kad se osvrnem na 2017. godinu, rekao bih kako je za Ustanovu u kulturi Grada Dubrovnika Dom Marina Držića protekla iznimno uspješno, rekao je za portal Dubrovnikpress.hr ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić. Iza DMD-a je obljetnička, u sklopu koje je obilježeno 450 godina od Držićeve smrti, a Matić se za portal Dubrovnikpress.hr osvrnuo na protekla događanja, najavivši i 2018. godinu u ovoj ustanovi u kulturi.

- U 2017. godini Dom Marina Držića je nizom raznovrsnih programa obilježio 450 godina smrti našeg najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića čime smo željeli ukazati na činjenicu kako je to jedinstvena prilika kako bi se u potpunosti ispunila vizija i misija ove ustanove u kulturi Grada Dubrovnika te omogućiti svakom posjetitelju što bolji uvid u živopisnu biografiju hrvatskog književnika Marina Držića i predočiti život renesansnog Dubrovnika. - rekao je Matić.

IZLOŽBE, PREDAVANJA, GRAFIČKE MAPE...

Objasnio je kako je obljetnička godina otpočela otvorenjem izložbe „U traganju za renesansom - staklo iz arheoloških istraživanja na dubrovačkom području“ u Noći muzeja 2017., a koja predstavlja predmete od stakla koji su pronađeni tijekom arheoloških iskapanja na različitim lokalitetima u povijesnoj jezgri Dubrovnika i dubrovačkog područja.

- Poseban naglasak stavljen je na predmete iz razdoblja renesanse (15. i 16. stoljeće) što je vrijeme tzv. "zlatnog doba Dubrovnika" i ekonomskog, trgovačkog, znanstvenog, umjetničkog i svakog drugog procvata. To je ujedno doba Marina Držića koje je Domu Marina Držića najzanimljivije. - rekao je Matić.

- Dom Marina Držića u 2017. godini nastavio je s nizom zanimljivih predavanja književnih povjesničara, držićologa, jezikoslovaca i teatrologa o životu i djelu Marina Držića kao nepresušnim vrelom istraživanja najvećeg hrvatskog komediografa, a u sve u svrhu misije Doma Marina Držića koja teži postati znanstveno istraživački centar za proučavanje lika i djela Marina Držića, mjesto svojevrsnog spomenika najvećem hrvatskom komediografu, kao i mjesto u kojem će se svaki posjetitelj Doma Marina Držića vremenski vratiti u renesansu i osjetiti život tadašnjeg Dubrovnika. U travnju smo otvorili izložbu crteža i skulptura dubrovačkih slikara Josipa Škerlja i Vedrana Grabovca, a potom priveli kraju vrlo uspješnu suradnju s Gimnazijom Dubrovnik kroz projekt „Držić u očima gimnazijalaca. Uslijedilo je otvorenje samostalne izložba Antona Vrlića "Ostakljeni Držić", u kojoj smo prezentirali novi ciklus radova eminentnog hrvatskog umjetnika Antona Vrlića, nastalih u sinergiji medija optičkog stakla i faksimila rukopisa autorskog djela Marina Držića. - objasnio je Matić.
Također, Dom Marina Držića producirao je grafičko-pjesničku mapu akademskog grafičara Lukše Peka, jednog od uglednijih hrvatskih umjetnika. Tema grafičke mape je djelo Marina Držića, a sastoji se od dvanaest listova otisnutih grafika u tehnici bakropisa i suhe igle. U izdavačkoj djelatnosti Doma Marina Držića objavili smo knjigu Pjesni ljuvene – Ljubavne pjesme Marina Držića koje je akademik Luko Paljetak priredio i prenio na suvremeni hrvatski jezik.
nmatic600Također, kao hommage Marinu Držiću predstavljena je u studenom još jedna grafička mapa, ona tri istaknute hrvatske suvremene grafičarke, Nevenke Arbanas, Maje S. Franković i Zdenke Pozaić „Vile od grafike – hommage Marinu Držiću“, koje tvore neformalnu grafičku grupu s obzirom na dugogodišnju suradnju na zajedničkim grafičko-književnim projektima. 

- Posebno je zadovoljstvo što smo grafičku mapu predstavili i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. U prosincu smo predstavili knjigu Nesan Marina Marinova (Držića) autora Davora Mojaša, zbir od stotinjak kratkih proza, pjesama, citata, dramskih skica, rekonstrukcija i raznih drugih svjedočanja i autorskih prinosa.

- Za naše najmlađe i sve stripoljupce izdali smo strip u boji „Novela od Stanca“ autora Dubravka Kastrapelija. „Novela od Stanca“, najkraće djelo Marina Držića, pisano dvostruko rimovanim dvanaestercem u sedam prizora (316 stihova) i „stilski najčistije i možda najsavršenije djelo dubrovačkog komediografa“ (F.Čale) zaslužuje našu posebnu pažnju, ali i poseban napor da ga se približi što većem broju čitatelja svih uzrasta, a posebice mladih kako bismo već od tinejdžerskih godina odgajali i stvarali što brojniju publilku poznavatelja Držićevog djela. - objasnio je.

RADIONICE S DJECOM

Dodao je kako DMD "već tradicionalno održava višemjesečne edukativne radionice s djecom, i to likovne, glazbene, dramske i filmske."
- Ustanova posebnu pažnju posvećuje pedagoškoj djelatnosti i važnosti edukacije kroz iskustveno doživljajno učenje. Prvenstveni cilj radionica je da se u svrhu poticanja kreativnosti kod mladih ljudi te znatiželje i potrebe za stjecanjem novih znanja dočara život renesansnog Dubrovnika, a posebice da ih zainteresira za život i djelo najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića. Kroz besplatne radionice Doma Marina Držića u četiri godine prošlo je preko 500 učenika osnovnih i srednjih škola. - govori Matić.

ZNAČAJNA MEĐUNARODNA SURADNJA

Poseban aspekt u Domu su i međunarodne suradnje. DMD je tako dogovorio posudbu tri raritetna izdanja Držićevih djela iz čuvene milanske Biblioteca Nazionale Braidense koje su u srpnju predstavljene javnosti u Domu Marina Držića. Radi se o prvotiscima (editio principe), iz 1551. Godine, Tireni, drami u pet činova, pisanoj dvostruko rimovanim dvanaestercima (1690 stihova). Prvi je put objavljena 1551. u Veneciji: Tirena, komedija Marina Držića, prikazana u Dubrovniku godišta MDXLIII, u kojoj ulazi boj na način od moreške i tanac na način pastirski, u tiskari Andree Arrivabenea kao i PIESNI MARINA, | DARXICHIA VIEDNO | STAVGLIENE | SMNOSIM | DRVSIM LIEPIM | STVARMI | M. D. L I). Izišla je u Veneciji u tiskari Niccolòa Bascarinija, također 1551 godine. Treća knjiga također Tirena, komedija Marina Držića, tiskana je u venecijanskoj tiskari Marca Ginammija, iz 1630. godine.

- U 2016. godini Dom Marina Držića ostvario je značajnu suradnju s Midsummer Scene ljetnim festivalom koji je pokrenut 2014. godine, kao platforma za međunarodne umjetničke koncepte i suradnje. Midsummer Scene je projekt Grada Dubrovnika i TZ Grada Dubrovnika, a u produkciji i organizaciji Brilliant Events Dubrovnik i Honey-Tongued Theatre Productions London. Kroz glazbeno-scenski program 2016. Shakespeare meets Držić, dio ansambla Hamleta kostimiran u renesansne kostime čitao je i glumio ulomke iz Držićevog Dunda Maroja na engleskom jeziku te uz renesansnu glazbu ansambla Plazarius najavio veliku obljetnicu 450 godina smrti Marina Držića (1567.-2017.). U 2017. godini zajedničkom suradnjom Doma Marina Držića, Midsummer Scene festivala i kroz partnerstvo s Društvom prijatelja dubrovačke starine smo kroz prigodni program radnog naslova Držić meets Shakespeare čitali i glumiti ulomke iz Držićevog Dunda Maroja i Skupa na engleskom jeziku. - dodao je.

A U SIJEČNJU I VELJAČI...

Što se tiče 2018. godine, Matić je najavio događanja za siječanj i veljaču.

- U suradnji s Turističkom zajednicom Grada Dubrovnika a u izdavačkoj djelatnosti Doma Marina Držića upravo završavamo projekt prijevoda najpoznatijeg Držićevog djela „Dunda Maroja“ na engleski jezik, knjiga je u tisku, prevoditelja Filipa Krenusa i Luka Paljetka kao autora predgovora knjizi, a izdavanje ovog prijevoda uputilo bi strane posjetitelje na vrijednost djela našeg najvećeg komediografa. Prijevod je adaptiran kako bi hrvatski izvornik s engleskim jezikom bio potpuno usklađen te tako što više približio pitku izvornu živost Marina Držića čitatelju engleskog govornog područja. - rekao je Matić.

Za Noć muzeja koja je 26. siječnja, najavio je otvaranje samostalne izložbe umjetnika Duška Šibla.

Također, održat će se i predstavljanje knjige autorica Vesne Muhoberac i Mire Muhoberac "Ali spiš ali bdiš? : režije Držićevih tekstova u Domu Marina Držića : Anno domini 2015, 2016., 2017., 2018.", povodom obilježavanja 450. godina smrti i 510. godine rođenja.

Iza dubrovačkog HNS-a turbulentna je godina. Nakon što je stranka na državnoj razini koalirala s HDZ-om, iz gradske podružnice izašao je znatan broj članova, na čelu s dotadašnjim predsjednikom Androm Vlahušićem.  O načinima na koje je stranka konsolidirana, ali i planovima u novoj 2018. godini, više je za portal Dubrovnikpress.hr rekao novi predsjednik dubrovačkog HNS-a Miho Obradović.

- Mnogi su mislili da stranke više neće biti, mi smo i na izbornoj skupštini pokazali da HNS još uvijek postoji. Plan je nastaviti okupljati ljude, posebno mlade ljude, pune elana. I, pomalo vidjeti i nastaviti pregovore s dva nezavisna vijećnika, oko mogućnosti vraćanja jednog ili možda oba mandata kako bi HNS samostalno formirao svoj Klub. - rekao je Obradović.

- Na izbornoj skupštini je bilo preko 150 članova, pokazali smo da je HNS u Dubrovniku i dalje jak, a uostalom i birači su nam dali potporu na izborima, na račun čega smo osvojili tri mandata u Gradskom vijeću. Tako da je HNS stabiliziran i nastavljamo dalje. - dodao je Obradović.

Najavio je sjednicu Predsjedništva stranke.
- U 2018. bit će tu naše standardne akcije s kojima obilježavamo određene datume, ubrzo ide prvi sastanak Predsjedništva, gdje ćemo do kraja definirati plan djelovanja u 2018. i vidjeti najvažnije detalje. - izjavio je Obradović.

Nakon što je formirano Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, počela se provlačiti teza kako je oporba, uz čast pojedinim izuzecima, zapravo nepostojeća.

- Kad se donosio rebalans, samo sam ja bio protiv. Već sad, kad se donosio proračun za 2018., isti nije podržalo šest, sedam vijećnika. Isto kao što osam, devet vijećnika nije podržalo dodatak ugovora za zidine. Dakle, oporba se budi. HNS je šest mjeseci bio jedina oporba a sad vidimo da se budi SDP, Vido Bogdanović i Ljubo Nikolić, nezavisni vijećnici pomalo. Nadamo se da će to dovesti da HDZ počne raditi onako kako treba, a ne po svome. A mi ćemo za sve dobro glasati, nebitno tko je to predložio. Prvi nemam problem reći ako je nešto dobro da je dobro. Za bilo koji vrtić ili školu. Jedini cilj je boljitak naših građana. - zaključio je predsjednik dubrovačkog HNS-a Miho Obradović.

Grad Dubrovnik i ove godine organizirat će Festival turizma, radi se o bijenalnom događanju koje se održava, dakle, svako dvije godine u Gradu, a za što će biti potrebno izdvojiti pola milijuna kuna, isto kao što je to bio slučaj i 2016. godine kad se Festival prvi put održao.

Radi se o događanju koje je prvi put u Dubrovniku održano 2016. godine, a koje se u neparnim godinama održava u Reuil Malmaisonu. Sama spomen riječi "festival" tu imputira na događaj koji je okrenut građanima, nekakva događanja koja su tu da možda i zabave, no u kontekstu ovoga festivala tu se zapravo radi o kongresu. Odnosno, prezentacijama i panelima, strateškim promišljanjima. Bio je tu i 2016. godine natjecateljski dio priče uz koji je 17 gradova sudjelovalo s unaprijed prijavljenim projektima, a pobjednici su bili proglašeni na svečanoj večeri u Revelinu.

Na stranu koliko je potreban ili nepotreban Festival turizma, odnosno cijeli niz strateških promišljanja i raznoraznih valorizacija, čini se kako je pola milijuna kuna na nešto što je okrenuto samome sebi, a na građane utječe tek indirektno, odnosno temeljem donesenih zaključaka, nepotrebno potrošen novac.

Gradonačelnik Mato Franković predstavljajući proračun za 2018. godinu, rekao je kako će se Festival održati, kako će koštati 500 tisuća kuna, napomenuvši tek kako će biti okrenut ka kruzing turizmu, očito svojoj inspiraciji.

No, na upit portala Dubrovnikpress.hr, koji datira još od 30. studenoga, o tome kad će se Festival održati i koji je njegov cilj, ali i da navede specifikaciju troškova, gradonačelnik Franković do zaključenja ovog napisa nije odgovorio.

Tako da ostaje samo poznato kako će Grad Dubrovnik utrošiti pola milijuna kuna na strateška promišljanja o kruzing turizmu, rasprave koje su već redundantne i prekomjerne.

Utorak, 02 Siječanj 2018 13:25

Nove dubrovačke (ne)prilike

Godina je izmakla, a nadolazeća bi, čini se, mogla biti istovjetna, u onom smislu dubrovačkih političkih prilika i neprilika. Iz čistog razloga što vlast u Gradu Dubrovniku, kako se za sada doima, čvrsto drži HDZ, uz pomoć svojih koalicijskih partnera, DUSTRA-e i DDS-a.

Nije ta promjena za Dubrovnik došla 21. svibnja, na dan održavanja lokalnih izbora, odnosno 4. lipnja, nakon što je bio poznat pobjednik drugog kruga. Ne, dubrovačka politička sudbina zapečaćena je 7. travnja, onaj petak kad se Ustavni sud upregnuo u kampanju odlučivši da se Andro Vlahušić ne može kandidirati na lokalnim izborima, što je označilo kraj jednog razdoblja.

I, to je notorna činjenica. Ma koliko god drugoj, HDZ-ovoj strani, djelovala kao slijepa i nepouzdana, izbore je sadašnji gradonačelnik Mato Franković dobio za zelenim stolom. Treba tu spomenuti i sreću, makar u onom dijelu koji nije ispražnjen od smisla, jer recimo da je do nevolja u raju između HDZ-a i Mosta na državnoj razini došlo nešto ranije, Mostov prijedlog o zabrani izbornog kandidiranja na lokalne dužnosti osuđenim osobama ne bi prošao.

Ovako, pobjednik izbora znao se već u travnju. Ne znači sve to da Mato Franković ne bi pobijedio Andra Vlahušića u fair utakmici, ali do cilja ovako svakako mu je bilo lakše doći.

I, dok su travanjska događanja, barem za prošlu godinu, definirala sudbinu Andra Vlahušića koji je tako dobio zakon u svoju čast, što je s novim (ne)prilikama u Dubrovniku? Jasno je kako su pobjednici tu situacije DUSTRA i DDS, koji su dobili priliku sudjelovati u vlasti, što su i bili njihovi apetiti pred izbore. O tome koliko su apetiti zadovoljeni ipak će trebati proći još nešto vremena. Treba tu izdvojiti i povratak Vida Bogdanovića u dubrovačku politiku koji, onako, lijepo zna docirati na sjednicama Gradskog vijeća, ali i ulazak mlađih lica na političku scenu. Prije svega, Miha Obradovića, koji je preuzeo HNS i Jadrana Barača, koji odnedavno vodi dubrovački SDP. Njih čeka veliki posao, što posebno vrijedi za Barača, koji pod sobom ipak ima nešto gladnija usta i manje homogenu skupinu nego što je to slučaj s Obradovićem i HNS-ovcima.

No, što je s glavnim akterom trenutne dubrovačke političke scene? Odnosno, je li Mato Franković tihi poslušnik i glasnogovornik kronično jalove hadezeovske politike u Gradu Dubrovniku ili gradonačelnik, kako on to sam kaže, svih građana?

Franković se prvo uživo u ulogu hrvatskog boga Marsa na Ivanici, odbivši pružiti ruku zamjeniku gradonačelnika Trebinja, akomodavajući se pulsu građana, iako je dobar dio tih građana koji su pozdravili njegov potez, česti trebinjski gosti. No, kod drugih slučajeva Franković jest pokazao odlučnost i principijelnost. Druga stvar što se može govoriti o tome koliko su sami principi ispravni...
Pod svaku cijenu tako želi smanjiti broj kruzer gostiju u Gradu na četiri tisuće u jednom trenutku, što bi se moglo okarakterizirati i kao šeganje grane na kojoj sjedi čitav Grad. No, opet želi on, recimo, osloboditi Grad vašarskog dojma na Pilama s raznoraznim "bookerima" što je apsolutno za pozdraviti. Pak, oslobodio je Dubrovnik vašarskog dojma uz Zimski festival, iako adventi funkcioniraju upravo zbog takvog dojma u cijelom svijetu, što je poprilično umrtvilo i onako zimi mrtav Grad.

Drugim riječima, ono što vrijedi u jednom kontekstu, ne vrijedi u drugome, a to Franković sa svojom ekipom očito, ne zna prepoznati. Svakako mu treba spočitnuti zapošljavanja i namještene natječaje, posebno jer nije tako davno mahao s listom zaposlenih od strane bivše gradske uprave, prijeteći da će objaviti listu imena. Na sve to očito je zaboravio kad je samo u gradsku upravu u 2017. zaposlio 50 ljudi, bez pročelnika, ali i ne računajući gradske tvrtke.

Treba spomenuti i proračun za 2018. godinu težak 575, 2 milijuna kuna s kreditnim zaduženjem od 111,5 milijuna kuna, posebno jer zbog kreditnog zaduženja nije usvojen proračun Andra Vlahušića za 2017. godinu, a zbog čega je stao život u Gradu. Pak, u Frankovićevom proračunu, koje je i jako sličan onome Andra Vlahušića,u osnova je nadogradnja PŠ Montovjerna, kao i kupnja vile Čingrije, obnova vrtića Palčica... Teško se tu može govoriti o kapitalnim projektima, odnosno onima koji bitno mijenjaju živote građana. Istina, u proračunu je i 10 milijuna kuna za cestu u Solitudu, ali realizacija tog projekta ionako je na ponešto dužem štapu, odnosno realizacija projekta ne planira se u 2018. godini.

Nadalje, slučaj zidina i DPDS-a nešto je što će se negativno odraziti na Grad Dubrovnik, budući da je toj udruzi omogućio da i sljedećih petnaest godina upravlja prodajom ulaznica od zidina i uzme na svoj privatni račun stotine milijune kuna zarađenih na gradskoj imovini.

Ima Franković pravo na stav kako je dobro da udruga ubire plodove na gradskoj imovini, ali ono što po zakonu želuca ne bi smio je na neprimjeren "ad hoc" način, bez ikakvog osluškivanja pulsa javnosti, potpisivati dodatke postojećem ugovoru, umjesto da je taj ugovor osporio, a kako bi se on sporazumno raskinuo, što bi trebao biti svevišnji dubrovački cilj.

Sve to ujedno je obilježilo i dubrovačku političku godinu, što će, jasno, imati svoje reperkusije i na iduće razdoblje, a što će sadašnjoj garnituri za sve što su u minuloj godini napravili, odnosno nisu napravili, doći na naplatu na izborima za tri godine. Ipak, za nadati se da Dubrovnik uz koloplet svih navedenih udarenih temelja ove godine, ponajviše s mišlju na redukciju turizma, ne propušta svoj najvažniji vlak. Jer, ako se ukrcao u onaj krivi, tada će i svaka iduća stanica biti pogrešna.

Utorak, 02 Siječanj 2018 10:53

Godina zaokreta Vida Bogdanovića i HSS-a

Godina 2017. za Vida Bogdanovića označila je zaokret u političkoj karijeri. Naime, bivši dubrovački gradonačelnik ponovno se aktivirao, preuzeo dubrovački HSS, kandidirao se na gradonačelničkim izborima te na koncu osvojio jedan mandat u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika. Za portal Dubrovnikpress.hr rekao je više o budućim planovima HSS-a.

- Dolaskom Kreša Beljaka za predsjednika HSS-a puno stvari se promijenilo u stranci. Osim neizbježnih kadrovskih, ljudskih promjena, navješćuje se vrlo ozbiljan zaokret u političkoj platformi HSS-a. Očekujemo idućeg proljeća, a temeljem priprema iz 2017., da HSS napokon ponovo postane "radićevska" stranka, koja će djelovati na političkoj platformi Stjepana Radića. - rekao je Bogdanović.

- Na tom tragu pokušavamo se i u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji pripremiti za unutarstranačke izbore i razradu te političke platformu, odnosno pripremu za svakodnevne političke aktivnosti. - objasnio je.

- Sad počinju unutarstranački izbori po ograncima, u ožujku ćemo održati i Programsku skupštinu u Zagrebu. Radije bih je zvao skupštinom na kojoj će se donijeti platforma i utvrditi službena politika stranke, a ne program. Programi su nešto poput provedbenog dokumenta, a svakoj stranci treba biti bitan politički profil i vizija, a ne samo nabrajanje nekih projekata koji bi činili program. - precizirao je Bogdanović.

Nakon što je na Izbornoj skupštini stranke preuzeo predsjedničku dužnost, kazao je da je jedva okupio potrebno članstvo da istoj Skupštini nazoči.
- Stanje se nije značajno promijenilo. Vodstvo HSS-a je napokon stalo na kraj hiperprodukciji članstva. Po želji i volji pojedinih stranačkih dužnosnika upisivali su se članovi iz telefonskog imenika. Napokon se uvela obveza članarine i tko je ne plati, taj nije aktivni član. S tim se uvela svojevrsna kontrola stvarnog članstva. - dodao je Bogdanović.

Kazao je i koliko se teško, ili lako, njemu bilo naviknuti na svakodnevni politički život.
- Radije bih da sam u nekakvom drugom, trećem redu stranačke nomenklature i da na gradskoj razini pomažem samo iskustvom, a da ima više mladih, energičnih ljudi. U godinama sam kad bih se trebao povlačiti i pomoći onima koji će dalje vući i gurati. Nadam se da će sljedeća godina izbaciti takve pojedince pa ćemo vidjeti kako dalje. Sve u svemu, osoba sam koja nikad nije zadovoljna, uvijek mislim da se može bolje u svemu pa tako i u politici. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednik GO HSS-a Dubrovnik Vido Bogdanović.

Veliki je posao pred novim predsjednikom dubrovačkog SDP-a Jadranom Baračem, pred kojim je sad zadatak konsolidirati stranku i vratiti povjerenje kod građana. Za portal Dubrovnikpress.hr on je pojasnio kako to namjerava u narednom periodu, preciziravši kako je glavni cilj jačati stranku kroz rad svih tijela SDP-a.

- Cilj je jačati Forum žena, Forum mladih, Forum seniora... Potrebno je konsolidirati članstvo i privući stručne kadrove. Pratit ćemo dio našeg predizbornog programa, a uglavnom s naglaskom na društvenu i komunalnu infrastrukturu. Na društvenu infrastrukturu mislim na sve dijelove socijalnog aspekta, a što se tiče komunalne infrastrukture, dosta smo govorili o tome u kampanji, a uglavnom svi znamo koji su najveći komunalni gradski problemi. Više ćemo se izjašnjavati oko važnih tema, istupati u javnost i upoznati Dubrovčane s našim stavovima oko najvećih problema. - rekao je Barač.

- Stranka ponovo može biti jaka, ona to hoće i može! - kazao je Barač.

- Najvažnije je da se mi organiziramo međusobno, preuzmemo obaveze za stranačka tijela, bazirati naše aktivnosti. Činjenica jest da i nije bilo tako u prethodnom periodu, bilo je problema, ali sada idu bolji dani, oni dani kad će se raditi produktivno bez internih sukoba. To je jedan od mojih ciljeva. - objasnio je Barač.

Prokomentirao je rad gradske uprave, odnosno gradonačelnika Mata Frankovića.

- Moram reći da sam zabrinut za smjer Grada Dubrovnika s obzirom na neke odluke koje su donesene. Baš i nisam siguran da gradska uprava ide u dobrom smjeru za građane. Bojim se da ne ide u smjer transparentnosti, a poneke odluke nisu niti racionalne. Prvenstveno tu mislim na dodatak ugovora za zidine, vezano za Društvo prijatelja dubrovačke starine. - rekao je Barač, koji je odgovorio i na pitanje postoji li šansa da ga se vidi u Gradskom vijeću, odnosno hoće li mu mandat prepustiti Tatjana Šimac Bonačić ili Mladen Gojun.

- Sve je stvar dogovora između nas. Ti mandati pripadaju Šimac Bonačić i Gojunu, to je jasno, samim izbornim zakonom. Neću ništa nametati, sve će biti stvar dogovora. - zaključio je novi predsjednik GO SDP-a Dubrovnik Jadran Barač.

Od ukupno devet amandmana koje je predložio Miho Obradović ispred Kluba HNS- nezavisni vijećnici, gradonačelnik Mato Franković na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća nije usvojio niti jednoga, uz obrazloženje kako su nelegalni. Obradović je za portal Dubrovnikpress.hr obrazložio neke od tih amandmana, podvukavši kako su se mogli realizirati.

Podsjetimo, između ostaloga, Kluba HNS-nezavisni vijećnici predložio je povećanje subvencija za zrakoplovne karte i cestarinu te podstanarstvo mladim obiteljima, besplatan vrtić za svako drugo dijete, rekonstrukciju Lapadske obale. Predložili su i da dobit Lokruma ide u proračun za 2018., kao i dugovanje Excelsa nekretnina za žičaru.

- Predlagali smo devet amandmana. Oni su se uhvatili subvencija avionskih karata, napominjući kako bi isto naštetilo Zračnoj luci Dubrovnik, iako postoji mogućnost da se dobit iskoristi za subvencije. Ali, nisu se uhvatili dobiti Lokruma, što smo predlagali da ide u proračun. Ona će dogodine biti 12 milijuna, a ako su dobit od žičare stavili u proračun, mogli su i Lokrum. - rekao je Obradović.

- Ove godine je dobit iznosila devet milijuna kuna, a na prijedlog tadašnjeg ravnatelja Marija Tevšića ulaznica je povećana 25 posto. Po nekom normalnom izračunu je to između 12 i 13 milijuna kuna, a Lokrum već sad ima između 12 i 13 milijuna kuna na računu. Iz tog novca bi se mogao realizirati dio amandmana. - objasnio je Obradović.

- Nadalje, ako uđete u financijsko izvješće Excelsa nekretnina, vidjet ćete da imaju rezervirana sredstva u iznosu od 9,8 milijuna kuna za 2015. i 2016., a da bi isplatili dugovanje prema Gradu Dubrovniku. Oni računaju na to, ali evo ne postoji način da se to naplati. Moglo je i to biti dio novog ugovora. Moglo se naći načina da ti novci budu dio proračuna. Mi smo htjeli da se taj novac uplatiti u proračun, ali gradonačelnik se uhvatio samo subvencija i Zračne luke. - dodao je Obradović.

Također, gradonačelnik Franković odgovarajući o amandmanima razračunavao se s bivšim gradonačelnikom Androm Vlahušićem. Naime, jasno je rekao da "onaj tko vam je pomagao pisati amandmane ih je znati napisati jer je osam godina predlagao proračun".

- Jasno, mislio je na bivšeg gradonačelnika, ali to je ono što je HNS nosio u svom programu. Nije to ništa novo, nije to naša naknadna pamet. HNS i nezavisni vijećnici jedini nisu pozvani na raspravu o proračunu, očito nas nisu imali potrebu kontaktirati. Stoga, nije bilo niti očekivati da će podržati naše amandmane niti je bilo prostora da se za isto dogovorimo. - zaključio je Obradović.

Stvarno mislim da moj idući posao ne treba biti predmet javnog interesa, rekao je donedavni ravnatelj JU Rezervata Lokrum Mario Tevšić na pitanje portala Dubrovnikpress.hr u kojem smjeru želi da se razvija njegova daljnja karijera.

Podsjetimo, na svom Facebook profilu Tevšić je napisao "kako svojoj osobnosti, svojoj pameti i svojim živcima postavio neke nove ciljeve i izazove i sretno mi bilo u tome".

- U svakom slučaju ne nastavljam u javnom sektoru i samim tim javni interes za mojim profesionalnim odlukama u ovom trenutku ne treba biti bitan. - dodao je Tevšić.

Podsjetimo, do razrješenja ugovora na radnom mjestu ravnatelja Rezervata Lokrum došlo je sporazumno krajem studenoga, a Tevšić je dodao kako nema više želju voditi Lokrum. Pak, danas se Tevšić osvrnuo na prethodno razdoblje koje je proveo na čelu ove ustanove.

- Generalno sam zadovoljan. Većinu ciljeva koju smo si zadali smo i ispunili. U smislu da smo ojačali ustanovu. Kadrovski smo je ponovo učinili ustanovom za zaštitu prirode, financijski smo je ojačali. I Lokrum smo približili Dubrovčanima. To su tri glavna cilja koja smo ostvarili. Mislim da to nitko ne može osporiti. - kazao je Tevšić.

Otkrio je što mu je bio najveći izazov.
- Kad sam imenovan, u JU Rezervat Lokrum sam bio najmlađa osoba u ustanovi. To mi je predstavljalo profesionalan izazov s obzirom na činjenicu da su svi od mene stariji. Na kraju smo uspostavili dobru komunikaciju i relativno pristojnu organizaciju. Dobro smo odradili posao i ja sam s učinjenim zadovoljan. Sigurno da ima stvari koje su se mogle dovršiti, a nisu. Sigurno da ima nešto što se moglo napraviti bolje, a napravilo se možda prosječnije. Ali, nema savršenih stvari. Zadovoljan sam, a mislim i da je osnivač zadovoljan. Nisam primijetio neko nezadovoljstvo, negativnu reakciju. Može biti izdvojenih mišljenja, svatko svoje mišljenje može izgraditi na temelju svojih saznanja, ali mislim da objektivan promatrač ipak više vidi pozitivnih nego negativnih stvari. - zaključio je Mario Tevšić.

Stranica 10 od 116

frendy250

fabrio250

aerodrom250
ciban3
konavle 250

zupa 250

zupanija 250