Šime Duvančić

Petak, 12 Siječanj 2018 09:39

Iznutrica hobotnice je dobar mamac

Hobotnica je kod nas rijetko rabljeni mamac. Čak i oni koji je koriste njenim komadima uglavnom love samo grujeve (ugore) i murine, najčešće parangalima i teškim omecima. To čine ne samo zato što te zmijolike ribe, osobito murina, posebno rado jedu hobotnicu, nego i zbog toga što je sitne ribe zbog njene žilavosti teško mogu i skinuti s udice. Takvim izborom mamca biraju vrstu lovine.

Iako je objektivno većini riba manje privlačna od mnogih drugih mamaca, čak i skoro podjednako žilavih ostalih glavonožaca, ponajprije lignje, hobotnica ipak ne mora biti samo alternativno, u nedostatku boljeg rješenje, nego može biti i mamac prvog izbora. Posebno u surfcastingu, lovu vrlo dalekim odbacivanjem, ali i u ribolovu u određeno doba godine, kada je do drugih mamaca teže doći, primjerice zimi i početkom proljeća.

Što je još važnije, a kod nas praktično nepoznato, osim krakova i mulje, odnosno očišćene glave, kao mamac se može upotrijebiti i iznutrica hobotnice! Naime, tim dijelom koji se kod nas najčešće baca, čekanjem na dnu se mogu loviti i vrlo cijenjene ribe, od orade i brancina do krupnih saraka, fratara i pica!

Iznutrica hobotnice je vrlo raznovrsnog sastava neujednačene žilavosti pa se za mamčenje mora pripremiti na poseban način, i to samo od krupnijih hobotnica.

Nakon što se pažljivo, da se ne bi rasula, izvadi iz mulje (slika br. 1), treba je uviti u aluminijsku foliju i oblikovati u valjak (2) pa stavi u zamrzivač. Kad otvrdne, iznutricu treba osloboditi folije (3) i izrezati na ploške širine oko dva centimetra (4). Svaki tako napravljeni mamac treba pojedinačno zamotati u foliju (5) i do odlaska držati u zamrzivaču.

Do mjesta ribolova mamce treba transportirati u prenosivom hladnjaku, a dobro ih je mamčiti još dok se nisu posve odmrznuli. Nakon što se mamac oslobodi folije na njega treba položiti udicu (6). Zatim se mamac presavije (7) tako da jedna njegova polovina pokrije udicu pa se potom obmota elastičnom niti za mamčenje (8).

Ovako pripremljeni mamac dobro podnosi i duže odbačaje, a sitne ga ribe ne mogu brzo pojesti.

Lignji je sve manje i zato je gubitak već zakačenih, što je dosta česta pojava, sve važniji čimbenik (ne)uspjeha u lovu lignji. Kao izbjeći ili barem smanjiti gubitke?

U lovu lignje nekoliko je kritičnih perioda u kojima samo jedan krivi potez znači gubitak ulova. Po učestalosti gubitka plijena na prvom je mjestu trenutak izvlačenja lignje iz mora. Ponekad je to zbog loše sreće, ali češće je u pitanju sitnija ili krupnija greška ribolovca. Uz malo znanja, koncentracije, strpljenja, prakse i pribora te se greške mogu izbjeći.

No, da bi uopće imao priliku podići je iz mora, lignjolovac je ne smije izgubiti od trenutka kvačenja do podizanja na površinu, što je drugi najčešći period gubitka lignje. To se u pravilu događa zbog olabavljene strune, a sprečava držanja pribora zategnutim. U lovi pomoću štapa najlakše je to postići tako da se uz stalno lagano namotavanje strune štap drži pod kutom od oko 80 stupnjeva u odnosu na strunu jer se tako najbolje kompenzira „pumpanje“ lignje.

Čak i u lovu s umjetnim svjetlom, njegovo iznenadno treperenje ili pojava drugog svjetla, uplašit će lignju pa će se ona dati u bijeg. No, samo ako je svjetlo bijele ili žute boje. Zato je tijekom lova lignje kao pomoćno najbolje koristiti svjetlo zelene ili, još bolje crvene boje, jer ona ne plaše lignje.

Kad dospije pod površinu, lignju je moguće izvaditi na više načina. Koji će se primijeniti najviše ovisi o načinu ribolova.

U klasičnom lovu iz plovila najjednostavnije je lignju prihvatiti rukom za vrat, odmah ispod glave. Pritom treba paziti da glavu usmjerimo od sebe kako bi izbjegli neugodno ocrnjivanje.

Puno sigurnije i ugodnije izvlačenje je pomoću prihvatnice, pogotovo ako se lignja žestoko bori. Postoji dvije vrste prihvatnica za lignje, mrežna i s kukama.
img4874Brankarel (brankanel, trkmar) je prihvatnica koju čini tanji štap ili jači prut za čiju je jedan kraj pričvršćena krunica od nekoliko kuka ili udica. Posebno su dobri suvremeni, teleskopski jer su laki za nošenje, a mogu biti dugi do 10-tak metara. Krunica se spusti ispod lignje i kratko ali naglo trgne naviše. S malo prakse postiže se skoro 100 postotna učinkovitost, čak i kad je lignja slabo zakvačena za lignjarić.
P3350 Prihvatnice za lignjeDugi brankarel je posebno dobar u lovu s obale, osobito ozidane i visoke. Kratki je idealan za prihvat lignje u lovu pendulom noću, osobito bez dovoljno svjetla. Minimalna dužina drške brankarela, ali i mrežne prihvatnice za lov iz plovila treba biti jednaka visini boka plovila iznad vodene linije, uz dodatak oko 50 cm za sigurnije baratanje.
DSC02451 LignjaUmjesto brankarela, za prihvat se može koristiti mrežna prihvatnica, janka, koja je posebno dobra kad se lovi klasičnim načinom iz plovila. Mreža joj treba imati što sitnije oko kako bi za nju iglice lignjarića što teže zapinjale, što je česti slučaj. Posebno su dobre mreže presvučene gumom, silikonom ili kojim drugim elastičnim materijalom, jer je za njih najteže zapeti.

Pravilan prihvat mrežnom prihvatnicom obavlja se tako da se prihvatnica spusti pod površinu pa lignja privuče. Kad je prihvatnica ispod nje, lignji treba malo podignete glavu, onda polako podignuti prihvatnicu i odjednom spustiti štap, odnosno lignju. Iznenadno otpuštanje navest će lignju da zaroni - pravo u prihvatnicu.

Ako je plijen većih dimenzija od mreže prihvatnice, treba postupati suprotno nego pri prihvatu ribe. Prvo u mrežicu treba ubaciti rep jer ako se prvo ubacite glavu lignja se može „mlaznim“ pogonom odbaciti unazad i iskočiti van!

U lovu štapom, kod prihvaćate lignju izvan štapa smije biti strune toliko koliko je dugačak štap. Ako je ima više nema se potpuna kontrola nad lignjom. Ako, pak, ima manje strune od dužine štapa, opet nije baš dobro jer će se teže manevrirati.

Od početka prosinca na snazi je novi „Pravilnik o sportskom i rekreativnom ribolovu na moru“ koji donosi određene promjene u odnosu na dosadašnji sustav izdavanja dozvola te uvodi nova ograničenja i obveze.

Novim pravilnikom je samo za BFG, lov velikih riba dozvoljena upotreba pribora jačine 30 i više libara, a uvedena je i obveza označavanja ulova koji se želi zadržati.

Glavonošcima se mora prerezati gornja strana glave, osim liganjama koje će se koristiti kao mamac, čije tijelo ne smije biti duže od 20 cm. Donji dio repa mora se odrezati ovim ulovljenim ribama: zubacu, arbunu, brancinu, felunu i orhanu (gofu), fratru, kantoru, kavali, kovaču, kijernama, oradi, ovčici, osliću, pagru, picu, polandi, sarku i škrpini.

Osim toga, ukinuta je dozvola za razdoblje od 30 dana, a ostale su one za jedan, tri i sedam dana te za godinu dana.

Godišnja dozvola vrijedi za kalendarsku godinu, a izdaje se samo do 1. ožujka. Pravo na godišnju dozvolu za rekreativni ribolov imaju svi građani koji imaju prebivalište u Hrvatskoj, a za sportski ribolov svi članovi Hrvatskog saveza za sportski ribolov na moru (HSŠRM) bez obzira na prebivalište. Ta se dozvola izdaje u kompletu sa članskom iskaznicom HSŠRM.
ribolovacakvarijPrema novom pravilniku postoje četiri osnovne vrste godišnjih dozvola:

1. Za punoljetne, osobe do 65. godina starosti (seniore), godišnja dozvola za rekreativni ribolov košta 500, a za sportski ribolov 350 kuna na što treba dodati članarine drupštvima i Savezu te dozvola za sportki ribolov na koncu zapada jednako kao i za rekreativni.

2. Za osobe koje su umirovljenici ili koje su navršile 65 (a ne 60 kao do sada) godina života (veterani). Pri određivanje starosti uzima se u obzir tekuća kalendarska godina u kojoj osoba do kraja godine navršava 65 godina. Osobe mlađe od 60 godina veteransku dozvolu mogu dobiti samo uz predočenje dokaza o umirovljenju. U slučaju kada dokaz nije na hrvatskom jeziku potrebno ga je prevesti i ovjeriti kod ovlaštenog sudskog tumača. Ova dozvola za rekreativno košta 100, a za sportski 60 kuna.

3. Za maloljetne, osobe do navršenih 18 godina (juniore) za rekreativni košta 100, a za sportski ribolov 10 kuna. Pri određivanju starosti uzima se u obzir tekuća kalendarska godina kojoj osoba do kraja godine navršava 18 godina.

4. Za invalide Domovinskog rata (HRVI) godišnja rekreativna dozvola košta 100, a sportska 10 kuna. Obje se izdaje uz predočenje dokaza o invalidnosti.

Vlasnici godišnjih dozvola smiju koristiti ove alate:
- odmet ukupno do 2 komada;
- bulentin ukupno do 2 komada;
- povlačni povraz (pendula) ukupno do 2 komada;
- napravu za lov velikog crva (trapulu) ukupno do 2 komada i
- podvodnu pušku ili više njih, što nije precizno navedeno pa je HSŠRM tražio tumačenje od nadležnog Ministarstva, čije ćemo očitovanje objaviti naknadno.

Iz alata rekreativnog ribolova je izbačena vrša (balun) i može se korstiti jedino uz nadoplatu, za osti se također nadoplaćuje.

Vlasnici godišnjih dozvola osim navedenih uz doplatu mogu koristiti i dozvole za sljedeće alate:

- za jedan ili više stajaćih parangala do ukupno 100 udica dozvola košta 200 kuna;

- za vrše do 3 komada dozvola košta 200 kuna;

- za jedne osti dozvola košta 100 kuna;

- za jednu umjetnu rasvjetu (feral), kojim se isključivo smije loviti ostima i povrazima s kukom, dozvola košta 100 kuna . Jačine umjetnog svjetla je ograničena na najviše 40 W za žarulju sa žarnom niti, 30 W za halogenu i 10 W za LED žarulju. Za lov glavonožaca umjetno svjetlo se smije koristiti samo u periodu od 01. listopada do zadnjeg dana veljače.

- za lov velikih riba dozvolu po cijeni od 700 kuna mogu kupiti samo sportski ribolovci. Pritom smiju koristiti najviše tri pribora (štap i rola) jačine preko 30 libri s po jednom udicom ili varalicom na svakom priboru.

Za razliku od godišnjih, u bilo koje doba godine mogu se kupiti dozvole za jednodnevni trodnevni i sedmodnevni ribolov, kako rekreativni tako i sportski ribolov. Jednodnevne koštaju 60, trodnevne 150 te sedmodnevne 300 kuna. Vlasnici godišnje dozvole za rekreativni ribolov ne mogu kupiti ni jednodnevnu, trodnevnu i sedmodnevnu dozvolu za BGF, dok ih vlasnici sportske godišnje dozvole plaćaju 120, 300, odnosno 600 kuna.

Novim pravilnikom se uvode i posebne dozvole za ribolov u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i posebnim rezervatima. Vrste i cijene dozvola za ova područja propisat će nadležne javne ustanove svojim posebnim aktima. Do stupanja tih akata na snagu, sportski i rekreacijski ribolov u ovim područjima dozvoljeno je obavljati pod uvjetima propisanim Pravilnikom o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru, osim ukoliko ograničenja nisu propisana posebnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetike ili javne ustanove koja upravlja određenim područjima.

Način označavanja ulova koji se želi zadržati:
oznacavanjeulova

Petak, 22 Prosinac 2017 15:34

I dronovi postali ribolovni alat

U moru je riba sve manje, posebice blizu obale, a i opreznije su, neki tvrde i pametnije nego prije. Zbog svega toga ribolovci su prisiljeni loviti na sve većim dubinama te poboljšavati postojeće i pronalaziti nove, učinkovitije načina ribolova. A svaki novi način zahtjeva barem dio nove, specijalne, u pravilu sve sofisticiranije opreme pa ribolov za one koji žele pratiti trend postaje sve više „high-tech“ zabava. Tako su posljednjih godina počeli loviti pomoću drona, daljinski upravljane bespilotne letjelice.

Za razliku od većine novotarija u ribolovu, ideja upotreba drona nije potekla iz Japan nego Sjedinjenih američkih država. Najprije za snimanje spektakularnih fotografija ribolova, a potom za izviđanje, otkrivanje „hot-spota“, mikro lokacije na kojoj se najviše zadržavaju ribe unutar šire ribolovne zone. Osim toga, pogled odozgo omogućava proučavanje topografije, ali i ponašanja riba, što sve skupa pridonosi većoj učinkovitosti ribolova.
dron2Dronom se lako otkriva velika razlika u boji mora, kao što je tamo gdje podmorska livada prestaje, a počinje golo dno, tamo gdje su skalini, odnosno gdje se dubina naglo mijenja, a što su sve odlična mjesta za ribolov. Iz zraka se dobro vide i crne sjene riba, osobito u plitkom, zelenom moru.

To znači da se najbolji rezultate izviđanja dronom postižu na plitkim terenima, koliko dubokim ovisno o bistrini mora i stanju površine. Zato je on najbolje rješenje za brzo upoznavanje s novom priobalnom ribolovnom zonom. Međutim, izviđanje dronom daje dobre rezultate i na otvorenom moru.

Dron znatno olakšava pronalaženje plitkih pučinskih brakova, plova sitne plave ribe blizu površne, ali i jata koje ih prate. Neusporedivo je najučinkovitiji i u otkrivanju slobodno plutajućih predmeta oko kojih se rado zadržavaju brojne ribe poput lampuge, škarma, strijeljke, gofa (orhana), a tijekom ljeta i kijerne. Kijerna i gof najradije u sjeni, a ostale i 20, čak 50 metara od plutajućeg objekta. S plovila gledano ta zona je dvodimenzionalna, dok joj dron daje i treću dimenziju pa osim bržeg uočavanja ribolovac može procijeniti i na kojoj je dubini riba.
dron1Ribolovci u big gameu koji love puštanjem mamca u struju mora promatranjem iz zraka i 15 do 20 minuta prije napada mogu vidjeti tune kako počinje kružiti oko mamca. To im daje priliku da se pripreme, a u slučaju da napad izostane da shvate da prezentacija mamca nije dobra te da je treba poboljšati.

Osim pronalaženja, izviđanje dronom pomaže i pri otkrivanju ponašanja, ali i navika željenog plijena. Tako su „big gejmaši“ pomoću drona uočili zanimljivo ponašanje manjih tuna koje progone jata sitne plave ribe. Otkrili su da se 15 posto tunica u jatu hrani ribicama koje progone i ne uzimaju ponuđeni mamac, a sve ostale patroliraju oko jata i drže ga na okupu, ali rado uzimaju ponuđeni mamac. Zato u takvim situacijama treba loviti na obodu plova, kako prirodnim tako i umjetnim mamcem.

Također, „big gejmaši“ su promatranjem iz zraka uočili da manje tune jata plave ribe napadaju sa strane, a krupnije izravno odozdo.

S obzirom da je godišnja prosječna providnost Jadrana oko 30, a na pučini južnog dijelu čak oko 50 metara, jasno je koliko su velike mogućnosti i prednosti izviđanja iz zraka. No, to nije jedina mogućnost upotrebe drona u ribolovu. On se sve više koristiti za plasiranje mamaca, posebice mekanih i živih, te primame na željeno mjesto.

Što više, dron se može koristiti i za držanje mamca na površini ili točno željenoj dubini i poziciji. Sposoban je i pružati otpor potreban za kontriranje, veći modeli čak i podignuti ulov. U Velikoj Britaniji ga koriste i za potezanje mamaca po površini u lovu pastrve i jedne vrste lubina.
Po nekima, takva primjena drona prelazi ionako preširoke granice etičnosti sportskog ribolova, zbog čega je na nekim kopnenim vodama zabranjen. Drugi, pak, smatraju da nije u suprotnosti s etičkim načelima pogotovo usporedi li se sa sonarom.

Na sreću, vijek trajanja baterija drona je ograničen obično na 20 minuta, barem za sada, pa je ovakva primjena drona vrlo ograničena. No, kako bilo da bilo, sigurno je da će upotreba drona eskalirati pa će se zasigurno razviti nove tehnike ribolova pomoću njega.
dron3

U ribolovu povlačenjem mamca, kako pendulom, tako i spinanjem, nerijetko se dogodi da riba dugo prati, ali ne napada mamac ili ga napada tek kad ga ribolovac počne vaditi iz mora, kod same obale, odnosno plovila. Zašto je to tako i što tada učiniti?

Ribe prate, a ne napadaju mamac osobito često u ovo doba godine, kada su najmanje aktivne. Također, tako se ponašaju i pri dobroj vidljivosti, kad mogu primijetiti neprirodno ponašanje mamca, sumnjive boje varalice, prebrzo ili presporo povlačenje… Međutim, ako je to tako, zašto onda često napadaju u posljednji trenutak, kad mogu vidjeti i ribolovca?

Iskusni varaličari tvrde da se to događa zbog dva razloga. Prvi je što se pri vađenju mamca iz mora mijenja njegov kut i brzina kretanja, posve različiti od onih tijekom povlačenja. To riba najčešće tumači kao odlučan, konačni pokušaj bijega mamca pa ga napada. Drugi razlog je što se mamac približava čovjeku koga riba doživljava kao suparnika i želi preduhitriti ga!

Bez obzira jesu li to ili koji treći razlog zašto ribe mamac ponekad napadaju u posljednjem trenutku, na to treba biti spreman! Međutim, još bolje je ribu isprovocirati da napadne barem malo ranije.

Najbolji način za to je prije izvlačenja mamca prisiliti ga na nekoliko neuobičajenih pokreta, posve različitih od onih koje je činio tijekom dotadašnjeg povlačenja. Iskusni spineri preporučuju tzv. osmicu.

„Osmica“ se najlakše izvodi pomoću štapa. Treba ga položiti prema površini, a ako se lovi iz plovila vrh treba gurnuti u more. Zatim pokretima vrhom štapa lijevo- desno treba „ispisati“ veliki broj 8, i to je to! Nije nimalo teško, a najčešće pomaže. Također, iako napad ribe treba očekivati tijekom cijelog „pisanja“, on najčešće uslijedi kad mamac iznenada krene u jednu ili kad se okrene u drugu stranu.

Tijekom izvođenja „osmice“ treba voditi računa, o tome na koliku je snagu podešena kočnica role, pogotovo ako je osnovna struna višenitna. Naime, „osmica“ se izvodi s vrlo kratkom strunom, pa ako je kočnica prejaka, kad udari velika ili jaka riba - puca štap. Zato kočnicu treba pritegnuti tek toliko da se može zadati učinkovita kontra, nakon čega njeni diskovi moraju proklizati. U takvoj situaciji je manje oštar štap od velike koristi, što više, savitljiviji je najbolje rješenje u lovu iz plovila, kako spinanjem, tako i pendulom.

Također, u lovu iz plovila, nakon napada tijekom „osmice“ riba često bježi pod plovilo.

Ako kočnica ne proklizava, a štap se ne savije najčešće se gubi i plijeni i štap! Posebno se to događa kod napada brancina, škarma, strijeljke i ostalih snažnih i brzih grabljivaca. Kada napadnu blizu, treba ih pustiti da izvlače strunu dok se ne umori. Privlačiti ih treba polako i oprezno jer će još će par puta pokušati bijeg.

No, često ni „osmica“ ne pomogne. Tad treba promijenite mamac, vrstu ili dekor varalice, a ako ni to ne pomogne - mjesto ribolova.

Petak, 08 Prosinac 2017 10:37

Kako precizno odbaciti mamac…

U ribolovu je iznimno važno mamac više puta ponuditi na istom mjestu. To je vrlo teško uraditi, posebice u lovu odbacivanjem mamca, ali je ipak moguće.

Postoji više načina kako to uraditi. Jedan od njih je pomoću „Line clipa“. „Line clip“ je mala plastična zakačka na zadnjem obodu kalema stacionarne role. Prvotna i osnovna namjena joj je kvačenje strune kad se rola ne koristi kako bi se spriječilo neželjeno samoodmotavanje strune s kalema, što može dovesti do njenog mršenja.

Druga uloga te zakačke upravo je omogućavanje preciznog odbacivanja mamca. Pri ribolovu na dnu poslije prvog odbačaja, kad mamac dospije na željeno mjesto, struna se zadjene za zakačku i tu ostaje tijekom svakog narednog odbacivanja. Zahvaljujući tome će se stalno odbacivati u istu točku, pod uvjetom da se pogodi pravac, odnosno ne odbaci ni lijevo ni desno.

Pri ribolovu plovkom, kako na dnu tako i poviše njega, postupa se na drugi način. Najprije se odabere točka na koju će se polagati mamac. Nakon njegovog odbacivanja, struna se zadjene za zakačku pa nabacuje primama oko plovka.

Ovaj način ribolova podrazumijeva veliku preciznost. Za postizanje takve preciznosti neophodno odbacivati preko glave, a prije prvog odbačaja uočiti orijentire pomoću kojih će se ponoviti odbačaj po pravcu. Neobično je važno i voditi računa da se svaki sljedeći odbačaj izvede približno istom snagom kao i prethodni, a pogotovo ne smije biti puno jači - kako se ne bi oštetila zakačka, koja je najčešće tanka i od plastike.

Mnogi ribolovci zaziru od ovakvog načina fiksiranja najlona u strahu da će imati problema ako udari kapitalac. No, kad se lovi na nešto većoj daljini, od 30-40 m, nema opasnosti od toga jer poslije kontre nikada na toj udaljenosti bijeg neće biti toliko silovit da neće biti dosta vremena da jednostavnim pokretom kažiprsta ribolovac izbaci strunu iz „Line clipa“.
img1588 Klasicni LineMoguće je, za svaki slučaj, primijeniti i druge sigurnosne mjere - odbaciti dalje od mjesta na kom će se loviti, zakvačiti strunu za zakačku pa je na kalem namotati 2 - 3 metra. Kada se sljedeći put odbacuje treba ponoviti ovaj postupak - mamac će uvijek biti na približno istom mjestu, a na roli će ostati po nekoliko metara strune kao zalog sigurnosti ako se ulovi kapitalac.
DSC03287 Auto Clip SistemSve više rola, osobito skupljih, ima “Auto clip system“ (ACS), zakačku koja u slučaju ulova krupne ribe sama oslobađa strunu. Osim toga, ova zakačka ne oštećuje strunu poput većine klasičnog izgleda.
img224 Van Staal VS200U slučaju da na kalemu nema nikakve zakačke precizan odbačaj po daljini je moguće na dva načina. Prvi je da se preko preostale strune postavi široki komad lastike.
DSC03261Drugi način je pomoću obilježavanja strune. Nakon prvog odbačaja na željeno mjesto, na strunu ispred vršnog provodnika štapa ili kalema jarko obojenim koncem veže se najobičniji klizni čvor. Pri svakom narednom odbacivanju malo se prebaci mjesto lova i zatim namota struna da čvor graničnik dodirne vršni provodnik ili valjčić motalice strune.

Postupanje na takav način udičaru omogućava upotrebu kočnice role već od samog početka borbe s ribom. Uz to, povremeno se vrlo precizno mamac može odbaciti malo dalje ili bliže, kako bi se provjerilo je li se riba pomakla iz zone lova, pa da bi se potom ponovo precizno odbacivalo na prihranjivano mjesto.

U tijeku je sezona najboljeg lov smuduta ili brancina, lubina... Profesionalni i još više sportski ribolovci pokušavaju ga prevariti svim vrstama alata, od kojih je kod nas najmanje u upotrebi položac, parangal, najučinkovitiji baš u najhladnijem dijelu godine.

Iako se love i univerzalnim priobalnim pridnenim, puno bolji ulovi se postižu parangalom posebno konstruiranim za lubina. Osobito lebdećim, odnosno parangalima čije udice s mamcima lebde neposredno ili malo poviše dna. Na taj su način mamci vidljiviji, ali i zaštićeni od napada rakova koji često pojedu na dno položene mamce i prije nego ih ribe primijete.

Lebdeći parangal za lov lubina može se konstruirati na dva načina.
parangosmu5Prvi je klasični, najbolje s 15 do 20 kratkih udica u stranu zakrivljenog vrha. Maestra, osnova mu je od najlona promjera 0,60 mm, dok su privezi (primule, pjoke) dužine 60 cm od najlona debljine 0,30 mm. Nakon svakih pet s udicom jedan privez treba završavati s malim plutnjakom kako bi sve udice lebdjele na istoj dubini.
parangosmu4Osnovna struna završava parangalskim kukama tipa štipalica kako bi se lako i brzo postavila i skinula s dva sidrena priveza, kalumne, dužine od 10-tak metara. Na kalumne, najbolje od ribarskog konca promjera 2-3 mm, postavljaju se velike plutače te olovnice, utezi od po pola kilograma. Od kalumne i međusobni razmak priveza treba biti 3- 5 m, ovisno o broju udica, bogatstvu te površini lovnog područja. Naime, što je područje manje i ribom bogatije, to i razmak treba biti manji.

Ovaj parangal se obvezno postavlja tako da prati liniju obale.
parangosmu3Kod nas skoro nepoznat, ali vrlo učinkovit i za sportsko - rekreativne ribolovci najprikladniji parangal je rotirajući s malim brojem, najbolje pet udica. On ima samo jedan sidreni privez, kalumnu, čiji je spoj s osnovnom strunom izveden preko vrtilice. Vrtilica je postavljena oko 70 cm poviše utega između dva lažna čvora ili, još bolje perlice, tako da se lako okreće oko sidrene strune. Tako se maestra s mamcima automatski okreće u smjeru kurenta, veoma važnog čimbenika lova lubina svim tehnikama.
parangosmu6Na drugom kraju osnovne strune je privez koji završava manjim plutnjakom, a čija je uloga držanje svih udica na istom rastojanju od dna. Eventualno, na spoj maestre i priveza tog plutnjaka može se postaviti lagana olovnica, tek toliko da privez drži zategnutim.

Privezi ovog parangala mogu biti malo kraći, najbolje 0,50 cm, a razmak među njima 3 m. Kao i za sve namijenjene lubinu, za ovaj je parangal najbolje koristiti udice veličine 2/0 i 3/0.

Rotirajući parangal se polaže tako da se u more prvo spusti plutnjak bez utega i tako se omogućava rad bez zatezanje pribora.
parangosmu2Najbolji rezultati se postižu na kamenitom, na prijelazu kamenitog i pjeskovitog, osobito gdje ima usamljenih gromada, kanala, procijepa i rupa.

Veoma važan, zapravo najvažniji čimbenik uspješnosti lova lubina parangalima jest mamac. Živi su neusporedivo najučinkovitiji. Najbolji su lignje i sipe dužine 6-7 cm, odlični su krupne kozice, najviše se koriste mali cipli, girovke te šparmi.

Kao i ometcem, parangalom se najbolji ulovi postižu po valovitom moru i mjesečini, najbolje tijekom prve i treće četvrti. Mirno more ne samo da neće dati dobre rezultate nego će privući gruja, ugora koje će uništiti parangal.

Kako bi što duže živjeli, mamce je najbolje nadijevati tek kad se dođe na mjesto polaganja parangala. Ribice treba nadijevati iza leđne peraje.

Tijekom polaganja treba pratiti obris obale, najbolje što dalje od obale, ali nikad na dubini većoj od 7 m. Toliko daleko i paralelno s obalom se polaže kako se ne bi dogodilo da nemirno more baci parangal na obalu ili on zapne za dno.

Parangal u more je najbolje polagati u sumrak, a podići poslije svitanja. Pri podizanju se treba paziti jer je lubin ratoboran, a njegovi škržni poklopci imaju bodlje.

Osim lubina moguć je ulov i drugih riba, pogotovo ako se parangali polože na druge načine od opisanih. Na dnu će od cjenjenijih lovina biti ovrata, komarča, a ako se mamci podignu bliže površini čak i škaram pa i lica…

Petak, 24 Studeni 2017 12:08

Osim za lignje, vrijeme je i za sipe

Iako se proljeće smatra glavnim stađunom od sipa, kasna jesen i početak zime su jednako dobro, a na nekim terenima čak i bolje doba za sipolov, ciljan ili tijekom lignjolova.

Istim priborom kojim i lignje, mogu se loviti i sipe, ali na drukčije načine kompletiranim i vođenim. Kako će biti kompletiran ovisi o načinu lova, a najprimjereniji je lov iz plovila koje nosi kurenat, vjetar ili se lagano pogoni veslima. Takav lov je najučinkovitiji na prijelazu kamenite obale u mekano dno te na mekanom dnu blizu obale.

Loviti se može „preko prsta“, ali je puno lakše, čak i s nekoliko pribora istovremeno, loviti pomoću štapa. Za lov iz otvorenog malog plovila tada su primjereni modeli od 2,7 do 3 metra dužine, dok je za lov iz broda koji ima pokrivenu krmu primjereni model dužine oko jednog metra. Važno je da štap bude tvrđi, progresivne akcije kako bi potvrda kvačenja bila učinkovita. Na njega je najbolje postaviti rolu veličine 30, onu na čiji kalem se može namotati 100 metara strune promjera 0,30 mm. Pouzdana je kočnica jedini imperativ.
sipolov2Iako većina naših sipolovaca koristi najlonsku, PE višenitka je znatno bolje rješenje za osnovnu strunu. Razlog je njezina neistezljivost, zbog čega puno ranije nego najlonska prenese trzaj pri napadu sipe na varalicu i tako omogući pravovremenu kontru, a time i znatno smanjenje broja izgubljenih sipa.

Posljednji metar pribora je najbolje izraditi od "nevidljive" FC, fluorougljične strune, ne deblje od 0,25 do 0,28 mm. Njen spoj s osnovnom strunom može se izvesti čvorom, najbolje tipa „uni to uni“, ili posredstvom vrtilice s kopčom.

Vrtilicu s kopčom je neophodno postaviti na kraj FC priveza, kako bi se na kopču postavila varalica, ali i dodatna olovnica. Najprimjerenije su olovnice tipa „štapić“ i „suza“ s integriranom vrtilicom. Težina im može biti od tridesetak do šezdesetak grama u zavisnosti o dubini mora i jačini kurenta na mjestu lova. Mada je boja u principu nebitna, većina sipolovaca koristi olovnice crvene boje.

Kad su u pitanju varalice neusporedivo su najbolje one poznate kao „oita“, tijela oblika slova S, s olovnicom ispod prednjeg dijela. Najprimjerenije su one koje na leđima imaju dodatne udice za bolje kvačenje plijena, a krunica s donje strane podrezana kako bi se zadijevi za dno sveli na minimum. Također, najprimjerenije su veće, varalice broj 2.5 do 3.5.

Boja varalice ovisi o terenu na kojem se lovi, prozirnosti mora i količini naoblake. Najčešće rabljena i vjerojatno najlovnija je plave boje, dok je u uvjetima loše vidljivosti uspješnija ružičasta, narančasta ili zelenkasto-žuta. Svjetleći se modeli nisu pokazali posebno lovnima pogotovo oni s jakim pulsirajućim svjetlom.

Olovnica i varalica se na kopču trebaju postaviti na način da varalica bude iza olovnice te da nakon zatvaranja kopče budu razdvojene bez mogućnosti spajanja i dodira.

Drugi način kompletiranja pribora, prikazan na fotografiji, je da se olovnica postavi na kopču koja spaja osnovnu i strunu priveza, a varalica na kopču na kraju priveza.
sipolov1Sipolov „drifting“ tehnikom se obavlja tako da se varalica i olovnica spuste na dno i plovilo lagano pokrene. Budući da se u sistemu nalazi ispred skosavice olovnica će „orati“ i poskakivati po dnu podižući mulj. Tako stvoreni „oblačići“ i u njima skosavica u položaju nosom prema dolje koja se kreće valovito privući će pozornost sipa koje sad najčešće leže u pijesku vrebajući plijen u prolazu.

Osim u vrijeme parenja tijekom proljeća, sipa je u ostalim dijelovima godine lijen lovac i neće olako napasti plijen koji je na udaljenosti većoj od dvadesetak centimetara. Stoga je važno skosavicu neposredno iznad dna povući više puta približno istom putanjom, odnosno „češljati“ teren.

Napad sipe na varalicu na štapu se osjeti kao zatezanje, vrlo slično onom kad se zapne za dno. U tom trenutku treba zategnuti sistem, slično kao kad se daje kontru na ugriz ribe. Kontra je potrebna, jer sipa ima znatno tvrđu „kožu“ od lignje tako da je za kvalitetno kvačenje potrebno dodatno zatezanje.

Ukoliko je kvačenje uspjelo, izvlačenje treba nastaviti bez oscilacija. Sipa neće pružati neki zapaženiji otpor, no zato će iskoristiti i najslabije popuštanje da se oslobodi oštrih krunica.
sipolov3U trenutku dovlačenja na površinu, poželjno je imati pripravnu mrežnu prihvatnicu budući da se sipe slabo drže na varalici, tako da je njihovo podizanje izvan mora varalicom uistinu nepotreban rizik. Ulovljene sipe je najbolje ne dirati nego pridržavajući varalicu jednostavno ih stresti u pripremljenu kantu. Tako skinute sipe uglavnom ne puštaju crnilo prije nego se nađu u kanti. To je jako važno jer je crnilo izuzetno teško ukloniti, osobiti s odjeće.

Budući da se sipe ovom tehnikom love danju, sipolov može biti itekako ugodan. U ovo doba godine još uvijek ima dovoljno toplih i sunčanih dana tako da užitak može biti jedinstven.

Petak, 17 Studeni 2017 11:14

Jesensko - zimski lov orade

Zbog sve uočljivijih klimatskih promjena koje joj očito prijaju, ovrata ili orada, komarča, će se sve kasnije mrijestiti - umjesto do sredine to će obaviti do kraju jeseni, možda i kasnije. Tako će se, ako se što dramatično ne promijeni, osim u studenom, kada se uobičajeno dobro lovi, sezona udičarenja komarče protegnuti i na prosinac, a kako stvari stoje, produžit će se i na početak sljedeće godine. Prilika je to za kasno jesenski uspješan lov i to uglavnom krupnijih oradi, koje se inače baš u jesen najbolje love.

Pripremajući se za mrijest, orada se sve intenzivnije hrani. Unatoč tome i sada je vrlo sumnjičava i oprezna pa onaj tko je želi prevariti mora znati kako i čime je loviti. To ovisi o tome gdje i lovi li je danju ili noću.

U ovo doba godine orada se uglavnom zadržava na dubinama između pet i deset metara. Dublje će se spustiti kad se more dobro ohladi. Također, sada je najčešće je na pjeskovitim, šljunkovitim i pločastim dnima. Tu se uglavnom hrani trpovima i školjkama, ali joj je kao mamac dobro ponuditi i uvijek učinkovite tvrde dijelove velikog crva. Kako na takvim terenima teže zapinje, pribor se može praviti od najlonske strune promjera 0,25 do 0,35 mm i najjače, kovane udice. Širina luka udice može biti 11 do 16 mm, a boja najlona svjetlija, od svjetlo žute do svjetlo zelene, ovisno o boji dna.

Kako se opisani tereni nalaze uglavnom u plićim uvalama, gdje su i morske struje slabiji, obvezna klizna olovnica može biti neznatne težine, odnosno pet do deset grama. Najbolje ju je postaviti na osnovnu strunu koja preko vrtilice nosi završnjak dužine 60 do 120 cm. Umjesto jedne udice, za lov na najčistijim terenima na završnjak se može postaviti i tri, ali nešto manje udice, kako bi se poboljšalo kvačenje plijena.

Uz strmije obale stjenovitog podnožja te u prolazima treba rabiti pribor od nešto debljeg najlona, najbolje između 0,35 i 0,40 mm. On mora biti nešto tamniji, zeleni ili svjetlo smeđi, primjerice. Bolje je rabiti pribor bez predveza, s udicom na osnovnoj struni. Zbog češćeg zapinjanja, udica može biti i malo mekša, a dobro je ako je i veća, odnosno do širine luka 18 mm. I klizna olovnica treba biti veća, teška između 10 i 40 grama, kako bi se mamac mogao odbaciti 20 do 30 metara daleko. U ovo doba godine najbolje je mamčiti tvrđe dijelove velikog crva i glave netom ulovljenih lignji ili sipa.
F0580orada1Iako vrlo oprezna, lukava orada obitava i u lukama jer u njima lako nalazi hranu. Ne napušta ih čak i kad je u njima vrlo živi promet. Sada u posezoni, orade su na tim pozicijama najmanje oprezne, ali još uvijek opreznije od onih s mirnih pošta. Kako su dna luka i lučica uglavnom mekša, u njima se lovi priborom istovjetnim onom za lov na pjeskovitom i šljunkovitom dnu. Mamčiti je najbolje stanovnike luka i lučica ili ono što u more bacaju profesionalni ribari čisteći mreže. To znači da se uz kozice, razne školjke, kosmeče i druge rakove mamčiti mogu komadi sarđele, gavuna te škampi.

Ribolov je najizdašniji kad se dobro razdani pa do podne, osobito uz plimu. Po bonaci se najlošija, a dobro se lovi poslije jakog juga, kad valovi prevrnu dno i oradi učine dostupnim razne organizme poput školjki i račića, koji su joj omiljena hrana. Slabašni vjetar tijekom ribolova držat će jato oradi u pokretu, što višestruko povećava šanse za ulov.

Jak vjetar, dugotrajna kiša i, osobito, grmljavina, nisu uvjeti po kojima je „kraljica“ dobro raspoložena za ishranu. Ukoliko je, pak, vrijeme stabilno i sunčano, najintenzivnije će se hraniti prvih dva do tri sata dana, dok se za tmurnog i oblačnog vremena hrani tijekom cijelog dana. Po toplom i sunčanom vremenu je dublje i obali prilazi popodne ili tek u sumrak.
oradaroUspješnost lova orade se može poboljšati primamljivanjem. Najbolje usitnjenim ježincima i školjkama te sarđelama. Na čistim i ravnim terenima, ne dubljim od šest-sedam metara, dobro je primamljivanjem napraviti poštu gdje će orade iz okoline redovito dolaziti. Tu će naviku steći već poslije tjedan dana hranjenja.

Osim danju orada se uspješno može loviti i noću. One u ovo doba godine još uvijek nisu osobito hladne pa se isplati okušati se u takvom ribolovu. Posebno su pogodne noći u vrijeme prve četvrtine Mjeseca.

Noću je sada najbolje loviti s položite obale bacanjem pribora 25 do 35 metara daleko. Tu se loviti može i iz plovila usidrenog na dva do tri metra dubine bacanjem mamca 10 do 15 m k dubljem. U takvom lovu vrlo često se događa da orada zagrize i prije nego što pribor potone. Zato se iz plovila može loviti i vez olovnice na priboru. Ako se ipak lovi na dnu, pribor treba neznatno opteretiti. Napraviti ga je najbolje kao i za lov na pjeskovitom i šljunkovitom terenu. No, bez obzira u kojem se sloju mora lovi, najbolje je to raditi komadima velikog crva koji svjetluca u mraku. Preporučljivo ga je mamčiti na dvije udice u nizu. Boja i debljina strune nisu važne.

Petak, 10 Studeni 2017 11:11

Nadmudrivanje „kralja priobalja“

Teško je u Jadranu naći ribu koja poput smuduta ili lubina, brancina, može nadmudriti ribolovca, kako početnika tako i iskusnog znalcu. Može mu se danju i noću bacati najrazličitije mamce i varalice, koristiti najsavršeniji pribor, najtanje strune i najoštrije udice, no „kralj priobalja“ će najčešće ostati neuhvatljiv. Manji će još i zagristi, ali brancini teški pet i više kilograma uvijek ostaju pravi izazov i za najbolje ribolovce.

Zato sada na početku sezone njihovog najboljeg lova evo nekoliko savjeta iskusnih udičara koji vam mogu olakšati nadmudrivanje s brancinima u lovu s obale, kako čekanjem prirodnim mamcem, tako i povlačenjem umjetnog ili prirodnog.

Pronalaženje područja na kojem brancini redovito obitavaju prvi je uvjet uspješnog ribolova. Najbolje mjesta su luke u kojima se redovito čiste ribarske mreže, pristaništa za veće brodove gdje lubin u gužvi lakše ulovi plijen, pozicije s jakim strujama mora, a posebno ušća rijeka i potoka, čak i onih koji su aktivni samo nakon kiše.

Svako dobro mjesto za lov velikog brancina treba na primjereni način pripremiti, bez obzira hoće li se loviti prirodnim ili umjetnim mamcem. Priprema se prije svega sastoji u višednevnom prihranjivanju mrtvom ribom. Dva, tri kilograma sarđela nekoliko večeri, zaredom bačenih u more, potaknut će brancine da redovito dolaze na postu i manje oprezno uzimaju hranu. Što se dulje i redovitije prihranjuju, mogućnosti za ulov brancina kapitalca su veće.
DSC09153 LubinMali brancini mogu se uloviti i danju, ali one prave velike bolje je loviti isključivo noću. Buka iz ugostiteljskih objekata uz more, brodovi, automobilski farovi, znatiželjni prolaznici i bilo kakvi zvukovi na obali smetaju ovu ribu. Tek kada svi zvukovi zamru, a obala utone u savršeni noćni mir, kapitalac dolazi po vašu ješku. I tada kada pomislite da je sve idealno, nemojte napraviti grešku i približiti se moru s upaljenom cigaretom ili bilo kojim izvorom svjetlosti. Brancini to vidi i odlazi negdje drugdje sretni što ste ih upozorili na svoju prisutnost.

Najbolji mamac za velike brancine su ribe od 10 do 15 centimetara dužine. Cipoli, girovke, bukva, špar, širun bolji su od srdele zbog tvrde kože koju teže oštećuje sitna riba. Brancin će samo rijetko zagristi druge ješke poput velikog morskog crva ili raka. U rijetkim prigodama, kada se uspješno lovi danju, najbolji mamac je živa kozica, a može poslužiti i živi špar manjih dimenzija.

Umjetni mamci su dobri za brancine teže od pet kilograma samo na pojedinim mjestima, gdje oni mogu svoju lovnu zonu pretraživati neposredno uz samo dno. To su najčešće ušća rijeka i među otočni prolazi s jačim kurentom. Iako se svake godine zabilježi više ulova krupnih brancina na umjetne mamce, morate znati da je on na prvom mjestu strvinar, a tek onda lovac na živi plijen. To pogotovo vrijedi u područjima gdje se redovito istresaju ribarske mreže pa nepokretne i lako dostupne hrane ima u izobilju.

Kad uzme mamac, brancin ga ponese i po pet metara prije nego što ga stigne progutati. Kroz to vrijeme ne smije osjetiti nikakav otpor. Na struni zato ne smije biti nikakvo olovo, hvatač strune na roli treba biti otvoren bez obzira na to ima li ona slobodan hod kalema. Za indikator ugriza najbolje je upotrijebiti neki lagani predmet poput stiropora, lagane limenke koji će se pri potezu ribe odmah osloboditi s najlona. Električni indikatori ugriza su dobro rješenje, ali trebaju biti podešeni na zvučnom minimumu.

Nakon što mu se dozvoli da ponese mamac nekoliko metara, treba kontrirati odlučno, ali ne i prejako. Prerana kontra izvući će brancinu mamac iz usta, on će panično pobjeći i duže vrijeme neće uzimati hranu. Predugo čekanje prije kontre isto nije dobro. Brancin može osjetiti i samu težinu najlona ili zapinjanje za dno što je dovoljno da odustane.
P0316Iz načina na koji brancin uzima ponuđeni mamac, možete s velikom vjerojatnošću znati o kolikoj je ribi riječ. Mali vuku brzo i živčano, a polagano i kontinuirano izvlačenje najlona pokazuje da je riječ o većem primjerku.

Način izvlačenja većeg brancina ovisi o terenu na kojem lovimo. Na mjestima gdje u vodi ima prepreka, bova, konopa ili kamenja popuštanja nema. Plijen treba izvući brzo pa zato ga treba i loviti jačim priborom.

Kada se lovi na terenu bez većih zapreka treba samo držati zategnut štap dok se izmorena riba ne pojavi na površini. Zatim je treba polako privlačite prema sebi. Kritičan trenutak nastaje kada se približi obali. Ako brancina odmah ne dočekate u podmetač većih dimenzija on će pokušati svom snagom zaroniti u dubinu. Ukoliko rola nije dovoljno dobro podešena, najlon će pući kao od šale. Brancin koji panično bježi za sobom će povući i sve ostale koji su se našli u blizini. Možete se slobodno spakirati i otići kući.

Stranica 5 od 11

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250