Petak, 10 Kolovoz 2018 14:04

Ribolov s obale u podmorskoj livadi

Piše:

Po bogatstvu ribljeg svijeta odmah iza kamenitih su travom obrasla dna. U podmorskim livadama i poviše njih udicom se mogu loviti brojne ribe poput arbuna, bukve, svih girovki, kneza (vldike) i ostalih usnača, kanjca, pijerke, salpe (sope), špara, ukjate… Tu se rado zadržavaju i cjenjenije ribe poput kantora, kavale, brancina (smuduta), pica, šarga (sarka), orade (ovrate), zubaca…

Unatoč tome, većina sportsko - rekreativnih udičara izbjegava loviti na tim terenima. Naime, ponuđeni priborom kompletiranim na klasični način, mamci u njima najčešće ostaju nevidljivi za većinu riba ili ih brzo ogole sitne koje tu obitavaju. To osobito vrijedi za lov s obale. Međutim, polaganjem mamca na čiste predjele unutar ili tik uz livade, može se ostvariti iznimno dobar ulov, čak i najcjenjenijih riba poput brancina i orade. Osim toga, uz neznatne preinake pribora, uspješno se može loviti i u livadama, a odlični rezultati se mogu postići i poviše njih, u gornjim slojevima mora.

Na podmorskim livadama ometcem je najbolje loviti s isturenih mjesta poput rtova i izlaza iz uvala. S takvih se pozicija pretežito love špar, pijerka, knez te sve druge usnače, a nešto rjeđe fratar i pic. Poviše livada najčešći plijen su sve girovke, bukva, ukjate…

Ometcem klasične konstrukcije, s kliznom ili olovnicom na kraju, zadovoljavajući ulovi se mogu postići samo u niskoj te rijetkoj travi. U višoj i gušćoj samo ako se mamci ponude dalje od dna, poviše livade. To se postiže završnjakom koji ima nešto duže plutajuće priveze, prame. Da bi privez plutao, na njega treba postaviti plovak, poznat kao „pop- up“. Zapravo, najbolje je postaviti dva, jedan uz vrtilicu na kraju osnovne strune, a drugi malo poviše udice. Veličinu, odnosno uzgonu moć „pop-up“ perlice treba odabrati tako da nakon polaganja pribora mamac stalno stoji na istom rastojanju od dna, najbolje na vrhu livade.
img184ribP729124Osim toga, kao što je prikazano prvim crtežom, umjesto klasične klizne, na pribor treba postavit dugačku olovnicu, poznatu kao „tirolsko drvce“, teško tek toliko da pribor drži na dnu. Ono u moru stoji skoro okomito i tako podiže pribor poviše dna.
img185rbZa lov u gornjim slojevima livade te neposredno poviše nje završnjak je bolje kompletirati na način prikazan drugim crtežom, s olovnicom na kraju. On je nešto kompliciraniji za izradu jer ga čine tri priveza. Osim uz udice na njima, „pop-up“ treba postaviti i na kraj osnovne strune poviše vrtilice s kopčom. Od mogućeg klizanja osigurava se lažnim čvorom. Uloga tog plutnjaka je omogućiti vrtilici i kopči da lebde, ali i spriječiti njihov udar u vršni provodnik na štapu pri namotavanju strune.

A štap, bez ili, bolje, s rolom, znatno pridonosi lakšem i uspješnijem ribolovu ometcem na podmorskoj livadi. Što je duži, to bolje.

Za razliku od drugih vrsta, dna prekrivena podmorskim livadama nisu ubilježena na nautičkim kartama. Zato ih oni koji žele ribariti na njima i iznad njih, moraju tražiti uz pomoć drugih sredstava. U plićaku ih je lako vidjeti, dok se na nešto većim dubinama manifestiraju kao manje ili veće tamno zeleno - plave površine. Siguran znak da je uz obalu podmorska livada jest naplavina iščupane trave, čija debljina odaje koliko je podmorska livada velika.

MORSKA PLUĆA

Na jadranskim podmorskim livadama osim brojnih vrSta algi žive i biljke cvjetnice: morska trava (posidonija, voga), morska svilina, patuljasta svilina i čvorasta morska resa.

Najznačajnija i najrasprostranjenija u Jadranskom moru je morska trava (Posidonia oceanica), u narodu još nazvana posidonija, lažina, maha, maža, purala, purić, voga…
Na mjestima velike slanosti raste na sedimentnom, dnu sastavljenom od pijeska, mulja i šljunka do dubina do kojih dopiru sunčeve zrake, do oko 50 metara. Najbrojnije i najveće njene livade su između jednog i 30 metara dubine. Iz jakog korijena raste joj pet do osam trakastih tamnozelenih listova širine do 10 mm, brzinom od samo jednog centimetra godišnje, pa joj je za dostizanje maksimalne dužine od 140 centimetara potrebno skoro stoljeće i pol! Zato je zakonom zaštićena, ne smije se čupati.
DSC04110lazinaPosidonija cvjeta tijekom proljeća, a iz cvjeta se razvija plod koji se u jesen može naći na obali u naplavinama njezinog otpalog lišća. Plod nalikuje maslini, zbog čega tu travu ponegdje i nazivaju morskom maslinom.

Zostera marina ili morska svilina ima tamnozelene listove dugačke 30- 100 centimetara i široke 3- 9 milimetara. Preferira osvijetljena staništa pa tako raste pretežno na dubinama od 1 do 15 metara.

Zostera noltii ili patuljasta svilina raste u plitkim lagunama, a često se može pronaći na obali za vrijeme velike oseke. Listovi su joj od svjetlo do tamnozelene boje, vrlo su uski, a dužina im je od 5 do 30 centimetara.

Cymodocea nodosa ili čvorasta morska resa ima 15 do 40 cm dugačke te 3-4 mm široke listove, svjetlo do tamnozelene boje. Preferira staništa kao i posidonija, ali od nje bolje podnosi zagađenje, veću količinu organskih tvari i manju količinu svjetla. Zato malo pa pomalo zauzima staništa posidonije.

Morske cvjetnice imaju jako bitnu ulogu u morskom ekosustavu, ali i u našim životima. Tome svjedoči i doista nevjerojatan podatak da morske trave pretvara pet puta više ugljičnog dioksida u kisik putem fotosinteze, nego ista površina amazonske tropske šume! Jedan četvorni metar posidonije dnevno proizvede oko 14 litara kisika. Zato morske livade mnogi nazivaju plućima mora.

Nažalost, morske cvjetnice su jako osjetljive biljke koje veoma sporo rastu, podložne su utjecaju zagađivala, klimatskim promjenama te plovilima koji prilikom sidrenja razaraju njihova staništa. Ako ne postanemo svjesni važnosti ovih biljaka i ne poduzmemo potrebne mjere da bismo iz zaštitili, morske cvjetnice bi mogle nestati već za 50 godina!

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250