Petak, 17 Kolovoz 2018 09:27

Ribolov iz brodice u podmorskoj livadi

Piše:

U i nad podmorskim livadama, poslije kamenitog, ribama najbogatijeg dna, lakše i znatno uspješnije nego s obale, o čemu smo pisali prošli petak OVDJE, udicom se lovi iz plovila, čak i u plićacima dohvatljivim s obale.

Loviti je moguće svim načinima, ovisno o dubini i ciljanoj lovini. Najčešće se to zbog velike učinkovitosti radi spustcem, bulentinom, iz usidrenog plovila, najbolje tamo gdje se iz livade uzdiže pokoja kamena gromada ili je dno djelomično neobraslo. Pribor se može spustiti na razne dubine, čak do sredine vodenog stupa, ali je ipak najbolje od dna do malo iznad livade.

Većina riba koje se obitavaju u podmorskim livadama hrane se između korijena i listova trave. Njih je najbolje loviti priborom spuštenim na dno. Za svaštarski ribolov svih vrsta, osobito na „bilajki“ - golom dnu unutar livade, najprikladniji je klasični završnjak (crtež broj 1) s olovnicom na kraju te tri priveza. Kompletirati se može i bez vrtilica na spojevima.
ribbultr1Osnova mu može biti debela tek 0,20 do 0,25 mm, jer nema opasnosti od zapinjanja pribora. Zbog istog razloga i na kalem role može se namotati toliko debeli najlon, a ako se mota PE višenitka, dovoljna je ona promjera 0,15 mm. U tom slučaju predvez obvezno treba biti od elastičnog najlona kako bi amortizirao iznenadne jake udarce.

Privezi, prame, primule trebaju biti još tanji i ne osobito dugi. Na njih valja vezati udice širine luka 7 do 12 mm. Vrsta udice nije osobito važna, ali je ipak najbolje koristiti one oblika „Crystal“, koje su inače najbolje rješenje za svaštarski ribolov blizu obale.

Za dubine lova do 30 m, na kojima se najčešće lovi, ovisno o jačini kurenta, olovnica, obvezno ovalna, može biti teška 30 do 70 grama.

Visina trave može biti i preko jednog metra. Kako bi se u takvoj situaciji udice držale u krošnji ili neposredno iznad trave, a olovnica ležala na dnu, završnjak mora biti dovoljno dugačak. Najbolje je opisanom klasičnom završnjaku pridodati produžetak (a). On na oba kraja treba imati petlju ili kopču za brzu montažu. Dužina mu može biti između pola i dva metra, ovisno o visini trave.

Ribe koje se zadržavaju manje više poviše livada, poput gira, modraka, bukvi i ukjata, bolje je loviti priborom koji se ne spušta na dno. Završnjak, sistem takvog pribora, prikazan crtežom broj 2, mora biti vrlo dugačak, jer je dugačak i vodeni stup u kojemu je riba. Zbog istog razloga i privezi na njemu moraju biti duži, do oko pola, čak i do jednog metra, u slučaju kad riba mamac uzima oprezno.
ribbultr2Kako nemaju gdje zapeti, privezi mogu biti vrlo tanki, čak od samo 0,12- 0,14 mm debele, najbolje FC strune, što je često presudno za lov opreznih riba. Praksa je pokazala da je na završnjak najbolje postaviti tek dva priveza, a zbog navedenog razloga jedan od njih može biti postavljen ispod olovnice, koja treba biti što lakša, tek toliko da pribor drži okomitim.

Svaštarsko kančarenje u i nad podmorskim livadama može obavljati „preko prsta“, ali i štap bilo koje dužine. Međutim, prednost treba dati dužima, do 3,5 metra, jer se s njima može pretražiti veće područje bez premještanja plovila. Štap treba biti vrlo brze akcije, ali i iznimno osjetljivog vrha, kako bi reagirao i na najmanji dodir. Na njega je dovoljno postaviti malu ili srednje veliku rolu. Ukoliko se njen kalem puni PE višenitkom, dobro je koristiti nešto mekši štap, primjerice akcije B, koji će zajedno s najlonskim završnjakom kompenzirati njezinu neelastičnost. Osnovna struna obvezno mora završavati vrtilicom, a poželjno je i kopčom kako bi se brzo i lako mogli mijenjati završnjaci prilagođeni vrsti lovine, odnosno dubini lova.

Podmorske livade nisu ubilježene na nautičkim kartama pa ih oni koji žele ribariti na njima i iznad njih, moraju tražiti uz pomoć drugih sredstava. U plićaku ih je lako vidjeti, dok se na većim dubinama manifestiraju kao manje ili veće tamno zeleno - plave površine.

Pozicije dubljih livada nekada su se pronalazile isključivo sondom, najčešće olovnom. Ona pri padu na takav teren proizvodi mekan i tup udarac, „puzi“ po travi, a na struni koja je nosi direktno se osjeća struganje vlasi trave. Sidro, pak, čupa korijen ili kida listove trave.

Najlakši način pronalaženja podmorskih livada je pomoću elektroničkog dubinomjera. Trava raste na relativno ravnom dnu, pa je takva i crta odraza signala na ekranu dubinomjera. Zapravo, radi se o dvije crte. Gornja je tanja i označava vrhove trave, a donja i deblja prikazuje liniju dna. Između je čist pojas visok koliko i trava. Taj pojas je veoma blijed, jer trava upija i usporava signal dubinomjera. Što je veća dubina to je taj pojas svjetliji, odnosno signal se od livade sporije vraća.

Ukoliko se nema elektronički dubinomjer, debljina travnatog pokrova može se izmjeriti tako da se iščupa list trave. To je najlakše uraditi olovnim lignjarićem, „peškafondom“.

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250