Nikolina Metković

U Dubrovniku već duži niz godina kronično nedostaje mjesta u domovima za starije i nemoćne. Političke strukture koje su se u Gradu izmjenjivale na vlasti kao da su nevoljko pristupale projektima koji bi imali za cilj riješiti problem smještaja starijih i nemoćnih.

Svi se sjećamo godina nakon rata kada je pompozno najavljivana izgradnja doma ispod bolnice na Medarevu. Od doma, čija je gradnja čak bila i započela, ostala je samo nedovršena derutna građevina, a gdje su nestale pare za njegovu izgradnju, to je pitanje kojim se nitko nije ozbiljno pozabavio, posebno ne za to nadležne institucije.

Bivša je vlast pripremala dokumentaciju za izgradnju doma za umirovljenika na mjestu na kojem se još uvijek nalazi derutni hotel Gruž. Projekt je to kojeg obećava realizirati i gradonačelnik Mato Franković, najavio je on nedavno i izgradnju doma ispod bolnice, na mjestu na kojem još uvijek stoji građevina koja svjedoči o gradnji doma u pokušaju.

Dok se domovi ne izgrade naši stariji sugrađani kao i njihova rodbina snalazit će se kako znaju i umiju. Neki će preko veze uz pozamašnu svotu novca u kuverti svojim roditeljima i osigurati smještaj u domu dok će drugi preko oglasa po Trebinju tražiti žene koje će čuvati njihove starce. Oni treći, koji novca nemaju u izobilju, sami će za njih skrbiti.

Svakako da ni smještaj u domu nije idealan, pa javna je tajna da se u domovima već odavno na svemu štedi jer novac koji za funkcioniranje domova izdvajaju jedinice lokalne samouprave nikad nije dostatan za pokriti sve troškove, ali i potrebe korisnika.

Tako je nedavno poskupila cijena smještaja u Domu za starije i nemoćne Domus Christi, i to za čak 25 posto. Potvrdila je to i ravnateljica Doma Mirjana Vujnović. No, demantirala je pojedine navode čitatelja portala Dubrovnikpress.hr koji je u pismu redakciji naveo kako stanje u tom domu i razina usluge nisu na primjerenoj razini.

„Iz kojeg je razloga poskupi Dom za stare u Starom Gradu za 25 posto kad je život naših starijih u tom domu sve gori i gori”, zapitao se čitatelj portala Dubrovmilpress.hr te u pismu redakciji naveo kako se „u Domu ne pali klima niti ima ikakve ventilacije pa se svi kuhaju ko u paklu”.

„Osoba koja radi u Domu mi je rekla da su i sanitarci imali posla u Domu ove dane i da su našli leglo životinjica koje ako se hitno ne riješe bit će veća epidemija nego ova s ospicama o kojoj se ovih dana piše.” – navodi se dalje u pismu.

Stjenice izgleda nisu jedini problem jer čitatelj navodi:
„Zidovi, ne znam kad su piturani, smrdi posvuda, posteljina od stoljeća 7., deke derutne. Fregaju se samo kancelarija, a sobe i starci zapušteni. Žalosno je da ravnateljica samo igra Zumbu i da se slika za medije. Njena taktika je, slikaj svako događanje u Domu, piši samo lijepo da obmane javnost i prikaže dom u boljem svjetlu, a iza zastora se sprema epidemija svih epidemija. Radnice su histerične i deru se na stare jer ko može ostati normalan na +40. – naveo je čitatelj, zapitavši „gdje i kome u džep idu pare i zašto je cijena poskupila kad je i ona dosadašnja bile velika za ovakvu kvazi brigu“.

Da su cijene usluga u Domus Christiju poskupile za 25 posto navela je u odgovoru na upit portala Dubrovnikpress.hr ravnateljica Doma za starije i nemoćne Domus Christi Mirjana Vujnović. Navela je kako „odluku o povećanju cijena donosi Upravno vijeće i osnivač Doma, Dubrovačko - neretvanska županija“.

Kad je u pitanju kvaliteta smještaja, zaista je napisala kako u sobama nema klime uređaja. Naime, navela je kako su „smještajne jedinice klimatizirane na hodnicima i u zajedničkim prostorima, a klima uređaje uključujemo u dogovoru sa korisnicima Doma (neki još uvijek spavaju sa dekama i bječvama)“, napisala je u odgovoru ravnateljica.

Kad su u pitanju legla životinjica Vujnović je navela kako su „u par soba pronađene stjenice“.
„Tako da u suradnji sa tvrtkom za deratizaciju i dezinsekciju činimo sve kako bi ih uništili.” – piše ravnateljica Domus Christija Mirjana Vujnović.

Vujnović je također navela: „Svake godine opituramo dio soba, a na stambenom dijelu prilikom svake promjene korisnika kućni meštar obavezno opitura sobu. Također, krajem godine namjeravamo nastaviti sa rekonstrukcijom preostalog dijela Doma.”

Demantirala je navode čitatelja o smradu koji se širi domom i staroj posteljini koju korisnici koriste.

„Nije istina da se Domom širi smrad niti korisnici koriste staru i derutnu posteljinu i deke. S obzirom da je Dom otvoren cijeli dan za rodbinu i posjetitelje i ako se u datom trenutku obavlja njega, nije čudno da će se osjetiti neugodni mirisi. Osoblje Doma svakodnevno stoji na raspolaganju korisnicima i rodbini, a u Domu postoji i sandučić za pritužbe i primjedbe. O svemu navedenom najbolje mogu posvjedočiti sami korisnici i koji su najmjerodavniji da daju komentare na sve navedeno.” - navela je u odgovoru portalu Dubrovnikpress.hr ravnateljica Doma za starije i nemoćne Domus Christi Mirjana Vujnović.

Osim u zgradu suda, Grad Dubrovnik iz svojih će proračunskih sredstava dio novca preusmjeriti na uređenje Vila Palme. Zgrada u kojoj je sjedište Policijske uprave dubrovačko-neretvanske inače je u iznimno lošem stanju. Koliko će novca Grad izdvojiti kako bi pomogao obnovu središnje zgrade policije, gradonačelnik nije precizirao. Namjeru gradonačelnika da se ta zgrada uredi svakako treba razumjeti, baš kao što treba razumjeti da gradonačelnik MUP-ov zahtjev za izdvajanjem određenih sredstava za uređenje Vila Palme nije mogao odbiti. No, trebao je, i to glatko jer za nekretnine u svom vlasništvu, a zgrada policije to svakako jest, trebala bi se brinuti država.

Još je 2009. netom što je imenovan za načelnika PU dubrovačko-neretvanske, Zlatko Sokolar najavljivao sanaciju zgrade policije. Možda se u proteklih godina u toj zgradi opiturao koji zid ili kupila koja nova stolica, no konkretna obnova svakako se nije dogodila.

U međuvremenu je iz Vila Palme Služba upravnih i inspekcijski poslova preselila na Ilijinu glavicu. Prostori na čije su šaltere građani dolazili podnijeti zahtjev za izdavanje osobne iskaznice i drugih isprava, koriste se povremeno za ispitivanja i davanja iskaza privedenih.

Zgrada u Gružu, u kojoj je bilo sjedište Prometne policije već godinama prazna je i napuštena, sjedište je lokalnih ovisnika. Upravo je ta napuštena zgrada najbolji primjer kako država, konkretno MUP, skrbi o svojim nekretninama. Naime, kad je u pitanju održavanje nekretnine koju su prije nekoliko godina napustili, iz MUP-a reagiraju na pozive susjeda jer kad se pozivi zabrinutih građana koji žive u neposrednoj blizini ove napuštene zgrade zaredaju zbog ovisnika, tad policija angažira nekoga da malo dođe, pokosi zelenilo i posiječe koju granu sa stabala oko zgrade te počisti igle i ostale rekvizite koje za sobom ostavljaju ovisnici i pokupe se ća, i tako unedogled.

Kad novinske redakcije pošalju upit MUP-u s pitanjem što namjeravaju napraviti s tom, također derutnom zgradom, svaki put stiže drukčiji odgovor.

Prvotno su tako iz MUP-a novinarima odgovarali kako će u negdašnja zgrada Prometne policije u Gružu urediti za potrebe smještaja službenika granične policije. No, od te se ideje odustalo pa u rujnu 2016. na upit portala Dubrovnikpress.hr iz MUP-a odgovaraju kako „za sada nije utvrđena buduća namjena navedenog kompleksa, ali s obzirom da kompleks više neće imati prethodno planiranu namjenu za smještaj službenika granične policije, razmotrit će se mogućnost da se objekt obnovi u postojećim gabaritima isključivo za poslovne potrebe službi PU dubrovačko-neretvanske“.
prometnapolzgradaZgrada u kojoj je četrdesetak godina bilo sjedište prometne policije još će se dugo vremena polako raspadati i zjapiti prazna jer ne samo da se neće obnoviti za potrebe smještaja policajaca. Neće se obnoviti niti za poslovne potrebe službi PU dubrovačko-neretvanske.

Naime, u rujnu 2017. na upit portala Dubrovnikpress.hr što namjeravaju napraviti sa svojom napuštenom i derutnom zgradom, iz MUP-a odgovaraju kako su imali problema s ishodovanjem građevinske dozvole, pa tako navode:
„Za rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju objekta policije u Gružu, koji je koristila Postaja prometne policije u Dubrovniku, 2013. godine ishođena je lokacijska dozvola s rokom važenja od 2 godine, odnosno do 5. veljače 2015. g. Po zahtjevu investitora produljena je do 5. veljače 2017.g.“

Naveli su tada o kako je „Ministarstvo unutarnjih poslova za sada obustavilo postupak rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje objekta u kompleksu policije u Gružu“.

Tako izgleda u MUP-u ne samo da ne znaju što sa svojom nekretninom u Gružu, već očito nemaju ni sredstava da je stave u funkciju. No, u svakom je trenutku mogu prodati, a potom novac utržen od te prodaje uložiti u obnovu svoje središnje zgrade u Dubrovniku. Da su u MUP-u savjesni i odgovorni tako bi postupili, umjesto da traže novce od Grada Dubrovnika. Ta zgrada trenutno vrijedi uistinu pravo bogatstvo s obzirom gdje je smještena.

Gradonačelnik Mato Franković, zamolbu koja mu je došla od strane MUP-a zapravo je trebao ignorirati, baš kao i zamolbu od Ministarstva pravosuđa da Grad podupre nadogradnju zgrade Suda.

Odluku da gradskim novcima pomogne obnovu zgrada policije gradonačelnik je pojasnio još na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, kazavši kako Grad daje određena sredstva da se uredi zgrada Policijske uprave koja sad izgleda ko ruglu, a u koju osim građana vrlo često ulaze i turisti.

Govoreći o obnovi zgrade policije gradonačelnik je tada na sjednici Gradskog vijeća kazao kako nam MUP redovito šalje na ispomoć policajce iz cijele Hrvatske kako bi unaprijedili sezonu Grada Dubrovnika. Zar naša sigurnost nije njihova osnovna zadaća? Zar bismo mi sami trebali organizirati i ustrojiti policijske snage?

Policija i pravosuđe nisu samo institucije u koje bi građani trebali imati najveći stupanj povjerenja. Institucije su to koje bi građanima trebali garantirati sigurnost. Ta se sigurnost ne odražava samo kroz broj policajca i stupanj njihove opremljenosti već i kroz izgled objekata u kojima su policija i sudstvo smješteni.

Uostalom, zgrada suda u Dubrovniku još je i u dobrom stanju. Zgrada policije odraz je stanja u Ministarstvu unutarnjih poslova u kojem novca nikad ne fali kad treba kupovati nove automobile, ali ga nema kad treba uložiti u svoje objekte. Snaga policije ogleda se i u objektima u kojima policijski službenici svakodnevno rade i borave.

Unatoč privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova koja je na snazi od 1. lipnja i konstantnim žalbama mještana i upozorenjima od strane Općine, bageri na gradilištu buduće praonice automobila u Kuparima ne prestaju s radom, naveli su u pismu redakciji portala Dubrovnikpress.hr stanovnici naselja Kupari čiji su podaci poznati redakciji.

Radovi na izgradnji praonice za aute u Kuparima investitora Podumjenta d.o.o. započeli su prije nekih mjesec dana i otad ne prestaju unatoč zabrani njihova izvođenja u vrijeme trajanja turističke sezone koja je u Općini Župa dubrovačka na snazi. Investitora i izvođača radova ovih građevinskih radova Tonikom d.o.o. ne može zaustaviti ni komunalno redarstvo koje je u nekoliko navrata izlazilo na teren te pokrenulo prekršajni postupak protiv investitora.

Stanovnici Kupara su ogorčeni jer buku koju im stvaraju bageri ne mogu više izdržati ni oni, ali ni njihovi gosti.

„Uz konstantnu buku, također se u vremenskom razdoblju u posljednjih desetak dana u nekoliko navrata događalo da po nekoliko sati nemamo vodu. Problem je i što se buduća praonica namjerava služiti neadekvatnim ulazom/izlazom za promet vozila što će dodatno povećati ljetne prometne gužve.“ - navode stanovnici Kupara u svom e-mailu.

Da se radovi na izgradnji praonice automobila u Kuparima izvode unatoč zabrani potvrdio je za portal Dubrovnikpress.hr načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli.
- Točni su navodi stanovnika naselja Kupari i mi smo zaprimili njihovu prijavu, nakon čega je komunalni redar izašao na teren te pokrenuo prekršajni postupak protiv izvršitelja. Investitor nema dozvolu i istina je da izvodi radove koji su zabranjeni za vrijeme turističke sezone. - rekao je Nardelli.

Inače, naselje Kupari u Župi dubrovačkoj nalazi se u tzv. A području. Područje je to u kojemu je od 1. lipnja do 30. rujna zabranjeno izvođenje zemljanih radova, odnosno radova na iskopima s pomoću strojeva ili uporabom pneumatskih čekića i kompresora i prijevoza iskopanoga materijala. Na tom je području za trajanja sezone zabranjeno i izvođenje radova na konstrukciji građevine kao i pripremni građevinski radovi.

Iznimno u posebno opravdanim okolnostima, načelnik Općine može odobriti građevinske i ostale radove suprotno odredbama navedene odluke, no radove na izgradnji praonice za automobile u Kuparima, načelnik Nardelli nije odobrio.

Nakon što je Uprava Libertasa zatražila od vozačice da snosi troškove nastale zbog kvara na motoru autobusa kojim je upravljala, kako bi joj pomogli, njezini kolege vozači spremni su skupljati novčane priloge, ukoliko Uprava ustraje u svom zahtjevu.

Uprava Libertasa u svom zahtjevu ima i potporu gradonačelnika Mata Frankovića koji je u priopćenju svim vozačima Libertasa poručio da odu na tržište rada ukoliko im ne odgovara što se u Libertasu kao uvodi red. Dok se eto u Libertasu „uvodi red” i mišići već duže vrijeme testiraju nad vozačima, političke stranke u Dubrovniku, posebno one socijaldemokratskog predznaka, nisu našle za shodno stati u obranu vozačice od koje se traži da podmiri štetu. Možda čekaju da se iskristaliziraju okolnosti oko štete nastale na autobusu pa će onda reagirati. No, prije će biti da sve te stranke u Dubrovniku ne znaju što same sa sobom i kad djelovati.

Tako su npr. prije svega nekoliko dana su se iz gradskog HSS-a priopćenjem dizali na zadnje noge jer je s dnevnog reda posljednje sjednice Gradskog vijeća rukama većine skinuta točka o izboru za ravnateljicu Kazališta Marina Držića.

Zar HSS u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika nema svog vijećnika? Nije li taj vijećnik imao priliku na samoj sjednici izreći svoj stav o skidanju navedene točke s dnevnoga reda? Priliku je imao itekako, ali je nije iskoristio. Kad je u pitanju sama priča oko raspisivanja natječaja za ravnatelja/icu KMD-a te pripremanja terena kako bi na to mjesto bila izabrana osoba koja je svoju kandidaturu u konačnici povukla, ona je i više nego degutantna. No, neće kandidatkinja ostati gladna jer eto neće biti ravnateljica teatra jer i više je nego dobro situirana.

No, vozačica Libertasa žena je koja isključivo živi od svoga rada na svom trenutnom radnom mjestu u Libertasu, od vožnje autobusa, ali ni HSS ni bilo koja druga stranka nije reagirala za razliku od imenovanja u KMD-u.

Inače, ona ne samo da je prva žena vozačica zaposlena u Libertasu već je od strane putnika, kao i svojih kolega iznimno cijenjena i savjesna i teško je vjerovati da je motor na autobusu „spržila” tek tako. Uostalom i sam je direktor Libertasa u odgovoru na upit portala Dubrovnikpress.hr pojasnio okolnosti događaja, napisavši između ostalog kako je „šteta na motoru nastala vožnjom bez ulja u motoru koja se broji u više desetaka tisuća kuna, a koja šteta je nastala isključivo jer vozač nije zaustavio vozilo kada se upalila crvena lampica upozorenja za ulje nego tek nakon 2 km vožnje, odnosno jer je dežurni mehaničar naložio da se autobus pokreće i pomiče znajući da je spomenuta lampica uključena.”

Dakle, jasno je da je ona nakon što se upalila lampica zvala tehničku službu u Libertasu iz koje joj je netko lijepo naložio da autobus, unatoč toj upaljenoj lampici, doveze u remizu.

Olako sve to shvaćaju shvaćaju pripadnici dubrovačke oporbe. Oni inače ne shvaćaju ni što se događa tijekom samih sjednica Gradskog vijeća na kojima su prisutni, a kako da shvate što se događa u Gradu oko njih, posebno kad je u pitanju radništvo, jer eto, što bi se dubrovačka oporba trudila dati potporu vozačici kad je u njihovim očima ona izgleda nitko i ništa, osoba za koju nije vrijedno sastaviti priopćenje, reagirati na izjave direktora Libertasa Ante Vojvodića i gradonačelnika Mata Frankovića. Ona je njima beznačajna, jedna obična radnica koja se svakodnevno itekako znoji da bi zaradila svoju plaću.

Eto ta joj plaća sad neće biti dovoljna da plati štetu na autobusu za koju nije kriva. S obzirom da se od nje traži nekih 70 tisuća kuna, vjerojatno će morati u banku po kakav nenamjenski kredit, koji teško da će dobiti ako kojim slučajem već otplaćuje kakav kredit. Ma što to dubrovačku oporbu briga, što bi se oni usred ljeta s time zamarali. Uostalom, teško da ih se može zvati oporbom. Prije će bit da su u politiku zalutali.

Nije bilo potrebe za pozivanjem policije jer nitko nikome nije prijetio, niti je ovo bilo organizirano okupljanje od strane Sindikata vozača u Libertasu, vozači su se spontano okupili kako bi pružili potporu kolegici od koje se traži da podmiri troškove kvara na motoru autobusa koji je upravljala u iznosu od 70 tisuća kuna, kazao je za portal Dubrovnikpress.hr povjerenik Sindikata vozača u Libertasu Matija Štrkalj.

- Kolegici je rečeno kako će morati platiti štetu na autobusu u iznosu od 70 tisuća kuna i mi smo se okupili spontano kako bismo dali podršku kolegici, jer danas je to ona, a sutra bilo tko od nas. Tražili smo od direktora da razgovara s nama, ali on nije imao volje izaći iz ureda. Ja sam bio jedan od onih koji smo se zaputili prema direktorovom uredu kako bismo ga zamolili da izađe među ljude i objasni što se događa. Zašto je pozvao policiju ne znam jer stvarno za tim nije bilo razloga. Nitko nikome nije prijetio niti je itko od okupljenih kolega vozača iskazivao bilo kakav oblik agresije. Uostalom i policije je po dolasku utvrdila kako se ništa nije dogodilo. - kazao je Štrkalj.

- Nakon što je od kolegice zatraženo da snosi troškove kvara na autobusu okupili smo se spontano kako bismo poduprli kolegicu i razgovarali s direktorom. Kolegica je u garažu dovezla ispravan autobus. Lampicac koja signalizira na stanje ulja u motoru joj se upalila kod Komolca, što je ona i rekla šefu tehničke, ali je u garažu dovezla ispravan autobus. Kasnije utvrđeno da iz autobusa curi ulje, ali 40 litara ulja iz autobusa nije moglo tek tako iscuriti. - rekao je Štrkalj, istaknuvši kako direktor vjerojatno nije ni upoznat sa stvarnom situacijom.
- Nakon što smo kratko razgovarali u njegovu uredu, direktor je rekao kako neće izaći pred vozače jer se ne osjeća dužnim to učiniti. Rekao je i kako vjeruje tehničkoj službi iz koje su mu rekli da se lampica upalila puno prije nego je autobus došao u Komolac. Direktora ne krivim jer su mu iz tehničke službe vjerojatno iznijeli svoju verziju priče kako bi sa sebe zaštitili. - rekao je Štrkalj.

Direktor Libertasa nije želio dati izjavu za Dubrovnikpress.hr već je rekao da mu upit uputimo službenim putem na e-mail, a da će nam on potom odgovoriti. Stigao je nepotpisani odgovor u kojem piše kako je jutros oko 9 sati došlo do nenajavljenog okupljanja određenog broja Libertasovih vozača u krugu remize u Komolcu. U odgovoru se također navodi kako je „direktor Ante Vojvodić sa suradnicima primio organizatore predmetnog okupljanja na razgovor koji je potrajao oko dva sata na kojem se argumentirano i u mirnom tonu raspravljalo.”
Kad je u pitanju pozivanje policije u remizu odgovoreno je sljedeće:
„Međutim, bili smo primorani pozvati policiju jer su okupljeni u jednom trenutku zaposjeli prilaze uredima u upravnoj zgradi, započeli su lupanje po vratima ureda direktora, a u jednom trenutku je prekinut dotok električne energije u zgradama (zbog tehničkog kvara ili nečijim djelovanjem tek se utvrđuje).”

Kad je u pitanju šteta na autobusu koja se stavlja na teret vozačice iz Libertasa u odgovoru na upit ističu kako je „navodni povod okupljanja pružanje potpore jednom vozaču koji je prouzročio štetu na jednom od naših autobusa na način da je vozio autobus više od 2 km nakon što se već bila upalila crvena lampica da je tlak ulja u motoru nizak”.

Iz Libertasa također navode kako „okupljenici sa današnjeg skupa ultimativno traže od uprave da se ne potražuje naknada šteta na motoru nastala vožnjom bez ulja u motoru koja se broji u više desetaka tisuća kuna, a koja šteta je nastala isključivo jer vozač nije zaustavio vozilo kada se upalila crvena lampica upozorenja za ulje nego tek nakon 2 km vožnje, odnosno jer je dežurni mehaničar naložio da se autobus pokreće i pomiče znajući da je spomenuta lampica uključena.”
Navode i kako „tom i takvom zahtjevu uprava nije spremna udovoljiti te istaknuo kako se „svako vozilo Libertasa stavlja u promet tek nakon što se nedvojbeno utvrdi njihova ispravnost (godišnja, periodična i dnevna), a isto se tako povlači iz prometa kada se utvrdi neispravnost istog”.

IZ Libertasa nisu naveli kolika je šteta na autobusu kojem je navodno iscurilo ulje. No Dubrovnikpress.hr neslužbeno doznaje kako se radi o 140 tisuća kuna od čega uprava traži da dio podmiri vozačica, a dio šef tehničke službe koji je pred mirovinom.

I dok iz Libertasa tvrde kako je policija pozvana jer su neki od okupljenih lupali na vrata, a potom i ugasili struju u remizi, sindikalni povjerenik vozača u Libertasu Matija Štrkalj te navode demantira.

- Nitko nije lupao na vrata i u jednom je trenutku stvarni nestalo struje, vjerojatno zbog kratkog spoja. Čak je došao i električar i rekao da je izgorila neka sklopka. Uostalom, policija je bila prisutna kad je nestalo struje, a iz policije je potvrđeno da u remizi nije bilo elemenata ni prekršaja ni kaznenog djela. - rekao je Šrtkalj.

Budući da na području Grada cijeli dan dolazi do kraćih nestanaka struje, vjerojatno je to i bio razlog zašto struje nije bilo ni u remizi, odnosno razlog izgaranja sklopke.

Direktor Liberatsa Ante Vojvodić jutros je pozvao policiju u remizu u Komolcu zbog pobune vozača koju su ustali protiv toga da njihova kolegica, odlukom uprave, sama namiri štetu nastalu na autobusu u iznosu od 70 tisuća kuna.

Vozači Libertasa okupili su se jutros u krugu poduzeća u Komolcu kako bi pružili potporu kolegici vozačici od koje Uprava društva traži da sama podmiri troškove kvara nastale na autobusu. Vozači su naime željeli razgovarati s direktorom, no umjesto razgovora sa svojim zaposlenicima, Ante Vojvodić pozvao im je policiju.

Nakon što je uočila kvar na autobusu vozačica Libertasa odvezla je autobus u garažu, gdje je utvrđeno kako je motor autobusa kojim je upravljala ostao bez ulja. Nedugo nakon toga iz Uprave Libertasa, vozačici čiji su podaci poznati redakciji, naloženo je da sama snosi troškove kvara u iznosu od 70 tisuća kuna.

Budući da vozačica autobusa nikako ne može biti kriva za kvar nastao na autobusu, jer logično bi bilo da su mehaničari taj isti autobus pregledali prije nego su ga pustili u promet, vozači Libertasa stali su na stranu svoje kolegice. Budući da ovo nije prvi put da se od vozača, pa čak i kada krivica nije na njima, traži da podmiruju troškove štete nastale na autobusu, željeli su razgovarati s direktorom Antom Vojovodićem. No on nije bio raspoložen razgovarati sa svojim vozačima već im je pozvao policiju.

- On nije želio izaći iz ureda i razgovarati pa se nekoliko predstavnika Sindikata vozača zaputilo prema njegovu uredu ne bi li ipak s njime razgovarali. Vojvodić im je rekao da on s njima nema što razgovarati jer su svi oni u Libertasu zaposleni preko veze. Znate, sramotno je kad vam osoba koja je zaposlena preko veze, odnosno po kumskim vezama, kaže kako ste zaposleni preko veze. Umjesto da ih primi na razgovor, zvao je policiju. - kazao je vozač koji želi ostati anoniman.

Da je policija jutros zaista posjetila Libertas potvrdili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

- Da, policija je jutros od strane službene osobe pozvana u jedno poduzeće u vlasništvu Grada. Po dolasku u to poduzeće policijski službenici nisu utvrdili elemente prekršaja ili kaznenog djela.- potvrdili su iz PU dubrovačko-neretvanske za Dubrovnikpress.hr

Vozač koji želi ostati anoniman kazao je za portal Dubrovnikpress.hr kako je u posljednje vrijeme veliki broj libertasovih vozača napustio tvrtku jer ne mogu izdržati torture nove Uprave.

- Vozačima se stalno prijeti. Stalno se izmišlja nešto novo. Što je kolegica kriva što je motor ostao bez ulja? Zar je njezino da pregledava motor? - pita se ovaj vozač i ističe:
- Javnost ne zna da mi vozimo neispravne autobuse. Stalno im fali djelova. Neki od autobusa, među kojima ima i starih po 30 godina su i danas u prometu. Htjeli smo direktora upozoriti da je sigurnost putnika ugrožena, ali on nije želi slušati već je zvao policiju bez razloga, a samo smo željeli razgovarati i ukazati mu na probleme koji su ozbiljni. Tjeraju nas da se zaustavljamo na nelegalnim stanicama u Sustjepanu i na Kantafigu. Zašto bismo mi na sebe preuzimali odgovornost i stajali na nelegalnim stanicama? - pita se ovaj vozač i ističe kako je upravo nezadovoljstvo bilo razlog zbog kojeg su vozači u Libertasu osnovali svoj sindikat.

- Nama se stalno prijeti i stalno nam se smanjuju plaće. Umjesto da se ulaže, u Libertasu se stalno zapošljava. Evo nedavno su doveli 12 novih vozača i desetak mehaničara. Broj zaposlenih otkad je došla nova uprava ne može se više ni izbrojiti, ali dežurni krivci za sve loše u Libertasu su vozači, a na nama je najveća odgovornost jer smo mi u direktnom kontaktu s putnicima koje moramo sigurno prevesti. Umjesto da nas se pusti da svoj posao radimo onako kako najbolje znamo, nad nama se stalno vrše neki pritisci. - rekao je vozač čiji su podaci poznati redakciji portala Dubrovnikpress.hr

Inače, već se duže vrijeme može čuti kako stanje u Libertasu i nije baš najbolje te da su brojni zaposlenici bez ikakva razloga degradirani. Očito je kvar na autobusu vozačice od koje uprava društva sada traži da sama podmiri štetu, bila kap nezadovoljstva koja je vozačima prelila čašu.

Za komentar na današnja događanja u Libertasu Dubrovnikpress.hr pitao je i direktora Libertasa Antu Vojvodića, no on je ostao mutav pa će navodno odgovoriti na pismeni upit. HDZ-ovi direktori javnih poduzeća inače imaju zabranu davati izjave za Dubrovnikpress.hr već umjesto njih odgovaraju PR-ovci iz gradske uprave, i to kako kad, no to najviše govori o njima samima.

15:42 Najnovije
Što je za Dubrovnikpress.hr kazao povjernik Sindikata vozača Libertasa te službeni odgovor Libertasa možete pročitati OVDJE.

Nakon što je većina svjetskih i hrvatskih medija prenijela Bloombergov članak „Zaboravite Hrvatsku: Zašto treba posjetiti pravi Balkan”, a u kojem stavljajući naglasak na Dubrovnik, koji je zbog navodno prevelikog broja turista koji ga posjećuju prisiljen razmatrati restriktivne turističke mjere, autor članka preporučuje da posjete Bled, nacionalni park Durmitor, albanske Prokletije, Mostar i Sofiju, na svom Facebook profilu oglasio se i bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić. On naime za učestalo loše pisanje o Dubrovniku proziva aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića, kojega smatra glavnim promotorom ideja o nesnosnim gužvama u Dubrovniku.

„Potrebno je postaviti nekoliko pitanja i dati odgovore temeljem kojih podataka, istinitih ili lažnih, netko čini nemjerljivu štetu najvažnijoj hrvatskoj gospodarskoj grani koja čini 20 % hrvatskoga BDP-a”, piše Vlahušić i i ističe kako je prvo pitanje tko promovira informacije o gužvama u Dubrovniku, na temelju kojih Bloomberg, CNN, The Sun i ostali mediji pišu članke.

„Glavni promotor ideja u nesnosnim gužvama u Dubrovniku je Mato Franković, koji u javnim nastupima navodi da je glavni problem Dubrovnika veliki broj turista koji ga posjećuju, čime otežavaju život Grada, stvarajući gužve na prometnicama i u povijesnoj jezgri. Osim neodgovornih izjava Mata Frankovića nijedan svjetski medij nije iznio provjerljive činjenice kojima bi potkrijepio svoje bombastične naslove koje prenose svjetski mediji i time postaju neupitna istina koju nitko ne opovrgava. A kome ćemo vjerovati nego gradonačelniku koji uporno ponavlja da je turista previše i mi samo dodajemo ako je tako onda Dubrovnik izbjegavajte.” - ističe Vlahušić i nastavlja kako bi se stvarni broj turista u jednome danu u povijesnoj jezgri vrlo lako mogao izračunati da aktualna gradska uprava nije bez ikakva obrazloženja ugasila brojače posjetitelja.

„Prošle godine u okviru Smart City projekta ili Pametnoga grada postavljeni su najmoderniji svjetski brojači posjetitelja na svih 6 gradskih ulaza: Pile,Ploče, Buža te troja vrata u starome portu. Pametne kamere imaju izvanrednu osjetljivost sa visokom pouzdanošću brojenja i za najvećih gužvi. Softver su razvile dubrovačke tvrtke i inženjeri od kojih većina dolazi sa dubrovačkog Sveučilišta. Program je radio prošlo proljeće, ljeto i dio jeseni da bi ga sadašnja gradska uprava naprasno ugasila bez bilo kakva obrazloženja. Gašenjem programa Smart City koji uključuje Brojač posjetitelja te Smart parking učinjena je velika materijalna šteta, više stotina tisuća kuna za proračun Grada jer su sve kamere, kao i ostali hardver i softver plaćeni, čime bi se trebale baviti nadležne državne institucije. - naveo je Vlahušić.

N.M.

Priloživši grafove, Vlahušić navodi kako je od 1.srpnja do 21. kolovoza 2017. u razdoblju najvećih gužvi, za ukupno 52 dana ili za 1 248 sati, samo u 4 dana i ukupno 6 sati u povijesnoj jezgri bilo više od 8 000 ljudi u jednome trenutku, a što je manje od maksimalnog broja ljudi kojeg su UNESCO i Grad usuglasili. Vlahušić ističe kako je brojka od 8 000 ljudi još uvijek manja od brojke od 10 000 ljudi, koliko ih je u jednom trenutku u povijesnoj jezgri za dočeka nove godine.

„Kakav je dnevni raspored broja posjetitelja u gradu?” - pita se Vlahušić i ističe kako se iz slajdova koje je priložio vidi „da broj posjetitelja u gradu počinje rasti iza 8 sati kada zaposlenici dolaze na svoja radna mjesta, a vrh dolazaka je između 10-12 sati kada shuttle busevi skoro besplatno dovoze na plato Pila, stvarajući gužvu na vratima od Pila. U popodnevnim satima gužva opada da bi nakon 20 sati broj posjetitelja počeo rasti sa svojim vrhuncem oko 23 sata.” - napisao je Vlahušić.

Također je naveo kako „kroz kroz vrata od Pila na vrhuncu sezone prođe oko 90 000 ljudi, odnosno 45 tisuća ljudi uđe i isto toliko iziđe. Istaknuo je također kako je „maksimalni satni ulaz kroz vrata od Pila oko tri tisuće” dok „na ostalih pet ulaza imamo podjednak broj ulazaka i izlazaka kao na vratima od Pila.”

Bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić smatra kako „jedina veća objektivna gužva nastaje u povijesnoj jezgri i na prometnicama kada tzv. dubrovačke agencije shuttle busovima istovremeno dovedu i do 3 tisuće posjetitelja s više desetaka autobusa na plato Pila, stvarajući gužvu u Zagrebačkoj ulici i ulazu u Grad.”

Također navodi kako je „dolazak na plato Pila bez plaćanja duga od 20 milijuna kuna i skoro besplatnoga iskrcaja putnika, omogućila bivša većina u Gradskom vijeću - HDZ i partneri, te su oni jedini i isključivi krivci za prometne gužve na prometnicama grada i vratima od Pila.”

Vlahušić ističe kako su „brojači posjetitelja, senzori na parkiralištima, taxi stajalištima te stajalištu za autobuse na Pilama, koji su u cijelosti plaćeni, ugašeni su ili zaustavljeni u razvoju kako bi se sakrila istina o gužvama i učinila materijalna šteta proračunu grada.”

„Nastavak promoviranja Dubrovnika kao turističke destinacije koju treba izbjegavati može rezultirati samo sa istom slikom kao i prošlogodišnji Zimski festival, prazne gradske ulice ne samo zimi nego i ljeti. - napisao je na svom Facebook profilu bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.

Polemika između bivšeg ravnatelja JU Rezervat Lokrum Marija Tevšića i čelnika DUSTRA-e Željka Raguža o izdvajanju i trošenju proračunskog novca kad su u pitanju pojedine ustanove u kulturi se nastavlja.

Naime, nakon što je Tevšić na Facebook stranici portala Dubrovnikpress.hr, što možete pročitati OVDJE, Raguževu inicijativu o propitivanju javnog mnijenja o raspodjeli proračunskog novca okarakterizirao kao jeftini populizam u rangu s aktualnim protuustavnim i protudemokratskim referendumskim pitanjima, poručivši Ragužu da ne prodaje ovakvu maglu primitivcima, nego pronalazi rješenja da ovaj Grad ne postane Neum, a da djeca imaju dobre uvjete za bavljenje sportom, reagirao je i Željko Raguž.

Tevšiću je poručio kako ima dovoljno vremena da tri godine prije lokalnih izbora osnuje stranku i stane mu na crtu.

- Mario je toliko izgubljen da planiram pozvati HGSS da ga pronađe. Čovjek koji je godinama bio manji od makova zrna odjednom je postao providan otkad više ne koristi blagodati gradske sise. Čudi me da još nije otvorio agenciju za savjetovanje s obzirom da se radi o ekspertu u svim područjima. - kazao je Raguž.

- Dragi Mario, jedino mjerilo vašeg rada u politici su rezultati tj. podrška sugrađana, jer da su mjerljiva pametovanja onda bi ti bio prvak, a ja niželigaš. Za tri godine su izbori, dovoljno vremena da osnuješ stranku i staneš mi na crtu. Ja sam hrabro izašao sam na izbore i dobio tri vijećnika što je tebi suh san, a predstavlja ti mokru postelju, jer znam da si dovoljno mudar da znaš da ne možeš osvojiti niti jednog. Želim ti ugodno ljeto i nadam se da ćeš s boljom polovicom osmisliti nezaboravne Ljetne igre na radost svih nas. Sportski pozdrav! - odgovorio je Raguž Tevšiću.

Još je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća čelnik DUSTRA-e Željko Raguž, tijekom rasprave o rebalansu proračuna, istaknuo kako Dubrovačke ljetne igre troše više novca nego Real Madrid. Inače, nije prvi put da se Raguž, nezadovoljan kako troše proračunski novac, obrušio na ustanove u kulturi Grada Dubrovnika. Nakon sjednice Gradskog vijeća Raguž je otišao i korak dalje predloživši da se napravi službena anketa u kojoj bi se građane pitalo žele li da se novcem iz proračuna plaćaju svi hirovi u kulturi pa da se nema za druge potrebe ili žele da se novcem iz proračuna izgradi sportska infrastruktura i povećaju iznosi za razvoj sportskih klubova.

Raguž je najavio kako će on i ostalih dvoje DUSTRA-inih vijećnika napustiti Gradsko vijeće i prestati se baviti politikom ukoliko se 80 posto sugrađana, u slučaju anketnog istraživanja ne izjasni kako bi novcem iz proračuna trebalo graditi sportsku infrastrukturu i povećati iznos za razvoj sportskih klubova.

Na Raguževu objavu reagirao je bivši ravnatelj Lokruma i član GLAS-a Mario Tevšić, koji je Raguževu inicijativu o istraživanju javnog mnijenja o raspoređivanju proračunskih sredstava, baš kao i Raguževo izlaganje na sjednici Gradskog vijeća u kojem je trošenje sredstava DLJI usporedio s trošenjem Real Madrida, nazvao jeftinim populizmom. Tevšićev post na facebook stranici portala Dubrovnikpress.hr prenosimo u cijelosti.

„Kakav jeftini populizam. U rangu ovih protuustavnih i protudemokratskih referendumskih pitanja. Onaj tko ne razumije kako funkcioniraju ulaganja u kulturu i kome je Ronaldo vredniji od Guernice, o tome ne bi trebao raspravljati.

Dakle, tih 80% koji gledaju ligu prvaka, a nikad nogom nisu kročili niti na jedan koncert osim onih u Amora, Kupe i Mačku na Mrčevu, ne mogu odlučivati o Dubrovačkom simfonijskom orkestru, jer oni orkestar - NE ČUJU.

Ali, ali, ali.... ono što ima Dubrovnik još uvijek, usprkos takvoj većini, i što ga još uvijek razlikuje od Makarske (ili Neuma) upravo je kultura i ustanove čiji se rad osporava.
Što se tiče troškova, znate li vi kako se plaća smještaj za 110-120 ljudi koji čine jednu filharmoniju. Amo, matematika. Dubrovnik, 7. mjesec, noćenje 100 €, dakle 100.000 kuna za svako noćenje, pa tri dana probe na lokaciji pa nastup. Dakle, 4 noćenja = 400.000 kuna.

Pa dodaj jednu operu, par premijera koje se trebaju probavati 15-ak dana... Pa najam glazbene opreme koje u Dubrovniku ima samo jedna firma pa postavlja monopolističke cijene, a zagrebačke firme u Dubrovnik ne dolaze.... I dođemo lako do ogromnih troškova.

Ako želite pomoći, pregovarajte s IUC-om ili s časnima na I. Glavici za smještaj umjetnika, dogovarajte studentski dom koji će ljeti moći koristiti glumački ansambli. Tako stvarajte uštede - radom, rješenjima, a ne politikanstvom.

I tako doprinesite da Dubrovnik zadrži još ovo malo što ga razlikuje od Makarske (ili Neuma), ako hoćete, ali čini mi se da vi ne biste imali ništa protiv toga da on baš takav postane.
Što se tiče sportske infrastrukture, svatko tko je u dubrovačkoj politici duže od mjesec dana, zna da tamo problem nije financijski. Isto je problem u tome da se netko pošten i dobronamjeran toga ozbiljno uhvati. Koliko, npr. koštaju reflektori na nogometnom terenu u Gospinu polju, koji bi povećali broj termina za trening za 100%? Ne vjerujem da je to više od par stotina tisuća kuna. Sitnarija. Ali to nitko ne promišlja, nitko se time ne bavi, nitko ne rješava u G. Polju imovinske probleme s Crkvom, na LApadu nitko ne ratuje protiv megalomanije Javno-privatnog partnerstva i ne napravi projekt od 5-6 milijuna kuna za stadion koji zadovoljava uvjete 2. HNL, nitko ne nalazi način da se napravi gl. projekt i izdaju dozvole prema prostornom planu za novu dvoranu na mjestu košarkaškog betonskog u G. Polju. I jedrenje je sport - oni su svoj objekt pripremili i sad ga grade. Jer su bili marljivi.

Dakle, niti je novac za kulturu problem, niti je problem dubrovačkog sporta - novac.
Zato ne prodavajte ovakvu maglu primitivcima, nego nalazite rješenja da ovaj grad ne postane Neum, a da djeca imaju dobre uvjete za bavljenje sportom.” - naveo je Mario Tevšić.

Iako ništa konkretno i ništa novo o prvoj fazi Strategije razvoja turizma i odredbe o kruzing-turizmu na području grada Dubrovnika do 2025. nismo saznali, vijećnici su taj dokument ipak ne samo usvojili, nego ga gotovo pa proglasili genijalnim. Kamo ide dubrovački turizam, to je pitanje na koje jedna od izrađivačica Strategije Ivona Vrdoljak Raguž nije odgovorila, odnosno nije iznijela ništa što već puno puta nismo čuli.

Jedna od izrađivača Strategije razvoja turizma Ivona Vrdoljak Raguž istaknula je uvodno kako su ciljevi prve faze strategije bili analiza stanja turističke ponude i potražnje, razvoj turizma u Gradu u kontekstu globalnih kretanja te njegovo pozicioniranje na međunarodnim tržištima. Istaknula je kako se pri izradi Strategije koristila metodologija anketnih istraživanja u koje su navodno bili uključeni svi dionici turizma koji su u Gradu relevantni.

Rađeno je i anketno istraživanje koje se odnosilo na kruzing turizam.

Održane su tri strateške radionice kroz koje su u izravnom kontaktu s dionicima turizma raspravili najvažnije te utvrdili i definirali misiju i viziju razvoja turizma. Te misije i vizije razvoja turizma do 2025. Vrdoljak Raguž nije detaljno iznijela. Ah, da, kazala je kako Dubrovnik do 2025. treba biti destinacija utemeljena na tradicionalnim vrijednostima koje će predstavljati baštinu, vrhunsko gostoprimstvo, gastronomsku ponudu i mediteranski stil života. Dakle, ponavljanja je floskule koje već godinama slušamo. Kad su u pitanju kruzeri, Vrdoljak Raguž predložila je da se poradi na disperziranju broja ticanja kruzera na mjesečnoj, tjednoj i dnevnoj razini – genijalno otkriće, zar ne.

Od profesora s dubrovačkog Sveučilišta, među kojima ima i doktora znanosti, kad je u pitanju izrada prve faze Strategije razvoja turizma do 2025. svakako se očekivalo više od reciklaže i copy paste floskula koje već godinama slušamo.

Iako iz strategije nismo saznali ništa novo, gradonačelnik je istaknuo kako se ušlo u genezu problematike Dubrovnika kao destinacije. Gradonačelnikove riječi ne čude jer naravno da neće kuditi nešto što je itekako platio.

Vijećnik Ljubo Nikolić pitao je Frankovića kako se u viziju uklapa „trećerazredni techno dernek” ispred crkve svetoga Vlaha.

Franković mu je odgovorio kako treba usporediti kakvi su „partiji” bili u povijesnoj jezgri prije godinu dana. Iako su ti „partiji” isti kao i ovi sad, Franković je istaknuo kako se bitno razlikuju. Dodao je kako bi gradski vijećnici mogli donijeti odluku da „partiji” na otvorenom nema uopće, ali kazao kako treba razmisliti je li to rješenje. Kazao je kako su nedavno dobili zahtjev za svadbu u Klarisi pa se zapitao kako ne dozvoliti svadbu i to samo do jedan sat poslije ponoći.

Franković je inače kazao kako u destinaciji mora biti i zabave. Kad je mora i treba biti onda je logično da i drugim ugostiteljima izda dozvole za ono što je na sjednici nazvano „techno dernekom” na otvorenom u svim dijelovima povijesne jezgre.

Na Frankovića se nadovezao i predsjednik gradskog vijeća Marko Potrebica, istaknuvši kako se ne može konzervirati da se u Gradu ne događa ništa. No, očito je kako u Gradu neki mogu organizirati zabave, dok drugima to isto nije dozvoljeno.

I dok Potrebica smatra da na uru poponoća pet puta ovog ljeta na otvorenom može biti glazba, svakako bi bilo potrebno ukinuti onu uredbu da muzika može svirati do 23.30 sati.

Ako se ustraje da poslije tog vremena u Gradu nema zabave, vijećnik DUSTRA-e Rikard Rossetti sarkastično je najavio kako će on tražiti da se na Vojnoviću poslije ponoća zaustavi promet jer on zbog buke ne može spavati. U kontekstu glazbe na otvorenom, upozorio je da se ne ubija krava od koje se živi.

Inače, Franković i Potrebica govorili su drukčije prošle godine u kampanji, kad im je trebalo.

Vijećnik SDP-a Jadran Barač kazao je kako smo postali žrtve vlastitog uspjeha te kako se pred našim očima upravo odvija slom turizma jer nam nedostaje radne snage, a cijene nekretnina divljaju.

Gradonačelnik Mato Franković otkrio je tijekom rasprave kako će Vila Čingrija biti budući centar kompetencije, dok će sredstva za taj projekt, odnosno oko 30 milijuna kuna dobiti iz europskih fondova. Prema Frankoviću u Čingriji će se obavljati edukacija djelatnika u turizmu, bit će to prostor u kojem će „masterchefovi” moći raditi prezentacije spravljanja vrhunskih jela.

U Vijećnici se inače raspravljao o svemu samo ne o strategiji razvoja turizma, kako u Sinju nema mora, nema ni brodova i vijećnica SDP-a Šimac Bonačić možda kroz život nije navikla na zvukove brodova i morskih sirena pa je ustvrdila kako stanovnici Solituda teško podnose zvukove kruzera. Tako je kazala kako su „zvučni efekti s kruzera jednostavno za neizdržati jer pozdravljaju u najranijim jutarnjim satima, popodnevnim i noćnim satima”, na što joj je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica objasnio kako to nisu pozdravi nego da kruzeri trube zbog sigurno0sti plovidbe kako bi upozorili da napuštaju ili dolaze u luku da se oslobodi plovni put.

Stranica 1 od 52

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250