Nikolina Metković

U konavoskom mjestu Bani danas je bilo posebno svečano, ne samo zbog Dana Općine Konavle koji se bliži, a do kojeg Konavljani iznimno drže. Mjesto je to u kojem je danas svečano otvoren vodovodni sustav, a koji će omogućiti mještanima sigurnu opskrbu pitkom vodom.

Nakon što je voda u Banima potekla načelnik Općine Konavle Božo Lasić kazao je za portal Dubrovnikpress.hr kako će stanovnici preostala tri mjesta u Konavlima, Paljem Brdu, Gunjini i Kuni konavoskoj uskoro biti spojeni na vodovodnu mrežu.

- Stanovnici Bana dugo su čekali na vodu, ali je ona danas potekla i mogu reći da će i ostala mjesta, a riječ je o Paljem Brdu, Gunjini i Kuni Konavoskoj uskoro dobiti vodu. Kuna je planinsko mjesto ispod Snježnice i taj je projekt nešto zahtjevniji, ali voda će i tamo poteći tako da možemo reći da će cijele Konavle imati pitku vodu. U proteklih 27 godina izgrađena je vodovodna mreža za gotovo sva mjesta u Konavlima koja su bila bez vode, izgrađena je kanalizacijska mreža u Cavtatu, kreću projekti izgradnje kanalizacijske mreže za Grudu i Molunat, gradi se obilaznica Cavtata, u Zračnoj luci se izvode višemilijunske investicije, a šlag na torti bit će izgradnja nove škole i vrtića u Cavtatu. - kazao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.
DSC 1177Nakon što je voda potekla u Banima, direktor Konavoskog komunalnog društva Marko Glavić, kazao je kako bi u sljedećih mjeseca dana svi stanovnici tog mjesta mogli biti spojeni na vodovodnu mrežu.

- Vodovodni sustav za bane dug je oko dva kilometra, a investicija je vrijedna 400 tisuća kuna s PDV-om. Radovi su bili povjereni tvrtki Miletić d.o.o. radilo se 90 dana, a za mjesec dana će svi stanovnici bana imati vodu jer je preostalo dovesti vodovodnu mrežu do kućanstava. Inače, od 12 kućanstava neki već imaju vodu. - kazao je Glavić, najavivši kako će u idućoj godini vodu dobiti Palje Brdo i Gunjina.

- U idućoj godini planiramo započeti izgradnju vodovodnog sustava za Palje Brdo i Gunjinu, a riječ je o manjim investicijama. Osim u ova dva mjesta cilj nam je dovesti vodu i na Kunu Konavosku. Taj će projekt bit zahtjevan zbog konfiguracije terena, ali naći ćemo rješenje i za stanovnike na Kuni i već iduće godine krećemo s izradom projekta. - najavio je Glavić.

Inače, Glavić će već u nedjelju, na Dan Općine Konavle u Zavičajnom domu u Čilipima s direktorom Hrvatskih voda Zoranom Đurokovićem potpisati ugovor o izgradnji sustava odvodnje za Molunat vrijedan 12 milijuna kuna.

- Izgradnja odvodnje za Molunat financirat će se u omjeru 80 posto Hrvatske vode, 20 posto Općina Konavle. Radovi su nakon provedenog javnog natječaja povjereni tvrtki Dubrovnik ceste. Paralelno će se graditi vodoopskrbni i kanalizacijski sustav jer je sadašnji vodovodni sustav za Molunat nepovoljan, a u sklopu kanalizacijskog sustava gradit će se i pročistač. Rok za realizaciju ovog projekta je tri godine. Dakle, trajat će malo duže zbog konfiguracije terena, ali i turističke sezone tijekom koje nećemo izvoditi radove jer je Molunat turističko mjesto. - rekao je Glavić.

S obzirom na probleme nefunkcioniranja Uprave Vodovoda, a nakon razgovora s gospodinom Ćosićem, donio sam odluku o njegovu razrješenju s mjesta člana Uprave Vodovoda. - riječi su kojima je gradonačelnik Mato Franković za portal Dubrovnikpress.hr prokomentirao smjenu Zorana Ćosića s mjesta člana Uprave Vodovoda Dubrovnik.

Razloge Ćosićeve smjene Franković nije otkrio, ali je naglasio kako u njegovu radu nije pronašao nepravilnosti.
- Dakle, napominjem da unatoč insinuacijama HNS-a nisam pronašao nepravilnosti u radu gospodina Ćosića po pitanju sukoba interesa, a HNS mi nije dostavio podatke za koje su tvrdili da ih posjeduju. - zaključio je gradonačelnik Franković.

Tako gradonačelnik nije želio otkriti zbog čega je jutros na Skupštini Društva Ćosić razriješen s mjesta člana Uprave Vodovoda, ako to nije bilo zbog sukoba interesa, na što je još u srpnju upozorio gradski vijećnik HNS-a Miho Obradović na sjednici Gradskog vijeća.

Naime, Obradović je tada tvrdio "kako se do vodovodnog priključka ne može doći bez da se posao pripremne dokumentacije ne da tvrtki u vlasništvu supruge člana uprave Vodovoda Zorana Ćosića". Obradović je tada gradonačelniku obećao dostaviti i dokumentaciju koja potkrijepljuje njegove tvrdnje o navodnom Ćosićevu sukobu interesa. No, on to nije učinio.

Stoga, ostaje nejasno zbog čega je Ćosić smijenjen, kao što se još ne zna je li DORH nakon Obradovićevih navoda proveo istražne radnje, a što su nakon javno iznesenih tvrdnji od strane vijećnika Obradovića na sjednici Gradskog vijeća bili u DORH-u dužni učiniti po službenoj dužnosti.

Više o tome što je Obradović nakon Ćosićeve smjene izjavio za portal Dubrovnikpress.hr pročitajte OVDJE.

Ja ne mogu znati koji je točan razlog smjene Zorana Ćosića i je li to istina, a ako je istina da je smijenjen onda o razlozima njegove smjene treba pitati gradonačelnika Mata Frankovića jer je on skupština društva, kazao je za portal Dubrovnikpress.hr vijećnik HNS-a Miho Obradović za portal Dubrovnikpress.hr, zamoljen da komentira Ćosićevu smjenu s mjesta člana Uprave Vodovoda.

Obradović je također istaknuo kako ne zna je li Ćosić smijenjen zbog njegovih izjava na sjednicama Gradskog vijeća.
- Možda je jedan od razloga Ćosićeve smjene ono na što sam upozoravao na Gradskom vijeću više puta, a sve na temelju konstantnih pritužbi naših sugrađana. - rekao je Obradović kratko za portal Dubrovnikpress.hr

Naime, Obradović je još na srpanjskoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika upozorio kako se do vodovodnog priključka ne može doći bez da se posao pripreme dokumentacije ne da tvrtki u vlasništvu supruge člana uprave Zorana Ćosića.

- Ne može se doći do vodovodnog priključka ako s njime ne dogovorite pripremnu dokumentaciju, preko njegove tvrtke ili vam predmet ide u ladicu. Tvrtka se zove Studio plan, a po sudskom registru osnovna djelatnost je inženjerstvo i tehničko savjetovanje. Ono što je zanimljivo, vlasnik tvrtke je profesorica tjelesnog iz ugostiteljske škole, naravno, privatno, supruga gospodina Ćosića. – govorio je još u srpnju Obradović na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.

Tada je također kazao kako je „ista tvrtka za 2017. pokazala dobit uvećanu, za razliku od 2016. godine, za 140 posto, pitavši gradonačelnika Mata Frankovića što će poduzeti i hoće li Ćosića prijaviti za višegodišnji sukob interesa.

Gradonačelnik mu je odgovorio kako će Ćosić biti smijenjen ukoliko se Obradovićevi navodi pokažu točnima. Također je od Obradovića zatražio dokumentaciju kojom se potvrđuju njegove tvrdnje o Ćosićevu sukobu interesa. No, Obradović Frankoviću tu dokumentaciju nikada nije dostavio.

Više o tome što je kazao gradonačelnik Mato Franković o smjeni  Zorana Ćosića pročitajte OVDJE.

Zoran Ćosić danas je na Skupštini Društva Vodovod Dubrovnik smijenjen s mjesta člana Uprave Vodovoda, doznaje portal Dubrovnikpress.hr. Naime, za pretpostaviti je kako je Ćosić smijenjen zbog pogodovanja tvrtki u vlasništvu njegove supruge.

Podsjetimo, gradski vijećnik HNS-a Miho Obradović još je na sjednici Gradskog vijeća u srpnju upozorio gradonačelnika Mata Frankovića "kako se do vodovodnog priključka ne može doći bez da se posao pripremne dokumentacije ne da tvrtki u vlasništvu supruge člana uprave Vodovoda Zorana Ćosića".

Obradović je i na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća aktualizirao pitanje Ćosićeve smjene. Gradonačelnik Mato Franković odgovorio mu je" kako će gospodin Ćosić biti smijenjen ukoliko se podaci pokažu točnima".
Portal Dubrovnikpress.hr pokušao je od predsjednika Uprave Vodovoda Lukše Matušića dobiti izjavu je li Ćosić smijenjen zbog pogodovanja tvrtki svoje supruge, međutim Matušić nije odgovarao na pozive.

U Franjevačkom samostanu u Pridvorju 20. listopada održat će se prva Konavoska razvojna konferencija u okviru koje će biti održane panel rasprave na središnju temu „Demografska perspektiva Konavala“.

Koordinator Konavoske razvojne konferencije Vlaho Mujo kazao je za portal Dubrovnikpress.hr kako se konferencija organizira s ciljem očuvanja i želje za poboljšanjem demografske slike krajnjeg juga, stoga su na ovaj događaj pozvani brojni stručnjaci s polja demografije koji će govoriti o demografskim problemima, ali i predstaviti pozitivne primjere jedinica lokalne samouprave koje ciljanim mjerama i projektima na demografskom polju postižu dobre rezultate.

- Konavoska razvojna konferencija odvijat će se u dva dijela. Na prvom, jutarnjem dijelu panel rasprave sudjelovat će organizatori, odnosno predstavnici Općine Konavle i Ministarstva za demografiju, obitelji, mlade i socijalnu politiku te niz stručnjaka. Predstavnici Općine Konavle iznijeti će set naših demografskih mjera, predstavnici resornog Ministarstva predstavit će demografske mjere na razini države. Inače, Ministarstvo ima i bazu demografskih mjera jedinica lokalne samouprave pa će nam ovom prigodom predstaviti najbolje primjere mjera koje provode pojedine općine i gradovi u Hrvatskoj. - kazao je Mujo.

Istaknuo je kako je će posebno zanimljiv bit dio poslijepodnevne rasprave koja će u Franjevačkom samostanu u Pridvorju započeti 20. listopada u 15 sati.

- Na poslijepodnevni dio rasprave pozvane su sve Konavoke i Konavljani i svaki od njih će, ukoliko žele, imati priliku govoriti o demografskim problemima Konavla, iznijeti prijedloge, ali i kritike. Prije rasprave kroz sažeta izlaganja sudionici će doznati kakva je stvarna demografska slika Konavala. Tako će profesor Toni Prusina iznijeti usporedni prikaz broja stanovnika Konavala od 2001. do 2011. godine, a potom će dr.sc. Domagoj Novosel, inače načelnik Uprave za demografski razvoj u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku predstaviti Demografske mjere RH od 1991. do 2018. godinu. Demografske mjere Općine Konavle iznijet će Mario Curić i potom će započeti rasprava u kojoj će svi moći sudjelovati. - rekao je Vlaho Mujo.

VLAHO MUJO: AKO NETKO IMA ČETVERO DJECE NE ZNAČI DA JE SIROMAŠAN

Kad je u pitanju demografska slika Konavla Mujo je istaknuo kako je ona, kad se promatra cijelo područje Općine u blagom porastu, no kad se promatra uže, u pojedinim područjima Konavala broj stanovnika je u padu.

- Kad se promatra ukupan broj stanovnika Konavala, demografska slika je u blagom porastu, ali kad se gleda po mjestima brojke su nešto drukčije. Recimo, zanimljivo je istaknuti kako područje od Pločica prema Vitaljini gubi stanovništvo. Inače, podaci o broju stanovnika ažuriraju se svako 10 godina, odnosno nakon popisa stanovništva na razini države. Mislim da bismo s ciljem poboljšanja i sustavne brige za demografsku i pronatalitetnu politiku taj naš popis stanovnika u Konavlima trebali ažurirati na godišnjoj razini jer samo tako bismo mogli znati stvarno stanje. Bilježimo pad broja stanovnika u Konavoskim brdima pa i na Grudi. Ali zanimljivo dok na Brdrma generalno broj stanovnika pada u Stravči raste, rađaju se nova djeca. Zato nam je cilj kroz stručne analize i sustavno praćenje broja stanovnika predvidjeti što će se na konavoskom području događati kroz sljedećih 10, 20 godina. Tako da je osnovni cilj ove konferencije da stručnjaci s područja demografije ukažu političarima što raditi kako bismo poboljšali našu demografsku sliku. Da bi se ta slika popravila možemo napraviti samo dvije stvari, razmišljati o prilivu novog stanovništva ili određenim, pravilno usmjerenim mjerama, utjecati na povećanje nataliteta. - kazao je Mujo.

No, zapravo je stvarno pitanje hoće li političari, pa i oni konavoski, slušati mišljenje struke koja već zapravo dugi niz godina upozorava na negativne demografske trendove u Hrvatskoj iz koje posljednju godinu dana veliki dio mladog stanovništva odlazi u europske zemlje u potrazi za poslom i boljim životom. Mujo ističe kako su u Općini Konavle itekako želji zadržati svoje stanovništvo, zbog čega su nedavno socijalne mjere razdvojene od demografskih.

- Ako netko ima četvero djece ne znači da je siromašan i da mu je potrebna socijalna pomoć, a naš je cilj poticati takve obitelji i zato smo osigurali besplatne udžbenike za mališane iz obitelji s više djece. Nije to nikakva socijalna pomoć. Razmišljamo i o brojnim drugim mjerama kojima želimo poticati mlade obitelji da se odluče na veći broj djece i baš zato želimo čuti mišljenje stručnjaka. Inače, naš je cilj da se ova konferencija održava jedanput godišnje, ne samo kako bismo razmjenjivali iskustva nego i došli do konstruktivnih ideja i prijedloga i mjera koje ćemo primijeniti u praksi. - kazao je koordinator Konavoske razvojne konferencije Vlaho Mujo.

IVO RADONIĆ: IMAMO RAST BROJA STANOVNIKA POSEBICE U ZAPADNOM DIJELU OPĆINE

Da je pitanje demografije strateško pitanje za budućnost Hrvatske i temelj gospodarskog, društvenog i ukupnog razvoja složio se i zamjenik načelnika Općine Konavle Ivo Radonić.

- Demografski pokazatelji u našoj zemlji su zabrinjavajući jer smo kroz jedno desetljeće od 2001. do 2011. izgubili preko 150 tisuća stanovnika, veliki je pad nataliteta i iseljavanje mladih, a prosječna starost stanovništva je porasla za 10 godina, što nas je svrstalo među najstarije nacije Europe. U Općini Konavle demografska slika je bolja nego u brojnim mjestima u Hrvatskoj. Imamo rast broja stanovnika, posebice u zapadnom dijelu Općine, u Cavtatu, na Zvekovici i u Močićima. Posebno nas veseli činjenica da ove godine u Konavoskim brdima ima više rođenih nego umrlih. - kazao je Radonić.

- U istočnom dijelu, nazovimo ih rubnim krajevima Konavala, blagi je pad stanovništva i zato Općina Konavle kroz programe demografskih mjera kao što su financijske potpore za novorođenu djecu, potpore boravka djece u vrtićima, nabavku školskih udžbenika, potpore za prijevoz učenika i studenata, stipendije, ali i brojne socijalne mjere i projekte skrbi za sve dobne skupine svog stanovništva, jedan od takvih projekata bila je i izgradnja doma za starije i nemoćne osobe na Grudi. O demografiji svakako treba govoriti i kritički razmišljati te pronalaziti rješenja. - rekao je zamjenik načelnika Općine Konavle Ivo Radonić, uvjeren kako će već tijekom prve Konavoske razvojne konferencije, bit iznesena i prva konkretna i primjenjiva rješenja.

U posljednje vrijeme u političkim krugovima može se čuti kako je bivšem gradonačelniku i bivšem čelniku dubrovačkog HNS-a Andru Vlahušiću iz vrha SDP-a ponuđeno članstvo u dubrovačkom SDP-u, a što bi s vremenom rezultiralo i preuzimanjem čelne funkcije u gradskoj organizaciji te stranke. Sam Vlahušić te špekulacije nije potvrdio, ali ni demantirao, dakle izbjegao je odgovoriti na pitanje pregovara li sa SDP-ovcima o eventualnom ulasku u tu stranku te tko mu je nudio članstvo u SDP-u i što mu je sve nuđeno u tom paketu. On je za portal Dubrovnikpress.hr izjavio kako za njega postoji samo jedna stranka.

- Za mene postoji samo jedna stranka, a to je stranka Andra Vlahišića i niti jedna druga. - rekao je Vlahušić kratko uz osmijeh.

Mogućnost Vlahušićeva ulaska u gradski SDP predsjednik dubrovačkog SDP-a JadranBarač smatra najobičnijim glasinama.

- Nemam informacija da se s Vlahušićem u SDP-u pregovara o njegovu ulasku u dubrovačku organizaciju stranke. Mislim da se tu radi o najobičnijim glasinama i špekulacijama. SDP ima svoj smjer i način djelovanja, a sve ostalo pa tako i mogući ulazak Vlahušića u stranku su obične glasine. - kazao je Barač.

Inače, bivši gradonačelnik Andro Vlahušić nedavno je putem medija izjavio kako ima ambicije sudjelovati na lokalnim izborima 2021. godine. Tim više, istaknuo je kako će se ponovno kandidirati za dubrovačkog gradonačelnika. No, također je javno isticao kako su političke stranke za njega stvar prošlosti te da će svoj daljnji put krčiti kroz građansku platformu na kojoj će okupiti svoje istomišljenike.

Vlahušić je inače iz HNS-a istupio nakon što je ta stranka pristala biti koalicijski partner HDZ-a na državnoj razini. Iako mu se nudilo članstvu u Glasu, stranci koju su osnovali bivši HNS-ovci predvođeni Ankom Mrak Taritaš, Vlahušić se u tu političku opciju nije učlanio.

Ukoliko okolnosti budu išle Vlahušiću na ruku, odnosno ako u međuvremenu ne bude pravomoćno osuđen za aferu Šipan, tada će se moći natjecati na lokalnim izborima. Ipak, za tu će mu političku utakmicu, ukoliko ustraje na tome da je odigra, trebati znatno šira podrška od one koju mu može pružiti građanska inicijativa. Tada će Vlahušić itekako trebati i podršku određenih političkih opcija u Gradu Dubrovniku među kojima je svakako i SDP.

Zbog dinamike izvođenja radova na rujanskoj je sjednici Gradskog vijeća rebalansom proračuna ulaganje u groblje Dubac smanjeno za dva milijuna kuna. Rebalansom će sredstva za Dubac planirana u ovoj godini biti umanjena i na idućoj sjednici Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka. No, to ne znači da se na tom projektu koji će u konačnici riješiti potrebe Dubrovčana i Župljana za grobnim mjestom i dalje ne radi. Direktor Groblja Dubac Đuro Lonza na portal Dubrovnikpress.hr iznio je daljnju dinamiku radova na Dupcu.

- Kad je usvajan proračun za 2018. godinu planirali smo sredstva za potporne zidove i južni potporni zid na groblju Dubac. Potom je pokrenut postupak javne nabave nakon čega su ugovoreni radovi no shvatili smo kako nećemo stići završiti taj ugovor i to je jedini razlog zbog kojeg su smanjena sredstva za Dubac za 2018. godinu, a ugovoreni radovi nastavljaju se u idućoj godini. Naime, mi smo podnijeli zahtjev za lokacijsku dozvolu za cijeli obuhvat groblja, no Ministarstvo zaštite okoliša je sukladno proceduri zatražilo procjenu o eventualnoj izradi elaborata zaštite okoliša i nakon što ta procjena bude završena očekujemo da ćemo do kraja godine dobiti lokacijsku dozvolu. Po dobivanju lokacijske dozvole kreće postupak izdavanja građevinske dozvole i daljnji radovi na Dupcu koji će biti podijeljeni u tri etape. - rekao je Lonza, objasnivši što će se raditi u okviru svake od planiranih etapa.

- Prva etapa radova obuhvaća izgradnju ceste, dva parkirališta i trafostanice i ona je planirana već na proljeće 2019. godine. Druga je etapa zapravo podijeljena u devet faza u sklopu kojih je planirana izgradnja objekata i grobnih mjesta i ako ne bude neplaniranih zastoja očekujemo da bi već na jesen 2019. mogli započeti s radovima druge etape, dakle izgradnjom grobnih mjesta. Kad je u pitanju treća etapa radova na Dupcu, ona se odnosi na daljnju izgradnju grobnih mjesta na Dupcu sukladno potrebama građana, što znači da bi se groblje širilo u budućnosti. Dakle, ako se pokaže potreba za izgradnjom dodatnih, recimo 500-tinjak grobnih mjesta, prionulo bi se tim radovima. - kazao je Lonza.

Inače, od samog početka projekta, zahtjeve za kupnjom grobnom mjesta na groblju Dubac podnijelo je 1 835 građana. Brojka je to koja svakako opravdava projekt izgradnje groblja na Dupcu. Sukladno dinamici radova, uza sve moguće administrativne prepreke, prve bi grobnice na groblju Dubac trebale biti izgrađene sukladno planovima Župe dubrovačke i Grada Dubrovnika, dakle već 2021. godine.

Još je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća vijećnik Ljubo Nikolić pitao gradonačelnika Mata Frankovića zbog čega tenderi od kruzera koji se sidre pred Lokrumom imaju prednost na Malom mulu pred domaćim stanovništvo, no kako mu je gradonačelnik odgovorio da Mali muo nije u ingerenciji Grada već Županije, „srđevci“ su isto pitanje postavili županu Nikoli Dobroslaviću na jučerašnjoj sjednici Županijske skupštine.

Naime, vijećnik Marko Giljača kazao je kako je tijekom ljeta Mali muo bio zagrađen ogradom kako bi uz njega pristajali tenderi s kruzera te je upozorio kako i drugi korisnici imaju pravo koristiti Mali muo kao operativnu obalu.

Župan Nikola Dobroslavić odgovorio mu je kako je režim pristajanja uz Mali muo u gradskom portu utvrdile inspekcije Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te međunarodna inspekcija. Župan je istaknuo kako i potrebe građana moraju biti zadovoljene, ali i dodao kako na Malom mulu moraju biti osigurani uvjeti za granični prijelaz za putnike koji stižu s kruzerima. Pri tom je naglasio kako Županija ne krši zakon niti ga misli kršiti.

Da su uvjete korištenja malog mula u portu odredile inspekcije potvrdio je za portal Dubrovnikpress.hr ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić, ali i istaknuo kako je ŽLUD Ministarstvu uputila prijedlog prema kojemu bi se mulom koristili i građani.

- Gradska luka je luka otvorena za javni promet od lokalnog značaja u sklopu koje je reguliran i pristan za brodove na kružnim putovanjima koji uplovljavaju u naš akvatorij, a prema planu i provjeri sigurnosne zaštite gradske luke po ISPS-u. Tako se u Portu, konkretno na Malom mulu postupa sukladno naputcima inspekcije Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, međunarodne inspekcije i američke obalne straže od 18. do 22. lipnja koji su sukladno europskoj direktivi o sigurnosnoj zaštiti zatražili da se, kad je kruzer na sidru kod Lokruma, dio Malog mula zatvori iz sigurnosnih razloga. Dakle, to nije odluka Županijske lučke uprave Dubrovnik nego naputak resornog Ministarstva i direktiva Europske komisije. Mi smo zatražili da se područje Malog mula ograniči na pola, odnosno da jedan dio mula koriste kruzeri, a drugi dio građani. Prijedlog smo poslali nadležnom Ministarstvu i čekamo njihov odgovor. - rekao je Dadić.

Vijećnik Mosta Pero Jerković pitao je na sjednici Županijske skupštine župana dubrovačko-neretvanskog Nikolu Dobroslavića zašto Županija nije kupila negdašnje Jambovo zemljište na Petki koje Reiffesien banka nedavno prodala na javnoj dražbi.

- Petka je zaštićena park šuma, a Županija je osnivač Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode među kojim spada i Petka. Prije nekoliko mjeseci Dubrovačko-neretvanska županija je imala mogućnost kupiti zemljište koje je Reiffeisen banka prodavala na javnoj dražbi. To je bilo Jambovo zemljište, a vrijednost mu je neprocjenjiva. Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković je nedavno izjavio kako će Grad kupiti to zemljište pa se povukao bez ispaljenog metka pod izlikom da Grad ima puno toga za kupiti. Na kraju je to zemljište kupila tvrtka koja se povezuje s Pripuzom i ovladala gotovo cijelom Petkom, odnosno onim dijelovima interesantnima u građevinskom smislu. - rekao je Jerković, pitavši župana zašto se propustilo kupiti navedeno zemljište, je li to bilo slučajno ili namjerno i zašto vijećnici o tome ništa ne znaju.

Dobroslavić mu je odgovorio kako ustanova za zaštićene prirodne vrijednosti Petkom upravlja bez obzira na vlasništvo zemljišta u tom zaštićenom parku prirode.

- Nije prihvatljivo da Županija kupuje jer bi Županija ušla u nešto za što nema opravdanje. Javna ustanova ima odgovornost koju ima i ona je provodi na tom području. Što je Grad radio u to ne bih ulazio. Javna ustanova upravlja zaštićenim područjima, a prostorni planovi reguliraju što će se na nekom prostoru događati. U parku šumi se ne može graditi i držimo se tih načela i prostornih planova i bio vlasnik jedan ili drugi tamo će ostati parku šuma. - kazao je Dobroslavić.

No, Jerković je prodaju zemljišta na Petki povezao s prodajom Hotela Maestral. Predloživši županu da podrži radnike Maestrala u eventualnoj kupnji te hotelske kuće, Jerković je pitao je li dio zemljišta na Petki i prodaja Maestrala dogovoreni scenarij. Zanimalo ga je i tko stoji iza fonda koji se već natjecao za kupnju Maestrala, a koji će se navodno ponovno natjecati.

- Vi ste kao jedan od najvećih dioničara hotela Osmine puno puta spominjali taj model privatizacije dio pa me čudi da se niste aktivnije uključili u privatizaciju Maestrala. Nevjerojatno zvuči da ta hotelska kuća nije zanimljiva ni Gradu ni Županiji, cijena je sitnica, oko 130 milijuna kuna i nitko ne može reći da nije bilo prilike da na živom primjeru pokažemo kako se upravlja u turizmu. Prodaja zemljišta na Petki i prodaja Maestrala izgledaju kao dogovoren scenarij. Zanima me tko stoji iza fonda koji se natjecao za Kupnju Maestrala, a spominje se kao najizgledniji kupac Masetrala.- rekao je Jerković.

Istaknuvši kako je ponosan na privatizaciju Hotela Osmine, Dobroslavić je kazao kako je on u toj hotelskoj kući tek jedan od 30 dioničara u kojoj ima udio od 8,6 posto dionica.

- Kad je u pitanju privatizacija Mestrala, bilo bi nam drago ako se jave tvrtke s našega područja, a što se tiče privatizacije od strane zaposlenika, što se tiče Županije i mene osobno, o tome smo se odredili u našim izbornim programima. Svaki dobar prijedlog zaposleničkog dioničarstva ćemo podržati, ali mora biti dobar i cjelovit. Slažem se da bi bilo dobro da zaposlenici kupe na natječaju Maestrale i mi ćemo to podržati jer to je naš stav od početka, ali više od toga ne možemo. Ne može Županija kupovati i tako nešto ne bismo mogli ničim opravdati. - rekao je Dobroslavić.

Kako je u dolini Neretve već započela berba mandarine, vijećnik HSS-a Stipu Gabrića Jamba, koji je inače najveći uzgajivač narančina, odnosno mandarina na tom području, pitao je na sjednici župana Nikolu Dobroslavića što može napraviti kako bi uzgajivači u Neretvi plasirali urod na tržište po nešto većim otkupnim cijenama. Upozorio je Jambo kako mladi u Neretvi više ne mogu preživjeti od uzgoja mandarina i ostalih poljoprivrednih kultura pa svoju sreću traže u Irskoj radeći na tvorničkim trakama ili kao zaštitari ili mesari

S narančinima u ruci Jambo je s govornice u Vijećnici istaknuo kako je na toj famoznoj biljci magistrirao agronomiju. Istaknuvši kako je to bilo zlatno doba za uzgajivače narančina, Jambo je istaknuo kako se većini njih dana taj uzgoj gotovo i ne isplati.

- Dok je bila majka Rusija i dok smo izvozili 40 tisuća tona u Rusiju prihodi su bili negdje koliko je župan rekao da će koštati Centar za gospodarenje otpadom, dakle od 45 do 50 milijuna eura. Otkup je počeo s cijenom prve klase mandarine od 3 kune i 20 lipa i druge klase od 2 kune i 5o lipa. Danas je cijena otkupa prve klase 2 kune i 20 lipa, a druge jednu i pol kunu. Ja bi molio, ne zbog sebe, iako sam ja najveći proizvođač s oko 1 000 do 1 500 tona, a propast neću jer imam saborsku mirovinu oko 10 000 kuna, ali molim zbog mladih koji su otišli i odvezli obitelji da bi brali gore u Irskoj jagode ili jabuke i da bi bili zaštitari, trgovci, mesari, radili negdje na traci, molim vas kao župana koji dobro brodi ovu Županiju i kao istaknutog gospodarstvenika da poduzmete sve što se može da se zaštiti cijena mandarine jer je situacija takva da ljudi mole da im se mandarine oberu džabe. Slično je i s grožđem u Pojezerju. Možete kupiti koliko hoćete merlota za kunu, a možete otići trgati pa će vam ga dati još jeftinije. - rekao je Jambo, požalivši se kako Neretva nije više hrvatska Kalifornija kako su je nekad zvali.

- Govorilo se da je Neretva hrvatska Kalifornija, a ja vam moram reći da je to hrvatski jad. Stotine ljudi je otišlo. Vi svojim autoritetom preko Ministarstva i Vlade trebamo nešto napraviti, barem da dio robe plasiramo kao donacije vrtićima, domovima. Da samo vidite koliko je ljutnja i revolta kod ljudi. - kazao je Jambo.

Istaknuvši kako Jambo manje više u svemu što je rekao ima pravo, župan Nikola Dobroslavić rekao je kako je u tržišnom gospodarstvu nemoguće utvrditi neku zaštitnu cijenu otkupa.

- Županija nastoji pomoći i na inicijativu uzgajivača mandarina smo formirali povjerenstvo koje pokušava pomoći i mislim da smo neke male rezultate postigli i naravno da to nije dovoljno, i moramo tražiti cjelovita i trajna rješenja. EU je prije dvije godine imala jedan mehanizam kojim je jedan dio mandarina otkupljivala i mi smo iskoristiti ovaj dio gdje se mandarina donirala javnim ustanovama. Rusija je uvela protumjere na odluke Europske komisije da joj uvede sankcije. Problemi su brojni i ima tu inicijativa i od povjerenstva. Treba vidjeti na koji način doći do najboljeg rezultata. Mi smo u kontaktu s ministrom i predlagao sam mu da Ministarstvo uvede dio otkupa, nisam siguran da je to moguće jer u proračunu moraju za to biti osigurana sredstva. Ministar će uskoro doći i vidjet ćemo što se može učiniti. Bila je varijanta da se mandarina proglasi nacionalnim blagom i kad bi to bilo moguće probali bi i na takav način. Mandarina je veliko bogatstvo jer to su rijeke kamiona iz Neretve i većina ide u izvoz i možete računati na našu pomoć. - kazao je župan Dobroslavić.

Stranica 1 od 57

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250