Davor Mladošić

Svečanom sjednicom u sportskoj dvorani na Grudi uz brojne uzvanike među kojima su bili i ministar branitelja Tomo Medved, župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, načelnici brojnih općina, saborski zastupnici i državni tajnici, Općina Konavle uz prigodan program i dodjele nagrada laureatima proslavila je svoj dan i 25. obljetnicu oslobođenja.

Laureati Općine Konavle su Marko Matić koji je dobio nagradu za životno djelo te Luka Deranja i nade VK Cavtat koji su dobili godišnje nagrade Općine.

Dobitnik nagrade za životno djelo Marko Matić svoju prvu utakmicu za NK Konvaljanin odigrao je 1968. godine, a posljednju 1995.  nakon čega je osnovao Veterane NK Konvaljanin. Osim u sportu, Matić se istaknuo u proteklih 50 godina radom u KUD-u Čilipi, klapi Čilipi, crkvenom zboru, a 2006. godine bio je i festanjuo.

Luka Deranja aktivno je igrao nogomet u Slavenu od '68. do '91. te je pritom skupio 580 nastupa, ujedno je i urednik monografije o 80 godina nogometa na Grudi izdanoj 2001. Godine dok su Nade VK Cavtat osvojili ove godine turnir "Tomo Udovičić", a u završnici Prvenstva Hrvatske osvojili su treće mjesto.

U svom govoru na svečanoj sjednici načelnik Općine Konavle Božo Lasić između ostalog je kazao:
- Mi stanovnici Konavala za protekli period od rata na ovamo s ponosom ističemo kako smo imali velikE uspjehe u gospodarskom, socijalnom i svekolikom drugom pogledu. Čija je to zasluga? Ogovaram: zasluga svih nas koji živimo i radimo u ovoj općini. Vjerujem kako je i kontinuitet i stabilnost lokalne vlasti na čelu s bivšim načelnikom Lukom Kordom doprinio za ovakav napredak. Isto tako niz je vrijednih, značajnih i zaslužnih Konavljana doprinijelo i doprinosi razvoju svoga zavičaja, no niti jedan pojedinac ne smije svojatati uspjeh i dobre rezultate u poslijeratnoj obnovi i razvoju Konavala. To su uspjesi svih nas Konavljana. – kazao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

- Osvrnut ću se i na posljednje izbore iza kojih je ostalo gorčine i prijepora. Ja i moji suradnici izdržali smo niz udaraca ispod pojasa, kako bi se sportski reklo. Ustrajali smo na mirnom tonu, nikoga nismo željeli vrijeđati niti omalovažavati. Nazvani smo najpogrdnijim imenima, lopovima i kriminalcima, ali mislim kako ovih posljednjih šest mjeseci dovoljno pokazuje što smo i kakvi smo. Posljednji izbori polučili su koaliciju HDZ-a i HSS-a. Uvažavajući i oporbu uvjeren sam kako ćemo značajno zajedno doprinijeti boljim Konavlima. Ipak moram konstatirati kako je HDZ i nadalje najjača stranka u Konavlima. Neki su bili uvjereni kako će s političke scene u Konavlima nestati HDZ jer je on tekovina pojedinca, ali to se nije obestinilo. Snagu jedne stranke ne čini pojedinac nego njeni članovi okupljeni oko zajedničkog cilja, a taj cilj je dobro svih naših sumještana. – rekao je Lasić.

Na Lokrumu se održava „Dubrovnik Music Wave Festival" u organizaciji nekakve, nekakvog ili što li već, Glam Medie UK, koja se u e-mailu od strane organizatora navodi kao „Glam Media UK međunarodni glazbeni umjetnički menadžment, marketing, PR i promocijska tvrtka s naglaskom na glazbenu industriju, sa brojnim savjetodavnim partnerima“.

Urednici dubrovačkih medija trebali su valjda past na gu…icu kad su dobili taj bla, bla, bla kako je na tom „festivalu“ sve divno i krasno e-mail i najaviti taj „festival“ kao nekakav mega spektakl. Nema veze što će na njemu nastupiti većinom, blago rečeno, manje poznati glazbenici.

Jeste li ikada čuli za ova imena koja su navedena kao zvijezde festivala, Kim Cameron&SideFX, Warp Brothers, Mila Falls, Tanya Fenmore, Judy Cehmm, Game Chasers, Lilly Palmer, Gemma Louise Doyle? Ako niste, ne bojte se, niste potpune glazbene neznalice, iako se među njima može naći i onih čije su pjesme pregledane na YouTube-u i po milijun puta, ipak na Lokrumu će nastupiti uglavnom glazbenici poznati širem krugu vlastitih susjeda.

Najveća zvijezda je valjda Kim Cameron, „zaguglajte“ je, nećete se vele usrećit. Takav zvjezdani sjaj zaslužio je valjda i zvjezdanu prezentaciju kakva je osvanula nedavno na Facebook stranici „Dubrovnik Music Wave Festivala“ (vidi naslovnu sliku op.a.). Baca malo na omote singlica Mice Ostojić zvane Mica Trofrtaljka, ali nema veze, glavno je da stiže iz Amerike. Festival s Micom Trofrtaljkom na koncu ipak bi možda bio čak i atraktivniji, organizatori ionako kažu kako je ni manje ni više nego „specifičnost ovog festivala da nema starosnih ograničenja te je otvoren za obitelji s djecom“.
micaI dok su privatnici koje organizatori sličnih manifestacija navuku sami sebi sami krivi, te dok se po medijima potežu pitanja trebaju li se ovakvi festivali održavati na Lokrumu, zapravo je jedino ispravno pitanje trebaju li se ovakvi festivali, dakle ne isključivo ovaj, već svi slični pseudodogađaji, uopće održavati uz službenu potporu ikakve gradske institucije, turističke zajednice ili samog grada? Naravno da ne trebaju, trebaju dapače masno platiti za svoje egzibicije, a ne još dobivati potporu, makar ona bila i samo simbolična ili ipak, što je češći slučaj legne pokoja kunica i na račun raznoraznih udruga i udrugica iz gradskog proračuna.

Za Boga miloga, imaju li ljudi u tim silnim povjerenstvima koja odlučuju o sličnim slučajevima ikakvih kompetencija, imaju li srama, imaju li Internet ako već nemaju znanje?! Koliko ičeg od toga imaju dovoljno je pogledati sve gradske proračune svih ovih prethodnih godina, a teško da će i budući biti nešto drukčiji.

No, vratimo se na „Dubrovnik Music Wave Festival“, cilj je, pišu organizatori, „da se ovaj festival u godinama koje dolaze uspostavi na više različitih lokacija u Dubrovniku, a njegovo prvo izdanje na Lokrumu, bit će iskorišteno za predstavljanje koncepta festivala lokalnoj i međunarodnoj javnosti“. Ne daj Bože da ga i ostvare.

Od novog azila za napuštene životinje zasad nema ništa s obzirom da ni nova gradska uprava nije uspjela naći lokaciju gdje bi se azil mogao izgraditi, a stara gradska uprava koja je započela s izgradnjom azila dobila je zabranu konzervatora za lokaciju na samom Srđu.

Dok je i stara gradska uprava tražila lokaciju za izgradnju novog skloništa neregistrirani azil na Žarkovici, koji vodi Društvo za zaštitu životinja Dubrovnik, od veterinarske inspekcije dobio je zabranu prihvata novih životinja. Grad Dubrovnik problem zbrinjavanja životinja riješio na način da je Sanitat potpisao ugovor s tvrtkom Animalis Centrum iz Splita, odnosno istoimenim skloništem.

Puno je povika od strane prijatelja i zaštitnika životinja bilo u javnosti nakon što je sklopljen ugovor s Animalis Centrumom, a s obzirom da Grad Dubrovnik i dalje nema azil, a neregistrirani azil na Žarkovici ne može primati nove napuštene životinje, kako je nova gradska uprava riješila problem zbrinjavanja napuštenih životinja? Isto kao i prošla, potpisivanjem ugovora s tvrtkom, odnosno skloništem van Dubrovnika, a riječ je o društvu AS-EKO iz Šibenika, reklo bi se grezo, nije go...no nego se kučak po...ro.

Naime, iz gradske uprave na upit kako je Grad Dubrovnik riješio pitanje zbrinjavanja napuštenih životinja s obzirom da na Žarkovicu ne bi smjele stizati nove, odgovorili su sljedeće:
"Sanitat Dubrovnik d.o.o. je raskinuo ugovor o obavljanju poslova hvatanja i daljnjeg zbrinjavanja životinja bez nadzora s javnih površina Grada Dubrovnika s društvom Animalis Centrum d.o.o. iz Splita, te je dana 31. srpnja 2017. godine sklopio ugovor o obavljanju poslova hvatanja i daljnjeg zbrinjavanja životinja bez nadzora s javnih površina Grada Dubrovnika na rok od godinu dana sa Društvom AS-EKO d.o.o. iz Šibenika."

Koliko to košta Grad Dubrovnik, odnosno koliko je Grad platio tijekom trajanja ugovora tvrtki Animalis Centrum, a koliko plaća za aktualni ugovor s novim skloništem iz Šibenika, iz gradske uprave dostavili su podatak kako je kroz 2015 te 2016. i 2017. Animalis Centrumu isplaćeno sveukupno 136.100 kuna za prikupljanje životinja. To bi značilo da je prosječno godišnje Animalis Centrumu Grad Dubrovnik isplaćivao nešto više od 45 tisuća kuna. Prosječna cifra bi se vjerojatno nešto i podigla da ugovor nije raskinut. Na pitanje koliko je isplaćeno AS-EKU iz gradske uprave odgovorili su kako je "od 31. srpnja 2017. godine društvo Sanitat Dubrovnik d.o.o. AS-EKU d.o.o. isplatilo paušalni godišnji iznos za održavanje hladnog pogona u iznosu od 36.000 kuna".

Zahvaljujem kapetanu Rossetiju na javno iznesenim stavovima oko predviđenih ulaganja DPDSa za austrougarsku tvrđavu na Prevlaci, kao i ulozi DPDS-a u političkom životu grada Dubrovnika, reakcija je bivšeg gradonačelnika Dubrovnika Andra Vlahušića na javni istup vijećnika DUSTRA-e Rikarda Rossettija koji možete pročitati OVDJE, kao i reakciju predsjednika DUSTRA-e Željka Raguža OVDJE.

Vlahušić je na svom Facebook profilu zapisao sljedeće:

Kao mali podsjetnik iznosim i sljedeće činjenice:
Gradske zidine u stopostotnom su vlasništvu grada Dubrovnika tj. njegovih građana. Daleko su najvrednija imovina koju građani i grad posjeduju, vjerojatno i najvrednija imovina koju posjeduju građani Republike Hrvatske.
Nažalost građani Dubrovnika kroz svoje demokratske institucije, Gradsko vijeće grada Dubrovnika i gradonačelnika ne upravljaju zidinama, njihovim prihodima kao ni rashodima.

Tek od 2009. godine na moje osobno inzistiranje i uz ogromne ratove uspio sam vratiti gradu Dubrovniku 50 posto sredstva koje DPDS prikupi nakon plaćanja PDV-a. Realno to znači da Gradu pripada 40% sredstava od ulaznica, 40 % DPDSu, a 20 % uplaćuje se u državni proračun. Konkretno ove 2017. godine prihod od ulaznica za dubrovačke zidine biti će 150 milijuna kuna, DPDS-u ostaje 60 milijuna kuna, proračunu grada Dubrovnika uplatiti će se 60 milijuna kuna, a bespotrebno će se platiti 30 milijuna kuna u središnji državni proračun.

Od 2009. godine do danas, temeljem ogromne i bespoštedne borbe koju sam vodio, vraćajući dubrovačke zidine građanima Dubrovnika, u gradski proračun uplaćeno je više od 200 milijuna kuna, a samo ove godine bit će uplaćeno 60 milijuna kuna.

Ugovorom iz 1999. godine između grada Dubrovnika i DPDS-a, zidine su bez ikakve naknade prepuštene privatnoj Udruzi građana, da samostalno upravlja najvrednijom gradskom imovinom, uzima sav prihod i troši ga po vlastitom nahođenju bez bilo kakvoga nadzora i kontrole Grada Dubrovnika, Gradskoga vijeća, gradonačelnika Dubrovnika ili bilo koje druge javne institucije.

Da su grad Dubrovnik, Gradsko vijeće i gradonačelnici odgovorno upravljali zidinama od 1999. – 2017. godine, a DPDS-u doznačavali kompletan iznos potreban za obnovu spomeničke baštine koju su provodili na području bivše Dubrovačke republike, gradski proračuni kroz ovih 18 godina bili bi bogatiji kumulativno za najmanje 1 miljardu kuna. Potpuno odgovorno, pišem i govorim, uz postojećih 200 milijuna kuna, proračuni grada bili bi bogatiji za još jednu milijardu kuna.

Tadašnji Ugovor sklopljen je protivno svim zakonima koji su vrijedili u Hrvatskoj, ali protivno i međunarodnim konvencijama koje se odnose na upravljanje svjetskom kulturnom baštinom.

Nažalost živimo u Hrvatskoj, pa nakon što sam inicirao izmjene i dopune Zakona o obnovi ugrožene spomeničke baštine, koji je usvojen u Hrvatskom saboru, Ustavni sud srušio je izmjene zakona napisavši da i protuzakoniti Ugovor koji je Grad Dubrovnik dobrovoljno prepustio upravljanje Udruzi građana bez naknade je iznad legalnoga zakona koji je usvojio hrvatski Sabor.

Jedini način na koji je moguće raskinuti štetni ugovor za građane Dubrovnika, ali i spomeničku baštinu, je odluka Gradskoga vijeća grada Dubrovnika o sudskom razvrgnuću istoga. Naravno svi znamo da nitko osim mene i malobrojnih vijećnika nisu bili spremni poduzeti takav korak. Kako je DPDS znao da postojeći ugovor sa gradom Dubrovnikom ističe 2019. godine, nakon čega treba donijeti novi Ugovor ili ga otkazati u cijelosti, kao i moje stavove oko daljega rada DPDS-a, učinili su i čine brojne radnje kako bi me onemogućili da sudjelujem u donošenju odluka kojima će se zidine vratiti gradu, a DPDS-u ostaviti i više nego dovoljno sredstava za obnovu spomeničke baštine iz vremena Dubrovačke Republike.

Kako bi to napravili čelni ljudi DPDSa su: svjesno, ciljano, organizirano napravili aferu Šipan, u kojoj je Denis Orlić tadašnji predsjednik DPDS-a i dubrovački odvjetnik, u sudskome procesu, svjesno lagao, čime je počinio ozbiljno kazneno djelo. Imao je jasan cilj, samostalno kontrolirati prikupljanje 150 milijuna kuna godišnje, bez nadzora grada Dubrovnika i nadležnih državnih tijela, te ih trošiti po vlastitom nahođenju.

U proteklom periodu bez obzira na ogromnu nepravdu koju su čelnici DPDS-a svjesno napravili, a znamo da je lažno svjedočenje osim što je nezakonito, jedna od najnemoralnijih ljudskih radnji, temeljem čega je donesena zabrana političkog djelovanja na lokalnoj razini kroz Lex Vlahušić, zalagao sam se i zalažem se i dalje da:

Grad Dubrovnik preuzme u cijelosti upravljanje zidinama kroz zasebnu muzejsku ustanovu u kulturi: Dubrovačke zidine i utvrde. Time bi se sav prihod od ulaznica za zidine uplaćivao u proračun grada Dubrovnika, kao što uplaćuju i drugi dubrovački muzeji, te DU CARD, uključujući i prihod od PDVa . Samo ove godine prihod proračuna grada Dubrovnika od zidina iznosio bi 150 milijuna kuna, a DPDSu bi bili plaćeni svi troškovi potrošeni na zakonit način, uključujući spomeničku obnovu.

Dubrovačke zidine treba otvoriti za posjet u večernjim satima od 19 – 23 sata tijekom vrhunca sezone, a prethodno u dogovoru sa Ministarstvom kulture i Ministarstvom unutrašnjih poslova, osvijetliti zidine, postaviti najsuvremeniju opremu za dnevnu i noćnu kontrolu posjetitelja sigurnim dijelom zidina koji se proteže od tvrđave Bokar do Minčete, svetoga Luke , gradskoga porta i Tvrđave svetoga Ivana. Sa Crvenim križom Dubrovnik potpisati ugovor i uspostaviti dovoljan broj izvježbanih spasitelja koji bi u večernjim satima u dovoljnom broju bili raspoređeni na zidinama, osiguravajući maksimalnu sigurnost posjetitelja.

Broj posjetitelja u večernjim satima osim što bi povećao prihod grada za najmanje 30 milijuna kuna godišnje, ili dodatnih 200 000 posjetitelja, riješilo bi i jedan od najvećih problema grada, a to je pretjerano opterećenje turistima povijesne jezgre tijekom dana.

Večernjim obilaskom zidina povećali bi kvalitetu destinacije za smještajne goste u hotelima i privatnom smještaju, koji zidine ne bi obilazili po najvećoj gužvi i nepodnošljivim ljetnim vrućinama.

Tržišne cijene koje se dogovaraju za svaku narednu godinu. Potrošio sam godine neumornoga rada, kako bih nakon zastava Svetoga Vlaha koje sam na silu postavio ponovo na zidine uvjerio i DPDS da trebaju imati tržišne cijene i tržišni pristup posjetetljima zidina. Tako smo došli do današnje cijene od 150 kuna i 1.2 milijuna posjetitelja, plus besplatne ulaznice za naše građane.

Jer da postoji dovoljno pameti, ovih dana bi se donijela odluka da se cijena za zidine dogodine poveća na 170 kuna, cijena za dubrovačke muzeje i rezervat Lokrum na 130 kuna, a cijene dnevne Dubrovačke kartice na 200 kuna.

Razumnim i odgovornim odlukama zaštitili bi se ekonomski interesi građana Dubrovnika, smanjila gužva u povijesnoj jezgri, uspostavio red, čime bi prestala potreba za zabranama dolazaka turista i brodova u Dubrovnik. – napisao je Andro Vlahušić na Facebooku.

DPP

Predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž reagirao je na javni istup svog člana i gradskog vijećnika Rikarda Rossetttia koji je govorio o DPDS-u i obnovi tvrđave na Prevlaci, odnosno rtu Oštro, o čemu možete čitati OVDJE, te je pri tome pisao i o bivšem gradonačelniku Andru Vlahušiću.

I dok Raguž ne želi komentirati stav Rikarda Rosssettija o mogućoj DPDS-ovoj obnovi same tvrđave na Prevlaci, kazao je kako pak mora reagirati na političke stavove koje je iznio Rossetti. Rossetti je između ostalog kazao kako bi Vlahušić „možda i sad bio gradonačelnik da se nije dodirnuo u novac koji je vodstvo DPDS-a zarađivalo na zidinama“.

„Andra je trebalo maknuti i to se napravilo s namještenom kaznenom prijavom i smiješnom osudom za novac koji je društvo posudilo firmi koja je uredno vratila novac uz zakonitu kamatu. Ali ni to nije bilo dovoljno pa je za svaku sigurnost trebalo maknuti Vlahušića i posebnim zakonom, što im je na kraju i uspjelo.“ – mišljenje je Rikarda Rossettija.

Raguž pak govori:
- Mi smo otvorena stranka gdje svatko ima pravo na svoje mišljenje, to je oduvijek pozntao, ali sama zadiranja u politička pitanja bez znanja središnjice sigurno nisu praksa i ova gatanja što bi bilo kad bi bilo da se netko mogao kandidirati ne smatram ozbiljnim. Mi smo podržali Frankovića i podržavamo ga i danas i naše ruke u Vijeću su jedinstvene bez obzira što ponekad nemamo isti stav o pojedinim temama. – kazao je predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž.

Komunalna lučica Batala šlag je na torti rada aktualnog ravnatelja Županijske lučke uprave Dubrovnik Željka Dadića. U zadnjih desetak godina Županijska lučka uprava uložila je više od 25 milijuna kuna u lučku infrastrukturu od Luke šipanske, preko Gornjeg Čela do Tenturije i na koncu same Batale, komunalne lučice koju su Dubrovčani čekali godinama.

Unatoč problemima s konzervatorima koji su nesuvislo i van svake pameti i potreba Dubrovčana tražili da vezovi komunalne lučice ostanu na bovama, odnosno tvrdili su kako će pontoni narušiti nekakvu zamišljenu povijesnu cjelinu koje zapravo razvojem grada već odavno nema, a što je odužilo projekt, komunalna lučica Batala je pri završetku. Svi pontoni su tu, preostaje još postavljanje pristupnih mostića i svi korisnici, njih 500 vrlo brzo zaboravit će kako su veslali na barke da bi pošli na kupanje ili ribanje.

- Prezadovoljan sam, kako je bilo prije sad je odlično, uveo se neki red. Prije sam bio na bovi, ne moram sad više veslat, sad mogu doć' iz auta na mul. Bilo je nekad teško i zaveslat do svoje barke, a nadam se da bi sad mogao i malo više na more. Složeno je fino, imamo neku zavjetrinu, neku garanciju, ne moramo više dolazit iz doma u tri ure poponoća provjeravat barku. – kazao je za Dubrovnikpress.hr jedan od korisnika, Ivo Srebrović, kojeg smo u obilasku lučice u društvu ravnatelja Županijske lučke uprave Dubrovnik Željka Dadića susreli na pontonu.

isrebrIvo Srebrović

- Projekt je krenuo 2012. godine donošenjem UPU gruškog akvatorija kada smo započeli i s idejnim rješenjem, a lokacijsku dozvolu smo dobili u rujnu 2015. godine. Nakon toga slijedila je izrada glavnog projekta koji je završen u siječnju 2016. i u lipnju prošle godine ishodovana je građevinska dozvola. U međuvremenu smo mi slijedom svih onih događaja na Lapadskoj obali kad je onaj dio Lapadske obale dat u koncesiju za komercijalnu marinu, nabavili jedan ponton vrijednosti milijun i pol kuna bez PDV-a i smjestili ga na poziciju koja je predviđena projektom komunalne lučice te smo tu smjestili barke koje su se morale izmjestiti s dijela Lapadske obale pod koncesijom. – priča pak ravnatelj ŽLUD-a Željko dadić.

- Nakon toga krenuli smo u kompletnu realizaciju cijelog projekta na način da smo osigurali kredit kod HBOR-a u iznosu od deset milijuna kuna za što nam je Županijska skupština dala suglasnost i kredit je odobren u listopadu 2016. godine te smo mogli krenuti u postupak javne nabave i u svibnju ove godine potpisan je ugovor s izvođačem radova Marinetekom iz Šibenika. Vrijednost radova bila je 8 milijuna i 400 tisuća kuna za postavljanje preostalih pet pontona uključujući valobran s čije su unutarnje strane i vezovi. – priča Dadić.

kornisniciidadicKorisnici vezova Josip Bačić, Ivo Srebrović i ravnatelj ŽLUD Željko Dadić

Projektom je predviđeno 500 vezova za lokalno stanovništvo, koliko ŽLUD ima i ugovora na ovom području, Dadić kaže, „stisnuti smo u taj dio i zadovoljit ćemo potrebe tog dijela“, ali i napominje:
- Naravno da u cijelom gradu postoji potreba za više vezova, što nažalost nije u nadležnosti Županijske lučke uprave Dubrovnik, ali mislim da bi se u budućnosti trebalo vidjeti koja se područja unutar grada mogu prenamijeniti u nekakve komunalne lučice. Jednim dijelom možda u Rijeci dubrovačkoj, jednim dijelom u Solitudu, od veslačkog kluba dalje da se uredi komunalna lučica. – kaže Dadić.

I dok Dadić govori o potrebama lokalnog stanovništva svega stotinjak metara dalje gledamo u komercijalnu marinu u koncesiji tvrtke Franja Pašalića koji je strehama u potpunosti nagrdio cjelokupan izgled gruškog zaljeva, no to konzeravtore očito nije puno zabrinjavalo, kako to često bude kod privatnih projekata, ali su ih eto zabrinjavali pontoni iznad mora visoki svega 85 centimetara javnog projekta za potrebe samih Dubrovčana.

- Moje mišljenje je da na tom dijelu nije trebalo ići u izgradnju komercijalne marine i davanje koncesije već ići na proširenje komunalne lučice čime bi se dobilo ukupno oko 700 vezova za stanovništvo. Otprilike je trenutno potrebno oko tisuću vezova za potrebe lokalnog stanovništva. – govori ravnatelj ŽLUD Željko Dadić, a oko konzervatorskih smjernica kaže:
- Mi smo se pridržavali smjernica UPU-a i konzervatora, mislim da pontoni ničim ne narušavaju izgled, dapače, kad pogledamo iz ptičje perspektive sve je to lijepo posloženo, lijepo i pristojno izgleda. - kaže Dadić.
batalomluk1- Pontoni su samo 0,85 metra iznad mora. Oni su zahtijevali u početku da to bude na bovama, ali u 21. stoljeću uz mogućnost ovakvih pontona o tome je bespredmetno razgovarati. – kazao je Dadić.

Na te riječi se odlično nadovezao još jedan od korisnika veza na pontonu, Josip Bačić, kojem je prva pomisao na pitanje je li zadovoljan vezom bila kako više ne mora veslati do barke:
- Prije je barka bila na bovi i jedva sam čekao da ovo sve dođe. Sve čestitke Županijskoj lučkoj upravi jer Grad Dubrovnik je končano dobio komunalnu lučicu kako treba, za nas stanovnike. Naravno da sad mogu više na more, jer mi je jednostavnije doći do barke, djecu ukrcat, roditelje, i lijepo to izgleda i uveden je red za pomorski promet. – rekao je Josip Bačić.

- Korisnici su zadovoljni, povratne reakcije su jako dobre, do jučer su neki bili na bovama, a ubrzo će svi, kad se postave prilazni mostići lako će dolaziti do svojih barki. Uvijek ima onih koji traže nešto više, ali mislim da je 95 posto ljudi jako zadovoljno. – zaključio je ravnatelj ŽLUD Željko Dadić.

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić sudjelovao je u utorak u Bruxellesu na konferenciji “Zajedno do EU fondova – za bolju prometnu povezanost”. Glavni fokus konferencije bile su transeuropske prometne mreže i prekogranične prometne veze, a župan Dobroslavić istaknuo je kako je prometna povezanost ključni preduvjet gospodarskog i ukupnog razvoja svih područja EU.

- Posebno je ta povezanost važna za ona područja koja imaju lošu prometnu situaciju kao što je ukupna Jugoistočna Europa i sama Republika Hrvatska. Upravo stoga svi, a posebno Europska komisija, trebaju u razvoju prometne povezanosti posebnu pozornost obratiti na Jugoistočnu Europu, odnosno Jadransko-jonsku regiju. - rekao je župan Dobroslavić.

Ustvrdio je i kako su u tom smislu od posebnog značaja projekti kao što su Jadransko-jonska autocesta, brza željeznica Ravenna – Brindisi, Koridor VC, modernizacija željezničke mreže u Hrvatskoj, brodske i avioveze preko Jadranskog i Jonskog mora te povezivanje otoka.

Mišljenja i smjernice o aktualnim i ključnim pitanjima povezivanja europskih transportnih koridora su od izuzetne važnosti te je stoga organiziran panel na temu “Važnost prometnih veza u potpori regionalnom gospodarskom razvoju”. Panelisti su bili zamjenica generalnog direktora Opće uprave za mobilnost i promet – DG MOVE Maja Bakran, veleposlanik i zamjenik Stalnog predstavnika RH pri EU Goran Štefanić, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH Tomislav Mihotić te potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj.

Govornici posljednjeg panela „Projekti regionale povezanosti kroz mrežu TEN-T“ bili su predsjednik talijanske regije Molise Paolo di Laura Frattura, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, predsjednik albanske regije Tirana Aldrin Dalipi i član Europskog odbora regija Mauro D’Attis.

Organizatori konferencije bili su Dubrovačko-neretvanska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Karlovačka županija preko svog predstavničkog ureda u Bruxellesu te zastupnica u EU parlamentu Dubravka Šuica.
Konferenciju su otvorili voditeljica hrvatske EPP Delegacije Dubravka Šuica, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić te zamjenik župana Vukovarsko-srijemske županije Damir Barna.

U konferenciji je sudjelovalo stotinjak sudionika iz institucija EU, regionalnih razvojnih agencija i europskih regija.

DPP

Dubrovnikpress.hr nedavno je uputio upit Gradu Dubrovniku koji se tiče izdavanja dozvola za ulazak vozila u povijesnu jezgru. Od gradske uprave tražili su se odgovori za koliko vozila je izdana dozvola, po kojoj cijeni se izdavaju dozvole i po kojim kriterijima, te ukoliko dozvole ne plaćaju svi, zašto ne plaćaju i tko ne plaća te po kojim kriterijima? Također Dubrovnikpress.hr tražio je i popis vozila, tvrtki i fizičkih osoba koji posjeduju dozvolu za ulazak u povijesnu jezgru, jer to bi trebao biti javni podatak, kao i odgovor gdje je i je li uopće dopušteno parkiranje vozila u povijesnoj jezgri.

U birokratskom odgovoru koji je pristigao navodi se kako "prema aktualnom popisu vozila trenutačno postoje 53 korisnika dozvola za prometovanje pješačkim zonama", dok popis koja su to 53 korisnika dozvola, a koji bi trebao biti javan, nije dostavljen.

Što se tiče kriterija, birokrati su naveli članke iz Službenog glasnika Grada Dubrovnika iz 2009. godine iz kojih je važno istaknuti da odobrenje za prometovanje pješačkim zonama, a samim time i u povijesnoj jezgri nije potrebno izdavati hitnim službama i sudskim  istražiteljima i komunalnim redarima, kao ni za vozila koja prevoze umrlu osobu, a da je najveća dopuštena brzina kretanja vozila "ograničena na brzinu pješačkog hoda".

Dozvole se mogu izdati i za razne potrebe od odvoženja otpada, preko vjenčanja, do održavanja električne i telekomunikacijske mreže, prijevoza namještaja, zapravo gotovo za sve potrebe, no problem nije toliko u povremenim dozvolama npr. za razne potrebe samih žitelja povijesne jezgre, već u bezobraštini posjednika 53 dozvole koje se izdaju na dulji rok, a koji se parkiraju u Gradu iako je Odlukom o komunalnom redu to izričito zabranjeno, kako piše, "osim u iznimno opravdanim okolnostima".

"Napominjemo kako u svakoj izdanoj dozvoli postoji stavka kojom je parkiranje zabranjeno, točnije, vozilo može biti zaustavljeno samo ukoliko se obavlja djelatnost za koju je dozvola izdana, što je u najčešćem slučaju ukrcaj ili iskrcaj." - piše u odgovoru iz Grada Dubrovika.

Koliko je npr. Sjednica Gradskog vijeća "iznimno opravdana okolnost" da se više sati ostavljaju parkirani automobili pojedinih medija i "medija" iza Kneževa dvora i placeti ispred Katedrale, odnosno je li potrebno da novinari i fotoreporteri ili snimatelji, ako već ulaze u Grad automobilima jer im je eto oprema od sveukupno maksimalnih desetak kila toliko teška da je ne mogu donijeti s nekog parkinga oko Grada, bespredmetno je uopće komentirati.

Među njima ima istih onih medija koji redovito objavljuju priloge oko sličnih problema, naravno, kada ih rade drugi. Naravno, opravdanim se tek može ocijeniti parkiranje reportažnih kola za potrebne direktnih prijenosa, a reportažna kola nisu potrebna niti ih posjeduju mediji koji prijenose vrše za desetak gledatelja na YouTube-u, tako da su svi ostali u prekršaju koji nitko ne sankcionira ili u Gradu Dubrovniku uistinu misle da je novinarima i "novinarima" za obavljanje djelatnosti potrebno svaki put ulaziti s automobilima u Grad. Naime, isti ti automobili mogu se naći parkirani na raznim lokacijama u Gradu i mimo sjednica Gradskog vijeća ili Županijske skupštine.

Naknade za ulazak u povijesnu jezgru su inače ovakve:
cjenikgraddozvole
Tko ih plaća, a tko ne plaća od 53 korisnika dozvola, konkretan odgovor Dubrovnikpress.hr od Grada Dubrovnika nije dobio. Naravno, ovo nije problem samo ove nove garniture u gradskoj upravi, već je to problem koji je evidentan dugi niz godina.

Petak, 29 Rujan 2017 14:01

Laureati Općine Konavle su...

Na ovogodišnjoj proslavi Dana Općine Konavle nagrada za životno djelo bit će dodijeljena Marku Matiću iz Čilipa zbog inzimnih rezultata u sportu i njegovom predanom društvenom radu dok će godišnje nagrade biti dodijeljene Luki Deranji Stajlsu s Grude zbog iznimnih postignuća u sportu tijekom dugogodišnje karijere te Nadama Vaterpolo kluba Cavtat zbog iznimnih sportskih rezultata ove godine.

Mara Matića predložili su za nagradu za životno djelo NK Konavljanin, Veterani NK Konavljanin i KUD Čilipi. Marko Matić svoju prvu utakmicu za NK Konvaljanin odigrao je 1968. godine, a posljednju 1995.  nakon čefga je osnovao Veterane NK Konvaljanin.

Osim u sportu, Matić se istaknuo u proteklih 50 godina radom u KUD-u Čilipi, klapi Čilipi, crkvenom zboru, a 2006. godine bio je i festanjuo.

Luka Deranja, koji je predložen od strane zamjenika općinskog načelnika Iva radovića, aktivno je igrao nogomet u Slavenu od '68. do '91. te je pritom skupio 580 nastupa, ujedno je i urednik monografije o 80 godina nogometa na Grudi izdanoj 2001. godine.

U prijedlogu Mjesnog odbora Cavtat istaknuto je kako su Nade VK Cavtat osvojili ove godine turnir "Tomo Udovičić", a u završnici Prvenstva Hrvatske osvojili su treće mjesto.

D.Mladošić

Hrvatski telekom ubuduće će morati plaćati naknadu vlasnicima zemljišta preko ili ispod kojih prolazi telekomunikacijska infrastruktura. U jednoj od najvećih pljački hrvatskog naroda koji je financirao izgradnju telekomunikacijske infrastrukture, a koja je kasnije prodana Deutsche Telekomu, vlasniku Hrvatskog telekoma, privatnoj trvtki je tako na raspolaganje predana infarstruktura za koju Hrvatskom telekomu naknadu plaćaju i ostali teleoperateri. No, samovolji Hrvatskog telekoma, barem u pogledu besplatnog korištenja tuđe zemlje za vlastiti profit došao je kraj.

O tome se govorilo i na sjednici Općinskog vijeća Općiner Konavle koja će tražiti nakandu od Hrvatskog telekoma za infrastrukturu koja se koristi u sklopu nekretnina u vlasništvu Općine. Zbog toga je Vijeće odobrilo i sklapanje ugovora s odvjetnicom Katjom Jajaš iz Rijeke.

Naime, riječ je, kakao je kazao Vlaho Mujo (HSS) o jednom od odvjetničkih ureda koji se, kazao je, "metodama Erin Brokovich" izborio da se donese ovakav zakon i pravilnik o naknadi.  

- Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM, op.a.) donosi odluku o visini nakande koju je Hravtski telekom dužan platiti vlasnicima nekretnina. Nije riječ samo o jediniciama lokalne samouprave, već svaki pojednica može zatražiti naknadu. Da bi Općina dobila naknadu trebamo definirati koje su to nekretnine u vlasništvu Općine, koje nerazvrstane ceste, što zahtjeva analizu i veliki rad na pripremi dokumentacije i nakon toga podnošenje zahtjeva za nakandu. Naknade nisu jednokratne, već su godišnje, a iznose od 4 do 10 kuna po metru kvadratnom, predviđene su i za kabelsku infrastrukturu ispod zemlje, kao i za nadzemnu mrežu i stupove. - kazao je Vlaho Mujo predlažući sklapanje ugovora s odvjetnicom Jajaš.

- Općina je 2008. potpisala ugovor s Hrvatskim telekomom, nije jedina, napravile su to sve jedinice na području Dubrovačko – neretvanske županije, i tim ugovorom proračun je ostvario jednokratnu naknadu od nekih milijun i nešto kuna. Ugovorom je ustpljeno pravo na telekomunikacijskoj mreži. Na nama je da sve uskladimo sa zakonom, Hrvatski telekom će se sigurno usprotiviti i pokušati reći da su tim ugovorom ispunili sve obveze. Na nama je da se borimo. - rekao je Mujo.

- Na odvjetnici Jajaš je da pokuša utvrditi neosnovanost prethodnog ugovora s obzirom na određene nedostatke u samom ugovoru i naknadno izglasan zakon i pravilnik kojim je to pitanje reguliorano na drugi način. Na Općini je da kvalitetno pripremi materijal, prvenstveno ono što se tiče utvrđivanja koje su to nerazvrstane ceste i nekretnine i koja je to površina u vlasništvu Općine. - kazao je Vlaho Mujo.

Konavoski vijećnici su prihvatili poptisivanje ugovora s odvjetnicom Jajaš istaknuvši kako se nadaju da će i ostale jhedinice lokalne samouprave na području Dubrovačko – neretvanske županije slijediti primjere Konavala i tražiti svoje pravo na naknadu od Hrvatskog telekoma.

Stranica 1 od 16

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
ciban3
konavle 250

zupa 250

zupanija 250
transporterban250