Utorak, 17 Srpanj 2018 20:39

Kaos u autobusima Libertasa

Ekstremne su gužve danas bile po cijelom Gradu, što se logično odrazilo i na javni gradski prijevoz. Najčešća linija u Dubrovniku je ona Pile - Babin Kuk, na kojoj dakle autobusi prometuju svako 10 do 15 minuta. E, pa danas oko 16.30 sati autobus se na Batali za Babin kuk trebao čekati čak 40 minuta.

I, nakon što je napokon došao, bio je prepun građana i turista te je uslijedila uobičajena kaotična scena u kojoj vozač ne otvara prednja vrata jer putnici ne mogu ući nego se pokušati probiti kroz srednja ili zadnja vrata.

Amnestira li danas Libertas to što su u cijelom Gradu bile ogromne gužve? Naravno da ne amnestira jer ovakve scene događaju se svakodnevno, bile gužve ili tekao promet sasvim normalno. Jednostavno, iako autobusi na ovoj relaciju idu svako desetak minuta redovno su prepuni pa vozač ili produži dalje ili ukrcava putnike na srednja ili zadnja vrata. Stoga, logično bi bilo, ako je već tolika navala na gradske autobuse, onda bi na frekventnim linijama trebalo još pojačati broj autobusa.

U protivnom, voziti se gradskim autobusima ljeti spada pod pravu noćnu moru. Jer, kako drugačije opisati vožnju u prenatrpanom autobusu, što onako priliči slici koju zamišljamo u nekakvoj Indiji ili Bangladešu. U ovom slučaju, radi se i o očiglednom kršenju propisa jer nijedan zakon na svijetu ne propisuje da se putnik „vozi na putniku“. Dapače, Zakon o cestovnom prometu propisuje da se u autobusima nalazi i označen je ukupan broj kako sjedećih tako i stajaćih mjesta u autobusu, što u autobusima Libertasa već više godina nije slučaj već se ukrcava veći broj od dopuštenog.

Uz sve navedeno, treba reći i kako Libertas previše ne pomaže poboljšati situaciju sitnicima koje bi stvar mogle ublažiti.

Dakle, osim što ne poveća broj autobusa na frekventnim linijama, ponovo se nameće pitanje i zašto ne uvesti dodatnu tarifu za one koji prevoze svoje kofere te tako zauzmu ogroman broj mjesta. Nadalje, Dubrovnik je valjda jedini turistički grad u kojem je vozač ujedno i kondukter i blagajnik. Jednostavno, prečesto se događaju zastoji u prometu jer šofer mora razmijeniti novce kako bi turisti kupili kartu. No, eto jednostavno valja nije opcija u Libertasu neke stvari promijeniti na bolje.

Sve to nažalost doprinosi ovakvim gužvama u autobusima te neurednosti u voznom redu, što je ustvari pravilo, a ne nekakva iznimka uvjetovana današnjim gužvama. Gužve mogu biti uzrokovane svakojakim problemima, kao što mogu utjecati na puno toga, autobusi Libertasa kaotični su sami po sebi.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima obišao je novouređeni park s dječjim i sportskim igralištem te prostorom za fitness na otvorenom u Solitudu.

- Grad je završio još jednu investiciju vrijednu 1,1 milijun kuna. Imamo tu višenamjenske sprave, vježbalište za odrasle, košarkaško igralište, kao i dječje igralište. Nastavljamo s izgradnjom novih igrališta, za petnaestak dana izgradit ćemo igralište u Trstenom, sve sukladno planu i proračunu Grada za 2018. godinu. - rekao je Franković.

- Na području Grada imamo više malonogometnih terena, koji se uređuju i postavlja se umjetna trava na njima. Ovdje smo se odlučili za košarku, koja je također popularna. Najvažnije je da se mladi usredotoče na sport i sportske aktivnosti. - objasnio je Franković.

Dodao je i kako će Grad rekonstruirati igralište na Sedam smrtnih grijeha, napomenuvši da je pokrenuta i javna nabava za igralište kod Osnovne škole Ivana Gundulića.

Također, ovom prilikom gradonačelnik Franković sjeo je na ljuljačku, ali se i okušao na fitness spravi, kroz šalu kazavši "kako nije siguran da će moći podignuti svoju težinu".

V.S.

Problem s vodičima koji nisu licencirani, a i dalje vode goste i dalje traje. O čemu se konkretno radi? Naime, kad u Grad dođe inozemna grupa, u pratnji svojih turističkih pratitelja, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu, nju bi trebao preuzeti vodič, koji ima položen stručni ispit za područje Dubrovnika. U praksi, to nije tako.

Dakle, događa se da taj turistički pratitelj ustvari vodi svoju grupu po Gradu, bez da je unajmio licenciranog vodiča. Najčešće, radi se tu o problemu kojega stvaraju turistički pratitelji iz dalekoistočnih zemalja, koji tako na ovim slučajevima uštede značajnu količinu novca, koja bi inače išla dubrovačkim vodičima.

Na ovaj problem još prije dva mjeseca upozoravala je pročelnica Ceha turističkih vodiča Marina Franić. Pak, kako je izjavila za portal Dubrovnikpress.hr, nije se ništa promijenilo.
- Jedino nam Grad Dubrovnik zaista ulazi ususret i čini sve u svojoj moći da se to promijeni. Zbilja su pokazali dobru volju što mi daje nadu da će doći do promjene. Što je problem? Carina je ona koja bi trebala vršiti inspekciju, a u Dubrovniku je samo troje tih inspektora. Najviše tih "ilegalnih" vodiča je iz Južne Koreje, koji bez problema sa svojim zastavicama šetaju preko Straduna. E sad, događa se da se oni prave kako ne znaju engleski jezik i tako u biti prođu lišo. Grad je spreman financirati prevoditelja s korejskog koji bi išao s inspektorima kako bi napokon tom problemu stali na kraj. - rekla je Marina Franić.

- Prije tri dana zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić primila je predstavnike Ceha vodiča, Hrvatske carine i Društva turističkih vodiča Dubrovnik. Uskoro će biti racija, dakle kontrolirat će se strane agencije i vodiči. Nadamo se da će se tako prestrašiti i više neće raditi te probleme. - kazala je Marina Franić.

- Ono što bi trebalo je možda postaviti nekoga na Pile da kontrolira situaciju, kao što sad radi Sanitat s turističkim autobusima. U drugim gradovima ti ne možeš izaći iz autobusa da te ne čeka lokalni vodič. - dodala je.
Unatoč ovom problemu istaknula je kako je u Dubrovniku dobro biti turistički vodič.

- Nije uvijek lako, ali mi imamo puno posla. Zbog toga smo sretni. Grad je pun, stižu kruzeri, sezona je duga. Ali, ovo je veliki problem. Opet ponavljam, drago nam je što iz Grada zaista shvaćaju naše probleme i čine sve da ih i riješe. - objasnila je pročelnica Ceha turističkih vodiča Marina Franić.

Izuzetno zanimljiva izložba "Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih" otvorena je večeras u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik. Naime, uz izložbu mogu se i čuti zvukovi iz prirode, odnosno glasanje kukaca.

Riječ je izložbi Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Autori izložbe su dr. sc. Iva Mihoci i Petar Crnčan. Pak, zvukove je orkestrirao u kompozicije bioakustičar Boštjan Perovšek. Također, na izložbi mogu se vidjeti modeli kukaca je izradio akademski kipar Denis Kraković uz pomoć robotičara Branimira Tadića i Petra Crnčana. Prikazan je i bogati fundus Hrvatskog prirodoslovnog muzeja s preko 1200 primjeraka raznih kukaca.

Ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik Ana Kuzman izrazila je zadovoljstvo što je Dubrovnik ugostio ovako vrijednu izložbu, kazavši da su izloženi primjerci tek jedan dio bogatog fundusa Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Naglasila je i kako ovo nije prva suradnja Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik.

Autor izložbe Petar Crnčan rekao je "da je izložba posvećenima najmanjima koji čine važan dio živih zajednica i kopnenih staništa".

- Cilj izložbe je bio upoznati posjetitelje s tim koji kukce proizvode zvukove, na koji način to rade, zašto se glasaju, ali i prezentiramo neke nove rezultate određenih istraživanja na području komunikacije kukaca. - kazao je Crnčan.

Također, ovom prilikom autor zvuka izložbe Boštjan Perovšek je i zasvirao, kako je kazao, "sa zvukovima koje ćete čuti na izložbi". Nazočne je pozdravila ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Tatjana Vlahović. Izložbu je otvorila zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić.

Izložba je otvorena do 30. studenoga.

V.S.

Predsjednik županijskog HDZ-a Branko Bačić nedavno je komentirao odnos HDZ-a i HNS-a na lokalnoj razini. Naime, pred zajedničku sjednicu županijskog i dubrovačkog HDZ-a, Bačić je na pitanje kako komentira odnos HDZ-a i HNS-a u Gradu, s obzirom na koaliciju na državnoj razini, izjavio kako su padale teške riječi u Dubrovniku između ovih političkih opcija, ali i dodao kako "gradimo povjerenje između ovih dvaju političkih opcija te tu koaliciju pokušavamo što je moguće više provući kroz naše lokalne samouprave".

Nelogično zvuči u kontekstu Dubrovnika, gdje su HDZ i HNS uvijek bili arhi-neprijatelji, kako za vrijeme dok je prvi čovjek HNS-a bio Andro Vlahušić, a tako i sada dok je na čelu stranke Miho Obradović, koji je izuzetno aktivan oponent vladajućoj garnituri u Gradskom vijeću.

Na pitanje portala Dubrovnikpress. hr da prokomentira ove riječi Bačića, Obradović je samo kratko odgovorio:
- Mogu samo reći da HNS ne gleda ni lijevo ni desno. Gleda samo naprijed. Mi smo u koaliciji s građanima, ali i sa svima koji rade za dobrobit naših sugrađana i našeg Grada. - kazao je Obradović.

I prije je Obradović naglašavao kako mu neće biti problem dignuti ruku za HDZ-ovu odluku ukoliko ona ide na korist građanima, ali i kako će biti najveća opozicija ako to nije slučaj. Za sada HNS se u Gradu tako i ponaša te je uopće teško zamisliti da u dubrovačkim okolnostima jednog dana ove dvije stranke uistinu i stvore nekakav koalicijski, odnosno partnerski odnos.

Mimohodom na Stradunu danas je u Dubrovniku obilježena 23. obljetnica genocida u Srebrenici. Dubrovčani su tako odali počast osam tisuća i 372 srebreničke žrtve.

Mimohod se održao u organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Dubrovačko-neretvanske županije i Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Dubrovnika.

- Mimohod se organizira već nekoliko godina zaredom povodom najveće tragedije koja se u demokratskoj Europi dogodila nakon Drugog svjetskog rata. Tragedija je to koja govori o stradanju Bošnjaka. Mi u Dubrovniku želimo odati počast nevino stradalim žrtvama. - rekao je predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Dubrovnika Esad Čustović.

- Oni su stradali samo zato jer su bili Bošnjaci, samo zato što su bili druge konfesije i nacionalnosti od ubojica. Želimo poslati poruku našoj javnosti, ali i međunarodnoj javnosti, dakle svjetskim i europskim moćnicima da se ovaj genocid ne smije zaboraviti, ali bitno je naglasiti i da se ne smije nikad nikome dogoditi na kugli zemaljskoj. - riječi su Čustovića.

- Bio sam pet, šest puta u Srebrenici. To su jako potresne priče, to je nemoguće opisati bilo kome tko nije bio i nije vidio bol tih ljudi koji dolaze iz čitavog svijeta da bi odali počast tim nevino stradalim ljudima. - objasnio je Čustović.

Predsjednik Dubrovačke bošnjačke stranke Sado Bečić kazao je kako je jako zadovoljan odazivom na mimohodu.
- Znači, naši sugrađani vrlo dobro znaju sve što se događalo i tko je kriv za agresiju na Srebrenicu. Uvijek se prisjete i na tome im hvala. Oni itekako znaju tko je napravio genocid i što se događalo tog kobnog 11. srpnja u Srebrenici. Meni osobno uvijek na ovakvim obilježavanjima dođe plakati, ne mogu se suzdržati, a da ne krene suza. Tako će biti dok sam živ. - rekao je Bečić.

Na mimohodu bile su i zamjenica župana Žaklina Marević te zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić.
- Danas smo ovdje kako bi odali počast nevino stradalim žrtvama Srebrenice. Ovaj mimohod je zaista lijepo zamišljen. Lijepo je da se sugrađani odazivaju pozivu organizatora, kako bi u jednoj šetnji utišini odali počast onima koji su stradali 11. srpnja prije 23 godine. - rekla je Žaklina Marević.

Mimohod je završio u Portu, gdje je dubrovački imam Salkan ef. Herić izmolio molitvu El-Fatiha. Također, počast stradalima iskazana je i polaganjem cvijeća u more.

Zajednička sjednica Županijskog odbora HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije i Gradskog odbora HDZ-a Dubrovnik održana je danas. Sjednici su nazočili i glavni tajnik stranke te predsjednik Sabora Gordan Jandroković te međunarodni tajnik HDZ-a i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Sjednica je bila zatvorena za javnost, odnosno za okupljene novinare, iako je prvotno bilo rečeno da će joj se cijelo vrijeme moći nazočiti. U svakom slučaju, novinarima su se uvodno obratili Gordan Jandroković i predsjednik županijskog HDZ-a Branko Bačić.

- Ovo su naše pobjedničke organizacije. I županijski i gradski HDZ pobijedili su na prošlim lokalnim izborima. Mi redovito obilazimo naše lokalne organizacije. Danas ćemo razgovarati o aktualnoj političkoj situaciji na razini države, ali čut ćemo i od kolega njihova razmišljanja o razvoju Grada Dubrovnika i županija te kako uz suradnju možemo učiniti život građana boljim. - rekao je Jandroković.

- Suradnja državnog HDZ-a s dubrovačkim i županijskim HDZ-om je izvrsna. Puno je visokih dužnosnika došlo iz ovih organizacija. Sinergija je izvanredna. - kazao je Jandroković.

Odgovorio je na pitanje je li se Grad Dubrovnik može izuzeti od Zakona o cestovnom prometu, odnosno liberalizaciji autotaksi tržišta.

- Puno gradova ima svoja specifična pitanja koja ih opterećuju, u Dubrovniku je to promet. Upoznat sam s tim problemom. Morat će se pronaći neka rješenja, nemoguće je izuzimati pojedine dijelove države od zakona, ali u dogovoru je moguće pronaći rješenje koje će osigurati da promet bude protočniji. Vjerujem da će se razgovarati i pronaći održivo rješenje. - objasnio je Jandroković.

O istoj temi je govorio i Bačić.

- Mi s državne razine smo u svakodnevnom kontaktu s načelnicima i gradonačelnicima. Sve bitni projekte i probleme promptno rješavamo u Zagrebu na razini ministarstava i Vlade. Jučer smo imali sjednicu svih gradonačelnika i načelnika iz HDZ-a. Upoznati smo s ovim problemom. Čuli smo razmišljanja gradonačelnika Dubrovnika te je dogovoren sastanak s nadležnim ministrima gdje bismo vidjeli kako nadići problem velikog broja taksista. Gradonačelnik Dubrovnika kaže da je u Gradu potencijalnih 2700 taksi vozila što stvara gužvu. Liberalizacija tržišta je dobro rješenje, ali u nekim turističkim središtima stvorio se problem oko prevelikog broja nazočnih taksista.- riječi su Branka Bačića.

Prokomentirao je odnos HDZ-a i HNS-a u Gradu Dubrovniku, a u svjetlu toga da su ove dvije stranke na državnoj razini koalicijski partneri.

- HDZ je preuzeo vlast u Dubrovniku nakon HNS-a i mandata Andra Vlahušića. Trebalo je vremena da trzavice prođu. Kako vrijeme prolazi, na razini države i Grada tenzije se smirivaju. Pale su teške riječi, ali tako je to u kampanji. Gradimo povjerenje između ovih dvaju političkih opcija. Tu koaliciju pokušavamo što je moguće više provući kroz naše lokalne samouprave. zaključio je Bačić.

Obnovljena Biskupska palača svečano je danas otvorena. Obnova je trajala gotovo 30 godina, biskup Mate Uzinić u palaču će useliti u rujnu. Palača je oštećena u potresu 1979. godine, a od tada dubrovački biskupi u njoj nisu niti živjeli. Obnovljenu palaču danas je blagoslovio nuncij u Republici Hrvatskoj msgr Giuseppe Pinto.

Biskup Mate UZinić zahvalio se svima zaslužnima za obnovu.

- Radi se o palači. Danas nije lako živjeti u palačama. Kao mjesto stanovanja nisu na dobrom glasu. Crkva, osobito s papom Franjom želi poslati drugačiju sliku o sebi. Ne želi slati sliku Crkve u palači, nego kako papa Franjo kaže sliku crkve u poljskoj bolnici, blizu ljudima. Možda ta slika poljske bolnice i ide uz ovu prigodu, ker Grad na neki način boluje zbog činjenice da u njemu sve manji broj ljudi živi. - objasnio je biskup Uzinić.

- Grad nisu naši miri, palače, crkve, krovovi, restorani, turisti... Grad smo mi ljudi koji ovdje živimo. Zato je ovaj Grad pomalo bolestan te stoga ova palača svojom porukom postaje svojevrsna poljska bolnica. Kao poziv onima koji su ostali da i dalje budu ovdje, a onima koji su otišli da se vrate. - rekao je Uzinić.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković kazao je kako je ovo već četvrti put ove godine da koristi izraz "povijesnog dana za Dubrovnik", naznačivši kako mu je drago da je palača obnovljena za vrijeme njegovog mandata. Obnovom palače zadovoljstvo je iskazala i zamjenica župana Žaklina Marević.

Također, još su na današnjem događanju govorili i predsjednik Sabora RH Gordan Jandroković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, izaslanica predsjednice Republike Hrvatske Renata Margaretić Urlić te predsjednik Zaklada Caboga Stiftung Ivo Felner. Naime, Zaklada je donirala značajna sredstva za obnovu palače.

Palača je obnavljana u više faza. Inicijalna istraživanja započeo je Institut za povijest umjetnosti u sklopu svojih širih istraživanja prostora Pustijerne, a konzervatorsko-restauratorski istražni radovi započeti su 1984. godine i završeni 1993. godine pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda. Radovi konstrukcijske sanacije započeli su 2003. godine i trajali su do 2013. godine. Uslijedili su završni građevinski, obrtnički i instalaterski radovi. Unutrašnjost palače uređena je po uzoru na istraženi izvorni izgled. Cijeli proces obnove vodio je Zavod za obnovu Dubrovnika do 2016. godine, kada je to preuzela Dubrovačka biskupija. Svi radovi su vođeni uz stalnu suradnju i nadzor nadležnoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Dubrovniku.

Ukupna vrijednost radova na obnovi ovog složenog i povijesno vrlo slojevitog objekta do 2016. godine iznosila je oko 25 milijuna kuna. Obnovom se ovo kulturno dobro željelo što više vratiti izvornom izgledu. Sredstva je kroz programe Zavoda za obnovu Dubrovnika uložilo Ministarstvo kulture, Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik, dok je Dubrovačka biskupija pokrila otprilike 15 posto troškova iz svojih sredstava. Ukupna vrijednost preostalih završnih radova nakon 2016. godine je oko 6,7 milijuna kuna, što je osigurano donacijom Zaklade Caboga Stiftung.

Tom donacijom pokriveno je i uređenje interijera, koje je, kao i sve završne radove vodio arhitektonski studio Studio Vetma Arh iz Dubrovnika. Manji radovi na ovom značajnom zdanju nastavit će se i nakon njenog otvaranja, prvenstveno završetak restauracije zidnih oslika u hodnicima

Ono što je poanta ovih obilježavanja je da nam se svima ukorijeni da se takvo zlo nikad ne smije ponoviti, rekao je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednik Dubrovačke bošnjačke stranke Sado Bečić ususret mimohodu koji će se povodom 23. godišnjice genocida u Srebrenici održati u srijedu, s početkom u 12 sati, ispred Velike Onofrijeve fontane.

- Uvijek mi je uz obilježavanje jako teško. Teško mi je na obilježavanju u Dubrovniku, kao što mi bude teško uostalom i svaki put kad posjetim Potočare i Srebrenicu. Nije lako promišljati o svim tim nevino stradalima, njihovoj žrtvi... No, ono što mi je drago je to što se uvijek skupi jako lijepi broj Dubrovčana, koji zaista osjećaju taj gubitak Srebrenice. Tako se nadam da će Dubrovčani opet pohoditi mimohod u velikom broju, kao što je to bio slučaj i prethodnih godina. - objasnio je Bečić.

Podsjetio je kako je u Srebrenici stradalo 8372 ljudi, a za 1200 se još traga.

- To je jedna strašna brojka. Ponavljam 8372 stradalih praktički u srcu Europe. Radi se o najvećem genocidu nakon Drugog svjetskog rata. Ovim obilježavanjem mi moramo poslati poruku mira, poruku tolerancije i suživota. To je jedini način da svi skupa možemo nešto napraviti kako se takvo što ne bi više ponovilo. - poručio je Bečić.

- Moram prokomentirati i međunarodnu zajednicu. Ona ništa po sprječavanju tog krvoprolića nije napravila prije 23 godine, ali niti sada se genocidu u Srebrenici ne prilazi s dovoljno pijeteta. Jer, kako je moguće da je prije nekoliko godina Rusija blokirala usvajanje Rezolucije o Srebrenici od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda? - zapitao se Bečić.

U jednom dahu nastavio je i o Republici Srpskoj.

- Kako je moguće da se u Republici Srpskoj događaju prosvjedi nakon što je za Srebrenicu osuđen krvnik Ratko Mladić? Dakle, da dio tog naroda ne priznaje odgovornost te paradržave za ovaj zločin. Ali, činjenica je i da nećemo naprijed dok svakome ne postane jasno da je ta država nastala na genocidu. - rekao je on.

- U svakom slučaju, ništa neće moći vratiti obiteljima žrtava ubijene sinove, muževe i ostale članove obitelji. To je jasno. Ali, istina se mora znati. I, ne smije se zaboraviti. Nikad! Upravo zbog toga se nadam da će i dubrovački mimohod biti barem jedan mali doprinos u očuvanja sjećanja na sve heroje koji su nedužno stradali u srpnju 1995. godine. - zaključio je predsjednik Dubrovačke bošnjačke stranke Sado Bečić.

Ako bi se vjerovalo da su danak novog doba ljudi kao učmala neambiciozna masa koja se da uspavati, onda o tome govori održana generalna proba Dubrovačkih ljetnih igara. Provokacija publike tu bi trebala biti uračunata u Igre, ma koliko god samo otvaranje bilo eventualno dobro.

Tada, na zafrkantskoj razini, uputivši kritiku meštrima od Igara, poručujući im da im je put ispravan kao onaj na nekakvom kursu teatra u domaćoj zadruzi u Cisti Provo, simbolički bi se i postigao cilj. Cilj kroz 45 dana festivala dosegnuti jednu savršenu širinu, koja bi tražila način kako demantirati na generalnoj probi zadanu letvicu očekivanja te od svega napraviti rapsodiju teatra, glazbe i folklora. A kad makar i simbolički provokacija izostane onamo gdje je dobrodošla, to znači i da je publika Igara poput brodova koji nastoje ploviti sa spuštenim sidrom.

Govori to o ideji da se građani involviraju u same Igre, što je dakle misao koja se protura kroz 69. festival. Građani ne da nisu involvirani, nego ustvari ne sudjeluju onamo gdje bi im po prirodi njihove zbijenosti u masi uvijek bilo najslađe sudjelovati, odnosno onamo gdje im je dopušteno gađati pomadorama i salatom. Problem je u tome što je to nagon, a ne odluka ili opredijeljenje.

Pa, iako je anemija publike prvi utisak s ovogodišnje generalne probe, postoje još dva dojma, svakako manje povezana sa samom prirodom događaja. A to je da su aktivisti iz Građanske inicijative Srđ je naš eto učinili škerac, onako kao da je u pitanju Župski karnevo. Završni čin otvaranja, naime sav je u tome da građani ulaze u scenu, što su iskoristile "srđevke", koje su počele bacati loptice, dok im je na majici pisalo "Skupljač golf loptica" (?!). Iz vodstva Igara za portal Dubrovnikpress.hr rekli su da to nije predviđeno u scenariju otvaranja. Stoga, nije da ne treba hrabrost za ubacit se u već organiziran program, makar se radilo o generalnoj probi, pa zašto onda nešto bolje nije smišljeno? Takve stvari da bi bile dobre, moraju biti jako, jako dobre. Šteta smisliti nešto preko koljena i tako se obilježiti u Gradu gdje si i za dobre ideje pod znakom upitnika, a tek za loše ispadaš smiješan i predmet sprdačine. Osim ako se ne radi o privlačenju pozornosti, što s druge strane nema veze s hrabrošću.

Pri tom, starija ekipa iz GI SJN izvjesila je natpis na kojemu pitaju župana Nikolu Dobroslavića pošto sloboda, "a propos" posljednih golf događanja. Tu se zaključak sam nameće, a uglavnom glasi da je dubrovačkim golf aktivistima preostalo ideje još samo proklamirati na ovakvim događanjima.

I ima još jedna stvar koja nije zanemariva, a mogla bi nervirati samu publiku na licu mjesta, kao i one koji bi htjeli trajno zabilježiti uspomene s otvaranja 69. Igara. To su kamermani zaduženi za prijenos uživo, koji će se prikazati na HRT-u. Odnosno, nije problem u kamermanima koji rade svoj posao koji im je zadan, problem je tehnički u ideji da osoba koja nije dio programa biva prečesto u kadru, dakle u kontekstu zbivanja. Isti problem je bio i prošle godine, isti problem dakle bit će i ove godine. Šteta. Postoje i druga rješenja koja ne bi trebala podrazumijevati da se (prečesto) uz protagoniste ceremonije nalazi kamerman na 20 centimetara udaljenosti.

A otvaranje kao otvaranje koje redateljski i scenaristički potpisuje Saša Božić? Djeluje dinamično, a dominira Nataša Dangubić svojom spontanošću, kao svojevrsni predstavnik Dubrovčana, odnosno simbol spomenutog građanskog okretanja Igara. Tu je i prošlogodišnji dobitnik Orlanda Ozren Grabarić koji je uz kratku rolu i pokazao zašto je bio nagrađen na lanjskom festivalu. No, u grubo rečeno, poanta otvaranja ionako je u vrućoj dubrovačkoj noći i početku jednog novog vremena za Dubrovnik, punog sna o sreći, jer Igre su u svim njegovim čarima ili zabludama o njemu, kako god.

Stranica 1 od 141

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250