Izložba „Lipo cviće uokolo Cvita Mediterana“ otvorena je danas u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik. Radi se o gostujućoj izložbi Prirodoslovnog muzeja Split, koja prikazuje fotografije endemične flore srednje Dalmacije, od otoka Čiova, preko Kozjaka i Svilaje do kanjona rijeke Cetine.

Izloženo je ukupno 38 fotografija. Autori izložbe su ravnatelj splitskog Prirodoslovnog muzeja Nediljko Ževrnja i kustos istog Muzeja Dalibor Vladović. Izložbu su otvorili ravnateljica PMD-a Ana Kuzman i Nediljko Ževrnja.

Kuzman je iskazala zadovoljstvo suradnjom ovih dvaju muzeja, napominjući kako je započela 2012. godine kad je bilo prvo gostovanje splitskog Prirodoslovnog muzeja u Dubrovniku s izložbom "Kukci u kulturi". Rekla je kako se u dogledno vrijeme planiraju još dvije izložbe ovoga Prirodoslovnog muzeja Split u Dubrovniku.

- Jedna će biti na proljeće, također izložba fotografija na temu orhideja, a druga koncem ove godine o raznolikosti ribolovnih alata u Hrvata. - rekla je Ana Kuzman.

Ževrnja je rekao da se među izloženim fotografijama nalazi i Dubrovačka zečina.
- Ova izložba je prvi put otvorena 2005. godine, tada u čast 1700 godina Grada Splita, zato i nosi taj naziv. Ali, slobodno se može proširiti na cijelu Dalmaciju. Proširili smo je s novim vrstama da bi je završili pred svetog Duju, u svibnju ove godine. Moj kolega Vladović i ja često smo botanički na terenu i ovo što vidite tu je rezultat tog rada. - rekao je Ževrnja o ovoj izložbi, koja inače ostaje otvorena do 16. travnja.

V.Salvia

Pred gradske vijećnike na sjednici u srijedu naći će se i Program javnih potreba u kulturi za 2018. godinu. Općenito izdvajanja u kulturi u posljednje vrijeme pod posebnim su povećalom, najviše zbog izjava predsjednika Dubrovačke stranke Željka Raguža.
Podsjetimo, Ragužu smeta, kako je rekao, "što se 30 posto proračuna izdvaja za kulturu" te je naveo kako je "sve to njemu magla", o čemu više možete pročitati OVDJE. Doduše, treba reći i kako mu nitko od ravnatelja javnih ustanova, ali i drugih djelatnika u kulturi nije odgovorio. Tek je ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Marin Ivanović kazao kako se davanja za udruge ne trebaju smanjivati, o čemu više možete pročitati OVDJE.

No, kolika su zapravo izdvajanja Grada Dubrovnika za potrebe u kulturi? Na gradske javne ustanove ići će tako ukupno 15 milijuna kuna, a za aktivnosti Zavoda za obnovu Dubrovnika ide 13,4 milijuna kuna.

Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik ići će 353,8 tisuće kuna, Dubrovačkim knjižnicama 540 tisuća kuna, Dubrovačkim ljetnim igrama 5,4 milijuna kuna, Dubrovačkom simfonijskom orkestru 1,6 milijuna kuna, Kazalištu Marina Držića 1,5 milijuna kuna, Folklornom ansamblu Linđo 612 tisuća kuna, Umjetničkoj galeriji Dubrovnik 1,1 milijuna kuna, Domu Marina Držića 550 tisuća kuna, a Muzeju Domovinskog rata 160 tisuća kuna.

Riječ je o iznosima bez izdvajanja za plaće djelatnika.

Što se tiče udruga, Grad Dubrovnik ukupno će izdvajati 4,5 milijuna kuna. Na glazbeno scensku djelatnost tu će ići 1,3 milijuna kuna, na knjižnično-izdavačku djelatnost 1,2 milijuna kuna, na muzejsko-galerijsku djelatnost 227 tisuća kuna, na likovnu djelatnost 281 tisuća kuna, na film i kinematografiju 398 tisuća kuna, n a nove medijske kulture i kulture mladih 206 tisuća kuna, a na zaštitu kulturnih dobara 293 tisuće kuna. Pak, prijaviteljima s više programa iz različitih djelatnosti ići će 425 tisuća kuna.

U svakom slučaju, planirana sredstva za programske aktivnosti u 2018. ne odstupaju značajno od lani. No, treba se prisjetiti i riječi gradonačelnika Mata Frankovića koji je upravo uz raspravu o izdvajanjima o kulturi Ragužu odgovorio "kako ravnatelji mogu i više". Pa je i u tom kontekstu za očekivati i više aktivnosti na ovome dubrovačkom kulturnom polju, koji se prvenstveno tiče omjera uloženog i dobivenog.

Dubrovački HNS podrškom liberalizaciji tržišta autotaksi djelatnosti još jednom pokazuje da je u koaliciji s građanima, rekla je potpredsjednica dubrovačkog HNS-a Nataša Gabričević na konferenciji za novinare koja se održala na temu Prijedloga Zakona o prijevozu u cestovnom prometu. Nacrt Zakona je pripremilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, završeno je savjetovanje, nakon što prođe Vladu, Zakon će ići na prvo čitanje u Sabor.

Konkretno, ovaj Zakon predviđa neograničen broj taksi-dozvola u gradovima i općinama koji će dozvolu morati izdati svakome tko ima potrebnu licencu.

- Na tržištu danas imamo tri grupacije koje nude autotaksi usluge. U prvoj su autotaksisti obrtnici, mahom fizičke osobe, onda su tu autotaksi kompanije poput Camea te digitalni servisi. Sve tri grupacije imaju primjedbe na nacrt Zakona, a to pokazuje da Ministarstvo nije pogodovalo nikome već su pripremili Zakon sukladno direktivama Europske unije i interesu građana. - rekla je Gabričević.

- Dakle, svatko tko preda zahtjev za dozvolu u roku od 15 dana mora dobiti licencu. Ukidaju se minimumi i maksimumi u cjeniku, što će dovesti do promjena u cijenama usluge, koja bi sad trebala biti prihvatljivija za sugrađane. Liberalizacijom tržišta doći će do povećanja broja zaposlenika unutar djelatnosti i malim poduzetnicima će biti lakša procedura, a i građani će osjetiti benefite predložene liberalizacije tržišta. - navela je Gabričević.

Rekla je da će prihvatljivijim cijenama bitii lakši povratak tinejdžera iz noćnog izlaska, kao i umirovljenicima pri odlasku u kupovinu ili na pregled.
- Danas je autotaksi usluga luksuz, a ne smije biti luksuz, mora biti dostupna svima. - objasnila je Gabričević.

Na ovu temu govorila je i županijska vijećnica HNS-a Marina Vučković Matić.
- Za razliku od nekih dubrovačkih političara mi stojimo iza liberalizacije tržišta. Nama je interes građana važniji od svih drugih interesa. Razna ograničenja uzrokuju neravnotežu i stvaraju monopole, a kad je monopol stvoren, tada su svi koji imaju dozvole podložni ucjenama, to se ovim Zakonom pokušava iskorijeniti. Mogućnošću taksiranja na područjima drugih lokalnih samouprava, smanjiva se cijena usluge, što je direktni benefit za naše građane. - kazala je Vučković Matić.

- Bespotrebno je nastala fama da će se stvoriti gužve ako u Dubrovnik budu dolazili taksisti iz drugih mjesta. Potrebno je povećati broj taksista koji će doprinijeti kvaliteti turističke usluge, a tako će se gužve zapravo smanjiti. Mnogi građani su htjeli taksirati, ali nisu mogli jer su bili limitirani brojem dozvola. Dozvole su bile limitirane, nisu ih dobivali svi koji su zadovoljavali uvjete nego je postojao određeni popis s kojim se, usudila bih se reći, i manipuliralo. Svakako, ova mjera potiče poduzetništvo, a građanima daje mogućnost izbora. - zaključila je županijska vijećnica Marina Vučković Matić.

Ima već neko vrijeme da traju previranja oko vodeće pozicije Atletskog kluba Dubrovnik, koja su tako kulminirala na Skupštini u petak kad je predsjednik postao Đuro Musladin. Stoga, kako doznaje portal Dubrovnikpress.hr, priprema se još jedna Skupština, koja bi se trebala održati u srijedu, a koju ovoga puta saziva struja koja nije sklona Musladinu.

Mjesto predsjednika AK Dubrovnik ostalo je upražnjeno nakon što je ostavku podnio Ljubomir Medaković krajem studenoga prošle godine. Musladin je javnost izvijestio u subotu priopćenjem kako je upravo on postao predsjednik kluba.

Musladin, inače istaknuti član HDZ-a, tako je napisao kako je za predsjednika izabran jednoglasno, a kako je dopredsjednik klupa postao Stjepan Vojinić. Napisao je u priopćenju kako su i sjednici nazočili predstavnici Dubrovačkog saveza sportova, dodajući kako je svoju potporu novom vodstvu dao dosadašnji predsjednik Medaković, ali pismenim putem i predsjednik Atletskog saveza Republike Hrvatske Ivan Veštić.

U čemu je onda problem? Problem je naime, tumače njegovi oponenti, što je Skupštinu sazvao upravo Musladin, koji te ovlasti kao dosadašnji član Izvršnog odbora nema. Stoga je upitno je li Skupštinu sazvao legalno, unatoč podršci Atletskog saveza i Dubrovačkog saveza sportova.

Kako portal Dubrovnikpress.hr doznaje Musladin je poziv na Skupštinu poslao 12. siječnja gdje navodi kako Skupštinu saziva u dogovoru s Medakovićem, ali i tajnikom Dubrovačkog saveza sportova Alenom Boškovićem.

No, nije dugo prošlo, Musladinu, ali i svim članovima Skupštine, odgovorila je predsjednica Nadzornog odbora Darija Milić Kralj, koja je napisala "kako je zanima na temelju kojih dokumenata se saziva skupština". Navela je i kako se iz Musladinovog poziva može iščitati da se skupština saziva na temelju dogovora o kojemu nisu informirani članovi Izvršnog odbora, kao i Nadzornog odbora. U svom obraćanju članovima priložila je i dokument iz kojega je razvidno da je Medaković imenovao tajnicu kluba Marinu Majić da zastupa i predstavlja klub, poglavito u dijelu sazivanja i vođenja skupština.

Marina Majić tako je Skupštinu sazvala u ovu srijedu, a poziv je, osim članovima Skupštine dostavila i gradonačelniku Matu Frankoviću.
punomoc majic24Upravo bi se na Skupštini u srijedu na vidjelo trebali iznijeti brojni detalji koji su prethodili svim ovim događanjima.

Inače, prema informacijama portala Dubrovnikpress.hr, na sjednici u srijedu svoje kandidature trebali bi istaknuti bivša uspješna atletičarka kluba Ana Perović Alamat te Ante Živković.

U svakom slučaju, nakon što se u srijedu održi skupština koju saziva Marina Majić kao legalna opunomoćenica ono što predstoji je jako puno pravnog posla, kako za Atletski savez Hrvatske, a po svemu sudeći i za Upravni sud.

Poznato djelo Marina Držića "Dundo Maroje" prevedeno je na engleski jezik. Prijevod potpisuje prevoditelj i glumac Filip Krenus, a predstavljanje ovog izdanja "Dunda Maroja" na engleskom jeziku održano je danas u Teatru Bursa.

Inače, prijevod je izašao u izdavačkoj djelatnosti Doma Marina Držića, u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Dubrovnika, povodom 450. obljetnice smrti Marina Držića. Predstavljanje je održano u sklopu manifestacije Festa 2018.

Više o prijevodu rekao je Filip Krenus, koji je inače u pogovoru zapisao da, iako je djelo prevedeno na renesansni engleski, njemu nije cilj da ono bude muzejski izložak, jer, smatra on, "prašina je smrt kazališta i htio bi da prijevod bude odskočna daska punoj izvedbi ove blistave komedije na engleskom jeziku.“

- Ovdje sam dvostruki stranac. I kao netko tko nije Dubrovčanin, ali i netko kome engleski jezik nije izvoran. Što se tiče samog teksta, htio sam ga uroniti u "elizabetanski" idiom, a s druge strane, znajući kako je glumcima teško pristupiti stranom tekstu, pokušao sam i imena likova prilagoditi engleskom jeziku. - rekao je Krenus.

- Pokušao sam ostaviti razliku između "ti" i "vi" te i to prebaciti na engleski. Imao sam mogućnost čuti dijelove svog prijevoda u izvedbi glumaca i tako prilagođavati tekst, to i je uvijek najbolji način da se neki tekst postavi. - dodao je Krenus, koji se još u pogovoru i zapitao "ne bez zebnje što bi sam slavljen, osporavan, zaboravljen i napokon kanoniziran Marin Držić mislio o ovom pothvatu".

U predgovoru knjige akademik Luko Paljetak je zapisao kako je "ta Držićeva komedija doprla do nas u okrnjenom obliku, a u ovoj knjizi je prevedena i nadopuna završnog petog čina, iz pera Mihovila Kombola.

"Prema riječima Marka Foteza, ovu renesansnu komediju treba pretvoriti u nešto što živi i danas. To je i cilj ovoga prijevoda za koji se marljivo potrudio prevoditelj Filip Krenus." - zapisao je Paljetak.

Pak, na predstavljanju je ponovo pohvalio prijevod, kroz šalu dodajući "kako ga nije došao ovdje kuditi".

- Krenus je napravio sjajan posao, on je vratio prijevod u vrijeme u kojemu je ono nastalo. To nijedan prevodioc danas ne bi uradio. A u tom vremenu je sav prostor zauzet Shakespeareom. A s kojim Držić ima puno dodirnih točaka. U Engleskoj je bila moćna i jaka kolonija dubrovačkih trgovaca. Neki od njih su bili toliko bogati i značajni da su dvoru za bitku protiv armade posudili zamašnu svotu novaca. Ne znam je li engleski dvor to ikad vratio. Shakespeare je mogao nešto čuti o Držiću. Ovo je opasna teza. Ali, mi smo Hrvati drski pa smijemo i to potvrditi. - kazao je Paljetak.

Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić pojasnio je kako ovaj prijevod ima tri glavna motiva.

- Našim posjetiteljima je važno da kad izađu iz Doma imaju naš suvenir, a koji je naš tezoro. Drugi motiv je namjera da se Dundo Maroje postavi na kazališne daske, recimo u Londonu. Treći motiv je brendiranje Držića kao najvećeg hrvatskog komediografa. To su prozori u svijet i ta mjesta koja Marinu Držiću nedvojbeno pripadaju. - precizirao je Matić.

Direktorica TZ Grada Dubrovnika Romana Vlašić, nakon što je čula Krenusa kako čita ulomke iz knjige, rekla je da bi dobra ideja bilo izdati i audio izdanje Dunda Maroja na engleskom jeziku.

- Turizam i kultura zajednički žive u ovom gradu. Stoga, logično se i nama bilo uključiti u ovaj projekt. Vjerujem kako ćemo vidjeti Dunda Maroja na engleskom jeziku i na sceni. - rekla je Vlašić.

Saborski zastupnik i županijski vijećnik Mosta Nikola Grmoja za portal Dubrovnikpress.hr rekao je više o svojim dojmovima o radu Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije, a o kojemu je izrazio nezadovoljstvo.

Upravo je Grmoja česti oponent župana Nikole Dobroslavića na sjednicama Županijske skupštine. Podsjetimo, već mu je na jednoj od sjednica rekao "kako se skriva iza Županijske skupštine po pitanju obuhvata projekta golfa na Srđu".
- U više sam navrata pozivao župana Nikolu Dobroslavića oko projekta golfa na Srđu, odnosno da stavi točku o smanjenju obuhvata projekta i da poštuje sudske presude koje su donesene, ali u tom smislu ništa nije napravljeno. - rekao je Grmoja.

- Župan Nikola Dobroslavić puno ulaže u PR, a praktički se ništa ne događa. Što se tiče projekata oko energetske učinkovitosti, jedino je Ličko-senjska županija gora od nas. Izašao je sad i koeficijent klijentelizma gdje smo na osmom mjestu , to je katastrofalno, dakle u samom smo vrhu. - dodao je Grmoja.

Smatra kako je Most jedina opozicija vladajućoj koaliciji u Županijskoj skupštini.
- Situacija nije dobra, a mi ćemo se kao oporba unutar Županijske skupštine žestoko boriti protiv onoga što procijenimo nevaljalim. Što se tiče sjednica na kojima sam bio, nažalost zbog obaveza u Saboru nisam mogao biti na posljednjoj, mogu reći da se Most profilirao kao jedina opozicija. Nastavit ćemo u tom smjeru. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr Nikola Grmoja.

Na automobilu Audi A6 gradskog vijećnika Miha Obradovića (HNS) sinoć je oko 22.40 sati u Sustjepanu izbio požar koji je, navodi se u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske ugašen od strane člana obitelji i susjeda, a vozilo je djelomično izgorjelo. U tijeku je očevid radi utvrđivanja uzroka požara, navode iz policijske uprave.

Sam Obradović za Dubrovnikpress.hr kazao je kako su mu roditelji javili što se dogodilo budući je on trenutno u Zagrebu te je još kazao:
- Došlo je do kvara na automobilu, šteta je zaista minimalna. Nema štete za automobile koji su bili blizu, suprotno tome što su navodili neki mediji. - kazao je Obradović za Dubrovnikpress.hr

- O tome koliko je požar bio minimalan govori to da mi ga je otac izgasio s majicom. - rekao je Obradović dodavši:

- Kako su neki novinari pisali ispada da je izgorjela cijela kuća, a ne da je riječ o sitnom plamenu uzrokovanom kvarom, oštećen je malo branik, a što je točno bilo vidjet ćemo. Da je auto netko namjerno zapalio ili nešto slično šteta bi bila sigurno veća. - zaključio je Obradović.

Četvrtak, 18 Siječanj 2018 19:50

Umjesto jednog ponovo pet kulturnih vijeća

Grad Dubrovnik osniva pet novih kulturnih vijeća, umjesto dosadašnjeg jednog. Vijeća će imati dva člana i jednog predsjednika. Naime, pred gradske vijećnike na iduću sjednicu Gradskog vijeća ide Prijedlog odluke o osnivanju Kulturnih vijeća Grada Dubrovnika.

Ovom Odlukom tako se osnivaju kulturna vijeća za: glazbenu djelatnost; dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnosti; muzejsko-galerijsku djelatnost; likovnu umjetnost i zaštitu i očuvanje kulturne baštine; knjižnično-izdavačku djelatnost.

Kako se navodi u obrazloženju akta, kulturna vijeća se osnivaju radi predlaganja ciljeva kulturne politike i mjera za njezino provođenje, predlaganja programa javnih potreba u kulturi za koje se sredstva osiguravaju u Proračunu Grada Dubrovnika, ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na donošenje odluka važnih za kulturu i umjetnost. Članovi vijeća primat će naknadu za svoj rad, koju će utvrditi gradonačelnik Mato Franković.

"Za članove Vijeća imenuju se kulturni djelatnici i umjetnici te drugi stručnjaci koji svojim dosadašnjim dostignućima kao i poznavanjem problema vezanih za utvrđivanje i provedbu kulturne politike mogu pridonijeti ostvarenju ciljeva zbog kojih je Vijeće osnovano." - piše u obrazloženju Odluke.

Inače, sve do 2014. godine također je djelovalo pet kulturnih vijeća, koja su tada preinačena u jedno kulturno vijeće. Pojedini vijećnici tadašnjeg saziva Gradskog vijeća prozvali su to gušenjem nezavisne kulturne scene u Dubrovniku, dok su drugi ukidanje pet kulturnih vijeća smatrali depolitizacijom kulture.

Grad Dubrovnik dat će u najam stan Sveučilištu u Dubrovniku. Naime, pred vijećnike na iduću sjednicu Gradskog vijeća ide Prijedlog zaključka o sklapanju ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom sa Sveučilištem u Dubrovniku.

Radi se o stanu od 43 metra kvadratna, koji se nalazi u Ulici Stjepana Cvijića, u Gružu. E, sad, najamnina stana iznosit će 646 kuna.

Neupitno je da je plaća sveučilišnih profesora u Hrvatskoj podcijenjena, ali svejedno, radi se o onima koji i dalje imaju plaću koja iznosi puno više od prosjeka. Isto to vrijedi i za doktore, gdje također postoji inicijativa da im Grad osigura stanove. Uz toliko onih koji također nemaju gdje živjeti, a recimo rade na kakvoj blagajni za tri, tri i pol tisuće kuna, čemu potpomagati one koji zarađuju barem deset tisuća kuna, poput liječnika ili sveučilišnih profesora?

U obrazloženju ovog Prijedloga tako se navodi "kako se gradski stan može dati u najam izvan liste reda prvenstva osobama od posebnog značenja za Grad Dubrovnik, odnosno u ovom slučaju za deficitarna zanimanja za koje se procijenilo da su prijeko potrebna Gradu Dubrovniku".

Posebni značaj za Grad Dubrovnik? Ispada tako da će u Dubrovnik doći predavati nobelovac, kojega se pošto-poto treba privoliti da u Gradu ostane.

U obrazloženju se još navodi kako se stan daje Sveučilištu na vremensko razdoblje od godinu dana.
"Općepoznato je da Sveučilište u Dubrovniku svakodnevno radi sa stalnim poteškoćama, od kojih je ključni problem nedostatak nastavnog kadra, koji nastaje kao posljedica nedostatka i skupoće smještajnih kapaciteta u gradu Dubrovniku. Nastavnici koji imaju sve potrebne kompetencije za održavanje nastave , teško se odlučuju ostati raditi u Dubrovniku, obzirom da im je iznimno teško naći smještaj u našem gradu, te zbog toga odlaze u druge gradove." - stoji u obrazloženju privremenog pročelnika za upravljanje gradskom imovinom Zdenka Medovića.

Naravno da je potrebno zadržati sveučilišne profesore u Dubrovniku, kako dubrovačko Sveučilište uistinu ne bi zamrlo, ali to ne znači da oni koji zarađuju dvostruko više od prosjeka trebaju stanovati praktički za mukte. Uostalom, zašto im Grad Dubrovnik nije osigurao stan po normalnom najmu?

Nadalje, koliko bi koštao najam stana, na istoj ovoj adresi za onoga tko stan ide iznajmiti redovnim putem? Iako se radi o relativno malenom prostoru, od dakle 43 kvadrata, u Gružu, najam bi iznosio nekoliko tisuća kuna. Koliko to ostavlja prostora za kakav-takav, nazovimo ga, život, poznata je priča okrutnih okova hrvatske zbilje, koja govori da je država u samom vrhu europske ljestvice po siromaštvu.

Posebno je zabrinjavajuće što upravo mlade obitelji teško pronalaze sredstva za egzistenciju, a eto podupiru se oni koji su svojom plaćom dovoljno povlašteni da mogu normalno živjeti.

Jednostavno, ne treba činiti socijalne slučajeve od onih koji to nisu.

Srijeda, 17 Siječanj 2018 20:07

Otvorena DUSTRA-ina izložba "Prelivena kap"

U organizaciji Dubrovačke stranke, izložba fotografija osječkog fotografa Marina Franova pod naslovom “Prelivena kap" otvorena je večeras u Sponzi. Tema izložbe je utjecaj alkohola na pojedinca i društvo.

Predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž kazao je kako autor fotografija Franov nažalost nije mogao nazočiti otvaranju izložbe. Objasnio je kako DUSTRA nije dvojila kad je dobila prigodu organizirati ovu izložbu, ističući "kako je DUSTRA uvijek tu kad su ovakve prigode".

- Kao stranka se trudimo štedjeti na stvarima koje nisu toliko bitne, ali čim je nešto edukativno i humanitarno nastojimo iznaći sredstva, koliko god je to moguće. Ponosan sam što sam na čelu tih ljudi, oni imaju veliko srce. - rekao je Raguž.

Gradska vijećnica DUSTRA-e Ivana Šepak također je govorila na otvaranju izložbe.

- Marin Franov nam je na osebujan način pokušao dočarati svakodnevicu onih ljudi koji pate od alkoholizma. Procjena je da je u Hrvatskoj 260 tisuća ovisnika o alkoholu. To je 260 tisuća obitelji koji pate skupa s tim pojedincima koji su ovisni o alkoholu. Te obitelji su u tome svemu. Mi smo ovdje istaknuli i priče iz Kluba liječenih alkoholičara iz Osijeka. Oni su prošli kalvariju. Zajedničko svim pričama je početak alkoholizma uz osobnu traumu. Taj put do alkoholizma se nije dogodio preko noći. Bila je kap po kap do one prelivene kapi kad je bilo prekasno. - rekla je Ivana Šepak.

Izložba će biti otvorena do 26. siječnja.

V.Salvia

Stranica 1 od 111

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
ciban3
konavle 250

zupa 250

zupanija 250