Svečano su otvoreni trgovački prostori Zračne luke Dubrovnik. Radi se tu o trgovini s "duty free" proizvodima, ali i o kafiću s taracom. Direktor ZL Dubrovnik Roko Tolić i direktor prodaje tvrtke Gebruder Heinemann Carsten Menck tim povodom prerezali su i svečanu vrpcu. Naime, tvrtka Gebruder Heinemann generalni je dobavljač "duty free" robe za ZL Dubrovnik.

- Ovo je veliki dan za Zračnu luku Dubrovnik. Iskoristili smo posjet našeg strateškog partnera iz Hamburga tvrtke Gebruder Heinemann da i svečano otvorimo ove prostore. Tu imamo i segment domaće prodaje, ali i niz svjetskih brendova koje nudimo upravo u suradnji s Gebruder Heinemannom. Otvoren je i novi bar s taracom u području međunarodnih odlazaka, a u suradnji s našim strateškim partnerom tvrtkom Newrest, kojoj je ZL Dubrovnik pedesetpostotni partner. - rekao je Tolić.

- U srcu smo rekordne sezone i imamo puno razloga za zadovoljstvo. U mjesecu kolovozu imamo dvocifren porast prometa od 12 posto u odnosu na lani, a u 2017. godini porast od 17 posto naspram 2016. Vjerujem da smo i otvaranjem novih trgovačkih sadržaja ponudili našim gostima nešto novo, kako bi ZL Dubrovnik mogla postati i "shopping" centar ovoga područja. Imamo podatke da je povećana potrošnja putnika u Zračnoj luci i sve nam to govori da ćemo i u trgovačkom segmentu ostvariti rekordne dobitke. - objasnio je Tolić.

V.Salvia

Po pitanju stanja zgrade Osnovne škole u Cavtatu situacija je ozbiljna, ozbiljno razmatramo mogućnost da nastavu prebacimo u škole u Čilipima i na Grudi, rekao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić za portal Dubrovnikpress.hr, nakon što je jučer održao sastanak sa županom Nikolom Dobroslavićem o lošem infrastrukturnom stanju ove škole.

Kako stoji na stranicama Županije dubrovačko-neretvanske, sastanku su nazočili i zamjenica župana Žaklina Marević,  v.d. pročelnica UO za obrazovanje, kulturu, znanost i sport Ana Čeović, ravnateljica Osnovne škole Cavtat Kate Kukuljica te ravnateljica Osnovne škole Gruda Zdenka Pivčić.

- Mogu reći da je sastanak bio učinkovit. Zaista je situacija ozbiljna i već smo izvijestili nadležno ministarstvo kako je u Cavtatu gotovo pa nemoguće održavati nastavu. Vjerojatno ćemo idući tjedan župan Dobroslavić i ja poći u ministrice na razgovor kako bi je daljnje izvijestili o stanju u školi. Lokalna, odnosno regionalna samouprava tu nije u mogućnosti financirati izgradnju škole, to je nemoguće uz sve obaveze koje imamo. Radi se tu o iznosu od 30 do 40 milijuna kuna. - rekao je Lasić.

- No, isto tako gotovo je nemoguće i u sadašnjim uvjetima održavati dalje nastavu. Nastojat ćemo prolongirati sve skupa još godinu dana, ali bit će to vrlo teško pa je premještanje nastave ozbiljna opcija. - najavio je Lasić.

Naveo je što je najveći problem.
- Mi sredstva ne možemo osigurati iz europskih fondova jer naši prijašnji pregovarački timovi nisu predvidjeli financiranje izgradnje osnovnih škola u Hrvatskoj putem EU fondova. Tako da smo uistinu u vrlo nezgodnoj situaciji. - objasnio je Lasić.

Na paušalne ocjene lako se naviknuti recimo u điru placom ili na kafi u kakvom kafiću, ali kad se banalnosti mogu čuti od ministara već je to problem. Upravo takav biser provalio je ministar turizima Gari Cappelli, koji se dotaknuo Dubrovčana i gužvi.

Već neko vrijeme Cappelli u biti ustraje na izradi strategija o turizmu hrvatskih turističkih središta, a eto prekjučer je otišao korak dalje pitavši "Dubrovčane, bivše vlasti, zašto im je svake godine ostajalo po 100, 200 milijuna kuna u proračunu, a možda nisu na vrijeme reagirali u smislu infrastrukture, parkinga, dolazaka kruzera".

Na upit portala Dubrovnikpress.hr Ministarstvu turizma gdje se to može pronaći podatak kako je u proračunu ostajalo 100, 200 milijuna kuna, iz Ministarstva očekivano nisu odgovorili jer takva baljezgarija nema uporište. Što će uopće odgovoriti?! Je li mogao Cappelli izvaliti veću glupost o Dubrovniku, jer kao ministar Cappelli bi trebao znati o čemu govori i govoriti s odgovornošću, a ne bubati okolo bez ikakve odgovornosti napamet ciframa kako u Dubrovniku ostaje 100 do 200 milijuna nekakovog "viška" u proračunu, odnosno ne izlijetati eto tek tako da nešto kaže, usput okrznuvši "bivše vlasti".

U redu je da ministar Cappelli ima pravo na svoje mišljenje, ali onda je odabrao krivi posao. Naime, ima tu još jedan veći problem od samog pucanja ciframa kojemu je Cappelli očito sklon. Problem je kad ministar turizma kao prvi i osnovni problem u svojem sektoru za koji je zadužen baš navodi Dubrovnik, koji uz ovo lijepo uštimano ludilo antiturističkih zamjena teza sad ispada grad slučaj, problem broj jedan, a ne turistički gigant države koja od turizma živi.

No, i u tome smo uspjeli. U zemlji koja grca u dugovima, potpuno nesposobnoj da pokrene nekakav industrijski dio priče, koja dakle živi od turizma, sad smetaju gužve na mjesec, dva. Da nije smiješno, bilo bi žalosno. Ali, kad ministar turizma, dakle ne nekakav aktivistički "frik" s ulice, nego prva osoba zadužena za razvoj turističkih potencijala, nasjeda na istu priču o tako problematičnom Dubrovniku, pa napominje tobože neke nedostatke jer je to sad u modi, on zapravo radi štetu sektoru za koji je zadužen.

I dok Obrtnička i tehnička škola, recimo, svojim učenicima pruža mogućnost da sami osmisle i izrade vozilo na solarni pogon, s kojim će sudjelovati na državnom natjecanju, nažalost ne postaje ništa atraktivnija samim osmašima, koji tako radije biraju neka druga, naizgled atraktivnija zanimanja. Danas je počeo upisni rok, u Hrvatskoj je više od šest tisuća mjesta u srednjim školama ostalo nepopunjeno, a najviše u strukovnim školama.

Ravnatelj dubrovačke Obrtničke i tehničke škole Dinko Mandić za portal Dubrovnikpress.hr kazao je kako se ovaj problem osjeti i u Gradu.

- Zaista smo suočeni sa smanjenim interesom za naša strukovna zanimanja. Osobito ova trogodišnja. No, unatoč tome, u ljetnom upisnom roku je bio relativno dobar interes, odnosno do zaključenja upisa, na elektronskom portalu, imali smo praktički popunjena sva mjesta za strukovna i tehnička zanimanja koja nudimo. Međutim, odobren je dodatni razred u Turističkoj školi pa nas je to dovelo do toga da su učenici onda upisivali tu školu, a ne našu koja nudi njima očito manje atraktivna zanimanja. - rekao je Mandić.

- Smjer automehaničara i frizer nam je popunjen. No, kod elektromehaničara i elektroinstalatera ima slobodnih mjesta, kao i kod zanimanja kozmetičara, to je jedno novo zanimanje koje nudimo. Slobodna su i dva mjesta kod geodetskih tehničara. Tu je bio veliki interes u ljetnom upisnom roku, ali neki učenici nisu prelazili prag pa su odabrali nešto drugo, a i taj dodatni razred u Turističkoj školi nam je stvorio problem. - objasnio je Mandić.

No, kako pristupiti rješavanju ovoga problema?
- Pazite, polovina naših maturanata je zaposlena, neki i prije nego su dobili svjedodžbu. Što kazuje o tome da radnih mjesta ima, ali interes je slab. Morat ćemo razmisliti možda o sustavu stipendiranja. Vidjeti sa Županijom dubrovačko-neretvanskom, Gradom Dubrovnikom ili Obrtničkom komorom na koji način privući potencijalne obrtnike. - dodao je.

- Naši uspješni učenici i u financijskom smislu mogu biti ostvareniji od svojih vršnjaka koji upisuju fakultete. Dok ih ovi pozavršavaju, obrtnici mogu steči stan i ugledno poslovno ime. No, problem i dalje postoji. Morat ćemo pokrenuti dodatne aktivnosti u afirmaciji zanimanja koje nudimo učenicima. - pojasnio je Mandić.

Za kraj se i našalio.
- Učenici valjda neće raditi poslove koji zahtijevaju manualni rad rukama. Svi bi bili, kako u šali kažem, manekeni, manekenke i nogometaši. - zaključio je kroz šalu ravnatelj Dinko Mandić.

Cappelli ne zna o čemu govori, riječi su kojima je nekadašnji dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić za portal Dubrovnikpress.hr prokomentirao izjavu ministra turizma Garija Cappellija koji je u kontekstu gužvi pitao "pitao Dubrovčane, bivše vlasti, zašto im je svake godine ostajalo po 100, 200 milijuna kuna u proračunu, a možda nisu na vrijeme reagirali u smislu infrastrukture, parkinga, dolazaka kruzera".

Vlahušića je najviše zasmetala priča o gužvama.

- Ne mogu ministar Cappelli i gradonačelnik Mato Franković govoriti da ne mogu riješiti gužve. To je negativna promocija Dubrovnika! Oni moraju reći da je to super i odlično, kako se dogodilo jedan dan pa je sad sve super. A ne kukati i plakati kako ne znamo riješiti gužvu! - objasnio je.

- A ta gužva koju spominju je samo zato jer su Franković i HDZ dopustili da besplatno "shuttle" autobusi dolaze na Pile! Postoje svi pokazatelji, brojači posjetitelja, dakle najsofisticiraniji sustav, koji nam kazuje koliko ljudi uđe u Grad preko Pila. Taj dio priče ne može proći kroz vrata od Pila! A dolaze samo jer im je HDZ besplatno to omogućio! Kad ne bi bilo vinjeta za autobuse, ne bi bilo niti gužve na Pilama. Neka Cappelliju daju izvješće koliko je jučer posjeta bilo Dubrovačkim muzejima. Bilo ih je tisuću. To su gosti koji unaprijed kupe izlete, za njih treba biti besplatno. Ali, nikakva infrastruktura neće riješiti problem onih koji na Pile dođu besplatno, ne kupe niti izlete. I, to sve jer je netko to htio. A htio je bivši predsjednik Gradskog vijeća. - objasnio je Vlahušić.

- Podsjeća me sve to na jednu priču. Recimo, imamo restoran. Preuzme ga novi član obitelji. Njemu kažu da postoje problemi s gužvom na što se žale susjedi, a on kaže da će problem riješiti prepoloviši broj stolova. Hoće li riješiti gužve? Gužve se mogu riješiti samo povećanjem cijena i ukidanjem besplatnih "shuttle" autobusa, odnosno naplaćivanjem po cijeni od 1500 kuna. Rijetko se kad dogodi da je gužva u samome Gradu, radi se o Pilama. A samo zato da bi agencije nesmetano mogle biti dužne Gradu Dubrovniku 22 milijuna kuna. - istaknuo je, dodajući "kako je ideja o odvojenim odlascima "shuttle" autobusa njegova, a ne nikakvog Potrebice, nikakvog Peza i nikakvog Frankovića".

Najviše ga ljuti, rekao je, "što sami sebi uskačemo u usta".
- Stvara se ružna medijska slika. Kad gradonačelnik kaže da je gužva, pa isto ponavlja ministar turizma, tko će dolaziti u Grad? Hoćemo li dogodine imati ovakve brojke? Sumnjam. Sad su tu neki kao eksperti koji nas uspoređuju s Barcelonom... Pa o čemu se tu radi? Jesmo li mi kreteni?! Od čega mi živimo? Gradonačelnik i ministar turizma nam rade štetu. Samo zato što ne znamo kako riješiti problem prolaska kroz jedna vrata. Ili, znamo pa smo stavili konop, koji izgleda ružno. Izgleda ružno i onaj u Vratima od Grada, ali on tamo mora biti. - istaknuo je.

- Možemo pustiti turiste kroz obnovljeni park u Pilama, kojega je DPDS pet godina obnavljao. Lani to nismo mogli, ali zar ne bi sad bilo bolje da se ulazi kroz park. Ima jednako skalina kao i kad se spuštamo preko Meštrovićevog luka. Problem bi bio riješen, a ljudi bi mogli uživati u parku. - kazao je Vlahušić.

Što se tiče Cappellijevih tvrdnji o "višku u proračunu", Vlahušić se nije posebno osvrtao, već je odgovorio kako bi broj sredstava na računu Grada mogao biti i veći.
- Kad bi bili pametni, novca bi moglo biti i više. Kad bi agencije platile 22 milijuna kuna, Excelsa za žičaru sad već 15, 16 milijuna kuna, tu su novci koje bi imali da Grad upravlja zidinama. A kad je Franković preuzeo Grad, dočekalo ga je 30 milijuna kuna. Dakle, uz navedena potraživanja i ovih 30 milijuna kuna, to je 100 milijuna kuna na koje bi mogli računati ako budemo pametni. - rekao je Vlahušić.

Radovi na uređenju dječjeg igrališta, koje će se nalaziti u sklopu vrtića u zgradama POS-a II. u Novoj Mokošici, počinju danas. Izvođač radova je tvrtka Tonikom. Otvaranju radova nazočili su, između ostalih, zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić, privremeni pročelnik UO za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić i ravnateljica Dječjih vrtića Dubrovnik Boja Milan Mustać.

- Igralište će biti sastavni dio vrtića. Iznos koji će se na radove utrošiti je 450 tisuća kuna, uz sprave koje će tu biti ugrađene. Planirani rok izgradnje je 15. listopada. Zahvat je složen zbog kosog terena pa će tu biti dosta potpornih zidova i iskopa, ali sigurna sam da ćemo bez većih problema radove privesti kraju. - rekla je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić.

Privremeni pročelnik Katičić kazao je kako mu je drago da će igralište biti otvoreno za svu djecu, a ne samo onu vrtiću, dodajući "kako će sadržavati najmodernije sprave tvrtke Redox".

Ravnateljica Boja Milan Mustać naglasila je kako je sretna što su radovi počeli.

- Veselimo se i ne možemo dočekati kad će doći taj sretni dan kad će djeca, koje samo u vrtiću ima 50, imati svoje igralište. Drago mi je da će biti otvoreno za svu djecu, sva igrališta i trebaju biti otvorena. No, nadamo se da će igralište djeca i čuvati. Ako se budu čuvala dugo će nam trajati i svima biti na radost i veselje. - zaključila je Boja Milan Mustać.

V.Salvia

Nakon premijere predstave "Marin Držić – Viktorija od neprijatelja", koja se u režiji Ivice Boban, uprizorila u parku Umjetničke škole, održan je i domjenak, na kojem su se uz jelo i piće mogli podijeliti dojmovi s predstave.

Djelić atmosfere možete pogledati u fotogaleriji.

DPP

Ponedjeljak, 21 Kolovoz 2017 02:25

Premijerno izvedena "Viktorija od neprijatelja"

Predstava "Marin Držić – Viktorija od neprijatelja" redateljice Ivice Boban premijerno je izvedena na 68. Dubrovačkih ljetnih igrama, u parku Umjetničke škole. Predstava se bavi životom, djelom i sudbinom Marina Držića, propitujući njegov odnos prema njegovu Gradu i suvremenicima te etičkim i društvenim paradigmama vremena u kojem je živio.

U zgusnutom slijedu događanja, u eruptivnom spoju verbalnog iskaza, plesa, glazbe i pokreta, odvijaju se epizode iz njegova života: pohađanje dubrovačke gradske škole, druženje s dezvijanom mladosti dubrovačkom, zaređenje i imenovanje za rektora crkvice Svih Svetih u Dubrovniku, odlazak na studij u Italiju gdje se počinje baviti kazalištem, povratak u Dubrovnik, putovanje u Carigrad i ponovni povratak u Dubrovnik.

U drugom dijelu nižu se fragmenti iz Držićevih djela (Tirena, Novela od Stanca, Dundo Maroje, Arkulin, Skup), s naglaskom na prizore u kojima oštro kritizira svoje suvremenike te one koji upravljaju Gradom i Republikom. Slijede završni akordi Držićeva života: krhotine Hekube, tragedije u kojoj progovara o teroru vlasti i moćnika, isprepletene su s dijelovima pisama koje je Držić pisao u Firenci 1566, pokušavajući nagovoriti toskanskog vladara Cosima Medicija da pomogne zamišljenu akciju rušenja aristokratske vlasti Dubrovačke Republike.

Okupljen je ansambl sastavljen pretežito od mladih glumaca, od kojih su neki još studenti glume na zagrebačkoj ADU (Petra Svrtan, Iva Kraljević, Ivana Gulin, Robert Španić, Marin Klišmanić, Ugo Korani i Josip Brakus), a glumačku družinu predvodi petero iskusnijih glumaca: Maro Martinović, Branimir Vidić – Flika, Doris Šarić Kukuljica i Danijel Ljuboja, na čelu s Ozrenom Grabarićem koji uz kreaciju Marina Držića u svijet Držićeva teatra, filozofije i životnih stavova ulazi i kroz interpretacije ključnih likova njegova opusa. Tu su još: Doris Jure Radnić, Romano Nikolić, Mateo Videk, Nika Lasić i Glorija Dubelj te članovi glumačke družine Kolarin: Jelica Čučević, Marinka Metković, Aida Machiedo, Tajana Martić, Ante Tonći Đurković, Barbara Lončarić Lučić i Matija Vojvodić.

Autorsku ekipu, uz Hrvoja Ivankovića koji potpisuje dramaturški koncept i oblikovanje teksta te Ivicu Boban koja uz režiju potpisuje i dramaturšku obradu, čine Miljenko Sekulić koji je autor scenografije, maski i lutki, kostimografkinja Doris Kristić te skladatelj Ozren Glaser. Oblikovanje svjetla potpisuje Vesna Kolarec, video projekcije Ivan Lušičić, koreografiju Nikolina Medak, a mačevanju je glumce uvježbao Lovro Buva.

"Marin Držić – Viktorija od neprijatelja" na programu je 68. Igara i u ponedjeljak, utorak i srijedu, u parku Umjetničke škole s početkom u 21.30 sati.

DPP

Društvenim mrežama proširila se fotografija koja prikazuje sadržaj navodno objavljen u udžbeniku vjeronauka, a gdje piše kako su ateisti egoisti, a kako su pak egoisti "poprilično nesimpatični ljudi jer se u njihovu sliku svijeta ne uklapa nitko veći, ljepši, pametniji od njih". Pojedini mediji objavili su onda spomenutu fotografiju i nepoštivanje svega vjerskoga na paušalan način moglo je početi. Dubrovački teolog Šime Zupčić za portal Dubrovnikpress.hr objasnio je kako se tu ne radi o udžbeniku za osnovne škole, ali rekao i više o tom fenomenu u kojemu ustvari postoje stalna tenzija, odnosno ružna i nepotrebna vrijeđanja između vjernika i ateista.

- Fascinira me, negativno, dakako, spremnost napadanja svega vjerskog bez ikakve provjere barem osnovnih podataka. Tako da ti medijski tekstovi padaju na temeljnom postulatu medijske etike: istinitosti. Naime, navedeni tekst uopće nije u udžbeniku za osmi razred osnovne škole, ili bilo koji razred osnovne ili srednje škole. Riječ je Youcatu, jednom neobvezatnom priručniku za mlade u izdanju jedne privatne izdavačke kuće. - rekao je Zupčić.

- Čini se kao nebitna razlika, no itekako je bitna: dok je udžbenik nešto službeno dostupno u školama, odobreno od Hrvatske biskupske konferencije i Ministarstva, materijal kojeg „susreće“ otprilike 90 posto osnovnoškolaca u Hrvatskoj, ovdje je riječ o jednoj knjizi u izdanju jedne privatne nakladničke kuće koja ni po čemu nije obvezatna, a u konačnici i koju će susresti možda 1-2 posto posto mladih. Dakako, to ne mijenja činjenicu da je tekst o ateistima u njoj nezgodno sročen, gdje se ateiste izjednačuje s egoistima, što meni nikako nije prihvatljivo. Niti je u skladu s naukom Crkve. - objasnio je.  

No, iako se dakle ovdje radilo o lažnoj vijesti, postoje primjeri gdje se i s oltara znaju čuti negativni navodi o ateistima.

- Veoma me žalosti kad se o nama vjernicima govori na paušalan način, no još više me žalosti kada mi vjernici o ateistima ili bilo kome govorimo također na paušalan način. Naime, ako mene netko vrijeđa, to je prvenstveno njegov problem, ne moj, jer više govori o njemu, nego meni. Isto tako, ako ja nekoga vrijeđam, to više govori o meni, nego o njemu. Utoliko mi je kao vjerniku veći problem kad nešto loše dolazi s „moje“ strane, tj. vjerničke, napose ako to dolazi iz institucionalnih crkvenih krugova. - rekao je Zupčić.

- Govoreći o temi ateizma, moje teološko i vjerničko uvjerenje, a koje je utemeljeno na crkvenom nauku iznesenom na Drugom vatikanskom koncilu, jest da jednog dana kad dođem pred Boga neću biti pitan jesam li bio katolik ili nisam pa čak niti jesam li bio vjernik ili nisam, nego jesam li bio Čovjek, pisano velikim slovom. Dakako, meni kao vjerniku moja vjera je integrativni dio moga bića, najvažniji dio, nešto čega se nikad i ni pod koju cijenu ne bih odrekao, nešto što bi mi trebalo pomagati da budem bolji čovjek, da kao vjernik u čovjeku pored sebe prepoznajem Boga, te se na taj način prema njemu bolje i odnosim. S obzirom na moj navedeni stav, niti ateizam ne promatram kao nešto protiv čega bih se trebao boriti. - dodao je.

Naveo je još nekoliko primjera koji govore o nezdravoj atmosferi po ovom pitanju.

- Neki dan na vijest o bolesti kardinala Bozanića, oni koji se kunu u humanističke vrijednosti, radovali se njegovoj bolesti, čak mu poručili da je „kurvin sin“ uz želju da umre. Žalosti me takav govor. A onda za par dana, kad je bivši predsjednik Josipović napisao također neprimjeren komentar o propovijedi nadbiskupa Barišića, onda su od pojedinaca koji se izjašnjavaju vjernicima počele stizati uvrede Josipoviću i komentari skoro pa na razini onog prethodnog o kardinalu Bozaniću, ako ne neki isti i gori. Zašto nam to treba? Žalosti me taj nedostatak kulture u javnom i svakom ostalom komuniciranju. Mislim da hrvatsko društvo, bez obzira na kulturološku i povijesnu obilježenost kršćanstvom, ima prostora i za humanizmom obojen ateizam i za vjeru koja neće nositi isključivost. Ako će ljudi koji ne vjeruju u Boga promicati humanističke vrijednosti, po njima živjeti, a ako će vjernici živjeti svoju vjeru na ispravan način, a ne isključujući, nego prepoznavajući u drugima samoga Boga, onda će ovo naše društvo itekako napredovati. A dok se bude događalo drugačije i dok javni prostor budu zagušivali drugačiji sadržaji, nećemo ići u željenom smjeru suživota i napretka. - riječi su teologa Zupčića.

- Rješenje ovog problema je u poticanju kulture dijaloga i poštivanja drugoga i drugačijega. To ne znači da ja trebam postati ateist ili da ateist treba postati vjernik, već da naučimo jedan drugoga poštovati u toj različitosti. Ili bilo kojoj drugoj različitosti. Čini mi se da nam mnogima, s koje god strane dolazi, u našem hrvatskom društvu to nedostaje. - zaključio je teolog i vjeroučitelj Šime Zupčić

Nedjelja, 20 Kolovoz 2017 15:09

Natezanje fakata kibicera u lokalnoj politici

U tjednu u kojemu se nadvio veo sumnje nad gradnju Pelješkog mosta, što, dobro, ne mora biti istina, ali kad su reagirali premijer i ministar, očito nije tako bezazleno, Dubrovčane najviše zamara „CSI traka“, odnosno konop koji od mosta na Pilama od Vrata od Grada ima za cilj „dvosmjerno prometovanje“.

Neka standardna priča bila bi tu satkana, od naroda koji ne zaslužuje bolje, citiranjima one egide o narodu koji ima vlast kakvu zaslužuje, jer eto zbog BiH prigovaranja možda ostajemo bez Pelješkog mosta, država ostaje necjelovita, a mi se tu eto mislimo o nekakvoj traci, konopu. No, upravo u tom detalju sadrži se sva definicija današnje politike, razlika između državne, parlamentarne i one lokalne.

U političkoj postmodernoj, zapravo politika gubi korak s ekonomijom, a stupovi moći stoluju u nekim drugim građevinama izvan Markovog trga, za kojima političari samo mogu kaskati. Valjda zato i bivamo svjedocima stalne političke nestabilnosti, koje rezultira nepovjerenjem od strane građana. To gubljenje nade ustvari rezultira, jednostavno rečeno, nebrigom prema onome što može promijeniti stvari jer nitko ne želi biti žrtva tobožnjih viših ciljeva i ruganjima sa suštinama problema. No, kako u svemu postoji izlaz, tako postoji isti i u detaljima kojih naoko nema za vidjeti.

Izlaz je tu u lokalnoj politici, svim tim konopima, rješavanjima katastarskih pitanja, raspravama hoće li se na karićima staviti gumene rote, hoće li biti stol manje u tijesnom prostoru ili će cijena parkinga skočiti za pet ili deset kuna. Nije to od jučer, natezanja fakata političke kibicere u lokalnoj politici oduvijek više zanima, ali samo dojam je kako nikad to nije bilo ovoliko izraženo.

U politici, pravilo je davno zapisano, diletantizam ne može proći, kao i trajne nestabilnosti, a na čemu sadašnja garnitura na vlasti, kao i ona prije nje, upravo lomi vrat, a aktere na vlasti tjera da se zasrame kruha kojega na osnovu svoje branše kusaju. Istina, niti u lokalnoj politici nije to baš toliko bolje, ali ona se manje-više ne zasniva toliko na ideološkom, koliko na komunalnom. Upravo to komunalno daje osjećaj da se nešto i može promijeniti, a jasno, narodu su bliži oni koji se razumiju u problem njihove međe ili potrebe za rukohvatom u ulici, od pitanja vanjskih dugova, peljeških ili nekih drugih visećih ili manje visećih Mostova.

Zato i ne treba iznenaditi tolika involviranost u konop na Pilama, odnosno tričarije treba li sada u Grad ići desnom ili nekom drugom stranom. Sve te jadikovke imaju smisla jer se imaju kamo i adresirati, jer se ipak tu nešto koliko-toliko može promijeniti. Za razliku od državne politike, koja sama po sebi dođe kao nekakva „nafaka“, koristeći odabranima, a ne onima kojima bi i trebala.

Stranica 1 od 77

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
cistocareciklazno 250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250
transporterban250

letprosvjed