UNESCO je u svojim zahtjevima oko proširenja "buffer zone" isključio projekt golfa na Srđu, a uključio Mokošicu, što je potpuno neprihvatljivo, rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare, na kojoj je kazao kako se trenutno ne gradi na području trenutne "buffer" zone, odnosno na predjelu od sv.Jakova do Pila.

Naglasio je kako bi se tu moglo graditi jer to dozvoljava jedini, za ovo pitanje, važeći dokument, a to je Prostorni plan Grada Dubrovnika. No, kako je objasnio, "mi ne želimo ugroziti status UNESCO-ovog grada, iako njegovo mišljenje nije obvezujuće". Naime, sukladno preporukama Izvješća misije UNESCO-a o definiranju proširenja "buffer" zone, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika donijelo je zaključak o pokretanju izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika i Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika.

S Ministarstvom kulture Grad Dubrovnik je definirao lokacije buduće "buffer" zone te će UNESCO-u predložiti njezinu novu definiciju, koja će, kako kaže Franković, "štititi Grad i povijesnu jezgru, ali omogućiti i daljnji razvoj života".

- U zaštitnom pojasu se nalazi i Nuncijata, područje namijenjeno za branitelje, a koje se po meni može urbanizirati i fino izgledati, poštujući konzervatorske smjernice koje želimo poštivati. Problem je činjenica da je UNESCO u parametrima "buffer" zone uključio cijeli Grad. Tako se ne čuva spomenička baština jer mi znamo koji je dio povijesni, a koji nije. Žalosti me činjenica da neke udruge konstantno prijavljuju svoj vlastiti Grad, dakle očito bi neki voljeli da u budućnosti ne gradimo vrtiće i škole, nego da sve konzerviramo. - rekao je Franković koji danas kao gradonačelnik ima nešto drukčije poglede na pojedine UNESCO smjernice.

Gradonačelnik je još na ovu temu kazao i kako se "prema UNESCO-ovom zahtjevu ne bi moglo graditi niti u Solitudu".

- Ako ostane kako su neki zamislili, mi u Solitudu ne bi mogli graditi stanove za mlade. Što će nam grad bez mladih ljudi? Onda se možemo zatvoriti u zvono. Zato pozivam sve one koji prijavljuju svoj Grad da to ne rade, da misle o Gradu, a mi ćemo ga štititi i nećemo dozvoliti gradnje na sumnjivim lokacijama. - kazao je Franković, gotovo istim riječima koje je upotrebljavao i bivši gradonačelnik Andro Vlahušić kad je riječ o suludim ideja gotovo pa konzervacije cijelog područja Grada Dubrovnika.

- Idemo u izmjenu GUP-a Grada Dubrovnika koji će biti konzervativniji nego ovaj sada, koji neće omogućiti sulude gradnje, ali će definirati način kako rješavati problem. Mi smo svjesni činjenice da investitori sad plate kaznu za izgradnju parking mjesta i misle da su riješili problem. Izgrade veliku zgradurinu, a nema parkinga! Gdje ljudi parkiraju? Na ulici ili na postojećim parking mjestima. U budućnosti ćemo to definirati tako da će se morati graditi garaže ili parking mjesta u trenutku izgradnje stanova. - najavio je Franković

Kazao je kako će taj prijedlog UNESCO-u "uključivati i golf na Srđu jer ga smatramo važnim područjem"

- Tu Grad ima čvrst stav, nakon što projekt dobije ili ne dobije suglasnost Ministarstva za zaštitu okoliša, sukladno tome ćemo se odnositi prema projektu, ali smatramo da je zona to od interesa i da treba biti promatrana kao sve ostale zone u blizini povijesne jezgre, posebno uzevši u obzir činjenicu da se radi o platou čiji pogled ide isključivo prema povijesnoj jezgri. - zaključio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Građevinska inspekcija je još krajem 2015. godine zaustavila radove na rekonstrukciji Zagrebačke ulice i naložila povratak u njezino prvobitno stanje zbog nepostojanja građevinske dozvole, vlasničkih odnosa i konzervatorskih problema, ali ništa od toga izgleda više nije problem. Tako će se, rekla je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić na današnjoj konferenciji za novinare, u rekonstrukciju Zagrebačke ulice ići dogodine.

Dakle, radovi na uređenju oborinske odvodnje i sanaciji prometnice u Zagrebačkoj ulici počeli su još u studenome 2015., ali i zaustavljeni jer nije izdana građevinska dozvola te se konzervatori nisu slagali s radovima. Kako su dijelovi ulice u privatnom vlasništvu, nije se mogla ishodovati građevinska dozvola pa se cesta obnavljala pod stavkom "pojačanog održavanja". Tadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić tada je tvrdio kako je takvih cesta na desetke tisuća u Hrvatskoj. Ipak, radovi su za razliku od tih silnih cesta u sličnoj poziciji zaustavljeni baš eto u Zagrebačkoj ulici, na radost pojedinih tada gradonačelniku Vlahušiću oporbenih vijećnika, a Vlahušić je tada rekao "kako je politika spremna zapaliti pola Grada kako on više ne bi bio gradonačelnik".

No, sve to što je nekoć predstavljalo poteškoće više nije problem.

- Svi znamo što je bilo sa Zagrebačkom ulicom. Problem je bio zbog pokušaja nelegalne izgradnje oborinske odvodnje, što je od strane građevinske inspekcije stopirano. U tom trenutku napravljen je projekt u Odjelu za promet koji je nadležan za oborinsku odvodnju i predan je za ishođenje dozvole, ali i da dobijemo suglasnost konzervatora. Potrebno smo dobili za taj projekt, trebala bi uslijediti i građevinska dozvola pa završetak rekonstrukcije u 2018. godini. - rekla je Tokić.

- Rekonstruirat će se Zagrebačka ulica, dakle od Ilijine glavice do vatrogasaca, ali planiramo i novi ispust oborinske odvodnje kod Lazareta, ali u tom smislu srediti i predio cijelih Ploča gdje se isto planira novi ispust oborinske odvodnje. Dogovoren je s konzultantima prvi sastanak da bi se definirale prioritetne lokacije u Gradu po pitanju oborinske odvodnje jer je ista godinama u lošem stanju. - objasnila je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić.

Iduća sjednica Gradskog vijeća održat će se 6. studenoga, a na njoj će se naći i rebalans proračuna koji će obuhvatiti najviše što može do sljedećeg razdoblja, a već 15. studenoga ćemo u proceduru uputiti proračun za 2018. koji će biti izuzetno razvojan, rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare na kojoj se dotaknuo prošlog razdoblja s naglaskom na buduće aktivnosti gradske uprave.

Franković je kazao kako će u taj novi proračun ići nadogradnja Palčice u vrijednosti od 11 milijuna kuna, kao i Područne škole Montovjerna u iznosu od 35 milijuna kuna, ali i projekt doma za umirovljenika u Gružu, dodajući "kako će Grad dogodine imati veliki investicijski zamah".

Svi ovi projekti, podsjetimo, trebali su se naći u rebalansu proračuna za 2017. godinu, a koji su sad tako prolongirani. Inače navedeni projekti nalazili su se i u prijedlogu proračuna za 2017. godinu bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića, a koji nije usvojen od strane HDZ-ove većine u Gradskom vijeću. Grad će tako 2017. godinu okončati bez iti jednog infrastrukturno važnog projekta što je uostalom zbog krize vlasti i prijevremenih izbora bio slučaj i prethodnih godina, odnosno od prosinca 2014. godine kada nije usvojen proračun za 2015. godinu.
Franković je ustvrdio i kako "su puno prije bili spremni za usvajanje rebalansa, ali to nije bilo moguće jer se kompjuterski sustav pokvario pa djelatnici nisu mogli vršiti unos rebalansa za ovo razdoblje".

S KONZERVATORIMA DEFINIRANI DETALJI OKO OBNOVE KANALIZACIJE U POVIJESNOJ JEZGRI

Što se tiče ostalih aktivnosti, gradonačelnik Franković je kazao kako su s konzervatorima definirani detalji oko obnove kanalizacije u povijesnoj jezgri. Istaknuo je kupnju vozila Crvenom križu Dubrovnik, dodajući kako će se dogodine u suradnji s Crvenim križem na svakoj javnoj plaži nalaziti spasioci.
- Pokrenuta je nabava usluge izrade UPU izrade Tehničko tehnološkog bloka Osojnik. Važan je to projekt koji će nam otvoriti priču oko EU fondova, odnosno činjenice da ćemo moći aplicirati za velike iznose koji su se u prošlosti spominjali, ali se nisu realizirali. - rekao je.
Izrazio je zadovoljstvo uređenjem igrališta u Novoj Mokošici, kao i, kako je rekao, "otklanjanjem problema na groblju Dubac".

- Jedna od najvažnijih stvari je da smo dogovorili s ravnateljem Doma zdravlja Brankom Bazdanom lokaciju za novu pedijatrijsku ambulantu u Mokošici, površine od oko 150 kvadrata. Vjerujem da ćemo pronaći i prostor za ginekološku ambulantu. Za potrebe smještaja liječnika pedijatrijske specijalizacije Domu zdravlja na korištenje dodijelit će se jedan stan u gradskom vlasništvu, također na području Mokošice. - objasnio je.

OČEKUJE SE IMENOVANJE OBULJENA ZA NOVOG-STAROG UPRAVITELJA BLAGIH DJELA

Naglasio je kako je iznimno važno što je razriješen "osmogodišnji problem s Blagim djelima".
- Gradsko vijeće je imenovalo novih pet članova Upravnog vijeća Zaklade Blaga, koji su izabrali novoga predsjednika UV Marija Dujića i potpredsjednicu Nadu Medović. I predložili su Gradskom vijeću novog starog upravitelja Nikolu Obuljena. Na idućoj sjednici možemo očekivati i njegovo imenovanje. Ovim se riješio osmogodišnji prostor, brojni prostori u povijesnoj jezgri su zatvoreni i ne služe svrsi samo iz jednog razloga jer nije postojalo Upravno vijeće. Sad Zaklada sigurno plovi u budućnost. - istaknuo je Franković, istaknuvši kako očekuje da će "Zaklada nastaviti biti aktivan partner Grada Dubrovnika".

Još je dodao kako je Vodovod nastavio s radovima, ističući projekt Lozica-Mokošica, ali i dodavši kako se očekuje završetak projekta vodovodne mreže na području Brsečina.
Zaključio je kako je Grad Dubrovnik počeo "kolektivno pregovaranje s djelatnicima u kulturi", napomenuvši kako su već prije počeli pregovori s vatrogascima oko povećanja njihovih plaća.

Gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare rekao je kako se nada da će kroz godinu dana biti završen azil za životinje. On je još u kampanji govorio kako će novi azil biti gotov za godinu dana, a sad je tako taj rok produžen. No, kazao je i kako je pronađeno zemljište u Dubrovačkom primorju, za koje se nada kako će se sve zainteresirane strane složiti kako je ono idealna lokacija za azil.

Dok se sve to ne realizira, Franković je kazao da će Grad Dubrovnik kupiti još 50 kućica za životinje.
- Krenut ćemo u izvršavanje radova na postojećim ogradamana Žarkovici, a kako bi životni vijek Žarkovice produžili na idućih godinu dana do kad se nadamo da ćemo kupiti zemljište kako bi počeli s izgradnjom novog azila za životinje. Ponavljam, problem s azilom je u tome što nitko životinje ne želi u svojoj blizini, ali vjerujem da ćemo u Dubrovačkom primorju taj skalin preskočiti u dogovoru s tamošnjim stanovnicima. - objasnio je Franković, koji je još rekao kako su plaćeni dugovi Društva za zaštitu životinja i kako će se promijeniti hrana u samome azilu za koju, kazao je, "iz Društva tvrde kako nije kvalitetna".

Po svemu sudeći, budući da se očito radi na "ušminkavanju" postojećeg azila za životinje, izgradnja novoga još je itekako na dugom štapu jer tek treba vidjeti što će Primorci reći o ovom projektu, koji već nije dobio "zeleno svjetlo" od stanovnika Pobrežja i Osojnika, gdje se prvotno azil trebao nalaziti.

Iz uprave Excelsa nekretnina govorili su da plaćaju najveću koncesijsku naknadu u Hrvatskoj i kako je ona nepravedna, ali po njihovu žalost nisu govorili istinu, rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare. Podsjetimo, Franković je zatražio od Ministarstva financija provođenje inspekcijskog nadzora nad poslovanjem društva Excelsa nekretnine d.d. u području djelatnosti prijevoza žicarom te je o istome obavijestio i Županijsko državno odvjetništvu u Dubrovniku.

Dodao je kako je koncesijsku naknadu potrebno promatrati kroz dva smjera.
- Prvi smjer je onaj fiksni, koji je zagarantiran i oni bi tu fiksnu naknadu plaćali samo u iznosu od 12 tisuća kuna. Dakle, po tisuću kuna mjesečno. Možemo usporediti to s Uvalom Lapad, gdje Dubrovački zalasci sunca samo za plažu na godišnjoj razini Dubrovačko-neretvanskoj županiji plaćaju 1,9 milijuna kuna fiksne naknade. Drugi smjer je ono varijabilno , ono što ostvariš. Žalosno je od jedne tvrtke, koja posluje u Gradu Dubrovniku, da toliki niz godina posluje nezakonito. Novi Zakon o koncesijama je jasno rekao što se događa u trenutku kad posluješ nezakonito. Stoga je Grad Dubrovnik pozvao sve nadležne institucije, tu mislim na Državno odvjetništvo i prijavilo Excelsu s nadležnim osobama za nezakonito poslovanje. - rekao je Franković.

- Prijavili smo ih i Ministarstvu financija zbog poslovanja bez koncesije. To nije pravično gospodarstvo poslovanje, očekujemo od Ministarstva da obustavi rad žičare. Prijavu smo poslali prije desetak dana, a požurnicu ćemo poslati ovog tjedna i inzistirat ćemo od nadležnih osoba da navedeni problem riješi. - kazao je Franković.

Dodao je kako ovog tjedna dolaze u Dubrovnik "predsjednica RH, predsjednik Vlade i predsjednik Sabora".
- Jasno ćemo od njih istaknuti sve probleme koji tište Grad, ovo je jedan od najvećih s obzirom na to da smo s iznosom od 29 milijuna kuna oštećeni od strane Excelse. Teško je slušati da ti netko održava moralne predike , a ne plaća ništa Gradu. Možemo povući paralelu i vidjeti da je Excelsa kupila Atlas za manje novca nego je nama dužna. Molio bih i vas medije da se uključite u ovu priču, podržite Grad da naplatimo ono što pripada građanima Grada Dubrovnika! - zaključio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Bilo je u zadnje vrijeme događanja koja su lokalpatriotima možda i pobudila misli o nekakvoj dubrovačkoj autonomiji. Ne radi se tu samo o referendumu u Kataloniji, koji bi mogao pokazati put mnogim regijama čiji identitet se u načelu razlikuje od onoga matice države, radi se tu i o drugim događanjima uz koje se može upotrijebiti i ona poštapalica o državi maćehi.

Ništa tu nije akutno, sad što bi natjeralo na nužnost neke drugačije podjele karata. Stvar je više kronična. Ajde, Croatia Airlines ionako radi ono u čemu i je talentirana, preskače Dubrovnik, isto kao što i država više koristi ima od Dubrovnika nego je to "vice versa", a kao što bi u praksi trebalo biti, unatoč glasovitoj rečenici Kennedya koji kaže da se čovjek treba zapitati što je ono što on može učiniti za državu, a ne država za njega. Valjda je to tako u sretnijim demokracijama, gdje jedinstveno društvo nije neostvarivo i gdje je zaista moguće da čovjek koji polazi od sebe doprinese zajednici. U hrvatskom rasporedu ekonomskih, financijskih i drugih potencijala i odnosa među njima, tako to ne ide.

Međutim, ima jedna stvar u Dubrovniku, koja priču automatski koči, do te mjere da ona, ne računajući neke entuzijaste starosjedioce, nikad nije zaživjela, kao što je zaživjela recimo u Istri. A tiče se podjele na desne i lijeve. Odnosno, krive podjele na desne i lijeve. U normalnom svijetu, odvojeni su to pojmovi, više nekakve ekonomske preferencije uz "pro et contra" konzervativnih ili liberalnih stavova, ali ne kroz pošto-poto veličanje ili umanjivanje države. Hrvatska je tu otišla još jedan korak natrag, pa se stvar svodi i na državu od prije 70 godina, odnosno u sfere ustaša i partizana.

Pa, koliko god da ono lijevo tobože zvuči i ispravno i napredno, na drugu ruku džabe je sve to kad se ljevičarima priviđaju ustašoidi i gdje treba i ne treba, kao što i druga strana u istima na prvom mjestu vidi ljubav prema domovini, pa onda ono sve drugo sa čim se treba sramiti. Unatoč tome što su recimo ti nominalni ljevičari isključivo hrvatskom narodu kroz povijest donosili dobro i samo zahvaljujući njima jest to što jest, danas je desnica ono što donosi promjene.

Što znači da bi od desnice eventualno trebala i doći inicijativa za tim nekakvim, uvjetno rečeno, dubrovačkim odvajanjem, upravo zbog konzervativnih vrijednosti koje bi trebale ukazivati na podrijetlo i očuvanje identiteta, a do čega ljevici po "defaultu" nije stalo. A i kad joj je stalo do ičega, obično to završi na večernjem palamuđenju o filozofijama i jutarnjem strahu da se ustane iz kreveta. Pa, kad je već tako, jasno je da su stvari osuđene na neuspjeh, jer hrvatska desnica jača je od lokalpatriotizma, dok je u modernijim sredinama obično jedno dio drugoga, u čemu je sukus priče zbog čega je to u Dubrovniku promašena ideja.

Možda to zvuči grubo, ali ako je ljevica već toliko sumorna, hrvatska desnica prečesto je trula, zaudara do neba proklamirenjem crkvenih vrijednosti u sekularnoj državi i veličanjem endehazijskih vremena. I kao takvoj, nikad neće biti u stanju staviti Grad ispred države, odnosno uvijek će država biti ta na prvom mjestu i čuvanje njezinih interesa, a u što se ne uklapa ideja o nekakvoj inačici samostalnog Dubrovnika.

Zato i određenom dijelu stanovnika Dubrovnika smeta jer se Riki Rossetti usudio dovesti u pitanje brigu o nečemu što nije dubrovačko s dubrovačkim novcem, iako bi svi pravi Dubrovčani njegove riječi trebale pozdraviti. No, neće ih pozdraviti jer im Grad nije na prvom mjestu, već im je država, odnosno stranka na vlasti na prvom mjestu. Zato, uostalom na izborima pobjeđuje i HDZ, iako je jasno da se radi o stranki koja ima svoju vrhušku izvan Grada.

Ne znači to da u Dubrovniku nema lokalpatriota, dapače, itekako ima, ali oni su slučaj za sebe, više onako romantično zaneseni u mediteransko-goldonijevskom naboju govoreći o onome što bi trebalo biti, dok ih sama politička opredjeljenja toliko i ne zanimaju, a kad ih zanimaju, onda ona obično nisu ona desnog predznaka. Zato što su ona rezervirana za veličanje crkveno-državnih, a ne lokalnih vrijednosti.

Zato, baš zato, nažalost, Dubrovnik je daleko od Istre, kao što se zato ova ideja nikad ozbiljno nije niti spomenula, kao što se neće niti spomenuti u doglednoj budućnosti. Šteta. Jer dubrovačka ideja je, naspram svih nabrojanih fela, mjerilo dostojanstva i progresa. I, sve ono što su Dubrovčani napravili, država, povijest nas uči, nije u stanju niti opiturat.

Dubrovački simfonijski orkestar u petak je održao posljednji ovogodišnji koncert u Kneževome dvoru. Publika se tako od sezone u Dvoru, uz nastup samog Orkestra, oprostila uz violinistu Luku Ljubasa i dirigenta Noormana Widjaju. Pak, ravnatelj DSO-a Damir Milat za portal Dubrovnikpress.hr kazao je više o ovoj sezoni, naznačivši kako je s njom itekako zadovoljan.

Iza DSO-a su čak četiri festivala. Po prvi put je održano "Dubrovačko glazbeno proljeće", zatim "Tino Pattiera", "Dubrovnik u pozno ljeto" i "Jesenski glazbeni moskar".

- Vrlo smo zadovoljni cjelokupnom ovogodišnjom produkcijom Orkestra. Ovo je sezona u kojoj nije bilo razlike u kvaliteti između zimskog i ljetnog programa. Dva međunarodna Festivala "'Tino Pattiera" i "Dubrovnik u pozno ljeto" su bila bolje organizirana nego prethodnih godina, a programi su bili vrlo kvalitetni. Umjetnici s kojima surađuje DSO nastupaju diljem svijeta: u Berlinu, Beču, Londonu, New Yorku. Međutim, za ovakav način rada nedostaje financija, kao i veći broj gudača. - rekao je Milat. - Imali smo dobru posjećenost cijelu godinu. Koncert koji se u zadnji petak održao u Kneževom dvoru, na kojem je orkestrom dirigirao Noorman Widjaja, sa violinistom Lukom Ljubasom koji je dobitnik Međunarodnog violinističkog natjecanja Vaclav Huml, bio je odlično posjećen. Čak su i koncerti komornog tipa, koje smo organizirali, bili dobro posjećeni. Posebno nas veseli što je sve više naših sugrađana na koncertima, a nastavit ćemo sa projektima za razvoj publike. - objasnio je Milat.

Odgovorio je na pitanje što je njemu ove sezone bilo najupečatljivije u programu Orkestra.

- Za mene je posebno bila značajna suradnja našeg orkestra i Zagrebačke filharmonije, na otvaranju Dubrovačkih ljetnih igara, kao i izvedba "Carmine Burane". Mislim da je ovaj projekt mogao dobiti i nagradu Orlando. Grad ne može sebi priuštiti financiranje velikog orkestra, te je ovaj način suradnje bio dobar pokazatelj rada za buduće veće projekte. Posebno ističem sve koncerte na otvorenom, jer na taj način sviramo pred većim brojem sugrađana. Koncerti sa violinistom Dmitrijem Sinkovski, jednim od najboljih svjetskih poznavatelja baroka, su pokazali da u orkestru imamo kvalitetne glazbenike koje trebamo nastaviti razvijati.Temeljem međunarodnih audicija zaposlili smo nove glazbenike, te je stvorena jedna nova pozitivna energija u radu. Istaknuo bih i naš gudački kvartet, koji je već nastupao u Milanu, te u rujnu sa međunarodno priznatom pijanisticom Jasminkom Stančul. - dodao je Milat.

Jasno, i aktivnosti Orkestra pomažu produljenju sezone.

- U Grad dolaze brojni turisti koji očekuju kvalitetnu kulturnu ponudu. Grad je zadnjih godina dosta poboljšao svoju cjelokupnu turističku ponudu. Produljenje turističke sezone na "cijelu godinu" zahtjeva dodatne napore cijelog Grada, kako u poboljšavanju kvalitete ponuda, uz rješavanje problema infrastrukture, prometnica, iznalaženje novih sadržaja. - rekao je Milat.

Najavio je i zimske aktivnosti DSO-a. Kazao je kako se već idućeg tjedna održava koncert u crkvi Male Braće, a na kojemu će uz DSO nastupiti dirigent Noam Zur i nagrađivani violinist Eric Silberger, koji je ove godine nastupao sa Gergievim, jednim od najboljih svjetskih dirigenata, dodavši "kako vjeruje da ćemo imati dobar odaziv publike".

- U zimskom periodu je veliki problem koncertne dvorane. Ipak, naša aktivnost je dosta značajna za ovaj dio godine. Možemo najaviti program "Glazbeni salon", dakle ciklus edukativnih koncerata za mlade u ljetnikovcu Kaboga, koncert za Dan dubrovačkih branitelja, humanitarni koncert u suradnji s Rotary Clubom Dubrovnik, Božićni koncert u Lacromi, Novogodišnji koncert na Stradunu... - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr ravnatelj DSO-a Damir Milat.

Nedjelja, 22 Listopad 2017 13:15

Dubrovačka trpeza na Stradunu

U završnici ovogodišnjeg Good Food Festivala, danas na Stradunu održana je Dubrovačka trpeza, tradicionalna manifestacija humanitarnog karaktera. Na velikoj trpezi na Stradunu, predstavili su se svojim specijalitetima brojni dubrovački hoteli i restorani, pekari, slastičari i ugostitelji, ali i konavoski i pelješki vinari.

Prikupljeno je 64.500 kuna koje idu za Udrugu Poseban prijatelj - ''Sigurno do odredišta'' te Udrugu za školovanje pasa vodiča i mobilitet, Klub korisnika pasa vodiča Dubrovnik.

Dubrovačku trpezu otvorio je gradonačelnik Mato Franković, koji je prije toga obišao i pozdravio ugostitelje.

Organizatori humanitarnog događaja su Grad Dubrovnik i Turistička zajednica Grada Dubrovnika, Županija Dubrovačko - neretvanska, Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Dubrovnik, Obrtnička komora Dubrovačko neretvanske županije, Ceh ugostitelja te Turističko ugostiteljska škola Dubrovnik.

V.S.

Doktorica na odjelu otorinolaringologije Katarina Doršner, koja je i HDZ-ova gradska vijećnica, relativno je novo, široj javnosti relativno nepoznato lice u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika. U razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr kazala je više o gradskim političkim prilikama, osvrnuvši se na osobne političke aspiracije, ali i na dubrovačko zdravstvo, koje joj je kao liječnici domena u koju je itekako involvirana.

Kad ste ušli u HDZ?
- Bilo je to prije šest, sedam godina. Od tada sam formalni član. Ali, cijeli sam život uz HDZ, moji roditelji su jedni od prvih članova dubrovačkog HDZ-a.

LIJEPO JE SUDJELOVATI U POLITIČKOM ŽIVOTU GRADA

Dakle, kao ona ekipa iz Karake?
- Da, majka je bila i prva predsjednica Zajednice žena "Katarina Zrinski", ali i predsjednica tadašnjeg predstavničkog tijela građana.
kdorsner intervju1Ušli ste prije šest, sedam godina u HDZ. Nije to bilo dobro vrijeme. Onda je HDZ izgubio izbore, bio na samom dnu...
- Baš sam se te godine kad je SDP došao na vlast učlanila u stranku. Nisam se upisala s interesom, osim općeg društvenog interesa. To nije floskula, ali želim dobro ovom društvu, mislim da je to odgovornost nas intelektualaca, liječnika, kao i novinara. Eto, da doprinosimo boljitku na sve moguće načine koje znamo. Lijepo je sudjelovati u političkom životu Grada u kojemu živiš. Otvara se tu puno mogućnosti za djelovanje, ali i provođenje nekih ideja o tome kako bi naš Grad trebao izgledati, kako omogućiti građanima dostojanstven život. Kod mene tu se radi i o altruizmu, ali i obiteljskom naslijeđu. Govorim tu o političkoj opredijeljenost obitelji koja je generacijama sanjala suverenu, nezavisnu, demokratsku hrvatsku državu. Sad, kad to imamo, dužni smo sudjelovati koliko možemo za boljitak zemlje.

Dobro, Vi ste ušli u politiku kao već, u kontekstu karijere, izgrađena osoba. Mnogi u politiku ulaze kako bi se ostvarili. Jasno, to su ti popularni uhljebi.
- Ima onih koji ulaze iz svog najnižeg interesa, to nije dobro ni za jednu stranku ili društvo. Nadam se da toga nema puno.

Ne znam...
- Svi dolazimo iz različitih struka, profesija, ali i drugačijih obiteljskih povijesti. Možda te različitosti donesu i bogatstvo. Zemlja smo kratke demokratske povijesti, puno toga treba raditi kako bi se neke stvari isprofilirale i u tom smislu. Mislim da će vrijeme, uz rad svih nas, učiniti svoje i da se to promijeni.

HVALA FRANKOVIĆU NA PRILICI

A kako ste se ustvari aktivno uključili u rad stranke, dakle kad više niste bili samo član nego osoba koja promišlja politike?
- Nema dugo, možda zadnje dvije godine ima kako sam se aktivno angažirala i tu sam zahvalna Gradskom odboru HDZ-a i gospodinu gradonačelniku koji me angažirao, uključio u Gradski odbor stranke. Dao mi ovu časnu priliku biti vijećnik u Gradskom vijeću. Uvijek sam bila pristaša ideja, podupirala akcije, ali baš politička aktivnost ne traje tako dugo.
kdorsner intervju2Čuo sam da ste na sastancima jako aktivni, da često imate nešto za reći.
- O, pa to mi je divno čuti! Hvala! Zato sam se učlanila u stranku, ne zato da bih šutala.

I, kako Mato Franković vodi te sastanke. Uvijek nečija mora biti zadnja, ali...
- Nas je puno, teško da svi možemo misliti uniformirano. No, osobno dolazim iz struke gdje je važna hijerarhija i gdje se ona poštuje. U bolnici je to tako i tako to mora biti. A onda tako doživljavam i angažman unutar političke stranke gdje također mora postojati hijerarhija. Međutim, naš predsjednik, a sadašnji gradonačelnik je otvoren za razgovore, prihvaća tuđe ideje. Možemo promišljati razne teme i smišljati rješenja i provoditi ono što smo osmislili. Mislim da tu čovjek ima svoju slobodu. Tako velika stranka ne može imati sve koji jednako misle, ali možemo imati donekle istovjetnu političku orijentaciju i političko usmjerenje, u ovom slučaju opredijeljenost desnom centru. Opet, to ne znači da čovjek ne može izraziti slobodu i individualnost.

NEZADOVLJSTVO PRIJAŠNJIM VOĐENJEM GRADA

Kad sam Vas pitao kad ste ušli u politiku, konkretno me zanimalo je li to bilo iz nekih eventualnih nezadovoljstava tadašnjim stanjem, konkretno u Gradu Dubrovniku.
- O svakoj politici govore rezultati, pa tako i o bivšoj vlasti. Tako će i o nama govoriti. Nisam bila zadovoljna sa situacijom u Gradu Dubrovniku, to je istina. Željela sam korjenite promjene u vođenju Gradom, transparentnije vođenje Gradom. Željela sam da se Grad vrati građanima i Dubrovčanima, a bude otvoren za sve ljude koji tu žele živjeti, kao i turiste. Željela sam da se dogodi jedna drastična promjena u vođenju Dubrovnikom. Sad mi prilaze ljudi, kažu kako se nešto u Gradu počinje događati, da se Grad počeo vraćati nama i da moramo biti svoji na svome. Uostalom, politika je sredstvo putem kojega čovjek može izraziti svoja promišljanja.
kdorsner intervju3Ne vjerujete u ono "neću politiku u svoju butigu"?
- Ne vjerujem.

To su parole, ali to ignorantstvo je opasno.
- Ne vjerujem onima koji se javno proklamiraju kao neovisni. Živimo u društvu gdje je neminovnost biti politički opredijeljen. Takva je država, takve su i povijesne okolnosti. I, ne vidim ništa loše da se čovjek politički aktivira. Važno je uspostavljati komunikacijske mostove, razgovarati, kritizirati, samokritizirati. Samo to donosi napredak!

KULTURU ČUVATI KAO ŠTO ČUVAMO ZIDINE

U Gradskom vijeću istupali ste oko Dubrovačkih muzeja, referirajući se na promjenu Statuta, kazavši kako je sramota da u Muzejima ima samo jedna pedagoginja za rad s djecom, ali i dodali kako kustosi i pomoćno osoblje nisu dobro raspoređeni.
- Nisam kulturni radnik, ali volim muzeje, kazališta, glazbu. Uvijek me to intrigira, kao građanku, ali i turistkinju, dakle u mjestima koja obilazim rado konzumiram kulturne sadržaje. Istup u Vijeću je bio uz želju da budemo bolji jer sve što imamo moramo čuvati, posebno za generacije iza nas. I UNESCO se referirao o očuvanju ne samo prirodne i kulturne baštine, nego i muzeja u smislu da postoji zabrinutost gdje se oni pokušavaju previše proklamirati kao trgovačka društva. Mislim da prevelika komercijalizacija baštine i muzeja nije dobra. Kustosi su bogatstvo i Dubrovnik može biti ponosan što imamo toliko kulturnih djelatnika. Tu je Orkestar, Kazalište, Ljetne igre... To je bogatstvo koje moramo čuvati kao što čuvamo zidine ili otok Lokrum.
kdorsner intervju4Mislite da su onda Dubrovački muzeji na tragu te komercijalizacije.
- Samo želim prevenirati da se to ne dogodi. Poput još jednog disko kluba u Revelinu, eventualno komercijalizacije parka Gradac koji kreće u rekonstrukciju, tehno festivala na Lokrumu. Otvoreno ću reći, jako sam protiv takvih projekata, nepotrebno je da se održavaju na mjestu zaštićene prirodne baštine. Nikad se na Lokrumu nije, otkako ja živim, smjelo noćiti. Nije to pitanje mogućeg požara nego svih vrsta devastacija. Treba promišljati turizam na jedan drugi način. 

TKO ZNA, MOŽDA JE FRANKOVIĆEV DOBAR RAD USPAVAO OPORBU

Kako smo sad na Vašim istupima u Gradskom vijeću, kažite mi što mislite o ovako jalovoj oporbi u ovom predstavničkom tijelu građana.
- Za dinamiku Vijeća, interesantnost gledanja sjednica, bilo bi bolje da je jača oporba nego je trenutno. Ali, vjerujem i nadam se da će se to i dogoditi, možda su i oni u svojim previranjima. Bilo je takvih situacija i u HDZ-u, od Grada od države. Istina jest da je zanimljivije gledati nekakva sučeljavanja različitih političkih struja nego nailaziti na odobravanja. Ali, za provedbu programa nekad i to nije loše. Mi u HDZ-u imamo stabilnu većinu, koalicijske partnere prema kojima smo otvoreni za razgovor, ali vjerujem da će HDZ biti središnji pokretač promjena i veselim se što ću biti dio tima koji mora opravdati povjerenje. Vjerujem da će se s oporbom situacija promijeniti. Recimo, prije sam voljela gledati i slušati prepirke gospara Antuna Kisića s bivšim gradonačelnikom, iako nisam bila aktivno uključena u politički život. Voljela bih da se takvo nešto počne događati, sigurna sam da hoće.

Neće se Frankoviću dogoditi da se uz ovakvu oporbu opusti?
- Ma neće! Mislim da je već prešao s riječi na djela. Dobro je govorio, sad vidimo i djela. Počeo je hrabro, ne ponaša se samo kao politička figura nego i kao gospodarstvenik, domaćin koji brine o Gradu. Tko zna, možda je i to uspavalo oporbu. Možda predobro radimo!

STANOVANJE LIJEČNIKA NIJE JEDINI PROBLEM

Moramo se dotaknuti i zdravstva. Konkretno, evo jačeg involviranja Grada Dubrovnika u financiranje Opće bolnice Dubrovnik. Tu je i primjer stanova, odnosno projekta da se isti osiguraju liječnicima koji dolaze izvan Dubrovnika. Malo je nelogično jer što je s onima koji su iz Grada, a opet su podstanari...
- Po tom pitanju je nezadovoljstvo akumulirano. Ne samo liječnika nego mnogih struka. Čitam da se i ugostitelju bune jer sezonski radnici koji dolaze iz drugih krajeva imaju dodatke za stan i režije, a naši nemaju. Nije to samo specifikum za liječnike. Svakako, problem s liječnicima je njihovo dugotrajno obrazovanje, odricanja uz koja pati obitelj. Čovjek kasno postaje samostalan i počne zarađivati za život. Kad me pitate što je sa stanovanjem, to je veliki problem jer je Grad skup, ali nije stanovanje najveći problem. Rješenje mora biti cjelovito, ništa parcijalno nije dugoročno dobro.
kdorsner intervju5Što je važnije?
- Nama je kao liječnicima najvažniji strukovni kolektivni ugovor, koji bi omogućio liječnicima da pregovaraju o uvjetima svog rada. Dobrobit liječnika je dobrobit pacijenata jer nema zadovoljnih pacijenata bez zadovoljnih liječnika. Nije samo pitanje stanovanja, ali reći ću otvoreno, to jest problem. Nijemci po glavi stanovnika u zdravstvo ulažu pet tisuća eura, Hrvati 750 eura. A razlika u zdravstvu između te dvije zemlje nije toliko velika. Svakako, nositelj zdravstvenog sustava u nas je požrtvovnost liječnika i medicinskih sestara. Ministarstvo i država zajedno s udrugama moraju donijeti hitan akcijski plan za zadržavanje liječnika u Hrvatskoj, kao i u Gradu Dubrovniku. To mora ići sustavno.

SPECIFIČNOSTI OB DUBROVNIK

I uz uključenje Grada pod čiju ingerenciju bolnica ne pripada.
- Svakako uz uključenje Grada Dubrovnika. Žao mi je što liječnici iz izvršne vlasti u Gradu Dubrovniku nisu učinili ništa po tom pitanju da Grad pomaže bolnicu. To se mora reći. Ovo je grad u kojemu je bolnica u specifičnom položaju, nije to pitanje volje jednog ravnatelja, inače mog dugogodišnjeg prijatelja Marija Bekića, to je pitanje problema koji se opet mora rješavati sustavno. OB ima specifičnosti, udaljena je od kliničkih bolničkih centara, najbliži nam je Split za koji znamo koliko je daleko. Trebali bi nam priznati status regionalne bolnice jer mi sigurno nismo obična županijska bolnica gdje imate pola sata vožnje do sljedeće klinike, udaljeni smo i moramo imati oformljene službe koje druge bolnice ne moraju imati.

Ali, bolnica jest županijska, ona nije gradska.
- Jedan kolega mi često citira riječi jednog svećenika, koji kaže: "Nitko vam ne brani da budete dobar". Bez obzira na to što je županijska, nitko ne brani gradonačelniku, pa tako i našem sadašnjem, da uključi bolnicu na gradski proračun. Ona je dio grada, prvenstveno služi građanima Grada, ali i svim posjetiteljima i ne vidim kako to može biti odvojeno. Nažalost, država ne daje dovoljno novca i trebaju lokalne zajednice sudjelovati. Iako, mislim da bi trebala sudjelovati i Turistička zajednica, postoje zemlje u Europi gdje postotak od turizma, pristojbi ide direktno u zdravstveni sustav.

ZDRAVSTVENOM TURIZMU PRISTUPATI OPREZNO

Sad tu možemo govoriti o zdravstvenom turizmu. I nekadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić, ali i Franković govore kako je taj turizam dubrovačka prilika.
- Došlo je do zasićenja u klasičnom turizmu, sad su tu kongresni i zdravstveni turizma koji nude nove prostore. Što se tiče kongresnog turizma, treba izgraditi kongresni centar. A ideju o zdravstvenom turizmu pozdravljam. Možemo postati u tome jaki, ali htjela bih naglasiti da treba biti oprezan.
kdorsner intervju6Jasno, sve što je prilika, ujedno sa sobom nosi i određene stranputice.
- Tržište je to koje uključuje 500 milijuna ljudi, svih zainteresiranih za razne oblike medicine, od one koja uljepšava pa do regenerativne, personalizirane, do rješavanja ozbiljnih zdravstvenih problema. I, ako nećemo mi, netko će drugi. Ali, treba to biti uz oprez, o čemu je bilo i riječi na prvom kongresu zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, koji se održao u srpnju. Moramo sačuvati kvalitetu zdravstvene zaštite stanovnika. Trenutno nam nedostaje u sustavu 2500 liječnika specijalizanata. U zadnje četiri godine izgubili smo 15 posto specijalista. Ako želimo disperzirati stručnjake i na zdravstveni turizam, moramo dobrim zakonima i osmišljenim programom zadržati jednaku razinu zdravstvene zaštite. To je najveća zadaća države, zaštiti građane, a onda pružiti zdravstvene usluge drugima. Jer se počelo događati i Dubrovniku, ali i drugamo, da dio specijalista odlazi iz bolnica u privatni sektor, gdje zarađuju više, a rade, neka se nitko ne uvrijedi, vjerojatno manje. Postoji opasnost da će nam se isprazniti bolnica. Zdravstveni turizam da, ali osmišljen uz veliki oprez države.

BITI POLITIČAR NIJE NIŠTA LOŠE

Za kraj se možemo vratiti na politiku. Vidite li se jednog dana u Saboru?
Ne, ne! Zaista ne!

Mislim, je li se doživljavate političarkom ili rad u Gradskom vijeću više smatrate nekim radom za društveno dobro?
- Ne doživljavam se političarkom, ne bih htjela niti da me Vi tako predstavite. Ali bih htjela reći da biti političar nije ništa loše. Šteta što ima loš predznak, ne znači da čovjek nije dobronamjeran ako je političar. To moramo mijenjati. A ja? Ja sam samo osoba koja ima volju da Grad učinimo boljim Jer Grad može, mora i hoće bolje!

Dubrovnikpress.hr pisao je o problemu voznog reda Libertasa, između ostalog i na prigradskim linijama o čemu možete čitati OVDJE, a načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić uz vozni red ističe još jedan problem za žitelje te općine.

- Postoje neke stavke koje bi voljeli da se promijene, a ne tiču se termina ili voznog reda, nego bi omogućile našim žiteljima normalnije funkcioniranje, poput toga da se ne moraju ukrcavati na kolodvoru u autobus itd. Neke stavke nas tu muče i po deset godina, bivša uprava Libertasa tu nije puno napravila, a nadamo se da ćemo problem uspjeti riješiti s novom upravom, do kraja godine. – rekao je načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić.

Što se tiče voznog reda načelnik Knežić tvrdi da za stanovnike Dubrovačkog primorja noćne nisu toliko važne, pa ni što se tiče mladih, jer, kaže on, mladi danas kasnije izlaze vanka.
- Kako izlaze kasnije, vraćaju se puno kasnije, tako da bi njima ionako malo značilo je li autobus kreće u 23 sata ili u ponoća iz Dubrovnika. Tako da ispada svejedno kad je zadnja linija. - objasnio je Knežić.

No, istaknuo je kako je Općini bitna linija do Imotice, do koje Libertas vozi jednom dnevno, u 13 sati.
- Kako linija kreće u 13 sati, učenici koji imaju šesti sat ne mogu na nju stići, i tu smo u pregovorima s Libertasom. Nezgodno je što se sve promjene moraju uskladiti sa Zakonom o cestovnom prometu. – kazao je Knežić.
Načelnik Općine Konavle Božo Lasić kazao je kako su iz Općine s Libertasom u stalnim kontaktima te da će tražiti neka poboljšanja.

- Razgovarat ćemo s upravom Libertasa, a kako bi barem tijekom vikenda produžili vozni red, odnosno kako bi se prilagodili mladima koji bi u to vrijeme htjeli i izaći. Osim toga, nemamo primjedbe na Libertas koje bi se posebno trebale istaknuti. - rekao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

Inače, obje općine suvlasnici su Libertasa, a načelnik Općine KOnavle Božo Lasić bio je i direktor Libertasa.

Stranica 1 od 93

frendy250

fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
ciban3
konavle 250

zupa 250

zupanija 250
transporterban250