Uspostavljanje dnevnih letova između Amsterdama i Dubrovnika nakon 32 godine bio je povod razgovora gradonačelnika Mata Frankovića s novinarom visokotiražnog nizozemskog dnevnog lista Algemeen Daglad. Izrada općeg kolektivnog ugovora za sva komunalna društva u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, bila je jedna od tema razgovora gradonačelnika Frankovića s novoizabranim predsjednikom Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske Baldom Kovačevićem. Sastao se gradonačelnik sa župskim općinskim načelnikom Silvijem Nardellijem s kojim je razgovarao o daljnoj dinamici izgradnje groblja na Dupcu.
GRADONAČELNIKOV INTERVJU ZA NIZOZEMSKI DNEVNI LIST AD
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković razgovarao je za visokotiražni nizozemski dnevni list Algemeen Dagblad s novinarom Thijsom Kettenisom o povratku turizma kao najzastupljenije gospodarske grane, ali i o putu koji je Dubrovnik prošao u posljednjem četverogodišnjem razdoblju, a koji su okarakterizirale borba s prekomjernim turizmom na početku mandata te potpuno zaustavljanje gospodarskih aktivnosti u pandemiji.
Govoreći o bliskoj prošlosti, gradonačelnik se osvrnuo na 2017. godinu kada je zbog pritiska masovnog turizma Dubrovnik u stranim medijima spominjan kao destinacija koju zbog velikih gužvi treba izbjegavati. Velikim angažmanom gradske uprave, uspostavljanjem alata i mjera, od uplovljavanja ne više od dva kruzera dnevno, smanjenje zauzetosti javnih površina te suradnjom s partnerima poput udruženja CLIA-e i GSTC-om, zaživio je projekt „Poštujmo Grad“, a dubrovački turizam je usmjeren prema održivosti te su vrlo brzo zabilježeni prvi uspjesi. Gradonačelnik je zaključio kako je trajna održivost destinacije nešto što je cilj od kojega se neće odstupiti, a ogleda se u ravnoteži između kvalitete života građana Dubrovnika, koji su u samom središtu takvog pristupa, i najboljeg doživljaja destinacije za posjetitelje bez obzira na njihov način dolaska.
Gradonačelnik je također iznio trenutne epidemiološke podatke koji su izrazito povoljni, a raste i procijepljenost stanovništva koja je do danas dosegnula gotovo 50 posto populacije.
- Veliku pozornost i napore ulažemo upravo u zadržavanje „zelenog“ statusa i sigurnosne protokole kako bi svim posjetiteljima omogućili ugodan i bezbrižan boravak. - kazao je između ostalog Franković.
Inače, razinu sigurnosti koju Dubrovnik jamči svojim posjetiteljima prati i velika zainteresiranost s tradicionalnih i novih tržišta, a što potvrđuju direktni letovi s područja Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država te uspostavljanje svakodnevnih letova između Amsterdama i Dubrovnika nakon čak 32 godine. U lipnju je zabilježen i povratak brodova na kružnim putovanjima.
PREDSJEDNIK SSKH BALDO KOVAČEVIĆ GRADONAČELNIKU PREDSTAVIO INICIJATIVU O IZRADI OPĆEG KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA KOMUNALNA DRUŠTVA
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je novoizabranog predsjednika Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske Balda Kovačevića.
Višegodišnji županijski povjerenik SSKH-a i sindikalni povjerenik u gradskom javom prijevozniku Libertas Baldo Kovačević za predsjednika SSKH-a izabran je u travnju, a uz njega sastanku s gradonačelnikom Frankovićem prisustvovali su sindikalni predstavnici u gradskim komunalnim društvima.
Gradonačelnik je uvodno čestitao novoizabranom predsjedniku SSKH-a Kovačeviću na novoj odgovornoj funkciji i poželio mu sreću u daljnjem radu, izrazivši uvjerenje za nastavkom dobre suradnje sa sindikatima u ovim izazovnim vremenima. Predsjednik Kovačević kazao je da će Grad Dubrovnik u Samostalnom sindikatu radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske imati socijalnog partnera spremnog na suradnju.
Na sastanku se najviše razgovaralo o novoj, nacionalnoj, inicijativi SSKH-a za izradom općeg kolektivnog ugovora za sva komunalna društva u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, a kojim bi se definirali i uskladili određeni temelji uvjeti poput iznosa najniže plaće, najnižeg iznosa regresa ili drugih prigodnih nagrada poput božićnice ili dara za djecu, čime bi se, smatra Kovačević, postigao socijalni mir u ovim djelatnostima.
Gradonačelnik je takvu inicijativu pozdravio, a o detaljima će se nastaviti razgovarati nakon što Samostalni sindikat izradi i dostavi nacrt takvog ugovora koji će uputiti svim gradovima i općinama u Hrvatskoj.
FRANKOVIĆ I NARDELLI O DINAMICI IZGRADNJE GROBLJA DUBAC
Gradonačelnik Mato Franković s načelnikom Općine Župa dubrovačka Silviom Nardellijem i direktorom Groblja Dubac Đurom Lonzom održao je sastanak na kojem se razgovaralo o nastavaku radova na izgradnji groblja Dubac s obzirom na financijsku krizu uzrokovanu virusom COVID-19 i drastično smanjene prihode proračuna.
Razgovaralo o modelima financiranja druge etape projekta za koji je prethodno ishođena pravomoćna dozvola, a obuhvatit će izgradnju samih ukopnih mjesta i objekata u obuhvatu groblja. Inače, društvo Groblje Dubac uskoro će započeti s pozivima građanima koji su podnijeli zahtjeve za grobnim mjestima, a dodjela istih će se obavljati prema redoslijedu zaprimanja zahtjeva. Broj zaprimljenih zahtjeva nešto je manji od 1 900, a ovisno o tipu grobnice cijene će se kretati od 46 do 81 tisuću kuna.
Na gradilištu su u tijeku završni radovi na izgradnji 1. etape, a koja uz kilometar dugu dvotračnu cestu uključuje dva velika parkirališta s 200 mjesta, nogostup, skaline, ograde, javnu rasvjetu i elemente hortikulturnog uređenja. Predviđa se kako će ova faza biti u potpunosti završena do kraja 2021. jer su se radovi zbog pandemije u proteklom razdoblju odvijali smanjenim intenzitetom.
Groblje Dubac složen je i važan projekt za Grad Dubrovnik i Župu dubrovačku jer će građanima nakon niza godina omogućiti kupovinu grobnica po prihvatljivim cijenama. Na prostoru Groblja moguće je izgraditi 3 550 grobnih mjesta, što će se sukladno potrebama i zahtjevima, dograđivati u narednim razdobljima.
NA ŠIPANU, KALAMOTI I LOPUDU POSTAVLJENA DIZALA ZA OSOBE S INVALIDITETOM
Sukladno mjerama i aktivnostima Strategije za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom Grada Dubrovnika, u Suđurđu na otoku Šipanu, u Lopudu te u Donjem Čelu na Kalamoti, postavljena su dizala za osobe s invaliditetom.
Prethodno su dizala postavljena na dvije lokacije u Zatonu Velikom i na plaži kod postaje Vatrogasnog doma te na Mandraču i Copacabanu.
Gradonačelnik Franković je prošle godine imenovao Koordinacijski tim za praćenje i međusobno obavještavanje o stanju dizala za osobe s invaliditetom na području Grada Dubrovnika i ažurno otklanjanje kvarova. Svoju opravdanost i učinkovitost Koordinacijski tim pokazao je na primjeru prošle godine kada je u najkraćem mogućem roku otklonjeno oštećenje na dizalu u Suđurđu.
Sve radnje oko postavljanja i održavanja dizala za osobe s invaliditetom na dubrovačkim plažama koordiniraju Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more te Upravni odjel za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo u suradnji s tajnicima gradskih kotareva i mjesnih odbora, Gradskim društvom Crvenog križa Dubrovnik i koncesionarima plaža.
SURADNJA GRADA DUBROVNIKA I UDRUGA NA RAZVOJU CENTRA ZA MLADE PRIMJER DOBRE PRAKSE
Sudjelujući u uvodnoj online radionici razmjene iskustava i učenja novih vještina 27. Motovunske ljetne škole unaprjeđenja zdravlja pod nazivom "Suradnja lokalne samouprave s drušvenim organizacijama i civilnim društvom", zamjenik pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić iznio je kao primjer dobre prakse prezentaciju "Suradnja Grada Dubrovnika i udruga civilnog društva na razvoju Centra za mlade Dubrovnik".
Motovunska ljetna škola tradicionalno je jedna od središnjih manifestacija programa Hrvatske mreže zdravih gradova. Središnja tema ovogodišnje manifestacije je "Cjelovita skrb", a cilj je umrežavanje na lokalnoj razini i razvoj suradnje među sektorima, što je preduvjet razvoja novih i inovativnih usluga građanima.
Razvoj Centra za mlade jedna je od temelnjih strateških odrednica Lokalnog programa za mlade za razdoblje od 2019. do 2021. "Mladi i Grad skupa". Razvoj Centra za mlade započeo je sudjelovanjem Grada Dubrovnika u projektu prekogranične suradnje IPA Adriatic pod nazivom Youth Adrinet, iz kojeg se regrutiralo nekoliko mladih osoba osposobljenih za programe za mlade i s mladima te utvrđene programske i prostorne odrednice Centra za mlade.
Prostorni razvoj Centra za mlade započeo je u kolovozu 2017. u dijelu bivšeg hotela Stadion na Gradskom bazenu, a unaprijedio se otvaranjem novog prostora od 474 m2 u Luci Dubrovnik. Civilno-javno patnerstvo na razvoju Centa za mlade ustanovljeno je potpisivanjem Ugovora o poslovnoj suradnji Grada Dubrovnika i devet udruga civilnog društva u kolovozu 2019. te zaključkom gradonačelnika o korištenju lučke suprastrukture za razvojni inkubator Centra za mlade, kojim se Grad Dubrovnik obvezuje iz svog proračuna snositi troškove zakupa prostora i troškove komunalja, što na godišnjoj razini iznosi oko 180 tisuća kuna.
Centar za mlade uspostavljen je usprkos pandemiji uz veliku financijsku i logističku potporu Grada Dubrovnika, partnera i donatora. Grad Dubrovnik je uložio oko 1,5 miljuna kuna za uređenje i opremanje Centra za mlade te osigurao 500.000 kuna za djelatnike Centra kroz izravno financiranje za vrijeme pandemije.
Inače, udruge, članice Centra za mlade za manje od godinu dana donijele su lokalnoj zajednici višestruko veći iznos novca iz europskih fondova. Naime, za četiri kandidirana projekta osigurano je oko 6,5 milijuna kuna. Radi se o lokalnim programima za mlade koji su besplatni, raznoliki, edukativni i zabavni.
U krizi koja je snažno pogodila dubrovačko gospodarstvo, ovo iznimno postignuće Centra za mlade pokazuje i dokazuje potencijal ulaganja u kulturu, znanost i tehnologiju te nove industrije koje proizlaze upravo iz civilnog sektora.
Sadržaj Grada Dubrovnika