Izmjene zakona kojima bi načelnici općina već na svibanjskim lokalnim izborima ostali bez svojih zamjenika, a smanjio bi se i broj vijećnika u općinskim vijećima, prokomentirao je za portal Dubrovnikpress.hr načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

- Mišljenja sam da prije usvajanja najavljenih zakonskih izmjena treba napraviti ozbiljnu analizu svake od općina. Kad je u pitanju zamjenik, on ima posla onoliko koliko mu se da i zamjenici su u svakom slučaju opravdali svoje postojanje. Ako je zamjenik moralan, korektan i radišan, ima posla i previše, kao što primjerice moj zamjenik ima (Ivo Radonić op.a.) Obavlja niz poslova koji su mu povjereni. Puno je puta i mene mijenjao, radio poslove koje nisu njegovoj nadležnosti, dakle njegova je dužnost opravdana. Svakako nije isti obim posla zamjenika u općini s do dvije tisuće stanovnika i u općini sa sedam, osam tisuća stanovnika koliko ih ima Općina Konavle. Velika je to razlika. - kazao je Lasić, istaknuvši kako se općine u posljednje vrijeme stigmatiziraju.

- Po meni treba skinuti stigmu s jedinica lokalne samouprave jer stvorilo se mišljenje kako su tamo zaposleni neki uhljebi koji ništa ne rade, a zanemaruje se podatak da je u 428 općina zaposleno 2 600 ljudi. Smatram kako jer većina općina opravdalo svoje postojanje. Konkretno, Općina Konavle s oko osam tisuća stanovnika ima 23 - oje zaposlenih, a imamo veliki broj vrtića, komunalna društva, dom umirovljenika. Puno je više zaposlenih u državnim tvrtkama nego u općinama. - rekao je Lasić,osvrnuvši se na broj vijećnika u Općinskom vijeću u kojem bi nakon svibanjskih lokalnih izbora trebao prisegnuti manji broj vijećnika.

- Najavljuje se i smanjenje broja vijećnika u općinskim vijećima. Moram naglasiti da naši vijećnici u Općinskom vijeću Općine Konavle nemaju nikakvu potporu i s tog aspekta je postupno svejedno hoće li ih biti 16, 17 ili 10. smanjenjem broja vijećnika u našem proračunu neće doći do nikakvih ušteda. Sigurno je da nam je reforma potrebna, ali o njezinim detaljima zna se vrlo malo. Predlaže se funkcionalno povezivanje općina i to je dobra ideja i ono je moguće i po sadašnjem zakonu. Još je puno nepoznanica oko izmjena zakona, ali moram naglasiti kako mi smeta ta stigma, to mišljenje kako su u jedinicama lokalne samouprave uhljebi i neradnici jer to nije točno. - rekao je Lasić.

- Za mene su općine osnovni nukleus bilo kakve samouprave i demokracije. Načelnici su neposredno birani. Ljudi u našim sredinama nas odlično poznaju, znaju kakvi smo i kako radimo i ako radimo krivo kaznit će nas na lokalnim izborima. Svakako bi bilo dobro kad bi građani, naši žitelji, mogli još neposrednije sudjelovati u nekoj vrsti odlučivanja u Općini. Trenutno se cijela priča oko izmjena zakona svela na to hoće li se ili neće ukinuti funkcija zamjenika i koliko će zamjenika imati gradonačelnici. Ja sam protiv ukidanja bilo koje općine. U općinama do tisuću stanovnika načelnik i zamjenik mogli bi posao obavljati volonterski. Takvih pozitivnih primjera imamo diljem Europske unije. Općine koje su samodostatne, koje imaju vlastite prihode, ne treba dirati. Prije izmjena zakona svakako bi trebalo napraviti ozbiljne analize, a ne lomiti preko koljena. Treba primijeniti onaj model koji će najviše ići u korist građana. - kazao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

Započeli su radovi na izgradnji manjeg parkirališta, odnosno šest parkirališnih mjesta na dijelu Ulice Marka Marojice, smještenih uz Osnovnu školu Montovjerna.
 
Uz izgradnju parkirališnih mjesta radovi obuhvaćaju i uređenje nogostupa za pješake, a izvedbom predmetnog parkirališta omogućit će se roditeljima koji dovode i odvoze svoju djecu u OŠ Montovjerna ukrcaj i iskrcaj djece u Ulice Marka Marojice uz osiguran pješački pravac do zgrade škole.
 
Tim rješenjem ujedno će se i smanjiti prometno opterećenje u Ulici dr. Vladka Mačeka u vrijeme odvoženja i dovoženja djece u školu, koje je često znalo prouzrokovati zastoje u prometu.
 
Ukupno vrijeme trajanja radova je 20 dana, a vrijednost istih je oko 184 tisuće kuna bez PDV-a. Izvođač radova je tvrtka Tehnogradnja d.o.o., ugovorni izvođač radova na održavanju nerazvrstanih cesta u Gradu Dubrovniku.

dpp

U proteklih tjedan dana na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske 24 osobe zatečene su u posjedu manje količine marihuane, kokaina, speeda, ketamina, LSD-a, indijske konoplje, ecstasya i tableta koje se nalaze na popisu droga.

Radi se o 11 hrvatskih i 13 stranih državljana kod kojih je droga pronađena prilikom ulazne, odnosno izlazne granične kontrole na graničnim prijelazima i na području Dubrovnika, Ploča, Komina i Korčule.

Pronađena droga je uz potvrdu oduzeta, a svi hrvatski i strani državljani su prekršajno ili kazneno sankcionirani.

dpp

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je devet novih slučajeva zaraze koronavirusom. Riječ je o dvije muške osobe iz Dubrovnika od kojih je jedna kontakt, a za drugu se utvrđuje epidemiološka veza. Zaražena je i jedna muška osoba iz Župe dubrovačke kojoj se također utvrđuje epidemiološka veza. Iz Metkovića su zaraženi jedna ženska i jedna muška osoba kao kontakti prethodno zaražene osobe, a u općini Kula Norinska zaražene su dvije ženske i jedna muška osoba kao kontakti ranije poznatih slučajeva. Zaražena je i jedna ženska osoba iz Zažablja, također kontakt.- navodi se danas u priopćenju Stožera CZ DNŽ.

Ozdravile su dvije osobe, jedna iz Dubrovnika te jedna iz Ploča. U OB Dubrovnik, prema podacima Stožera, hospitalizirane su četiri osobe pozitivne na koronavirus, a od početka pandemije na analizu je poslano 8595 uzoraka.

„U samoizolaciji se nalazi 321 osoba, a u posljednja 24 sata utvrđena su 2 slučaja kršenja mjere samoizlacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 62 slučaja kršenja samoizolacije.” - navode iz Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uživo je sinoć gostovao u emisiji CNN-a Quest Means Business na temu aktualne turističke situacije, posebice vezano za goste iz Velike Britanije. Unatoč obveznoj karanteni za turiste koji se vraćaju iz Hrvatske, kazao je, Britanci i dalje dolaze u Dubrovnik, iako su krenula i otkazivanja.
 
- Britanski turisti jako su nam važni i zato idemo s prijedlogom prema britanskoj Vladi da se uz karantenu uvede i mogućnost COVID testa, a Dubrovnik je spreman platiti takav test za britanske turiste koji borave na dubrovačkom području. – rekao je gradonačelnik Franković, ističući da je Dubrovnik siguran, da ima mali broj zaraženih te da neće stati u nastojanjima da se britansku Vladu uvjeri da smo sigurna destinacija.
 
- Nadamo se da će biti otvoreni prema našem prijedlogu jer želimo da nas se gleda regionalno jer situacija nije svuda ista. S obzirom da je dubrovačko područje od ostatka Hrvatske odvojeno granicom jednostavno se može kontrolirati je li netko bio samo u Dubrovniku ili putovao i po drugim dijelovima zemlje. - pojasnio je gradonačelnik.

dpp

Grad Dubrovnik spreman je platiti testiranja na COVID za britanske turiste koji žele posjetiti Dubrovnik, kazao je danas gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković u razgovoru za austrijsku televiziju ORF.

Naime gradonačelnik je danas dao intervju za tu televiziju o trenutačnom stanju u dubrovačkom turizmu, promjenama koje su se dogodile od početka ovogodišnje sezone i utjecaju posljednjih mjera, poput postroženih pravila koje je uvela Austrija zbog sve lošijih epidemioloških brojki u Hrvatskoj te stavljanja Hrvatske na crvenu listu od strane Velike Britanije.

„Mjere se prilagođavaju novonastalim situacijama” kazao je Franković te napomenuo kako prema Velikoj Britaniji, zajedno s hrvatskim Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Grad Dubrovnik ide s prijedlogom da se umjesto karantene uvede COVID testiranje te da će u takvom slučaju Grad platiti testiranje za svoje britanske turiste.

- Imamo kapacitete i možemo to odraditi bez problema, uz podršku, u slučaju potrebe, iz Splita i Zagreba. - kazao je gradonačelnik Franković.

dm

Dobitnike Nagrade Orlando za najuspješnija ostvarenja u dramskom i glazbenom programu 71. Dubrovačkih ljetnih igara, ali i Grand prix Orlanda, objavila je Hrvatska radiotelevizija danas na svečanosti dodjele nagrada u atriju palače Sponza u Dubrovniku.

Nagrada Orlando za najbolje umjetničko ostvarenje u dramskom programu ovogodišnjih Igara dodijeljena je Radi Šerbedžiji za ulogu Georgea u predstavi Tko se boji Virginije Woolf? Edwarda Albeea u režiji Lenke Udovički te produkciji Kazališta Ulysses i Beogradskog dramskog pozorišta. U obrazloženju koji potpisuju predsjednik Ocjenivačkog suda za dramu Paolo Tišljarić te članice Mirej Stanić i Petra Jelača, među ostalim stoji kako je Rade Šerbedžija u ovoj ulozi pokazao „preciznost glume, karakternu točnost, slojevitost i razrađenost, jezičnu prilagođenost hrvatskom kontekstu te izvrsnu suigru s Katarinom Bistrović Darvaš“, što su bili samo neki od segmenata kojima je Šerbedžija zaslužio ovogodišnju Nagradu Orlando. Ulogom Georgea dao je zaokružen doprinos svim svojim dosadašnjim ulogama na dubrovačkim ljetnim pozornicama, i to u suvremenijem izdanju nego ga je publika do sada imali prilike gledati. Žiri je istaknuo da je njegov suživot s Igrama traje jako dugo i prati sve njihove mijene pa je jednim dijelom nagrada posvećena i njegovom cjelokupnom doprinosu Igrama, ipak s naglaskom na izvrsno izvedenu naslovnu ulogu u predstavi Tko se boji Virginije Woolf?.

Ocjenjivački sud za glazbu, u sastavu Matija Novaković, Diana Hilje i Toni Kursar, jednoglasno je odlučio nagradu Orlando za najvrjednije umjetničke dosege u glazbenom programu 71. Dubrovačkih ljetnih igara dodijeliti skladatelju Petru Obradoviću za njegove skladbe izvedene na koncertima održanima u atriju Kneževa dvora 24. srpnja, 16. kolovoza i 18. kolovoza. U obrazloženju nagrade, ocjenjivački sud poziva se na uvodni citat opisa jednog njegovog djela u kojem stoji da je skladatelj „zavodljivo, romantično, nostalgično i neodoljivo srcu i duši uputio izazov kojem slušatelj ne može odoljeti“. I upravo tako je bilo u dubrovačkoj palači glazbe, u Kneževu dvoru, slušajući Tango to go u izvedbi sjajnog Tria Eusebius, Petrichor u izvedbi izvanrednog Papandopulo kvarteta te contraVals & contraDans u izvedbi razigranog ansambla okupljenog u sklopu programa Dubrovnik na glazbenoj hridi. Auditorij je svoje oduševljenje i odobravanje, u sve tri prilike, izrazio gromoglasnim pljeskom, a ovogodišnji ocjenjivački sud za glazbenu nagradu, pljesak je pretvorio u odluku.

Odlukom Vijeća Nagrade Orlando, a na prijedlog intendantice Igara Dore Ruždjak Podolski, Grand prix za osobit i naročit umjetnički doprinos u ostvarenju cjelokupnog programa Dubrovačkih ljetnih igara u jednoj festivalskoj godini ili više festivalskih sezona dodijeljen je Dubrovačkom simfonijskom orkestru. Nagradu je u ime orkestra primio njegov ravnatelj Damir Milat. Redoviti nastupi u jedinstvenim ambijentima svoga grada kao što su atrij Kneževa dvora, gradske crkve i trgovi s poznatim domaćim i međunarodno priznatim umjetnicima interpretira djela majstora baroka, klasike i romantizma, kontinuirano djelujući od 1924. godine, nastupajući pored Dubrovnika i u drugim hrvatskim gradovima te diljem Europe i svijeta. Za razvoj ansambla veoma je značajna kontinuirana suradnja s Dubrovačkim ljetnim igrama, od 1951. pod nazivom Gradski orkestar Dubrovnik, potom kao Festivalski orkestar i danas kao Dubrovački simfonijski orkestar, glavni je nositelj glazbenog dijela programa Igara te svojom djelatnošću pokriva čitav spektar orkestralnog zvuka. Već 71 godinu publiku Igara priziva k najvažnijim djelima klasične orkestralne literature, od Bacha i Vivaldija preko Mozarta i Schuberta do Brahmsa ili Čajkovskog, šireći horizonte prema novome. Svojim koncertima tako tvore umjetničku bazu zbog koje su Igre od početaka bile, a u nastavku i ostaju, nezamislive bez ovog orkestra, navedeno je u obrazloženju.

Nagrade Orlando dobitnicima je uručio glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić, a emisija o današnjoj dodjeli nagrada u Sponzi, u trajanju od 15 minuta, bit će emitirana večeras s početkom u 22 sata na Prvom programu HTV - a, uoči početka izravnog prijenosa završnog koncerta.

kl

Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik 28 - godišnjakinja s područja Sisačko - moslavačke županije sumnjiči se da je tijekom poslijepodnevnih sati 16. kolovoza iz nezaključanog stana na području Orašca otuđila novčanik u kojem se nalazio novac i zlatni prsten, čime je 63 - godišnju vlasnicu oštetila za iznos od 1.500 kuna.

Zbog sumnje da je počinila kazneno djelo krađe policija protiv 28 - godišnjakinje podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.

dpp

MSC Cruises je danas u priopćenju objavio da odgađa početak plovidbe broda MSC Magnifica do 26. rujna.

„Vezano uz nedavno uvedene dodatne mjere testiranja za državljane Italije po povratku s putovanja iz Grčke, primjećujemo otkaze i slabljenje potražnje budući da itinerer ovog broda uključuje čak tri luke u toj zemlji. To je dovelo do odluke o odgodi ponovnog početka plovidbe broda MSC Magnifica za četiri tjedna. MSC Cruises vjeruje da će interes za itinerer i rezervacije ponovno porasti u narednim tjednima zbog privlačnosti itinerera. Prodaja krstarenja na brodu MSC Magnifica otvorena je za državljane zemalja Schengena, a kompanija očekuje da će u ovoj ranoj fazi ponovnog početka plovidbe većina gostiju biti iz Italije.” - navode iz kompanije.

„Kao rezultat navedenog, polasci broda MSC Magnifica od 29.8. do 19.9. su otkazani. Prvo krstarenje će biti iz Barija s polaskom 26.09. s nepromijenjenim itinererom. Gosti na čije rezervacije utječe ova odluka će biti prebačeni na drugo krstarenje, točnije na brod MSC Grandiosa koji plovi zapadnim Mediteranom ili će primiti kredit za buduće krstarenje te tako prebaciti čitav uplaćeni iznos za otkazano krstarenje na novo krstarenje po izboru, na bilo koji brod i bilo koji itinerer s polaskom do kraja 2021. godine.” - piše u priopćenju MSC – a.

dpp

Unatoč pandemijskim okolnostima, Dubrovačke ljetne igre uspješno su svoju sedamdeset i prvu sezonu privele kraju, izvevši gotovo 50 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa u 47 festivalskih dana od 10. srpnja do 25. kolovoza na 13 scenskih i ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika, rečeno je danas na konferenciji za medije tom prigodom održanoj u palači Sponza na kojoj su govorili ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, zamjenica župana dubrovačko-neretvanskog Žaklina Marević, vodstvo Igara intendantica, Dora Ruždjak Podolski i ravnateljica Ivana Medo Bogdanović te glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić.

Ovogodišnje 71. Igre ostat će upamćene po strogom poštivanju preporuka HZJZ-a za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19 tijekom održavanja svih festivalskih događanja te znatno smanjenom proračunu, ali i po tome da su svemu unatoč, Dubrovačke ljetne igre jedan od rijetkih europskih festivala koji je uopće održan ovo ljeto uz ostvarene vrhunske umjetničke rezultate.

– Previše puta je ponovljeno da se cijela ova godina događa u nekim nevjerojatnim okolnostima, ja ću samo još jednom reći da za nas ni u jednom trenutku nije bila opcija da se naši ljetni festivali i naš kulturni život zaustavi. Okolnosti su teške, i u organizacijsko-produkcijskom smislu, i u umjetničkom smislu, a teške su i u financijskom smislu jer su posljedice ove krize osjetili i nacionalni i gradski proračuni, tim više sam posebno ponosna da smo u ovim okolnostima realizirali festival koji po kvaliteti nije odstupio od onih najviših postavljenih standarda. I to je najveća pobjeda i najveći uspjeh. Važno je bilo pokazati nama svima, hrvatskoj publici, da umjetnost ima snagu i u ovakvim okolnostima slati poruke, djelovati, pobjeđivati i na to sam neizmjerno ponosna i zahvalna svima koji su tom velikom uspjehu doprinijeli. – istaknula je ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek.

Prvi premijerni dramski naslov, izveden 20. srpnja na Kazermi pod Svetom Marijom, bila je predstava „Mara i Kata“, projekt inspiriran legendarnom emisijom HR Radio Dubrovnika „Na posjedu kod kundurica“ autora i redatelja Saše Božića u suradnji s dramskim glumicama Doris Šarić Kukuljicom i Natašom Dangubić, za koju je kritika istaknula kako je riječ o „glumački besprijekornoj kulturološko-sociološkoj kritici Dubrovnika“. Zbog iznimno velikog interesa publike, održane su četiri dodatne izvedbe pa se tako „Mara i Kata“ igrala čak osam puta na Igrama, ali i u Kotoru u Crnoj Gori, na KotorArt festivalu, gdje je predstava gostovala u kolovozu.

Peripatetička predstava „Dubrovačka zrcala – tri struka lovorike, pelina i vrijesa“ bazirana na poeziji dubrovačkih baštinskih i suvremenih pjesnika, premijerno je izvedena 27. srpnja u režiji Dore Ruždjak Podolski i Marine Pejnović i dramaturgiji Hrvoja Ivankovića, u vrhunskoj izvedbi Festivalskog dramskog ansambla. „Raskošni kazališni prizori nizali su se ovom šetnjom do Pustijerne, potencirajući nostalgični žal za izgubljenim vremenom“, kritika je napisala, a festivalska publika odobrila. Predstava je publiku povela ne samo u vremensku šetnju dubrovačkom književnom baštinom i suvremenom poezijom i prozom, već i prostornu; kroz tvrđavu Bokar preko arheološkog lokaliteta Na Andriji pa do Pustijerne, još jednog prostora povijesnih ruševina, i do susreta na poljani Mrtvo zvono kao jednom od rijetkih „živih“ prostora Grada, u zadnjem, trećem dijelu predstave.

Pred sam kraj Igara, u parku Gradac, 20. kolovoza premijerno je izvedena „Grižula“ Marina Držića u režiji Saše Božića i Petre Hrašćanec u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla kojeg je predvodio izvrsni Ozren Grabarić kao starac Grižula, a u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu. U predstavi, koju je publika s nestrpljenjem očekivala, nastaloj u sklopu projekta „Future Epics“ sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa, osjetila se simbioza izvedbe istaknutih imena hrvatskog glumišta i studenata glume i plesa završnih godina Akademije koji su za ovu priliku morali savladati jezik Držićevih djela, a kritika je za predstavu napisala kako je to „živa i srčana predstava, duhovita, a prije svega vrijedna zašto su glumci uspješno osvojili kompliciran prostor za igru.“

Nakon prošlogodišnjih programskih uspješnica, najmlađa festivalska publika ove godine je mogla uživati u premijernim izvedbama glazbeno-scenskog djela „Zlatno libro – bajke iz dubrovačkog kraja“ nastalog u koprodukciji Igara i Kazališta Marina Držića uz potporu zaklade Caboga Stiftung, a u režiji Helene Petković s originalnom glazbom skladatelja Ivana Končića koju je uživo pod dirigentskom palicom Franka Klisovića izvodio ansambl dubrovačkih glazbenika. Fabule, motivi i likovi iz tri bajke, iz istoimene zbirke u izdanju Dubrovačkih muzeja, ispreplitali su se i na sceni stvorili originalan i zanimljiv bajkovit svijet. Na zadovoljstvo najmlađe publike, nove izvedbe „Zlatnog libra“ očekuju se od jeseni u sklopu nove kazališne sezone KMD-a.

Dramski program 71. Igara sadržavao je i brojna gostovanja, među kojima su bile i dvije hit predstave prošlogodišnje hrvatske kazališne sezone: „Tri sestre“ Boba Jelčića prema Čehovu, u izvedbi Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu te „Tko se boji Virginije Woolf?“ Kazališta Ulysses i Beogradskog dramskog pozorišta u režiji Lenke Udovički s Radom Šerbedžijom koji je briljirao u glavnoj ulozi. Za djecu i mlade, gostovale su dvije produkcije Gradskog kazališta lutaka u Splitu: „Domaši“ Ane Marije Veselčić u koprodukciji s Umjetničkom akademijom u Splitu te predstava „Stonoga Goga“ nastala prema tekstu Adrijane Grgičević u koprodukciji s Teatrom Poco Loco. Festivalska publika imala je priliku gledati i predstavu KunstTeatra iz Zagreba „Marta i sedam strahova“ koja je progovorila o mentalnom zdravlju mladih. Zanimljivost ovogodišnjeg programa jesu i produkcije nastale u sklopu europskog projekta „Future Epics“ pa je, osim „Grižule“, publika gledala i predstavu „Intimnost“, dramaturginje Biljane Srbljanović i redatelja Andreja Nosova u produkciji Fondacije Heartefact iz Beograda, u kojoj su se glumci Leon Lučev i Jelena Graovac kroz mnoštvo kratkih priča o distanci, disciplini, privatnosti i novim odnosima koji se formiraju u periodima (samo)izolacije preispitivali da li je moguće sačuvati intimnost u ovo doba pandemije.

U sklopu istog projekta, održana je i premijerna izvedba plesne predstave „Zagrljaj“ u produkciji Centra za izvedbene umjetnosti Vitlycke iz Švedske u kojoj su plesači Meleat Fredriksson, Adam Seid Tahir i Lydija Östberg Diakité poveli publiku na putovanje na kojem su prigrlili sve ono što ih skandinavsko društvo tjera da odbace, a povezano je s njihovim afričkim porijeklom. Uz „Zagrljaj“, ljubitelji plesne umjetnosti vidjeli su i sjajnu
plesnu predstavu „Gore“ Zagrebačkog plesnog ansambla, a kroz Plesnu mrežu Hrvatske.

Glazbeni program 71. Igara ovo ljeto ponosno su nosili ugledni hrvatski glazbeni umjetnici, dobitnici prestižnih međunarodnih priznanja i osvojenih natjecanja, a to glazbeno putovanje krenulo je već 11. srpnja u atriju Kneževa dvora klavirskim recitalom „Spomenik Beethovenu“ Aljoše Jurinića, jednog od najperspektivnijih hrvatskih mladih glazbenika i prošlogodišnjeg dobitnika Nagrade Orlando. Papandopulovu plesnu suitu „Horoskop“ u Dvoru je sjajno izveo klavirski duo Dalibor Cikojević i Zrinka Ivančić uz nastup udaraljkaša Karmen Pervitić i Borne Augustinovića te mladih plesača Viktorije Bubalo i Šimuna Stankova. Trio Eusebius kojeg čine violinistica Eva Šulić, čelistica Tonka Javorović te pijanist David Vuković, imali su svoj debitantski koncert u Kneževu dvoru kojim su oduševili festivalsku publiku. Kritika je primijetila kako je trio u svom nastupu od prvog trenutka pokazao „izuzetnu uigranost, temperament, kulturu komornog zajedništva i dotjeranost svakog detalja što im je omogućilo potpunu opuštenost u izvedbi“. Dubrovački simfonijski orkestar priredio je pravu glazbenu poslasticu s programom posvećenim 250. obljetnici rođenja Ludwiga van Beethovena u parku Gradac, a pod dirigentskom palicom mlade i karizmatične talijansko-turske dirigentice Nil Venditti uz pijanista Marijana Đuzela. Istaknuti umjetnici, Dubrovčani međunarodnih karijera, mezzosopranistica Janja Vuletić i gitarist Maroje Brčić u atriju Kneževa dvora izveli su Mediteranom inspiriran recital uz praizvedbu ciklusa pjesama Zorana Juranića inspiriranih Dalmacijom.

Papandopulo kvartet, kojeg čine saksofonisti Nikola Fabijanić, Goran Tudor, Goran Jurković i Tomislav Žužak, oduševio je izvedbom probranih djela „željeznog“ repertoara za saksofon kvartete te djela hrvatskih suvremenih skladatelja Borisa Papandopula, Petra Obradovića i Gordana Tudora. Kritika je pisala kako je kvartet pokazao „izrazitu uigranost, zvukovnu izbalansiranost i muzikalnost, po potrebi duhovitost, a tehnička perfekcija svakog od članova te znanje i talent za komorno jedinstvo toj su večeri priskrbili najlaskavije epitete“. Koncertni program Dubrovnik na glazbenoj hridi s ponajboljim dubrovačkim glazbenicima i izvrsnim solistima Filipom Merčepom, Vedranom Koceljem te Dubravkom Šeparović Mušović pod ravnanjem maestra Tomislava Fačinija, bio je veličanstvena završnica festivalskog glazbenog programa 18. kolovoza u atriju Dvora, večer u kojoj je publika kraj svake skladbe pozdravljala velikim pljeskom, a kritika, puna pohvala, ga je opisala i kao „tračak normalnosti u nenormalnim danima“.

Bogatu hrvatsku folklornu plesnu i glazbenu baštinu publici je predstavio dobro znan sudionik Igara, Folklorni ansambl Linđo nastupima na pozornici u parku Gradac koji je zbog epidemioloških razloga zamijenio tradicionalnu Linđovu festivalsku pozornicu na taraci tvrđave Revelin, a Ženska klapa FA Linđo koncertom u Kneževu dvoru dostojanstveno je obilježila svoju dvadesetu obljetnicu postojanja. Ostvarena je suradnja i s udrugom Kinookus, koja je donijela projekciju dokumentarnog filma „Izbačeni“ te predavanje „Hrana kao slasni privolitelj“ povjesničara umjetnosti i arheologa Ivana Viđena u Ljetnikovcu Bunić-Kaboga. Otvorene su i izložbe dubrovačkih umjetnika „Horizont sjećanja“ Ivane Selmani i „Time Out“ Viktora Daldona u Sponzi te „Dubrovnik plovi“ Igora Hajdarhodžića na platou Lazareta.

– Ukupni proračun na kraju ove festivalske sezone iznosi 7 milijuna kuna od čega je otprilike 60 % javnih sredstava, a gotovo 40 % su sredstva sponzora, donatora te vlastiti prihod od prodaje ulaznica, što Dubrovačke ljetne igre opet svrstava u sam vrh europskih institucija koje veliki postotak prihoda ostvaruju na tržištu. Ovogodišnje epidemijske okolnosti čine ovaj podatak još važnijim i značajnijim. Usprkos padu tržišta i ekonomskoj neizvjesnosti, naši partneri su ostali uz nas te im ovom prigodom još jednom svima javno zahvaljujem, a ponajviše Mastercardu, zakladi Caboga Stiftung, Hrvatskoj elektroprivredi, OTP banci, Jadranskim luksuznim hotelima te novom partneru Igara, Eurohercu koji je ove godine postao službeni osiguravatelj festivala. Proračun je zahvaljujući tome narastao 12 % u odnosu na proračun koji je Vijeće usvojilo u lipnju kad je iznosio 6.250.000 kuna. Međutim, treba podsjetiti da je plan proračuna 71. Igara prije epidemije koronavirusa bio za čak 55 % veći. Ponosna sam na cijeli tim Igara koji je uspješno savladao sve izazove i udovoljavao svim epidemiološkim mjerama za što neprestano stižu pohvale kolega, umjetnika i sugrađana. Publika se osjećala sigurno pa su tako gledališta, iako smanjenog kapaciteta, bila puna, a sve izvedbe u cijelosti rasprodane. Spomenut ću i da smo, svjesni gospodarskih (ne)prilika, cijene ulaznica ovo ljeto smanjili i do 50 posto. – naglasila je na kraju ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović.

Uoči konferencije za medije, tradicionalno su dodijeljene Nagrade Orlando za najbolja umjetnička ostvarenja u ovogodišnjem programu Igara, a za najbolje ostvarenje u drami nagrađen je Rade Šerbedžija za ulogu Georgea u predstavi „Tko se boji Virginije Woolf?“ dok je Orlando za najbolje glazbeno ostvarenje pripao skladatelju Petru Obradoviću. Uručen je i Grand Prix Orlando i to Dubrovačkom simfonijskom orkestru za ukupan doprinos festivalu.

Već tradicionalno, Dubrovačke ljetne igre zatvara Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije gala koncertom, ovoga puta pod ravnanjem maestra Iva Lipanovića i uz nastup opernih zvijezda, sopranistice Lane Kos i baritona Željka Lučića, večeras ispred Katedrale s početkom u 22:15 sati te uz izravan televizijski prijenos na Prvom programu HRT-a.

kl

Fra Nikola Stanislav Novak, franjevac kapucin koji je gotovo dva desetljeća bio upravitelj Biskupijskog svetišta Gospe od milosrđa u Dubrovniku i koji je, uz ostalo, uređivao i vodio vjerski program na Radio Dubrovniku, preminuo je u ponedjeljak, 24. kolovoza 2020. u kapucinskom samostanu Gospe Lurdske u Rijeci. Sprovod pokojnog fra Nikole Stanislava bit će na riječkom groblju Kozala u četvrtak, 27. kolovoza u 12 sati. Misa zadušnica služit će se odmah nakon sprovoda u kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske na Žabici, objavila je IKA.

Rođen je 1. svibnja 1934. godine u Lopatincu, župa Sv. Juraj na Bregu, od oca Franje i majke Ane r. Novak. Roditelji su mu na krštenju dali ime Stanislav, a po stupanju među kapucine dobio je ime – fra Nikola.

Redovničko odijelo (habit) Manje braće kapucina obukao je 13. kolovoza 1950. u Varaždinu. Prve zavjete položio je u Varaždinu 13. kolovoza 1951. Tadašnji obavezni redovni vojni rok je služio od 16. travnja 1954. do 20. studenog 1955. Svečane (vječne) zavjete je položio u Zagrebu, 8. prosinca 1956., a tonzuru 14. ožujka 1959., lektorat 11. travnja 1959., egzorcistat i akolitat 14. travnja 1959. Svete Redove subđakonata i đakonata je položio 28. svibnja 1960. u Zagrebu. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1961. u katedrali u Zagrebu. Nakon ređenja premješten je samostan u Rijeku kao pomoćnik, kateheta i voditelj ministranata.

Od 1. 10. 1961. pa do 1966. u Padovi studira prirodoslovne nauke. Za vrijeme boravka svečano je bio otvoren apostolski proces za proglašenje blaženim i svetim sv. Leopolda B. Mandića. Dana 19. rujna 1963. nosio je lijes s posmrtnim ostacima sv. Leopolda od gradskog groblja do samostana Svetog Križa u Padovi. Nakon povratka u domovinu bio je provincijski (promotor) promicatelj štovanja sv. Leopolda Bogdana Mandića.

Od 1966. godine bio je namješten u samostanu kapucina u Osijeku gdje je vršio niz dužnosti (ispovjednik, propovjednik) te je bio i profesor na kapucinskoj Srednjoj ”Serafskoj” školi za spremanje svećenika gdje je predavao biologiju i geografiju. Od 1979. bio je samostanski poglavar (gvardijan), urednik lista bl. Leopolda B. Mandića, kroničar, duhovni pomoćnik po župama. Od 1982. bio je samostanski vikar i duhovni pomoćnik u župi sv. Leopolda-Osijek VII. Od 1985. djeluje u Karlobagu kao samostanski vikar.

Gvardijanom i upraviteljem Svetišta Gospe od milosrđa u Dubrovniku imenovan je 21. rujna 1988. U tom vremenu vršio je i službu biskupskog konzultora, katehete, kustosa muzeja odnosno galerije zavjetnih slika koje se čuvaju pri Svetištu Gospe od Milosrđa u Dubrovniku. Dana 9. rujna 1998. imenovan je za privremenog upravitelja župe Sv. Stjepana prvomučenika u Luci Šipanskoj i župe Uznesenje BDM u Suđurđu na otoku Šipanu (razriješen 31. kolovoza 1999.). Godine 2008. bio je imenovan odgojiteljem postulanata. Od 2011. nalazi se u samostanskoj zajednici Gospe Lurdske u Rijeci kao ispovjednik. Obnašao je različite dužnosti u Hrvatskoj kapucinskoj provinciji. Među ostalim bio je dva puta III. definitor i to 1970. i 1997. godine.

Dubrovačka biskupija

Rješenjem Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske potvrđeno je kako Osnovna škola Montovjerna ispunjava uvjete propisane zakonom za početak rada. Time su ispunjeni svi preduvjeti za neometan početak nastavne godine u novoj gradskoj školi.

Proteklih je dana isporučen, montiran i ugrađen učionički i uredski namještaj te oprema za sportsku dvoranu, dok je oprema za školsku kuhinju već ranije ugrađena. Također, prošli je mjesec dobivena i uporabna dozvola čime su se stekli uvjeti za korištenje nove školske zgrade.

Osnovna škola Montovjerna prva je škola koja se u Dubrovniku izgradila nakon 1985. godine i najveći je pojedinačni kapitalni projekt u osnovnoškolskom obrazovanju. U potpunosti ispunjava potrebe nastavnog programa i kapacitete za organizaciju nastave u jednoj smjeni za učenike od prvog do osmog razreda - osam nižih i osam viših razreda, ukupno 16 razreda po 28 učenika, odnosno 448 učenika u jednoj smjeni. Izgrađena je i dvodijelna sportska dvorana s pratećim sadržajima, blagovaonica i knjižnica, dodatne učionice za izborni predmet te prostori za pedagoga i psihologa.

Škola je projektirana kao zgrada gotovo nulte potrošnje energije, energetskog razreda A+. Opremljena je modernim sustavom grijanja i hlađenja pomoću dizalica topline zrak/voda, sustavom vatrodojave, ventilacije, odimljavanja, sprinkler instalacijom, ozvučenjem, automatskim zvonom, SOS instalacijom, te gromobranom, a rasvjeta se temelji na LED tehnologiji. Investicija je ukupno vrijedna preko 75 milijuna kuna.

dpp