Nakon nekoliko radnih sastanaka koje su u Dubrovniku i Splitu u proteklom razdoblju održali na temu izmjena i dopuna Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, gradonačelnici Mato Franković i Andro Krstulović Opara uputili su u utorak dopis ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću te predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću.

Ukazujući na negativne učinke potpune liberalizacije auto taxi tržišta koju je dopustio postojeći Zakon, gradonačelnici Franković i Krstulović Opara posebno ističu onemogućavanje normalnog prometovanja ulicama kako građanima tako i žurnim službama u intervencijama. Stoga od Ministarstva i Vlade traže da u izmjene i dopune Zakona o prijevozu u cestovnom prometu uvrste njihov zajednički prijedlog prema kojem bi se jedinicama lokalne samouprave na čijem području se nalaze dobra Republike Hrvatske koja su upisana na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine omogućilo samostalno određivanje broja dozvola za obavljanje autotaksi prijevoza, kao i utvrđivanje mjera i uvjeta pod kojima bi se ova djelatnost obavljala. Postojeće dozvole u ovom bi se slučaju stavile van snage.

Budući da navedeni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o cestovnom prometu uvelike pridonosi rješavanju problema, gradonačelnici Franković i Krstulović Opara vjeruju u podršku resornog Ministarstva, s glavnim ciljem dokidanja negativnih učinaka liberalizacije taxi usluga, prepoznavanja i izdvajanja UNESCO-vih zaštićenih sredina te najvažnije, omogućavanje sigurnog prometovanja Dubrovčanima i Splićanima gradskim ulicama.

DPP

Na Županijskom sudu u Dubrovniku određeno je zadržavanje u istražnom zatvoru na mjesec dana dvojice djelatnika restorana Orhan koji su nedavno sudjelovali u premlaćivanju djelatnika tvrtke Adventure Dubrovnik koja se bavi iznajmljivanjem kajaka.

„U Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku su uz kaznenu prijavu privedena dvojica hrvatskih državljana (1985. i 1989.) zbog osnovane sumnje da je drugoosumnjičenik počinio kazneno djelo teške tjelesne ozljede iz čl. 118. st. 1. Kaznenog zakona u stjecaju s dva kaznena djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. KZ-a u svezi čl. 51. KZ-a, a da je prvoosumnjičenik (1985.) počinio kazneno djelo pomaganja u nanošenju teške tjelesne ozljede iz čl. 118. st. 1. KZ-a u svezi čl. 38. KZ-a.

Postoji osnovana sumnja da je drugoosumnjičenik upućivao prijetnje smrću dvojici zaposlenika koji su nosili kajake pokraj njihovog restorana, a potom je nasrnuo na jednog od njih te ga pladnjem udarao u glavu i pritom mu nanio teške tjelesne ozljede. Osnovano se sumnja da je prvoosumnjičenik držao osobu koju je drugoosumnjičenik udarao pladnjem i na taj način onemogućio oštećenikovu obranu od udaraca.
Nakon što su osumnjičenici ispitani, državno odvjetništvo podnijelo je Županijskom sudu u Dubrovniku prijedlog za određivanje istražnog zatvora na temelju odredbe članka 123. st. 1. t. 1. Zakona o kaznenom postupku.” - navodi se u priopćenju Državnog odvjetništva nakon čega je istražni zatvor i određen.

D.M.

Nakon što je u jutarnjim satima u nedjelju, na dva mjesta u Kominu policijski službenici Policijske postaje Ploče pregledom šireg mjesta događaja uočili su 42-godišnjaka za kojeg je kriminalističkim istraživanjem utvrđeno da je podmetnuo oba požara namjerno zapalivši travu i nisko raslinje.

U prvom požaru, koji je izbio oko 10,45 sati na predjelu Luka, opožareno je oko 3 000 kvadratnih metara, dok je u drugom požaru, koji je izbio nekoliko minuta kasnije i to na više mjesta u dužini od 2 km na predjelu Rastoka, opožareno oko 4 000 kvadratnih metara.

Intervencijom vatrogasaca i mještana, oba požara su vrlo brzo ugašena i nije nastala veća materijalna šteta.

Zbog psihičkog stanja u kojem je zatečen, osumnjičeni 42-godišnjak je prevezen na liječnički pregled, a potom i u splitsku bolnicu gdje je zadržan na liječenju, a zbog sumnje da je počinio kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom protiv njega se nadležnom državnom odvjetništvu u Metkoviću podnosi kaznena prijava.

DPP

Između Mjesnog odbora Zaton i samih žitelja Zatona već neko vrijeme vodi se igra „glugoh telefona”. Građani su nezadovoljni radom mjesnog odbora i predsjednika Emilija Puljizevića, a Puljizević to izgleda ne obada vele. Tako su se, pišu u ime okupljenih Mariela Marković i Nikola Milošević, građani sami sastali i dogovorili što trebaju zatražiti kako bi se život u Zatonu poboljšao, a od predsjednika MO Emilija Puljizevića traže sazivanje Zbora građana na kojem bi se ti zahtjevi i službeno artikulirali.

Dopis Mariele Marković i Nikole Miloševića u ime žitelja Zatona koji su se okupili na sastanku prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

Izbori za predstavnike kotara i mjesnih odbora koji su se održali prošle godine trebali su biti još jedan korak naprijed u razvoju demokracije. Tako su i prostorije kotara i mjesnih odbora trebala biti upravo ona mjesta gdje su stanovnici nekog područja na svojim zborovima građana ili drugim neformalnim sastancima mogli prenijeti svoja iskustva ili iznijeti svoje prijedloge za poboljšanje pred ostalim sugrađanima. Potom bi, slijedom zajedničke rasprave, svoje zajednički donesene zaključke njihovi predstavnici u kotarevima i mjesnim odborima trebali predstaviti nadležnim tijelima Grada Dubrovnika i pratiti njihovu provedbu.

Međutim slučaj Mjesnog odbora Zaton, točnije njegova predsjednika, gospara Emilija Puljizevića, očigledan je primjer „dječjih bolesti“ u razvoju demokracije. Umjesto svijesti o tome da kao predstavnik građana moraš služiti tim građanima jer te je njihova izborna volja dovela na tu poziciju, primjer gospara Emilija Puljizevića kontinuirano ukazuje na posve drukčiju logiku u kojoj se misli da se na izborima moraš „dočepati vlasti“. Ovo neshvaćanje da moraš služiti, a ne vladati, konačno je mještane Zatona doveo i do toga da su se odlučili sami organizirati, nezadovoljni najprije odlukama, potom načinom donošenja odluka, kao i njihovom provedbom u kojoj su oni ponovno samo pasivni promatrači koji moraju bespogovorno trpjeti nečija loša i nestručna rješenja.

U vrlo demokratskom ozračju, sinoć je (6. kolovoza 2019. godine) održan skoro dvosatni sastanak na kojem je stotinjak mještana Zatona ponajprije iznijelo ključne probleme koji ih muče, da bi na kraju sve probleme saželi u 2 najvažnije teme o kojima žele razgovarati na prvom Zboru građana čije će sazivanje tražiti od MO-a. Mjesni odbor trebao bi u što skorijem roku, po primitku zahtjeva, organizirati Zbor građana na ove teme.

Teme o kojima građani žele razgovarati su:
1. Izrada UPU-a za područje Zatona i
2. Odnos MO-a i građana Zatona, način funkcioniranja i komunikacija.

Upravo je ovo posljednje u više navrata istaknuto kao najveći problem koji građane tišti jer su i sami svjesni da mnogi njihovi problemi možda i nisu u nadležnosti MO-a, svjesni su da su možda mnogi problemi u procesu rješavanja i upravo je stoga građanima potpuno nejasan potpuni izostanak komunikacije predsjednika Mjesnog odbora s njima. Primjerice i na ovaj je sastanak on, kao i svi članovi Mjesnog odbora, bio službeno pozvan, 3 su člana MO-a došla na sastanak, ostali članovi, kao ni Predsjednik, nisu došli niti su se ispričali zbog nedolaska. Razlozi takvog ponašanja zbilja su nejasni, zar je moguće da se boje građana koji su ih odabrali i čije bi interese trebali zastupati?

Građani su na sastanku iznijeli mnoge probleme koje ih tište, a u ovom ćemo priopćenju iznijeti samo one za koje smo zaključili da su prioritetni:
1. Prometnice, ulazi i izlazi na glavnu magistralu opasn su i i treba se pristupiti hitnim izradama projekata za njihovo rješavanje
2. Izgradnja pothodnika ispred škole u Malom Zatonu- problem o kojem se godina govori i obećava, ali ništa se ne rješava
3. Ekološki problemi- onečišćenje mora, mjerenje kakvoće mora; odlaganje otpada; pranje brodova na rivi, neodržavanje primjerene čistoće; zelene, uređene površine
4. Nekontroliran ulaz brodica, nekontrolirane radnje s brodica koje onečišćuju more bez ikakvih sankcija po vlasnike
5. Nekontrolirana gradnja vezova za barke, unatoč tome što je na nekim mjestima to zabranjeno
6. Problem kanalizacije koja nije provedena u cijelom Zatonu
7. Problem javne rasvjete na mnogim mjestima
8. Štikovica - autobusna stanica, nepostojanje pločnika od trenutne autobusne stanice do samog mjesta, divlja parkirališta poviše plaže, kanalizacija

Ovu su samo neki od glavnih problema i zato je zaključeno da bi mnogi od njih mogli biti riješeni postojanjem UPU-a koji se godinama obećava, ali njegova izrada još nije pokrenuta. Građani su svjesni da je izrada UPU-a dugotrajan proces i zato treba u njega ući čim prije, s tim da građani imaju uvid u cijeli proces, da se ne bi dogodilo da on bude poligon za rješavanje partikularnih interesa. Međutim, do donošenja UPU-a mjesto ne može i ne treba stati, mnoge se odluke mogu donijeti, kako bi život u Zatonu bio što kvalitetniji, ali sve se odluke moraju donositi u boljem ozračju, uz uvažavanje struke, ali i građana i njihovog mišljenja. Odluke koje se tiču kvalitete života svih Zatonjana, nikako ne mogu biti rezultat promišljanja jednog čovjeka ili nekolicine njih.

Na kraju sastanka, građani su se osvrnuli na problematiku postavljanja stupića i betonskih „gljiva“ kojima se navodno htjela urediti šetnica u Malom Zatonu, a bez prethodne komunikacije s građanima, na jedan ishitren i nestručan način, bez prethodnog cjelovitog rješavanja čitave prometne problematike Malog Zatona. Građani su samoinicijativno napravili peticiju koju je dosad potpisalo nekoliko stotina građana i na sinoćnjem je sastanku zaključeno da se od MO-a zatraži promjena donesene odluke i skidanje fizičkih zapreka do onog trenutka kad će se donijeti cjelovito prometno rješenje kojim bi eventualno postavljanje zapreka imalo nekakvog smisla.

Na kraju je po nekoliko puta ponovljeno da je upravo izostanak komunikacije i neuvažavanja građana od strane predsjednika MO-a ono što građanima najviše smeta i upravo su stoga bili razočarani što ipak nije smogao hrabrosti, ali i političke odgovornosti da dođe na sastanak i demokratskom ozračju porazgovara sa svojim sugrađanima. Mještani se Zatona stoga nadaju da će se to uskoro promijeniti i to na Zboru građana koji očekuju u što skorijem vremenskom roku.

Mariela Marković i Nikola Milošević, u ime prisutnih mještana Zatona

DPP

Dječji vrtić „Palčica“, koji je nakon dogradnje svečano otvoren za ovogodišnju Festu sv. Vlaha, od sada je bogatiji i za novi prostor namijenjen igri i rekreaciji mališana.

Naime, na prohodnom ravnom krovu novoizgrađenog vrtića, kako je projekt i predviđao, uređeno je dječje igralište, a radovi na opremanju završeni su prošlog tjedna. Sprave za igru je sukladno 249.856,25 kuna vrijednom ugovoru nabavila i ugradila tvrtka REDOX d.o.o. iz Zagreba.

Podsjetimo, rekonstrukcija „Palčice“ uključivala je nadogradnju dva kata u nivou postojećeg prvog i drugog kata s igralištem. Sveukupni kapacitet novog vrtića popeo se na 322 djece u 20 odgojno-obrazovnih grupa.

DPP

Verbum publicum d.o.o. kao nakladnik portala Dubrovnikpress.hr raspisao je natječaj za radno mjesto novinara/novinarke pripravnika/pripravnice uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Kandidati/kandidatkinje moraju imati završen diplomski studij novinarstva ili drugog srodnog studija. Visina naknade za pripravnički rad uz zagarantiranu osnovu i plaćeni prijevoz ovisi o iskazanim sposobnostima odabranog kandidata/kandidatkinje, zaslugama i doprinosu u kreiranju sadržaja portala, ali i samoj želji za napredovanjem i učenjem. Na natječaj za pripravnike mogu se prijaviti osobe do 30 godina starosti.

Prijave se primaju isključivo na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i traju do odabira kandidata/kandidatkinje ili zaključenja natječaja.

Sve ostale potrebne informacije kandidati/kandidatkinje mogu dobiti na razgovoru, ukoliko za isti budu odabrani. Na e-mailove s upitima za dodatne informacije ne odgovaramo. Svi kandidati/kandidatkinje bit će obaviješteni jesu li ili nisu odabrani za razgovor.

Od kandidata/kandidatkinja se ne očekuje da budu vrsni novinari, već da tome teže postati kroz rad. Od kandidata se očekuje da su nakon završetka školovanja sposobni napisati osnovnu vijest i izvještaj, ostalo mogu naučiti tijekom pripravničkog staža čemu pripravnički staž i služi. Od kandidata se očekuje da imaju interes za politička i društvena zbivanja i teme koje utječu na zajednicu.

„Genijalce”, „vrsne komentatore” i „kolumniste” molimo da se ne prijavljuju i tako gube svoje i naše vrijeme, nego da čekaju natječaj za radno mjesto u New York Times-u. Također molimo da se ne prijavljuju svi koji pod novinarstvom smatraju „fotogalerije” naziva „Tko je lizao sladoled na Stradunu”, „Gradom šetale prelijepe Dubrovkinje i strankinje” i sličan sadržaj, a pod istraživačkim novinarstvo smatraju praćenja Facebook i Instagram statusa „slavnih i poznatih”.

Nije isključena mogućnost zapošljavanja osobe koja ne udovoljava uvjetima pripravnika/pripravnice u dijelu da je kandidat/kandidatkinja starija od 30 godina i/ili bez završenog studija novinarstva ili srodnog studija, ukoliko se pokaže da kandidat/kandidatkinja ispunjava ostale navedene uvjete, odnosno ukoliko bude procijenjeno da više od ostalih kandidata u budućnosti može doprinijeti radu i kvaliteti portala Dubrovnikpress.hr.

Verbum publicum d.o.o. zadržava pravo ne izabrati niti jednog kandidata/kandidatkinju.

Verbum publicum d.o.o.
direktor
Davor Mladošić

Još krajem lipnja vijećnik SDP-a Jadran Barač uputio je Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku upit za kojih su devet bankomata na Stradunu konzervatori izdali suglasnosti. Zatražio je Barač i preslike tih suglasnosti. Iako se pozvao na Zakon o pravu na pristup informacijama, ovaj je SDP-ov gradski vijećnik ostao uskraćen za informaciju kojih to devet bankomata ima suglasnost. Naime, umjesto pročelnice Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Žane Baće, Baraču je odgovorio službenik za informiranje u Ministarstvu kulture, navevši kako se njegov podnesak ne smatra zahtjevom za pristup informacijama.

"Temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama ljubazno vas molim da mi navedete za kojih devet bankomata je Konzervatorski odjel u Dubrovniku izdao suglasnost (molim dostaviti preslike suglasnosti)"- naveo je Barač između ostalog u svom upitu pročelnici Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Žani Baći.

"Vaš podnesak ne smatra se zahtjevom za pristup informacijama." - odgovorio je Baraču umjesto Žane Baće službenik za informiranje u Ministarstvu kulture te dalje naveo kako "Članak 18. stavak 5. Zakona propisuje da se traženje uvida u cijeli spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih za ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenje nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije ne smatraju zahtjevom za pristup informacijama".

Isti taj službenik za informiranje Barača je u dopisu naputio "da se za ostvarivanje svog prava obratite nadležnom Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku", odnosno istom onom odjelu kojemu je Barač i uputio ovaj upit.

Inače Barač uopće nije ni tražio uvid u spis već samo informaciju kojih devet bankomata ima suglasnosti te preslike suglasnosti.

Sve su to informacije koje su Baraču trebali dostaviti jer postoje razne metode kako se neke informacije mogu i trebaju dostaviti. Službenik za informiranje svakako bi ih trebao znati, osim ako od Barača i dubrovačke javnosti Ministarstvo kulture i dubrovački konzervatori nešto ne pokušavaju sakriti, a izgleda da se baš o tome radi.

Barač inače nije jedini koji je ostao uskraćen za odgovor na upit kojih devet bankomata ima suglasnosti da bi ostali na Stradunu, i Dubrovnikpress.hr ostao je uskraćen za odgovor, no kad za pravo na pristup informacijama ostane uskraćen gradski vijećnik, i medij, koji na tu informaciju imaju pravo, onda se očito s tim suglasnostima nešto ne valja ili se nešto u njima krije.

S pravom se dakle može postaviti pitanje što se to pokušava skriti od javnosti kad su u pitanju suglasnosti za bankomate izdane prije nego je Ministarstvo kulture dalo smjernice o postavljanju bankomata, zašto su od strane konzervatora informacije „konzervirane”, kao što su „konzervirane” i informacije na po kojoj osnovi i kome su izdane suglasnosti za postavljanje brojnih tendi u Gradu zbog kojih su izbužane fasade što konzervatorima očito nimalo ne smeta, jer ni na to pitanje konzeravtori nisu dali odgovor portalu Dubrovnikpress.hr. Više od dvije godine Ministarstvo kulture ne odgovara ni na „nezgodna” pitanja o (ne)zakonitostima u ugovoru Grada Dubrovnika i Društva prijatelja dubrovačke starine.

Što se tiče bankomata, nije li i više nego jasno da su svi bankomati, pa i oni koji su već otprije imali suglasnosti, nepropisno postavljeni. Jasno je da bi svi ti bankomati sa suglasnostima trebali proći reviziju, kao što je jasno da stara pravila o postavljanju bankomata ne mogu biti na snazi nakon što je Ministarstvo kulture izdalo jasne smjernice za postavljanje bankomata. No, unatoč tim jasnim smjernicama u izlozima i vratima nekih od poslovnih prostora na Stradunu i dalje stoje po dva bankomata. Nitko ih ne uklanja pa ni na prostorima Zaklade Blaga djela koju vodi Nikola Čičo Obuljen, otac ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek. Tim je više jasno da pravila, odnosno smjernice nisu za svih iste ili je za dobiti suglasnost za bankomat bilo potrebno nešto drugo.

Prilikom kontrole prometa u Metkoviću sinoć je nešto prije jedan sat, zaustavljen 53-godišnjak kojem je alkotestom izmjerena koncentracija alkohola od 2,87 g/kg. Osim toga, spomenuti vozač nije koristio sigurnosni pojas niti je kod sebe imao važeću vozačku dozvolu kao ni osobnu iskaznicu.

Vozač je zadržan u prostorijama policije do otriježnjenja te je zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o osobnoj iskaznici prekršajno sankcioniran.

DPP

Dovršena je izrada projektne dokumentacije za obnovu bivše zgrade Postaje prometne policije u Dubrovniku, doznaje portal Dubrovnikpress.hr. Naime, službenici prometne policije trebali bi se nakon obnove vratiti u zgradu iz koje su prije nekoliko godina iselili. No, iako su radovi na rekonstrukciji ove zgrade na Putu Andrije Hebranga procijenjeni na oko 11 milijuna kuna, njihov početak još uvijek je neizvjestan.

Naime, iz Ministarstva unutarnjih poslova ističu kako pokretanje postupka javne nabave za izvođenje radova ovisi o financijskim sredstvima koje to resorno Ministarstvo treba planirati i osigurati.

Da će se prometna policija vratiti u zgradu koju su napustili na Putu Andrije Hebranga najavio je još u veljači na sjednici Vlade u Dubrovniku resorni ministar Davor Božinović, rekavši tada kako je u tijeku izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju zgrade.

Prema planu MUP-a u zgradi na Putu Andrije Hebranga osim Postaje prometne policije bit će i Postaja pomorske policije te upravni poslovi dok su u dijelu tog prostora predviđeni smještajni kapaciteti za policijske službenike.

Postaja prometne policije kao i upravni poslovi smješteni su u zgradi HT-a na Ilijinoj glavici dok je MUP-ova napuštena zgrada na Putu Andrije Hebranga posljednjih godina poznatija kao okupljalište ovisnika.

Utvrđeno je postojanje osnovane sumnje kako su trojica zaposlenika u dobi od 38, 45 i 54 godine, jednog hotelskog trgovačkog društva na području Dubrovnika, počinili kaznena djela pronevjere, krivotvorenja službene ili poslovne isprave i računalnog krivotvorenja, jer su tijekom 2017. i 2018. godine po izvršenoj naplati hotelskih usluga, po odlasku gostiju iz objekta smještaja, naknadno, neosnovano u informacijskom sustavu trgovačkog društva umanjivali cijene smještaja te su tako razliku stvarno naplaćenog iznosa i iznosa na računima koje su naknadno ispisivali zadržavali za sebe pribavivši korist od preko 550 tisuća kuna, a sve na štetu imovine trgovačkog društva. Kaznena prijava dostavljena je nadležnom državnom odvjetništvu u redovnoj proceduri. - navodi se u današnjem priopćenju PU dubrovačko – neretvanske, a kako Dubrovnikpress.hr neslužbeno doznaje jedan od trojice osumnjičenih je bivši gradski vijećnik HNS-a i član DDS-a Matko Munitić. Munitić je inače također i član Upravnog vijeća Javne ustanove sportski objekti Dubrovnik.

Kaznena prijava dostavljena je nadležnom državnom odvjetništvu u redovnoj proceduri. Gospodarski kriminal navodno je počinjen na recepciji hotela Vis koji djeluje u sklopu Hotela Maestral, u kojem je Munitić bio šef recepcije. Nakon što je u javnost prvi put izašla informacija o mogućim pronevjerama, Munitić je tada kazao kako će, ukoliko se utvrdi njegova krivnja, istu priznati i snositi odgovornost. Isticao je kako je na recepciji radio pošteno i kako se nema čega bojati te naglašavao kako mu je nevjerojatno da može nestati toliko novca.

Matko Munitić je inače na lokalnim izborima 2017. bio je peti kandidata na listi DDS-a za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika. Iako nakon tih izbora u Vijeće nije ušao, dužnost gradskog vijećnika već je obnašao i to kao vijećnik HNS-a nakon lokalnih izbora 2013. godine. No, nije dugo trebalo da se raziđe s tadašnjim gradonačelnikom Androm Vlahušićem.

U svojim tadašnjim medijskim istupima Munitić je znao isticati kako mu je smetao Dubrovački dogovor, odnosno kako je tadašnja suradnja HNS-a s HDZ-om neprirodna i svojevrsna prevara birača.

Munitić se u HNS učlanio na poziv tadašnjeg predsjednika gradskog HNS-a Antuna Pravedana. U Gradsko je vijeće te 2013. godine ušao umjesto Andra Vlahušića koji izabran za gradonačelnika.

Munitić inače nikada nije skrivao prijateljske odnose s čelnikom DDS-a Perom Vićanom. Čak je znao isticati kako je Peru Vićanu, u vremenu dok je politički djelovao kroz nezavisnu listu, pomagao na izborima skupiti glasove.

Munitić je bio u skupini HNS-ovaca koji su na HNS-ovim unutarstranačkim izborima 2013. pokušali srušiti Andra Vlahušića, što im u konačnici i nije pošlo za rukom.

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je 20 prometnih nesreća u kojima je pet osoba teže, a šest ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je deset prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 849 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 448 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 49 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 13 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju i 32 osobe koje su sankcionirane zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 91 mjeru poduzetu zbog nepropisnog pretjecanja.

DPP

Izložbeni program 70. Dubrovačkih ljetnih igara nastavlja se otvorenjem izložbe Susret u depou III dubrovačke umjetnice Dubravke Lošić u bivšoj uljari Radeljević u srijedu, u 21 sat.

Nakon prošlogodišnjih, iznimno posjećenih, Susreta u depou u svom ateljeu smještenom u tvorničkoj hali bivše uljare Radeljević u Gružu, Dubravka Lošić i ovoga puta predstavlja dijalog starijih i novonastalih radova stvarajući scenu na kojoj reflektor iz izdanja u izdanje ovog događaja biva premješten na drugo mjesto, bilo da svjetlost počiva na novonastalim radovima ili djelima koji su pak bili naslagani u jedan od dugih nizova velikog studija čekajući svoj red na ponovno izlaganje. Lošić ne dopušta zatvaranje priče serijama radova, već ih postavlja u neprestano ponavljanu neposrednu interakciju s drugim djelima, ali i s publikom koja postaje dijelom igre izmjenjivanog konteksta i uvijek novih referenci. Koncept Depoa Dubravke Lošić funkcionira kao izložba ili neformalna izložbena instalacija u umjetničkoj radionici. Izbjegavajući formalizaciju u sustavu galerijskog izlaganja, detronira umjetničku ekskluzivnost i otvara neposrednu komunikaciju u prostoru nastajanja svojeg umjetničkog govora. Riječ je o umjetničkoj odluci i gesti ali i odgovornosti prema vlastitom djelu koje želi da bude viđeno, čitano, odgonetano na mjestu gdje su imaginirani u dvoranskoj akustici oronule industrijske hale, dubrovačke tvornice ulja i u njenoj povijesnoj memoriji.

Dubravka Lošić rođena je 1964. godine u Dubrovniku. Završila je Školu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, a godine 1988. diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Ferdinanda Kulmera. Apsolventica je povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Izlaže od 1983. godine na samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, a osim slikarstvom, instalacijama i objektima, bavi se scenografijom i kostimografijom. Živi u Dubrovniku gdje radi kao slobodna umjetnica. 

Nakon otvorenja u srijedu, izložba će se sve do zatvaranja 70. Igara 25. kolovoza moći razgledati svakim danom od 17 do 21 sat, a nakon tog datuma uz prethodnu najavu na +385 (0) 91 439 13 53.

K.L.