Božićni koncert klapa koji će se održati 28. prosinca, u 19 sati, u crkvi sv. Mihajla predstavljen je na konferenciji za novinare. Župnik Župe sv. Mihajla don Robert Čibarić rekao je kako se radi o četvrtom ovakvom koncertu humanitarne namjene. Konkretno, novci će se skupljati za kirurški odjel Opće bolnice Dubrovnik.

- Pozivam sve sugrađane da dođu i u što se većem broju uključe novčanim sudjelovanjem i doprinosom. Svoje donacije mogu i osobno donijeti u Župni ured ili ih uplatiti na žiro račun koji je otvoren na Župu sv. Mihajla. Pozivamo sve naše privatnike, poduzetnike da preko svojih firmi uplate koliko mogu. - rekao je župnik Župe sv. Mihajla don Robert Čibarić.

Pročelnik službe za kirurgiju OB Dubrovnik dr. Ivica Stojanović rekao je kako će se donacijama poboljšati kirurški instrumentarij.
- Dakako,  ovisi o financijskim uplatama koliko toga ćemo moći priuštiti. Kirurgija strašno napreduje, nekad je bilo veliki kirurg - što veći rez, a danas je manji rez - veći kirurg, a za istu operaciju. Danas se pacijenti puštaju kući isti dan nakon operacija, a nekoć se stalo u bolnici po sedam dana, što je značajno i financijski i psihički za pacijente. Ali, sve to košta, to prati skupa tehnika. Instrumenti se vremenom oštećuju jer se steriliziraju na visokim temperaturama, postoje tu limiti, medicina napreduje, uređaji poskupljuju. - naveo je dr. Stojanović.

Umjetnički voditelj koncerta Đuro Bratičević, inače voditelj klape Ragusa, kazao je više o programu.
- Već četvrtu godinu zaredom preuzeo sam umjetničku organizaciju. Ove godine smo pozvali i Konavljane i Primorce, tako će nastupiti klapa Čilipi i klapa Staglin iz Slanog. Neke klape se nažalost nisu odazvale, ali to je njihov problem,to neće umanjiti ovaj lijepi koncert. - objasnio je Bratičević.

- Dakle, osim klapa Čilipi i Staglin, nastupit će još Amfora, Skontradura, Ragusavecchia, Atlant, Kolafjaka i Ragusa. Izvest će se božićne, tradicionalne i popularne pjesme. Posjetite koncert u što većem broju i ukoliko ste u mogućnosti donirajte za kirurški odjel OB Dubrovnik. - izjavio je Bratičević.

Donirati se može i na žiro račun Župe. sv. Mihajla: OTP banka: HR 5824070001500318088. Doznaka uplate: za kirurški odjel O.B. Dubrovnik.

Općini Konavle i Zajednici sportova Općine Konavle odobrena su financijska sredstva u iznosu od maksimalnih 1,5 milijuna kuna za projekt „Podignimo letvicu visoko“, u okviru poziva „Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti te osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u zajednicu kroz sport“, financiranog iz Europskog socijalnog fonda (ESF).

Svrha projekta je unapređenja kvalitete života osoba s invaliditetom, stvaranje potrebnih uvjeta za bavljenje sportom djece i mladih koji su u nepovoljnom položaju te povećanje dostupnosti besplatnih sportskih sadržaja.Poticanje na bavljenje sportom važno je i zbog stjecanja različitih društvenih i i životnih vještina, jer sport omogućuje aktivno provođenje slobodnog vremena i razvijanje kreativnih vještina i zdravih navika. Upravo stoga je cilj ovog projekta uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sportske aktivnosti, posebno djece i mladih s teškoćama u razvoju.
Naziv projekta „Podignimo letvicu visoko“ nije samo motivirajući slogan sudionicima projekta, nego i poruka društvu da moramo težiti većoj civilizacijskoj razini kad je u pitanju razumijevanje najosjetljivih društvenih skupina.

Središnja aktivnost projekta, koji će trajati 18 mjeseci, je četvreodnevni međunarodni sportski kamp u Cavtatu za 50 sudionika, organizacija treninga i stručnog sportskog rada kroz duže razdoblje u vaterpolu, plivanju, košarci, stolnom tenisu i judu, zatim nabavka cijelog seta potrebne sportske opreme te edukacija sportskih djelatnika i trenera za multidiscplinarni pristup u radu s djecom s teškoćama u razvoju.Bit će izvršeni manji infrastrukturni zahvati za osiguravanje pristupačnosti sportskim terenima za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju, provedena marketinška kampanja u cilju veće razine uključivosti, formiran projektni tim te izrađen set promotivnih materijala i implementiran niz drugih aktivnosti.

Također, bit će nadograđena Strategija Općine Konavle za provedbu aktivnosti usmjerenih na osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju, čiji je cilj poboljšan i sustavan, institucionalni pristup u cilju društvene uključivosti i infrastrukturne prilagođenosti u Općini Konavle prema osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju.

Općina Konavle i Zajednica sportova Općine Konavle detaljnije će predstaviti projekt nakon što i praktično krene s provedbom.

DPP

Biskup Mate Uzinić održao je božićni prijem u  klaustru nekadašnjeg samostana svete Klare, na koji je pozvao svećenike, redovnike, redovnice, suradnike te predstavnike vjerskog, kulturnog, akademskog i političkog života Dubrovnika i Županije dubrovačko-neretvanske.

Biskup Uzinić zahvalio se svim svojim suradnicima, zahvalivši se svima nazočnima te im zažellio sretan Božić i blagoslovljenu Novu godinu.

V.S.

Zbog povećanih gužvi koje se uoči početka božićnih i novogodišnjih blagdana očekuju na graničnim prijelazima Policijske uprave dubrovačko-neretvanske najveće gužve očekuju se od poslijepodnevnih sati u petak, 21. prosinca do popodnevnih sati u nedjelju, 23. Prosinca, ističu iz Policijske uprave dubrovačko - neretvanske.

„S obzirom da se tijekom granične kontrole policijski službenici moraju pridržavati Direktive Europske unije o tzv. sustavnoj graničnoj kontroli koja podrazumijeva kontrolu svakog putnika i vozila, molimo građane za strpljenje i razumijevanje uz preporuku da svoja putovanja planiraju na vrijeme kako bi u planiranom vremenu stigli na odredište.“ – pišu iz PU navodeći kako će iskoristiti sve raspoložive kadrovske i tehničke resurse kako bi se osigurala što bolja protočnost prometa preko graničnih prijelaza.

DPP

Kulturno-umjetnički projekt „Luka sanjara“ predstavili su intendantica Dora Ruždjak Podolski, umjetnički direktor projekta Saša Božić i partneri na projektu Milan Vračar iz organizacije civilnog društva Kulturanova iz Novog Sada te Benjamin Virc iz Slovenskog narodnog gledališča Maribor, 16. prosinca u Festivalskoj palači. Uslijedilo je predavanje Romane Pozniak na temu migracija i azila u kontekstu suvremenoga društva te izlaganje voditelja Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi Tvrtka Baruna.

„Luka sanjara“ („Port of Dreamers“) dvogodišnji je kulturno-umjetnički projekt sufinanciran sredstvima Europske unije iz programa Kreativna Europa – potprogram Kultura, a bavi se stogodišnjom poviješću migracija na europskom kontinentu što će služiti kao inspiracija umjetnicima. Istraživat će se iskustvo bivanja migrantom, pozitivan utjecaj migracija na razvoj pojedinih kulturno-društvenih i ekonomskih sredina te odnos među terminima (i konceptima) „građanin Europe“ i „migrant“. Provodit će se umjetničke radionice s migrantima, radionice za umjetnike, jedna izložba, dvije dramske produkcije uz razvijanje interaktivne internetske platforme. Ukupna vrijednost projekta je približno 316.000 eura, a Europska komisija sufinancira 60% tog iznosa. Financijsku potporu projektu dalo je i Ministarstvo kulture RH. 

Romana Pozniak s Instituta za etnologiju i folkloristiku u svom je predavanju, naslovljenom „Migracije i azil u kontekstu suvremenoga društva: temeljne postavke i polazišta za razumijevanje izbjeglištva“, razjasnila temeljne pojmove iz područja prisilnih migracija u suvremenom kontekstu fokusirajući se na konceptualizaciju izbjeglištva s obzirom na društvene, kulturne, političke i pravne odrednice fenomena. Osvrnula se i na opće mehanizme u području sustava azila i neregularnih migracija koji uređuju postupanje prema tražiteljima međunarodne zaštite. Polazeći iz kulturnoantropološke perspektive analizirala je prakse birokratizacije, kriminalizacije i humanitarizacije te njihov utjecaj na svakodnevni život i kategorizaciju na izbjeglice, tražitelje azila, azilante, ekonomske migrante, nezakonite migrante i druge. Preispitujući djelovanje međunarodne humanitarne i sigurnosne politike, humanitarnih organizacija te državnoga i nevladinoga sektora ponuđena su teorijska polazišta za razumijevanje složenosti suvremenih migracija i izbjeglištva koristeći se primjerima iz provedenoga istraživanja s tražiteljima međunarodne zaštite, događajima iz recentne „izbjegličke krize“ te iz iskustva rada u humanitarnom sektoru. Na koncu, istaknuta su ključna mjesta za kritičko promišljanje i demistifikaciju često prisutne predodžbe u javnom i medijskom prostoru o izbjeglicama i migrantima kao o ugrozi. Uz jake znanstvene temelje, Romana Pozniak je s publikom podijelila i osobna iskustva stečena radom u Zimskom prihvatno-tranzitnom centru u Slavonskom Brodu te Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) na projektima za zaštitu djece bez pratnje i integracije mladih migranata. 

Tvrtko Barun je kao voditelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi posljednje četiri i pol godine proveo „na terenu“ u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini te na Kosovu, a u svom je izlaganju, naslovljenom „Migranti - ljudi razapeti između tuđih politika i vlastite čežnje za boljim sutra“, s publikom podijelio uvide u situacije u kojima se migranti nalaze te svoje viđenje političkih i svjetonazorskih izazova pred kojima smo svi zajedno - i naša društva i migranti koji u njih dolaze.

Publika je saznala da, iako dojam u javnosti nije takav, broj ulazaka migranata se u odnosu na 2015. i 2016. godinu drastično smanjio, tako danas zapravo uopće ne možemo govoriti o migrantskoj krizi. Istaknuo je, kao i prethodna govornica, da politika puno utječe na klimu i atmosferu u društvima Europske unije te da je tu prisutno puno manipulacija i političkih interesa. Barun je istaknuo kako je pitanje identiteta važno kad govorimo o migrantima i izbjeglicama. Naime, postoji strah od islamizacije, da će oni koji dolaze promijeniti naš identitet, svodeći situaciju na pitanje kršćanske Europe, dok je zapravo prisutnost muslimana u Europi porasla za samo 1% od 2015. i 2016. godine pa onaj tko je zabrinut za kršćansku Europu ili katoličku Hrvatsku treba se podsjetiti te činjenice. Takva argumentacija je zapravo manipulacija krćanstvom, manipulacija vjerskim osjećajima, žica i ograda nemaju nikakve veze s kršćanstvom, naglasio je Barun. “Kod ovog pitanja, drugih i drugačijih, nemamo kao ljudi dobre volje baš puno alternative, ili ćemo drugome pristupiti kao čovjeku, dobronamjerno, ili kao vuku, kao prijetnji, očekujući da će doći do konflikta. Svatko od nas pojedinačno i kao društva moramo odlučiti kakvi želimo biti”, zaključio je Barun.

K.L.

Festanjuli Feste svetoga Vlaha 2019. godine su Pero Butijer iz redova obrtnika te Ivica Lončarica iz redova pomoraca, obznanio je danas na tradicionalnom blagdanskom druženju biskup dubrovački Mate Uzinić.

Pero Butijer je po struci elektromehaničar. Sin je pokojnog Nika i majke Jele. Rođen je u Dubrovniku 27. srpnja 1959. godine. Otac mu je bio težak, a majka domaćica u župi Pridvorje. Kršten je u zbornoj crkvi sv. Vlaha u Dubrovniku, a ostale sakramente inicijacije primio je u Pridvorju. Osnovnu školu završio je u Pridvorju, a srednju stručnu školu učenika u privredi u Dubrovniku s diplomom VK elektromehaničara. Zaposlen je i radi u svojoj struci. U braku je s Katicom (r. Rašica) i imaju jednog sina.
- Veoma sam uzbuđen, presretan sam. To je velika čast za mene i moju obitelj, hvala Bratovštini svetoga Vlaha i svima koji su me izabrali. Doma su bili presretni i iznenađeni kad su čuli da ću biti festanjuo, pogotovo moja majka koja je već u godinama. Neće biti teško odraditi pripreme za Festu, naučio sam puno raditi. - rekao je Butijer.

Pak, pomorac Ivica Lončarica aktivni je kapetan duge plovidbe. Sin je pokojnog Nika i majke Ane (r. Brbora). Rođen je u Dolima 23. veljače 1957. godine. Od oca ribara trojica od petero braće su pomorci. Sakramente kršćanske inicijacije primio je u Dolima, župa Zaton Doli, gdje je završio i osnovnu školu. Srednju i višu pomorsku školu završio je u Dubrovniku s diplomom inženjera pomorskog prometa. Kapetan je na brodu Supertramp u vlasništvu kompanije Korkyra shipping. U braku je s Jelom (r. Brbora) i imaju jednog sina.  Živi u župi sv. Mihajla.
- Osjećaj je veličanstven, divan. To je posebna čast, to je kruna života. Nije lako to zaslužiti. Nisam mogao sanjati da ću doći do ovoga kad sam kao mali išao na feste. Ali, evo uz Božju pomoć... Zahvaljujem se onima koji su me predložili, kao i don Tomi Lučiću, biskupu Uziniću. Ovo je nagrada za životno djelo. - objasnio je Lončarica.

V.Salvia

Dubrovnik se i ove zime pretvorio u čarobno mjesto ukrašeno tisućama lampica, ispunjeno blagdanskim duhom i raspoloženjem, pjesmom i veseljem. Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika i Dubrovačke ljetne igre u suradnji s kulturnim ustanovama i javnim poduzećima pripremili su šaroliki kulturni, zabavni, gastronomski i glazbeni program za sve uzraste i posjetitelje.Posebno blagdansko raspoloženje i pravu glazbenu čaroliju na petomDubrovačkom zimskom festivalupružit će Dubrovački simfonijski orkestar koji će s vrhunskim gostima izvesti Dubrovački božićni koncertu u hotelu Valamar Lacroma Dubrovniku subotu, 22. prosinca s početkom u 20 sati.

Dubrovčani su se već prošle godine upoznali s Marcom Tardueom, uglednim američkim dirigentom talijansko-francuskih korijena koji je od listopada glavni dirigent u Dubrovačkom simfonijskom orkestru, a tijekom karijere dodijeljene su mu brojne prestižne nagrade kao što su ‘Swiss Prize’ u Genevi, ‘Medalha de Mérito Cultural’ portugalskog ministarstva kulture te titula ‘Chevalier des Arts et Lettres’ francuske vlade za izvanredna umjetnička postignuća. Maestro Tardue će ravnati i ovogodišnjim Dubrovačkim božićnim koncertom koji će donijeti najljepši izbor prigodne božićne i popularne glazbe, opernih arija, ali i klapsku pjesmu.

Dubrovačkom simfonijskom orkestru u najljepšoj božićnoj glazbenoj priči pridružit će se vodeći hrvatski tenor Domagoj Dorotić, istaknuta hrvatska sopranistica Martina Zadro i mlada sopranistica Sara Žuvela. Također, nastupit će nagrađivana dubrovačka jazz pjevačica Maja Grgić, sjajni Vedran Ljubenko i Doris Kosovićteklapa Kaše i ženska klapa FA Linđo.

Program koji orkestar i izvođači priređuju za publiku raznolik je i bogat, a neka od djela koja će dubrovačka publika tom prilikom čuti su Ave Maria, White Christmas, Santa Baby, Božić u Gradu, Kolenda iz Rijeke dubrovačke, Bijeli Božić te brojne tradicionalne božićne pjesme.

Ulaznice su u prodaji u uredu Dubrovačkog simfonijskog orkestra od ponedjeljka do subote od 9 do 14 sati. Broj telefona za informacije i rezervacije je 417 110. Kupnja ulaznica moguća je i online putem servisa ulaznice.hr, a na dan koncerta, u subotu 22. prosinca, ulaznice će biti moguće kupiti i na lokaciji koncerta dva sata prije početka izvedbe.

DZF

Marketing

Retrospektivna izložba „Dva pogleda unatrag“ slikara Toma Gusića otvorena je večeras u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Izložbu čine dvije cjeline. Naime, osim samih slika, izloženi su i plakati s Gusićevim grafičkim rješenjima. Kustosi izložbe su povjesničari umjetnosti dr. sc. Marija Tonković koja je bila zadužena za grafičku komponentu Gusićevog rada te dr.sc. Antun Karaman, koji je kurirao slikarskim opusom umjetnika.

Vršitelj dužnosti ravnatelja UGD Marin Ivanović kazao je kako se radi o posebnoj izložbi jer se dugo čekalo i na njenu realizaciju.
- Gospar Tomo se ne voli nametati svojim slikarstvom, on to radi za sebe i nije nikada želio izlagati svoj grafički opus kojega vidimo večeras. Štoviše, odrekao ga se na neki način govoreći da je to radio za novce. Ova izložba pokazuje životni opus autora koji je volio svoj Dubrovnik. - naveo je Ivanović.

Povjesničarka umjetnosti dr. sc. Marija Tonković o Gusiću je zapisala sljedeće: 
„U oblikovanju plakata, logotipa, opreme kataloga Gusić je u tradiciji internacionalnoga grafičkog stila. U sintezi je vitalnih silnica umjetnosti geometrijske estetike koje su 1970-ih postale opći leksik duha vremena. Gusićevi plakati i logotipi za Dubrovačke ljetne igre, Galeriju Sebastian, Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog i turističku agenciju Atlas nastavljaju i razvijaju oblikovnu ortogonalnu tendenciju hrvatskoga grafičkog dizajna.“ - napisala je Tonković.

Pak,  slikarski opus Toma Gusića, Antun Karaman je podijelio u sedam cjelina: mrtva priroda, Grad, Stradun, procesija, vrt, portret i akt.
"U plodnoj produkciji slika na temu mrtve prirode izdvojila se jedna sadržajno zaokružena cjelina - prikazi raznih vrsta školjaka i morskih plodova (ribe iglice, kamenice, mušule, morski ježinci). Slikajući motiv Grada, Gusić itekako dobro osjeća sve vrline, mane i zavodljivosti gradske privlačnosti, ali dovoljno je mentalno i kreativno snažan i sposoban da se pozlatarskim izazovima zna oduprijeti i s Gradom se u njegovu začaranome zrcalu bez straha odmjeravati. Gusić se s Gradom odmjerava na pravi način – štuje ga, ali ga gleda na svoj način, dok je Stradun, kao „žila kucavica Grada“, slikaru mnogo više od toga; on u svakom „portretu“ Straduna zapravo „portretira“ sebe i svoj vlastiti umjetnički svemir. Slikanje slika s motivom procesije, a nije ih mali broj, Gusiću daje prigodu da sebe još više približi (poznatome) samome sebi. U sadržajnom pogledu i u opisnosti detalja u slikama s motivom vrta Gusić je nešto skloniji mimetici i čvršćim formama, negoli kada slika mrtve prirode ili Stradun." - zapisao je Karaman.

Plakati s grafičkim rješenjima posuđeni su iz  Muzeja za umjetnost i obrt, Muzeja suvremene umjetnosti, Muzejskog dokumentacijskog centra, Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, Nacionalne i sveučilišne knjižnice te Dubrovačkih ljetnih igara. 

Tomo Gusić je rođen 25. studenog 1931. godine u Prnjavoru. Maturirao je 1949. u Dubrovniku, a u međuvremenu je pohađao školu crtanja Iva Dulčića, te upisao studij arhitekture na Tehničkom fakultetu u Zagrebu. Na Akademiji likovnih umjetnosti diplomirao je 1957. godine, a 1959. je završio specijalku. Krajem šezdesetih godina 20. stoljeća, Tomo Gusić po prvi put osmišljava cjelokupni vizualni identitet Dubrovačkih ljetnih igara u svim varijantama potrebnim za marketing: od znaka, plakata, dnevnih plakata, tjednih plakata, programa, tjednih programa, ulaznica, bannera, oglasa, plakata za prodaju itd. Sredinom 60-ih u Zagrebu je radio kao grafički urednik tjednika Telegrama, te sve do 1981. kao likovni urednik u „Školskoj knjizi“ kada se i vraća u Dubrovnik. Grafički i likovno oblikovao je i izdanja Koncertne dvorane „Vatroslav Lisinski“ (1967.–85.), ali i turističke agencije „Atlas“ i brojnih drugih.

V.S.

Izložba „Dubrovnik, a Scarred City“ otvorena je u ponedjeljak u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku. Izložbu koja prikazuje stradanje Dubrovnika u Domovinskom ratu i poslijeratnu obnovu organizirao je Grad Dubrovnik uz podršku Stalne misije Republike Hrvatske pri Ujedinjenim narodima, sponzorstvo Društva prijatelja dubrovačke starine te uz pokroviteljstvo Predsjednice Republike Hrvatske i Vlade Republike Hrvatske.

Prva je to izložba na temu Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj koja je priređena u zgradi Ujedinjenih naroda. U postavu izložbe autora Julijane Antić Brautović, Mata Brautovića i Gorana Cvjetinovića korištena je građa Muzeja Domovinskog rata i Zavoda za obnovu Dubrovnika, a prikazane su i fotografije Mila Kovača, Boža Gjukića, Pava Urbana, Mira Kernera i Damira Fabijanića. Osim što donosi zorni prikaz razaranja spomeničke baštine prilikom napada na Dubrovnik u Domovinskom ratu i poslijeratne obnove grada, izložba „Dubrovnik, a Scarred City“ bavi se i političkim okolnostima početka Domovinskog rata. Posebno je pritom istaknuto kako su dvije osuđujuće presude prema generalima Jugoslavenske narodne armije prve osuđujuće presude u povijesti za uništavanje spomeničke baštine.

Pri svom obraćanju gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je posebnu zahvalu domaćinu, veleposlaniku Stalne misije Republike Hrvatske pri Ujedinjenim narodima Vladimiru Drobnjaku. Gradonačelnik je istaknuo žrtvu hrvatskih branitelja u obrani Dubrovnika prisjetivši se također svih civilnih žrtava i petnaestoro poginule djece, kao nesretnih podsjetnika na sav teret i dubinu ožiljaka ratnih strahota kroz koje je Dubrovnik prolazio početkom 90-ih godina prošlog stoljeća.

- Zahvaljujući između ostalog i pomoći međunarodne zajednice Dubrovnik se uzdigao iz ruševina da bi ponovno zasjao kao jedan od najljepših svjetskih povijesnih gradova. - rekao je gradonačelnik Franković.

Otvorenje izložbe postavljene u glavnom izložbenom prostoru zgrade UN-a na Manhattanu svojim prisustvom uveličali su Marie Paule Roudil, direktorica UNESCO-vog ureda u New Yorku, ujedno predstavnica UNESCO-a u Ujedinjenim narodima i Alison Smale, pomoćnica generalnog tajnika Ujedinjenih naroda zadužena za globalne komunikacije kao i brojni drugi predstavnici UNESCO-a pri UN-u. Otvorenju izložbe priređene tijekom zasjedanja Opće skupštine UN-a pridružili su se i brojni veleposlanici zemalja članica Ujedinjenih Naroda kao i predstavnici kluba Libertas u New Yorku.

Dodatni povod postavljanju izložbe „Dubrovnik, a Scarred City“ u New Yorku, Grad Dubrovnik kao organizator prepoznao je u 40.-toj obljetnici uvrštenja čitavog povijesnog kompleksa spomeničke jezgre na listu Svjetske kulturne baštine UNESCO-a, ali i u obilježavanju 20. godišnjice od skidanja Dubrovnika s liste ugrožene svjetske baštine.

Nakon New Yorka, izložba imat će i svoj stalni postav te će biti dostupna i gradovima prijateljima kako bi se predočila sva lica patnje Dubrovnika u Domovinskom ratu.

DPP

Društvo Naša djeca Gruda i HPD Sniježnica, a u sklopu projekta "Prvi koraci u prirodi" kroz mjesec studeni i prosinac organizirali su planinarsku avanturu za djecu. Naime, održana je mala planinarska škola.

Prvi uspon odrađen je na Petci, dubrovačkoj zelenoj oazi. Mali "veliki" planinari svoju pustolovinu nastavljaju pješačeći poučnom stazom od Čilipa do Cavtata, brojeći korake, uživajući u prirodi i učeći od iskusnih planinara. Korake broje i dalje novom subotom kada je vesela i neumorna ekipa planinara serpentinama stigla do Srđa i uživala u najljepšem pogledu. Izlet je bio i vrlo poučan. Posjetili su Muzej domovinskog rata, a njihovi voditelji Jovanka Cvetinović i Vlaho Koprivica naučili su ih što je zamka i kako vezati čvorove. Svi mali planinari su dobili zamku na poklon.

Završetak male planinarske škole bio je upotpunjen druženjem i aktivnostima u Adrenalinskom parku Cadmos Village. Domaćin im je bio Zoran Ateljević koji im je pokazao što park sve nudi i omogućio djeci prolaženje kroz 1. stupanj adrenalinskog parka. Ponovili su planinarske čvorove i okrijepili se sokom i pizzom. Na kraju druženja djeci su podijeljene diplome i prigodni pokloni. Obećanu Sniježnicu, koju nisu mogli posjetiti zbog loših vremenskih uvjeta ostavljaju za proljeće!

DPP

Stanari Janjinske u Dubrovniku koji se protive izgradnji stambenih zgrada u njihovoj ulici, peticiju s 85 potpisa koju su dostavili gradonačelniku Grada Dubrovnika Matu Frankoviću, predsjedniku Gradskog vijeća Marku Potrebici te nadležnim gradskim upravnim odjelima, uputili su i hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, premijeru Andreju Plenkoviću te resornim ministarstvima.

Odgovor su dobili samo od predsjednice Grabar Kitarović koja ih je obavijestila kako je njihovu peticiju proslijedila ministru graditeljstva i prostornog uređenja Predragu Štromaru i ministrici kulture Nini Obuljen te zatražila postupanja nadležnih službi u navedenim ministarstvima.
Predsjednica u dopisu koji je uputila resornim ministrima između ostalog navodi kako stanari Janjinske smatraju da bi planirana zgrada u svojoj ulici ugrozila postojeće stambene objekte kao i kulturna dobra kao što su groblje svetog Mihajla i suhozid iz razdoblja Dubrovačke Republike.

Napominjući kako u skladu s ustavnim odredbama o načelu trodiobe vlasti nije ovlaštena postupati u predmetnoj stvari, ali od nadležnih službi u ministarstvima traži da se stanare Janjinske obavijesti o utvrđenom i poduzetom tijekom provedenih postupaka

N.Metković

Zbog niskih vanjskih temperatura može doći do poteškoća u opskrbi vodom povezanih s pucanjem vodovodnih brojila koja su nedovoljno zaštićena od hladnoće, posebice u ruralnim dijelovima.

Stoga Vodovod Dubrovnik savjetuje korisnike svojih usluga da provjere način na koji su zaštićeni vodomjeri u vodomjernim oknima te dijelovi instalacije iza vodomjera za čije su održavanje zaduženi. Po potrebi neka ih dodatno toplinski zaštite termoizolacijskim materijalom, a kao toplinska zaštita mogu poslužiti i ploče stiropora ili kamena vuna.

Pridržavanjem ovih savjeta osigurat će se nesmetana opskrba vodom u hladnim danima koji su pred nama.

Vodovod Dubrovnik