U sklopu obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti koji se tradicionalno obilježava u razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca danas su na info pultu na Pilama predstavnici Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Gradskog društva Crveni križ i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije predstavili aktivnosti koje tijekom cijele godine poduzimaju kako bi se u što većoj mjeri spriječio svaki oblik zlouporabe raznih vrsta droga, ali i drugih ovisnosti s kojima se mladi danas susreću.

Svim zainteresiranim građanima dijelili su se promotivni materijali koji se odnose na različite vrste ovisnosti. Ispred Policijske uprave dubrovačko-neretvanske načelnik Ivan Pavličević je naglasio da policija nastoji kroz svoje preventivno djelovanje upoznati djecu i njihove roditelje sa svim štetnim posljedicama konzumacije droge, alkohola, ali i drugih ovisnosti kao što su kocka i Internet te na taj način spriječiti eksperimentiranje i zlouporabu.

- Naše ciljane skupine su uglavnom stariji uzrasti osnovnoškolaca, sedmi i osmi razredi i prvi razred srednje škole jer je detektirano da su to uzrasti koji počinju s eksperimentiranjem u raznim ovisnostima. - rekao je Pavličević.

Ravnatelj Gradskog društva Crveni križ Dubrovnik Živko Šimunović pohvalio je ovakve zajedničke aktivnosti i predavanja, posebice za roditelje koji moraju obratiti pažnju na ponašanje njihove djece i na sve ono sumnjivo što dovodi do lakih, a kasnije i teških oblika ovisnosti.

Ispred Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije više o borbi protiv ovisnosti rekla je stručna savjetnica iz Odjela za mentalno zdravlje Martina Jerinić Njirić koja je naglasila da je rad na ovoj problematici kontinuiran tijekom cijele godine gdje djeci kroz čitav niz predavanja ukazuju na štetnost konzumiranja svih vrsta droga, s naglaskom na najnovije oblike sintetičkih droga.

Osim navedenog, Policijska uprava DNŽ već godinama provodi preventivni projekt „Zdrav za 5“ koji je usmjeren na prevenciju ovisnosti i zlouporabu alkohola, droga i igara na sreću. Projektom su, kroz edukativna predavanja, obuhvaćeni učenici osmih razreda osnovnih te prvih razreda srednjih škola na području grada Dubrovnika, Metkovića i poluotoka Pelješca.

Nadalje, na temu kazneno pravnih aspekata zlouporabe svih ovisnosti, u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Dubrovnik održana su predavanja učenicima viših razreda u osnovnim školama na Grudi, u Cavtatu i Orašcu, a do sredine prosinca planirana su predavanja i u školama na području Ploča, Korčule i Župe dubrovačke.

Održana su i predavanja roditeljima učenika prvih razreda srednje Turističko i ugostiteljske škole Dubrovnik i Medicinske škole Dubrovnik. Predavanja su održana na temu ovisnosti, odgovornosti i kažnjivim ponašanjima djece i mladih. Na predavanjima je roditeljima posebno skrenuta pozornost i na odredbu zabrane noćnog izlaska maloljetnika ispod 16 godina bez prisustava roditelja/staratelja odnosno punoljetne osobe u koju roditelj ima povjerenje, kao i pravima i dužnostima roditelja.

DPP

Dubrovački muzeji u suradnji sa Zavodom za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku organiziraju još jedno edukativno predavanje, ovaj put pod naslovom „Kolenda u Dubrovniku“ koje će održati prof. Jelena Obradović Mojaš u utorak u glazbenoj dvorani Kneževa dvora s početkom u 18:30 sati.

Kao čestitarska pjesma, kolenda je duboko uronjena u blagdanski pejzaž Dubrovnika. Prvi spomen kolendavanja vezuje se uz Dvor i kneza kojeg su na Badnju večer odnosno Staru godinu, pohodili pomorci. Najstariji podatak o tom običaju dopire iz Prve knjige Statuta grada Dubrovnika iz 1272. Vidljivo raslojavanje kolendi je donijelo 18. stoljeće u kojem je, zbog svog zabavljačkog i komunikacijskog aspekta, zaživjela i kao vrlo popularan pjesnički oblik. Od tada, pa idućih dvjestotinjak godina, uz tradicijsku kolendu istodobno je postojala i umjetnička kolenda, koju su kao književnu vrstu prakticirali i značajni pisci, osobito oni s kraja 18. i sredine 19. stoljeća.

Inačice kolendarskih tekstova i formulaičnih predložaka pretapale su se iz književnosti u folklor i obratno, a ta je pojava oprimjerena i potvrđena u arhivskoj građi i ostavštini dubrovačkih kroničara. Postojali su autori i reproduktivci, no i jedni i drugi bili su vrlo popularni. U 20. stoljeću pjesnička (umjetnička književna) kolenda nestaje, a ostaje folklorna, tradicijska, njegovana i danas. U suvremenom Dubrovniku kolende su markeri živuće tradicije, a neupitna odanost folklornoj kolendi uoči Božića i Nove godine, Grad i okolicu čini prostorom čuvanja, uporabe i svojevrsne provjere višestoljetne prakse, u kojoj je svaka (pra)izvedba ujedno nova kreacija. Za nadati se da će spoznaja o dubrovačkom kolendarskom naslijeđu arhaičnih radnji i instrumentarija, jednom biti prepoznata u kulturnom krajoliku zaštićene nacionalne nematerijalne baštine.

Dubrovački muzeji

Dubrovački muzeji otvorit će izložbu "Gradine, gomile i špilje, zapadno dubrovačko područje" u žitnici Rupe, u ponedjeljak, s početkom u 19 sati.

Izložba i pripadajući katalog: Gradine, gomile i špilje, zapadno dubrovačko područje, nastali su kao rezultat arheoloških rekognosciranja terena od Rijeke dubrovačke na istoku do Imotice i Bistrine na zapadu, odnosno od Elafita na jugu do granice s Bosnom i Hercegovinom na sjeveru. Vremenski okvir obuhvaća uglavnom razdoblje od kasnog eneolitika do kraja željeznog doba. Rijetki izleti u mlađa razdoblja odnose se na pojedine nalaze s gradina i špilja, a riječ je o antičkim, srednjovjekovnim i novovjekovnim razdobljima.

Gradine su prapovijesni arheološki lokaliteti, stalnoga ili povremenoga naseobinskog, fortifikacijskog ili mješovitog karaktera, te su obično smještene na povišenim, strateški povoljnim i lako branljivim položajima, uz prirodne komunikacijske smjerove, po mogućnosti u blizini obradivih površina i izvora vode. Na zapadnom dubrovačkom području dosad je utvrđeno 49 gradina.
U arheološkom kontekstu kamene gomile najčešće predstavljaju prapovijesna groblja za jednog ili više pokojnika, a katkad i dijelove fortifikacijskog sustava bedemima utvrđenih naselja, ritualne prostore i granične oznake. Na zapadnom dubrovačkom području dosad je utvrđeno 706 gomila.
Čak i danas, a pogotovo u ranijim povijesnim i prapovijesnim razdobljima kada je čovjek više živio u skladu s prirodom, sve što je nepoznato, mračno i tajnovito izazivalo je strah i poštovanje. Špilje i jame su zasigurno ulazile u kategoriju „nepoznatog“, ali isto tako su predstavljale ulaz u Veliku majku (Magna mater), u „majku zemlju“, u svom punom i najširem mitološkom, sakralnom, profanom, ali i pogrebnom kontekstu. U ranijim, prapovijesnim razdobljima njihov značaj bio je znatno veći, pa su i nalazišta u špiljama glavni izvor spoznaja o čovjeku tog vremena. Na predmetnom području 14 špilja je potvrđeno kao arheološki lokalitet.

Autor izložbe je Domagoj Perkić, likovni postav odradio je Studio Rašić+Vrabec, a izložba ostaje otvorena do 15. ožujka.

DPP

U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, godišnju nagradu za doprinos i poboljšanje života osoba s invaliditetom dobili su specijalistica fizikalne rehabilitacijske medicine dr. Ranka Popovac Škoda, novinar Mario Bukvić i Policijska uprava dubrovačko-neretvanska. Nagrade su dodijeljene na svečanosti koja se danas održala u organizaciji Povjerenstva za osobe s invaliditetom Grada Dubrovnika u suradnji s Udrugom "Poseban prijatelj".

Dr. Ranka Popovac Škoda zahvalila se svim svojim suradnicima, dok je novinar Bukvić kazao kako vidi da zna sve manje o ovoj tematici što se više s njom bavi. U ime PU DNŽ nagradu je preuzeo načelnik Ivan Pavličević, koji je kazao kako na sreću ima osobe s posebnim potrebama u svojoj obitelji, dodajući da je posebno osjetljiv kad se oni koji nemaju invaliditet parkiraju na mjesta namijenjena osobama s invaliditetom.

Također, ovom prilikom ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr. Marijo Bekić predstavio je rad Poliklinike za zaštitu mentalnog zdravlja, a nazočnima se obratila i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, ističući kako Grad Dubrovnik želi olakšati život osobama s invaliditetom koliko je to moguće.

- Dobivamo pohvale, ali nisam najzadovoljnija s onim što radim. Moramo i može više. Recimo iscrtati nova parkirna mjesta za invalide ili ugraditi nove zvučne signalizacije na semafori,ma. - izjavila je Tepšić. zaključivši kako će dogodine u proračunu biti osigurano pet milijuna kuna za potporu osobama s invaliditetom.

V.S.

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Župa Dubrovačka Jure Marić na prijedlog Odsjeka za društvene djelatnosti i kulturu odobrio je bodovnu listu stipendija po različitim kategorijama. Listu možete pogledati OVDJE.

80 stipendija u ovo predblagdansko vrijeme razveselit će mnoge učenike i studente. Iz godine u godinu na raspisani natječaj javlja se sve veći broj učenika i studenata što je uvelike povećalo konkurentnost među kandidatima, a obradu učinilo zahtjevnijom i složenijom.

Prema podacima traženih zanimanja na području naše županije, a dostavljenih od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stipendijom su obuhvaćena deficitarna zanimanja koje su ostvarili studenti medicine, logopedije, rehabilitacije ali i srednjoškolskih zanimanja kao što su medicinski tehničar, slastičar, konobar i kuhar, a stipendije su odobrene i u kategoriji stradalnika Domovniskog rata.

Zaklada Antuna Miloslavića već treću godinu za redom priključila se programu stipendiranja, te je svojom donacijom od 72.000,00 kuna obuhvatila sve studente 1. godine koji su prethodnu godinu obrazovanja završili s odličnim uspjehom. OTP banka već dugi niz godina svojom donacijom potiče obrazovanje kategorija učenika i studenata slabijeg imovnog stanja, ove godine donacijom u iznosu od 70.000 kuna.

Već tradicionalno potpisivanje ugovora o stipendiranju održati će se u blagdansko vrijeme, krajem prosinca u velikoj vijećnici Općine.Tek po potpisivanju ugovora, korisnicima stipendije će se moći izvršiti isplata. U prvoj isplati bit će obuhvaćena 4 mjeseca, od rujna do prosinca.

Stipendija za učenike iznosi 400,00 kuna mjesečno, za studente koji se školuju u Dubrovniku 600,00 kuna, a za one koji studiraju izvan Dubrovnika stipendija iznosi 1.000,00 kuna.
Općina Župa dubrovačka će za stipendiranje učenika i studenata izdvojit će više od pola milijuna kuna.

Općina Župa dubrovačka

Vijećnik HDZ-a Vlatko Vuletić na sjednici Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka koja se održala u četvrtak pitao je općinskog načelnika Silvija Nardellija je li istina da se vrše pritisci na Općinu po pitanju vodoopskrbe Ivanice. Nardelli mu je dosta detaljno odgovorio o čemu se tu radi.

Kazao je kako se tu radi o priči koja traje duži niz godina, a da je jedno od rješenja vodoopskrbe Ivanice i ta da se Ivanica spoji na mjesnu mrežu Župe dubrovačke.

- Mi nismo prihvatili to rješenje. U ljetnim mjesecima izvorište Duboke ljute doživljava svoj minimum, dotok vode je manji iz godine u godinu. Također, naš broj stanovnika nije konačan. Bit će tu i novi hotelski kapaciteti, ali i stanovništvo Župe dubrovačke se povećava. Moramo misliti o sebi i o budućnosti Župe dubrovačke. Druga je bojazan u smislu sanitarne zaštite naših izvorišta. - rekao je Nardelli.

- U Župi mi uglavnom koristimo izvorište Duboke ljute, a postoji mogućnost da dođe do zagađenja s fekalnim vodama Ivanice. I to zagađenja Omble. Dakle, prvenstveno Gradu Dubrovniku prijeti opasnost veća nego nama. U najnovijim razgovorima, prema projektu aglomeracije je predviđeno spajanje dvaju vodosustava, Duboke ljute i Omble. Dakle, u slučaju zamućenja Duboke ljute, mi bi uzeli vodu s Omble, koja bi prošla pročišćavanje. To bi nama bilo odlično, imali bi sigurnost snabdijevanja vodom. Ugovor koji je bio pred nama nam nije davao garancije da neće doći do zagađenja, spominje se tu sanitarna zaštita, ali u nedovoljnom smislu. Imamo primjedbe i na sam tehnički dio pojedinih članaka ugovora, nije tu jasno tko preuzima kakve obaveze. Vodovod, odnosno Grad Dubrovnik se tu s nama slaže te su i oni protiv tog ugovora. - naveo je Nardelli.

- U svakom slučaju, nismo protiv vodoopskrbe Ivanice, nemamo ništa protiv tog projekta, ali uz uvjet da se riješi sanitarna zaštita. - objasnio je Nardelli.

V.Salvia

U Istri je u tijeku gradnja novog vatrogasnog broda za potrebe Vatrogasne zajednice Grada Dubrovnika. Nova je to investicija Grada Dubrovnika s kojom će se postignuti bolja opremljenost interventnih službi. Gradnju je preuzela Istarska tvrtka Marservis d.o.o. s dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji plovila, a isporuka broda očekuje se za pet mjeseci, prije nove turističke sezone. Vrijednost ugovora je četiri milijuna kuna, od kojih je Grad Dubrovnik osigurao dio sredstava, a drugi dio JU Rezervat Lokrum.

Polivalentno plovilo ukupne dužine 13,5 metara s dva motora, 550 konjskih snaga za brze intervencije prvenstveno će se koristiti u akcijama vatrogasne postrojbe na moru, a Grad Dubrovnik je već u svom proračunu osigurao i dodatna sredstva za ustrojavanje pomorske službe. Brod će podići razinu sigurnosti, zdravstvene i vatro zaštite. Omogućavat će transport vatrogasaca i brzu reakciju gašenja požara na Elafitima i Lokrumu, ali će se koristiti i kod promptnih intervencija u slučaju onečišćenja mora te u ostalim hitnim akcijama spašavanja ugroženih ljudskih života. Bit će opremljen odgovarajućom navigacijskom i komunikacijskom opremu te opremom za gašenje. Predviđen je i prostor za prijevoz unesrećenih putnika.

U travnju je donesen i novi kolektivni ugovor za zaposlene u Javnoj vatrogasnoj postrojbi ''Dubrovački vatrogasci'' koji između ostalog djelatnicima osigurava i veća primanja od dosadašnjih.

DPP

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježene su tri prometne nesreće u kojima su dvije osobe lakše ozlijeđene. S materijalnom štetom zabilježene su dvije prometne nesreće.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 544 represivne mjere od kojih treba izdvojiti mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 276 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 42 mjere poduzete su prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 24 osobe su prekršajno sankcionirane zbog vožnje u alkoholiziranom stanju i 43 osobe koje su sankcionirane zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 33 mjere poduzete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja i 9 mjera poduzetih prema vozačima koji tijekom vožnje nisu imali upaljena dnevna ili kratka svjetla.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Marević, v.d. pročelnicom UO za društvene djelatnosti Jelenom Dadić, ravnateljicom RRA DUNEA-e Melanijom Milić te drugim suradnicima održao je radni sastanak s državnim tajnikom za turizam Franom Matušićem i njegovim suradnicima na temu projekta dubrovačkog Centra kompetencije za turizam i ugostiteljstvo.

Župan Dobroslavić na sastanku je istaknuo kako je riječ o jednom od najvećih projekata oko kojeg nema prijepora, a istaknuo je kako će Dubrovačko-neretvanska županija kao osnivač TUŠ-a učiniti sve što je u njezinoj moći u realizaciji projekta.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković istaknuo je kako je Grad Dubrovnik Vilu Čingriju vrijednu 17 milijuna kuna namjenio upravo projektu Centar kompetencije.

Na sastanku je istaknuto kako je za Centar kompetencije iz ERDF i ESF fonda Europske unije dostupno oko 75 milijuna kuna te kako će se njima riješiti goreći problem nedostatka kvalitetne radne snage na tržištu.Centri kompetencije će kroz razdoblje od pet godina morati dokazati svoju održivost kako bi financiranje iz fondova Unije bilo nastavljeno, a u suprotnome se vraćaju u status koji su prije imali.

Državni tajnik za turizam Frano Matušić istaknuo je kako je za ovakav projekt neophodno međunarodno udruživanje te kako je već ugovorena suradnja s Baskijskim kulinarskim centrom u Španjolskoj gdje će se vršiti dodatna edukacija nastavničkih kadrova i drugih uključenih u Centar.

Također, istaknuto je kako za rad u CEKOM-u neće biti nužan uvjet pedagoška kvalifikacija kao što je sada slučaj u školama, no zato će tamo moći raditi stručnjaci izvan sustava škola koji imaju jedinstvena radna iskustva i naobrazbu.

Imenovanje Turističke i ugostiteljske škole jednim od 25 regionalnih centara kompetentnosti u Hrvatskoj svojevrsna je ulaznica u dva EU fonda i to onih za opremanje, osuvremenjivanje i razvoj regionalnih centara. U Županiji su predviđena ulaganja na tri lokacije i to u prostoru postojeće zgrade Turističke i ugostiteljske škole, u prostor u vlasništvu TUŠ unutar gradskih zidina (Garište), te u prostor Vile Čingrija, a na sastanku su dogovorene smjernice djelovanja kako bi se povuklo maksimalan mogući iznos sredstava.

Misija Regionalnog centra kompetentnosti je biti mjesto izvrsnosti i unapređenja kvalitete strukovnog obrazovanja za turizam i ugostiteljstvo i osiguravanja fleksibilnog cjeloživotnog obrazovanja kroz istraživanje i razvoj suvremenih kurikuluma i inovativnih modela učenja, osposobljavanje nastavnika, predavača i mentora te poticanje partnerstva s poslodavcima, javnim sektorom, socijalnim partnerima kao i visokokvalitetna infrastruktura, a sve s ciljom kako bi se odgovorilo na potrebe tržišta za educiranom, osposobljenom i specijaliziranom radnom snagom.

Na sastanku su među ostalim nazočili i ravnatelj Turističke i ugostiteljske škole (koja je imenovana jednim od šest Centara kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvo u Hrvatskoj) Antun Perušina, predsjednik Strukovne grupe ugostitelja pri Županijskoj gospodarskoj komori Ante Vlašić, predsjednica HGK – ŽK Dubrovnik Terezina Orlić i drugi.

DPP

Pripremili smo određene mjere, možda će biti kasno za uvrstiti ih u proračun za 2019, ali možemo ih raspraviti za pravi rebalans, radi se o obiteljskim i gospodarskim mjerama, rekao je vijećnik Marko Miloslavić (KLGB Marka Miloslavića) na današnjoj sjednici Općinskog vijeća Općina Župa dubrovačka. Pojasnio je o čemu se točno radi.

- Obiteljske mjere su tu kroz naknadu za novorođenčad. Do sada je bilo tisuću kuna po djetetu. Sad predlažemo da se za treće dijete dobije tri tisuće kuna, a za četvrto i svako sljedeće dijete pet tisuća kuna. To bi pratilo trendove i u državi. Druga potpora je za nabavku školskih udžbenika. Konkretno, obitelji s četvero i više djece potroše na udžbenike i po tisuću eura. Mislim da imamo dovoljno novca da se takvim obiteljima omoguće besplatni udžbenici za djecu. Također, predlažemo i da se studentima subvencionira prijevoz dva puta godišnje. Dakle, da se plati 50 posto karte, u maksimalnom iznosu od 200 kuna. - rekao je Miloslavić.

- Što se tiče gospodarskih mjera, to su potpore za poduzetnike početnike do 35 godina, koji bi od 1. siječnja krenuli u otvaranje obrta ili poduzeća. Subvencionirali bi pokretanje posla, definirali opravdane troškove i odredili koje bi to djelatnosti bile i u kojem iznosu. Recimo, može biti sedam tisuća kuna po poduzetniku početniku, a ukupan fond bi bio 70 tisuća kuna. - objasnio je Miloslavić.

Obratio mu se vijećnik HDZ-a Vlatko Vuletić.
- Slažem se Marko, no možda ću glupo zvučati, ali kad se radi o djeci treba reći da se Župa naseljava, pa nije ovo Slavnija. Mi pojačavamo natalitet. Malo se šalim, ali... - dodao je Vuletić.

Načelnik Nardelli je kazao da razumije Vuletića, ali da se slaže da bi trebala ići naknada za svako treće, četvrto dijete.

- Eto, sad kad ja ne mogu praviti djecu. - našalio se Vuletić.

Također, Nardelli je dodao da je suglasan i s ostalim Miloslavićevim prijedlozima.
- Što se tiče knjiga mi imamo taj program i po financijskom cenzusu roditelji mogu zatražiti potporu, slažem se da odluku možemo promijeniti da za četvrto dijete ne gledamo financijski cenzus. Pravilnici nisu Sveto pismo i možemo ih mijenjati. Što se tiče prijevoza studenata, takvo nešto nemamo. No, značajno stipendiramo učenike. Naime, dajemo po tisuću kuna studentima koji studiraju van Dubrovnika, 600 kuna onima koji studiraju u Dubrovniku te 400 kuna učenicima. Mi izdvajamo godišnje 560 tisuća kuna. Možemo ubaciti tu nešto i za prijevoz, ali sukladno mogućnostima i raspoloživom novcu. - istaknuo je Nardelli.

- Već smo pomagali poduzetnike, i kroz Općinu i Turističku zajednicu. Ali držim da moramo točno definirati što financiramo. Znači, jesu li to deficitarne djelatnosti ili nešto drugo, to moramo jasno definirati kroz pravilnik, da ne financiramo neki kafić ili restoran čega imamo dovoljno. Apsolutno da, ali da se strogo definiraju pravilnici. - objasnio je Nardelli, predloživši da sad ovaj prijedlog ide na Odbor za društvene djelatnosti na daljnju raspravu.

Povodom blagdana Hanuke župan Nikola Dobroslavić i dubrovački gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku predsjednici Židovske općine u Dubrovniku Sabrini Horovići svim sugrađanima židovske vjeroispovijesti,

Tekst čestitke Nikole Dobroslavića prenosimo u cijelosti.

Poštovana gospođo Horović,
U ime Dubrovačko-neretvanske županije i svoje osobno Vama i svim vjernicima židovske vjeroispovijesti od srca čestitam Hanuku, židovski blagdan Svjetlosti i Posvećenja.
Neka Vam ovaj blagdan donese zdravlje, radost i sav mir koji obiteljsko i vjersko okupljanje može pružiti. Neka svjetlost svijeća bude svjetlost vašeg života.

S poštovanjem,

Župan
Nikola Dobroslavić

Također, tekst čestitke Mata Frankovića pročitjate u nastavku.

Poštovana gospođo Horović!

U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno ime, Vama i svim našim sugrađanima židovske vjeroispovijesti čestitam blagdan Hanuke uz želje da ga provedete uz radost zajedništva u krugu svojih obitelji. U doba godine kada je noć najtamnija i najdulja, svjetlost svijeća na hanukiji sve je jača. Neka ovaj blagdan čuda svjetlosti ispuni vaša srca i domove toplinom i donese blagostanje duha.

Hag Hanuka Sameah!

S poštovanjem

Gradonačelnik
Mato Franković

DPP

Vlada Republike Hrvatske do kraja godine predložit će zakonski okvir kojim će županije preuzeti poslove ureda državne uprave čime će dobiti priliku izravno odgovarati na potrebe građana te im omogućiti bržu i efikasniju uslugu.

Objedinjavanjem i samostalnim izvršenjem aktivnosti unutar različitih resora županije će moći značajnije participirati u vlastitoj lokalnoj zajednici te građanima i poduzetnicima omogućiti rješavanje brojnih predmeta na jednom mjestu. Ovim potezom Vlada započinje proces stvarne decentralizacije u kojemu su joj upravo jedinice lokalne i regionalne samouprave partneri u provedbi nacionalnih politika, o čemu se raspravljalo na Izvršnom odboru hrvatske zajednice županija.

Korake koji slijede objasnila je državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac: „Davanje većih ovlasti jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kroz funkcionalnu, ali i fiskalnu decentralizaciju temelji se na načelu supsidijarnosti prema kojem poslove iz domene javne vlasti treba obavljati na što je moguće nižoj razini. Kako bismo proveli povjeravanje poslova Ureda državne uprave na područnu (regionalnu) samoupravu važno je to regulirati zakonskim okvirom. Prije svega Zakonom o sustavu državne uprave čiji prijedlog je u proceduri, ali i izmjenama brojnih zakona, uredbi i pravilnika, kao što su Zakon o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u području Upravnog odjela za povjerene poslove državne uprave te izmjenama posebnih zakona iz djelokruga gospodarstva, društvenih djelatnosti, opće uprave, imovinsko-pravnih poslova i slično, ali samo u djelu gdje bi se prenijeli poslovi s Ureda državne uprave na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave“.
Prijenos poslova ureda državne uprave potaknut će funkcionalnu decentralizaciju koju Hrvatska zajednica županija zagovara već niz godina. „Sigurni smo da se decentralizacija može najbolje, najbrže i najefikasnije provesti unutar postojećeg županijskog sustava i za to ćemo se zalagati i dalje. Prijenosom poslova ureda državne uprave županijama racionalizirat će se i pojednostaviti procesi, ali i povećati zadovoljstvo građana jer smo uvjereni da će službenici brže i kvalitetnije moći pružiti određenu uslugu. Stoga je smjer zakonskih promjena koji ide prema povećanju participacije građana u upravljanju te racionalizaciji lokalnog političkog sustava i lokalne administracije iznimno dobar“, zaključio je predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk.

Sjednica Izvršnog odbora bila je prilika da se župani osvrnu i na Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine – dokument koji definira dugoročne prioritete Republike Hrvatske i koji će biti temelj za provedbu strateških projekata do 2030. godine. O statusu i tijeku izrade Strategije više su rekli predstavnici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije – državni tajnik Velimir Žunac i načelnica Sektora za strateško upravljanje i koordinaciju investicija iz EU instrumenata Marija Rajaković. „Temeljem ovog dokumenta po prvi će se puta programirati hrvatski dio financijske perspektive EU, odnosno ciljevi definirani strategijom bit će osnova za nove operativne programe za korištenje EU fondova. Smatramo da će ova Vlada sa Zakonom o strateškom planiranju i upravljanju razvojem te ovom nacionalnom razvojnom strategijom po prvi put učiniti da točno znamo kakvu Hrvatsku želimo i koji su naši prioriteti. Ono što je najvažnije je da ti prioriteti trebaju biti utemeljeni kako u državnome, tako i u europskom proračunu, kako bi svi razvojni projekti našli svoje mjesto u budućem razdoblju“, pojasnili su i dodali kako su definirana 52 strateška cilja, a prioriteti će se fokusirati na područja vezana uz hranu, bioekonomiju, sigurnost, zdravlje, okoliš, kao i ostale sektorske teme.

DPP