Luka Dubrovnik uvela je dva noviteta, koja će zasigurno biti od koristi građanima. Naime, na Batali je postavljen automat za vodu na kovanice s crijevom, a ispred uprave zgrade u Gružu uveden je novi sustav parkiranja.

Predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž rekao je više o ovim novitetima.

- Dakle, na istezalištu na Batali uveli smo "žetonjaru" za održavanje polovila. Već prvog dana naišlo je to na veliko odobravanje građana. Cijena je i više nego korektna, 50 litara vode za pet kuna, što pokazuje da će Luka i u narednom periodu biti na usluzi građanima. - kazao je Raguž.

- Što se tiče parkiranja u Gružu, na parkiralištima A i B uveden je novi sustav kontrole parkinga. Radi potpune sigurnosti parkirališta su pokrivena sustavom videonadzora, a uveden je i čitač tablica za stalne korisnike. - rekao je Željko Raguž.

Ranije je Raguž već povećao broj parkirnih mjesta kod upravne zgrade zbog jasnog problema s brojem automobila i nedostatka parkirnih mjesta na području cijeloga Grada.

V.Salvia

U jeku ovotjednih prepucavanja je li v.d. ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Marin Ivanović trebao ići u Trebinje na otvorenje izlože Atanasija Popovića i je li prilikom otvorenja te izložbe trebao zazivati suradnju između dva grada dok se iz Trebinja službeno ne ispričaju Dubrovniku za agresiju na dubrovačkom području tijekom Domovinskog rata, na vidikovcu prije Oboda uz državnu cestu D8 putnike namjernike i turiste proteklih je nekoliko dana pozdravljao jumbo plakat grada Trebinja.

No, „dugo“ je trajao. Naime, jumbo plakat grada Trebinja nekome je upao u oči pa nije dugo trebalo da ga rasparaju. Ipak, još uvijek se vidi tekst „Jewel of Bosnia and Herzegovina“, a u dnu plakata, na mjestu gdje je rasparan natpis „Trebinje“, piše „Šibenik“, što je zapravo ostatak starog plakata koji je bio nalijepljen prije ovog. Zanimljivo, dok je plakat Trebinja oštećen, svega par stotina metara dalje neoštećen stoji plakat s kojeg se reklamira razvikana nautička marina u Tivtu Porto Montenegro.
Inače, jumbo plakat panorame Trebinja zapravo je prva reklamna oznaka tog Grada postavljena na dubrovačkom području nakon Domovinskog rata.

Iz trebinjske Turističke organizacije za tamošnje medije ističu kako ima za cilj promociju Trebinja na mjestima na kojima je veliki tranzit i promet ljudi te navode kako je isti plakat osim na dubrovačkom području postavljen u Tivtu i Podgorici.
Budući da je plakat Trebinja na dubrovačkom području brže bolje rasparan, očito se ovakav vid promidžbe trebinjskoj Turističkoj organizaciji nije baš naročito isplatio, a što se samih Dubrovčana tiče, idu oni u Trebinje u šoping i na janjetinu i bez plakata, samo se brojni prave blesavi.

Grad Dubrovnik poziva sve zainteresirane građane Dubrovnika koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o sudovima na podnošenje svojih prijava za kandidate za suce porotnike Općinskog suda u Dubrovniku.

Prijavi je potrebno priložiti kratak životopis i potpisanu Izjavu kandidata o ispunjavanju predviđenih zakonskih uvjeta, koja se nalazi se na web stranici Grada Dubrovnika uz ovaj poziv. Prijava i prilozi mogu se dostaviti putem pošte na adresu: Grad Dubrovnik, Gradsko vijeće, Odboru za izbor i imenovanje, Pred Dvorom 1, 20 000 Dubrovnik dok za sve informacije u svezi ovog Poziva zainteresirani kandidati mogu nazvati na broj 020/ 351-823.

Naime, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika predlaže suce porotnike Općinskog suda, a na prijedlog Gradskog vijeća imenuje ih Županijska skupština.

Za suca porotnika može biti izabran: punoljetni hrvatski državljanin dostojan obnašanja dužnosti suca porotnika, osoba protiv koje nije pokrenut kazneni postupak, osoba koja nije član političke stranke niti se bavi političkom djelatnošću i osoba koja dužnost porotnika može neometano obavljati.

Sucima porotnicima za obnašanje dužnosti pripada pravo na naknade troškova i nagradu sukladno Pravilniku o naknadama i nagradi sudaca porotnika („Narodne novine“, broj 38/14).

Cjelokupan poziv za podnošenje prijava kandidata za prijedlog za imenovanje sudaca porotnika općinskog suda u Dubrovniku s pripadajućim formularom možete preuzeti OVDJE.

Grad Dubrovnik

Župan Nikola Dobroslavic sa zamjenicom Žaklinom Marević, ravnateljicom DUNEA-e Melanijom Milić i v.d. pročelnika UO za gospodarstvo i more Ivom Klaićem održao je u četvrtak u Opuzenu sastanak na temu plasmana uroda mandarina na tržište s uzgajivačima mandarina, predstavnicima otkupnih centara, državnom tajnicom u Ministarstvu poljoprivrede Marijom Vučković, načelnicima i gradonačelnicima s područja doline Neretve te predstavnicima drugih relevantnih institucija.

Župan Dobroslavić istaknuo je ovom prilikom kako mu je drago što su se sastanku odazvale sve pozvane stranke te kako je svima u interesu da ovogodišnji urod mandarina pronađe svoj put do kupaca što je moguće brže i kvalitetnije.

Predstavnici proizvođača istaknuli su kako se ove godine očekuje urod do 50 tisuća tona mandarina. Kao jedan od glavnih problema istaknuli su nedostatak radne snage, a naglasili su kako su proteklih godina otkupljivači imali dobre uvjete te kako je većina novac uložila u svoje kapacitete. Istaknuto je kako je padom Agrokora neretvanska mandarina izgubila svoje mjesto na policama u četiri zemlje u okruženju.

Predstavnici proizvođača na sastanku su dodali i kako mandarina postaje jedina isplativa kultura koja ne može, poput primjerice lubenice, biti ugrožena raznim uvoznim proizvodima iz Tunisa, Italije itd.

Napomenuli su i kako se dio proizvođača još uvijek ‘snalazi’ nakon što je prije nekoliko godina uslijed uvođenja sankcija izgubljeno rusko tržište. Kao rješenje, istaknuta je nužnost širenja tržišta na druge zemlje s obzirom da više od 80 posto mandarina ide u izvoz.

Na sastanku je rečeno i kako će prema sadašnjim pokazateljima ovogodišnja berba biti vrlo kvalitetna,  a tome pogoduje i mali broj prijavljenih jedinki voćne muhe.

Predstavnici otkupnih centara istaknuli su kako im veliki problem predstavlja nedostatak radne snage te kako su prisiljeni tražiti radnike u zemljama okruženja. Zatražili su pomoć u rješavanju dokumentacije u tu svrhu.
Državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković istaknula je kako je resorni ministar Tomislav Tolušić na inicijativu Hrvatske voćarske zajednice započeo razgovore na temu plaćanja doprinosa na sezonsku radnu snagu.

“Što se tiče potrebne dokumentacije za radnu snagu iz drugih zemalja molim vas da mi date sažetu podlogu, što vam je i koliko potrebno kako bi mogli reagirati kod Ministarstva rada”, rekla je državna tajnica Vučković.
Na sastanku je zaključeno kako će se formirati radna skupina sastavljena od predstavnika proizvođača, otkupljivača, Županije i predstavnika lokalne samouprave kako bi se problemi vezani za plasman uroda rješavali u najkraćem mogućem roku.

DPP

Nakon gostovanja u Bitoli, izložba Dubrovačkih muzeja „Lloydovi slikopisi“ otvorena je u srijedu 22. kolovoza u makedonskome Gradskom muzeju Negotino.

Prezentirajući kružna putovanja parobroda „Kraljica Marija“ i „Princeza Olga“ kroz negative na staklu iz fundusa Pomorskog muzeja Dubrovačkih muzeja te njihove reprodukcije, izložba „Lloydovi slikopisi: Svjedočanstva o Sredozemlju s kružnih putovanja putničkih parobroda Jugoslavenskoga Lloyda 1930-ih godina" pruža izuzetno zanimljiv uvid u Sredozemlje 1930-ih godina, ali i u luksuz ondašnjih kružnih putovanja.

Od prvog postavljanja u prosincu 2011. godine u Kneževu dvoru, izložba je ostvarila 7 gostovanja. Autor izložbe je Đivo Bašić, a autorica likovnog postava Ivona Michl, oboje kustosi Dubrovačkih muzeja.

Na otvorenju u Negotinu je, uz ravnateljicu Gradskog muzeja Dragicu Chekorovsku, govorio i predsjednik Savjeta Općine Dime Vitanov. Izložba ostaje otvorena do 3. rujna 2018. godine

Dubrovački muzeji

U Cavtatu nema nikakve kaubojštine, nema nelegalnog naplaćivanja privezivanja jahti, već se sve radi legalno, riječi su kojima je ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko – neretvanske županije Antun Banovac za Dubrovnikpress.hr komentirao medijske napise nakon što je Irina Nazarova iz Italije u svom postu na Facebook, o čemu možete čitati OVDJE, koji je prenijelo mnoštvo medija opisala navodna negativna iskustva koja je doživjela ploveći duž hrvatske obale.

Naime, iznoseći svoja iskustva, ova je nautičarka navela kako se po njihovu uplovljavanju u Cavtat pojavila osoba koja im je ljubazno preuzela konope broda i vezala ih na bitvu te nakon toga za svoje usluge zatražila 100 kuna, odnosno 15 eura.

Dok Nazarova osobu koja je za vezivanje zatražila novac naziva lokalnim mafijašem i nekom vrstom neovlaštenog osoblja za privezivanje brodova, ravnatelj Lučke uprave DNŽ Antun Banovac ističe kako u Cavtatu nema mafijaša već je riječ o ovlaštenim koncesionarima koji uredno obavljaju svoj posao.

- Postoji koncesionar koji je dobio koncesiju i plaća je Lučkoj upravi na graničnom prijelazu, a riječ je o uslugama priveza i odvoza jahti koje ulaze i izlaze i hrvatskih teritorijalnih voda. Kakvi mafijaši, nema tu nikakvih mafijaša, sve je legalno, pročitao sam i ja taj članak jutros. - rekao je Banovac, dodavši kako i među nautičarima ima onih koji se neprimjereno ponašaju.

- Ima tu i bogatih jahtaša s jahtama vrijednim i po nekoliko milijuna eura koji ne žele ništa platiti, a sve se radi sukladno pozitivnim propisima RH. Sve je legalno, koncesionar im izdaje fiskalizirani račun i sve se može provjeriti. Tamo postoji tabla na kojoj je jasno istaknuo kako da je riječ o koncesionarom području i zaista tu nema govora o kaubojštini i divljaštvu. - kazao je Banovac.

Nagrađivana predstava Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu Ljudi od voska Mate Matišića u režiji Janusza Kice izvedena je u sklopu dramskog programa 69. Dubrovačkih ljetnih igara i pod pokroviteljstvom Tele 2, sinoć, 23. kolovoza u parku Gradac. Festivalsku publiku očekuje još jedna izvedba Ljudi od voska večeras na istom mjestu, s početkom u 21.30.

Rasprodane izvedbe na matičnoj sceni i vrlo uspješna gostovanja diljem zemlje prate ovu predstavu od praizvedbe. Dubrovačko gostovanje još je jedno u nizu na kojem publika nije skrivala svoje oduševljenje. Trosatnu predstavu festivalska publika je pratila gotovo bez daha, a gromoglasni pljesak je zasigurno dodatno nadahnuo ansambl i za večerašnju izvedbu. Za uspjeh je zaslužna izvrsna gluma članova ansambla zagrebačkog HNK te izuzetan tekst Mate Matišića koji se u Ljudima od voska, koristeći autobiografske podatke, poigrava odnosom fikcije i stvarnosti. Dramski triptih Ljudi od voska sastoji se od tri samostalna i stilski različita dijela, čija je glavna poveznica Viktor, dramski pisac i scenarist, bivši rock-gitarist i pop-rock zvijezda bivše države. U prvom dijelu drame pod naslovom Obožavateljica Viktor se neočekivano suočava sa svojom dalekom mladošću, da bi se u drugom dijelu naslovljenom Prvi musliman u selu vratio u svoje rodno selo u Dalmatinskoj zagori, gdje ga sudbina jednoga deziluzionirana bivšeg branitelja inspirira na pisanje drame. U završnom dijelu pod naslovom Ispod perike Viktor i njegova žena pristaju preuzeti skrb o djetetu čija majka umire od raka, no ta će odluka neočekivano raskrinkati potisnute konflikte koje Viktor nosi u sebi.

Predstava je praizvedena krajem 2016. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu postigavši izniman uspjeh kod domaće i inozemne publike te službene kritike. Osvojila je nagradu Marul za predstavu u cjelini, Januszu Kici dodijeljena je nagradu Marul za režiju i Goranu Grgiću za ulogu Viktora. Predstava je dobila i Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji sporedne muške uloge i nagradu za najbolju mušku ulogu na 32. Gavellinim večerima dodijeljene Siniši Popoviću za ulogu Nikole. U predstavi glume Goran Grgić, Ana Begić, Ksenija Marinković, Ivan Jončić, Slavko Juraga, Luka Dragić, Siniša Popović, Bojan Navojec, Ivan Glowatzky, Milan Pleština, Silvio Vovk, Kristijan Potočki, Alen Šalinović, Luca Anić, Alma Prica, Damir Markovina, Vanja Matujec, Iva Mihalić, Katija Zubčić, Barbara Vicković, Olga Pakalović, Ivana Boban i Iva Kraljević.

Svestrani umjetnik Mate Matišić autor je kazališnih drama, filmskih scenarija, filmske i kazališne glazbe, multiinstrumentalist koji svira jazz, skuplja, reparira i izrađuje stare instrumente. Bio je zaposlen kao dramaturg u Jadran filmu, a od 1998. urednik je u Dramskome programu Hrvatskoga radija i docent na Akademiji dramske umjetnosti, gdje vodi dramaturški odsjek. Dobitnik je niza nagrada za dramske tekstove i glazbu. Često se uz pojavljivanje njegovih drama na kazališnim daskama u Hrvatskoj podigne puno prašine i nastanu skandali i afere, jer ti tekstovi snažno i nesmiljeno, ali uz puno crnoga humora seciraju hrvatsku svakodnevicu, i to toliko vjerodostojno da se ponekad, ponetko u tome i prepozna.

Ulaznice za predstavu dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr. Uz kupnju ulaznica online Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10% popusta, a takva kupnja u iznosu od najmanje 500 kn donosi voucher koji omogućuje 30% popusta na festivalske suvenire. Ulaznice su dostupne i na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21.30 sati gdje svi stanovnici naše županije ostvaruju popust od 30%, a sve upite vezane za kupnju ulaznica i rezervacije zaprima Ured prodaje na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na telefonske brojeve 020/ 326 107 te 095 323 2050.

Zbog održavanja predstave Ljudi od voska i večeras, 24. kolovoza, od 18.00 do 1.00 sat, Ulica don Frana Bulića (Park Gradac) bit će zatvorena za promet svih vozila. U navedenom vremenu bit će dopušten izlaz iz ulice Don Frana Bulića te će biti postavljena privremena regulacija prometa. Također, iz Sanitata obavještavaju korisnike kako će pripadajuća parkirališta u ulicama Don Frana Bulića, Kolorina i Gradac, večeras od 18.00 do 1.00 sat biti zatvorena za ulazak zbog izvođenja ovog programa.

K.L.

Dobitnike nagrade Orlando za najuspješnija ostvarenja u dramskom i glazbenom dijelu programa 69. Dubrovačkih ljetnih igara Hrvatska radiotelevizija će proglasiti u subotu, 25. kolovoza u 11 sati u atriju palače Sponza. Nagrade će dobitnicima uručiti glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić, a dodjelu će izravno prenositi Radio Dubrovnik.

Nagrada je ustanovljena daleke 1976. godine, a pokroviteljem je sve do 1991. godine bio informativno-politički mjesečnik Izbor, da bi pokroviteljstvo 1992. godine preuzela Hrvatska radiotelevizija. O dobitnicima odlučuju tročlani ocjenjivački sudovi, a njihov rad prati peteročlano Vijeće nagrade koje trenutno čine: Zdravko Kedžo (predsjednik), Marija Nemčić, Ivana Kocelj, Ivana Medo Bogdanović te Dora Ruždjak Podolski. Ove godine ocjenjivački sud nagrade Orlando za dramski program čine Željka Turčinović – predsjednica, Davor Mojaš i Petra Jelača – članovi, a za glazbeni program: Goran Merčep – predsjednik te Sanja Dražić i Marija Grazio – članice. Nagrada Orlando u obliku je statue, replike Orlandova stupa koja je rad Ivice Propadala.

K.L,

Radovi idu svojim tijekom,  završit će u zadanom roku do kraja rujna. No, kašnjenja se očekuju oko sportske dvorane gdje je potrebno sanirati krov. - rekla je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić koja je sa suradnicima danas obišla radove na energetskoj obnovi Osnovne škole Lapad.

Radovi su započeli krajem svibnja, a uključuju kompletnu izolaciju vanjske ovojnice, potpunu izolaciju krovišta i vanjskih zidova, zamjenu 99 vanjskih otvora i šest vrata, ugradnju termostatskih ventila na 171 radijator te zamjenu postojeće rasvjete LED tehnologijom.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 7,6 milijuna kuna, a financiranje najvećeg dijela investicije, čak 5,1 milijun kuna, osigurano je bespovratnim sredstvima iz EU fondova što energetsku obnovu lapadske škole čini prvim projektom u obrazovanju na području Grada Dubrovnika koji se sufinancira sredstvima iz europskih fondova.

- Trenutno je u fazi izmjena otvora, ugrađuju se novi. Sad se otvori izmjenjuju u učionicama kako bi školska nastava mogla početi. Tijekom rujna mijenjat će se otvori u hodnicima. Što se tiče sportske dvorane, pojavili su se konstruktivni problemi, potrebno je dakle sanirati krov pa onda završiti energetsku obnovu dvorane. Izrađen je projekt, moramo osigurati sredstva od četiri milijuna kuna u rebalansu proračuna u rujnu. Onda ide ugovaranje, početak radova u listopadu. Nadamo se da će konstrukcija završiti do Božića, a da će sve skupa biti gotovo do veljače. - rekla je Tokić.

Ravnateljica OŠ Lapad Mirjana Kaznačić kazala je kako je značajna energetska obnova ove škole. Što se tiče obnove sportske dvorane, Kaznačić je rekla:

- Ma ne treba oko toga praviti probleme, mnoge škole nemaju dvorane uopće, a mi smo u OŠ Lapad navikli na visoki standard. Profesori tjelesnog odgoja su već napravili plan, prilagodit ćemo se uvjetima. Imamo izvrstan okoliš ispred škole, a u slučaju kiše kao nekad ćemo igrati šah, pikado, gledati sportske emisije. Prilagodit ćemo se i izdržati jer znamo da će uvjeti u školi biti izvrsni. - dodala je Kaznačić.

Pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić također je pozvao roditelje na strpljenje po pitanju sportske dvorane, kazavši kako je ovaj cijeli projekt obiman i "da svi moraju maksimalno doprinijeti da se realizira". Kazao je da je resorno Ministarstvo upoznato s izmijenjenim kurikulumom tjelesnog odgoja u ovoj školi.

Također, zamjenica gradonačelnika Tokić dotaknula se općenito pitanja energetske obnove školskih i vrtićkih zgrada u Dubrovniku

- Grad je osim lapadske škole prijavio još dva vrtića, kojima su isto odobrena sredstva. Čekamo odobrenje sredstava i za grušku školu te obadvije škole na Ilijinoj glavici. A slijedi novi natječaj u rujnu na koji ćemo prijaviti sve ostale objekte. - najavila je Orlanda Tokić.

U jednom od svojih medijskih istupa, a koji redovito nazoče podobni novinari, dok se oni koji se smatraju nepodobnima ne pozivaju, ravnatelj dubrovačke bolnice dr. Marijo Bekić jučer je eto kazao kako bolnica ima odličan standard, što eto ide sve do razine da dolaze i inspekcije NATO saveza koji su zadovoljni viđenim.

Govorio je Bekić o tome kroz prizmu liječenja turista, gdje eto OB Dubrovnik nema ravne u cijeloj državi, a rekao je Bekić, "standard je to koji nemaju niti neke zapadne zemlje".

Nijedan uspjeh se ne treba omalovažavati, lijepo je da se u OB Dubrovnik liječe stranci i to, njih, kako je Bekić rekao oko pet tisuća godišnje, ali nije li malo pretjerano hvaliti se oko liječenja turista, dok zdravstvo kroz kontekst liječenja domaćih ljudi doslovno puca od bolesti?

Kako su to prenijeli odabrani mediji, oni koji ne bi postvaljali nezgodna pitanja na „pressici“, rečeno je na toj konferenciji za novinare da su strancima "na raspolaganju 24 sata dva kirurga, otorinolaringologa, dva anesteziologa, neurokirurga, interventnog kardiologa, dva dežurna internista, radiologa..."

A eto, kad hrvatski državljanin mora u bolnicu ono s čim se suočava daleko je od idile koju Bekić spominje kroz dimenziju zdravstvene skrbi koja se osigurava turistima. Dakako, tu su dugačke liste čekanja, prenatrpani odjeli, vremešni medicinski aparati, eto činjenica i da na duži period nije radio niti uređaj magnetske rezonance, a OB se mora nositi i s velikim problemom odlaska liječnika u neka sretnija društva te ogromnim dugovima.

Problem o kojemu se ne govori je i jedna psihička tortura koju pacijent mora prolaziti sam sa sobom prije odlaska na liječenje. Prije svega satkana je ona u onoj odvratnoj hrvatskoj zbilji uz koju se ništa ne može bez veze. Pa, prosječan dubrovački pacijent, isto kao i prosječan pacijent u ostatku države, pred odlazak na liječenje eto mora misliti i koga poznaje, tko mu može srediti brži pregled, bolju uslugu, koga treba nazvati na telefon, a kome, treba i to jasno reći, ponuditi nagradu, da ne rečemo mito, da bi dobio adekvatnu zdravstvenu zaštitu.

Naravno da zato nije kriv dr. Bekić, tu su stvari davno postavljene naopako u cijelom društvu, nije dr. Bekić kriv niti za upitne bolničke usluge koje korijene pak vuku kroz državni zdravstveni sustav, ali zvuči krajnje ignorantno govoriti o nekakvoj usluzi za strance, hvaliti se brojem liječnika koji su njima na raspolaganju, spominjati nekakve NATO inspekcije i zapadne standarde, dok cijeli zdravstveni sustav, iz čega ne treba izuzeti niti dubrovačku bolnicu, pripada zemljama trećeg svijeta.

Zapravo, podsjeća to na stari hrvatski kompleks uz koji je najvažnije prezentat se strancima, dok je domaćima valjda dobro bilo što. Još točnije, ustvari, podsjeća to na onaj narativ uz koji se vječno hvali npr. zagrebačko organiziranje Snježne kraljice, gdje se tako služe jastozi i ostali specijaliteti, dok u Italiji, Austriji ili Švicarskoj skijaši jedu paštete. Istovremeno, zaboravlja se tu da civiliziran svijet, onaj koji se brine o svojoj sirotinji, zdravstvu i potpomaže održanje srednjeg sloja, ne mari za drugorazredne događaje.

Drugim riječima, normalan i civiliziran svijet ne gaji sliku lažnog uspjeha i ne pronalazi sreću u licemjerju, kojim je prosječan Hrvat svakodnevno okružen. Kroz takvo licemjerje, ni više ni manje, može se svesti i Bekićevo hvaljenje s bolničkom uslugom za strance, a s kojim naposljetku ravnatelj samo kompenzira odjek općeg ponora s Medareva, s kojim su svakodnevno suočeni pacijenti o kojima ne brine NATO i za koje nije potrebno ispuniti zapadnoeuropske standarde.

Glavna sezona je pri kraju. Jasno, bude gostiju kroz cijeli rujan, bude ih i na jesen, ali na jednoj semantičkoj razini završetkom Dubrovačkih ljetnih igara i prvim ruksacima na leđima đaka već se rezimiraju neki rezultati.

Ove godine, po broju dolazaka i noćenja u Dubrovačko – neretvanskoj županiji statistika kaže da je sezona nešto malo bolja ili ista kao lanjska, odnosno u srpnju je bio gotovom isti broj dolazaka i noćenja u odnosu na lani, a sveukupno u prvih sedam mjeseci šest posto više dolazak i četiri posto više noćenja.

No, razgovarajući s turističkim djelatnicima, hotelijerima, ugostiteljima i inima može se čuti kako sezona dugo nije bila lošija. Naravno, dokaz je to kako općenito pouzdavanje u postotke dolazak i noćenja bez cijelog konteksta, odnosno prihoda, nema previše smisla. Ima smisla pak zapitati se je li prethodnih godina stalno dvocifreno bilježenje porasta broja gostiju došlo i uz činjenicu da se kroz sustav E-visitor gosti napokon revnije broje, a manje je iznajmljivanja na crno što pokazuju podaci id a je najveći rast bio bilježen upravo kod privatnih iznajmljivača. No, to je već druga tema, a kakva je sezona uistinu vidjet će se tek po prihodima.

Ipak, prvi dojam je kako je osnovni problem naklapanja o lošoj sezoni u činjenici da se jednostavno previše očekivalo. Tržišno gledano, uostalom, zašto bi uvijek trebao biti prisutan linearni rast? Zašto sve što ne podrazumijeva rast se smatra neuspjehom? Stagnacija je sračunata u svaku životnu utakmicu, a kamoli ne ekonomiju, koja ima jasno zadani plafon.

To što se očekivalo da se svake godine može rasti i rasti ne znači automatizmom da je sezona loša, a kukanje o praznim kapacitetima… Eh, povećali su se i kapaciteti, drugim riječima svaka garaža pretvorena je u apartman, a svaka šupa u restoran pa eto ne mogu svi biti namireni i temeljem sezone kupiti novi automobil.

Legitimno je na imenu Dubrovnika pokušati zaraditi, međutim, "kvaka" i jest u tome što se to pokušava isključivo masovnošću, a ne nekakvom osmišljenom ponudom uz koji sami prihod nije uvjetovan brojem gostiju.

E, to je moment u kojem se krug zatvara, tj. ono što treba brinuti. Nije problem što možda ima nešto manje gostiju, nego u tome što ne postoji jasno oformljen sistem, koji uporište mora imati u kvaliteti ponude i usluge.

Jer, kad stvari funkcioniraju, kad je sistem jasan i kad ga definira kvaliteta, onda nema niti razloga za brigu. Onda faktor oporavka Egipta ili Turske, možda i faktor Svjetskog prvenstva u nogometu, odnosno svega što se navodi kao razlog te relativno kao slabije sezone, i ne može igrati neku dugoročnu ulogu. A samo istinska kvaliteta nikad ne može biti "out". Može u ovom slučaju biti ponekad zasjenjena eto nekom dobrom "all inclusive" ponudom na grčkoj obali, ali na duge staze ništa je ne može istinski ugroziti.

Kad se nudi loša usluga uz smiješno i bahato podizanje cijena smještaja koje su istovjetne onima u zapadnim metropolama, onda je jasno da postoji zabrinutost te da gosti mogu odlepršati isto onako kao što su i došli. Kad država nije u stanju zadržati mlade ljude koji bi mogli raditi u turizmu te kad povećava boravišne pristojbe i poreze kako bi novac utukla u bujanje svog birokratskog aparata glasača, onda je isto jasno da ne postoji okvir uz koji se uistinu može očekivati zadržavanje turista.

Sve su to razlozi za brigu, a ne je li se eto svake godine bilježi rast od deset, 15 ili 20 posto. Već, dakle, samo u tome što nikad i nije postojala jasna, pametna i kvalitetna strategija što zapravo s tim rastom i s tim gostima.

U velikoj koncertnoj završnici 69. Dubrovačkih ljetnih igara nastupit će vrhunski američki orguljaš Cameron Carpenter sa Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije kojim će ravnati talijanski dirigent Daniele Rustioni, ispred crkve sv. Vlaha u subotu, 25. kolovoza s početkom u 22 sata. Koncert će izravno prenositi HRT na svom televizijskom Prvom programu te radijskom Trećem programu.

Spektakularni glazbeni događaj zaključit će 69. Dubrovačke ljetne igre programom koji festivalskoj publici donosi Rahmanjinove Varijacije na Paganinijevu temu u obradi koju potpisuje sam Cameron Carpenter, a svoju verziju skladbe opisuje kao „Rahmanjinova na steroidima“. Uslijedit će Finale Simfonije br. 1 Louisa Viernea, francuskog skladatelja i glavnog orguljaša crkve Notre-Dame u Parizu, a kobni srčan udar od kojeg je preminuo 2. lipnja 1937., dogodio se za vrijeme njegovog 1750. orguljaškog recitala upravo u spomenutoj crkvi. Od šest stavaka prve simfonije, danas je najpoznatiji upravo završni Finale, koji je skladatelj nazivao „moja Marseljeza“. Koncert će zaključiti orguljaška Simfonija br. 3 u c-molu, monumentalno djelo francuskog skladatelja Camillea Saint-Saënsa koji je nakon što ju je završio skladati izjavio: „Dao sam sve što sam imao dati. Ono što sam tu postigao, neću nikada više postići.“, svjestan da je ostvario zadnji pothvat u simfonijskoj formi.

Svojom iznimnom muzikalnošću, bezgraničnim tehničkim sposobnostima i pionirskim duhom, Cameron Carpenter je već ostavi trag u suvremenoj povijesti glazbe. Neue Zürcher Zeitung okarakterizirao ga je kao „istinskog glazbenog pionira i virtuoza u klasičnom smislu riječi“. Carpenter je rođen 1981. godine u Pennsylvaniji u SAD-u. Pored mentorice Beth Etter, podučavali su ga John Bertalot i James Litton. Na North Carolina School of Arts studirao je kompoziciju i orgulje kod Johna E. Mitchenera. Od samog dovršetka izrade njegovog instrumenta pod nazivom Međunarodne putujuće orgulje (The International Touring Organ – ITO) 2014. godine Cameron prkosi početnoj skepsi spram ovog digitalnog instrumenta te ga je etablirao na najprestižnijim svjetskim pozornicama. Sad već gotovo isključivo nastupa na ITO-u kako na recitalima tako i na koncertnim nastupima. Izrađen po mjeri prema Carpenterovim nacrtima, ovaj instrument omogućuje mu nastupe na gotovo svakoj lokaciji na svijetu. Nakon albuma If You Could Read My Mind (2014.), nagrađenog nagradom ECHO, u proljeće 2016. godine izišao je All You Need is Bach, njegov drugi album za Sony Classical. Pored toga, Carpenter je prvi orguljaš nominiran za nagradu Grammy u povijesti, i to za album Revolutionary koji je snimio za Telarc. Carpenter je za orgulje prilagodio više od 100 djela. Svoja prva djela skladao je tijekom studija na Julliardu u New Yorku od 2000. do 2006. godine, gdje je istovremeno pohađao satove klavira kod Milesa Fusca. Njemačka komorna filharmonija Bremen praizvela je 2011. godine u dvorani Kölnske filharmonije njegov koncert za orgulje i orkestar Scandal. Godine 2012. primio je nagradu Leonard Bernstein Glazbenog festivala Schleswig-Holstein. Tijekom ove sezone Carpenter je gostujući umjetnik kuće Konzerthaus Berlin i nastupa u različitim koncertnim formatima.

U dobi od 35 godina, Daniele Rustioni jedan je od najpoticajnijih dirigenata svoje generacije. Godine 2013. dodijeljena mu je Međunarodna operna nagrada za najbolje nove glazbenike godine, a nedavno je imenovan glavnim dirigentom Nacionalne opere u Lyonu dok je trenutačno glavni dirigent Orkestra Toscane. U ovoj sezoni debitirao je u Metropolitanu ravnajući Aidom. Diplomirao je na Konzervatoriju Giuseppe Verdi u Milanu, gdje je studirao orgulje, klavir i kompoziciju. Dirigiranje je učio kod Gilberta Serembea, zatim na Glazbenoj akademiji Chigiana u Sieni u razredu Gianluigija Gelmettija te na Kraljevskoj glazbenoj akademiji u Londonu. Maestru Rustioniju ovo će biti drugi put na čelu HRT-ovih simfoničara; prvi put je s njima surađivao u Zagrebu, u Majstorskom ciklusu u ožujku 2017. godine.

Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije jedan je od najstarijih europskih radijskih orkestara: izrastao je iz orkestra osnovanog 1929. godine pri tadašnjem Radio-Zagrebu, samo šest godina nakon osnutka prvog europskog radijskog orkestra. Današnji naziv nosi od 1991. godine. Od sezone 2015./2016. šef-dirigent je maestro Enrico Dindo. Jedinstvenom programskom orijentacijom, u čijem je središtu kontinuirano izvođenje i poticanje nastanka djela hrvatskih autora, uz njegovanje standardnog, ali i manje poznatog repertoara, Simfonijski orkestar HRT-a profilirao se u jedno od ključnih izvođačkih tijela u Hrvatskoj. S Dubrovačkim ljetnim igrama redovito surađuje, a zadnjih nekoliko sezona, kao i ove, pripada mu čast zatvoriti festival.

Nakon koncerta uslijedit će kratka ceremonija zatvaranja 69. Igara, s predstavnicima ovogodišnjeg dramskog, ali i glazbenog festivalskog anasambla.

Ulaznice za završni koncert dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr. Uz kupnju ulaznica online Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10% popusta, a takva kupnja u iznosu od najmanje 500 kn donosi voucher koji omogućuje 30% popusta na festivalske suvenire. Ulaznice su dostupne i na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21.30 sati gdje stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije mogu ostvariti popust od 30%. Upite vezane za kupnju ulaznica i rezervacije zaprima Ured prodaje na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na telefonske brojeve 020/ 326 107 te 095 323 2050.

K.L.