Godinama već se kajaci za iznajmljivanje nalaze na maloj plaži u parku u Pilama, gdje je dakle i polazišna točka gotovo svih kajak izleta. U parku u Pilama završili su i „bookeri”, koji više tako nisu na samom platou Pila, a sve kako bi se uveo veći red.

Ipak, pogled s Brsalja, sam po sebi čaroban, posebno po noći uz presijavanje mora i zidine, "pada" i na te kajake, što zaista i nije pripadajuće svom ostalom okružju. Naime, dok su preko dana kajaci u „pogonu” pa je na plažici još i prihvatljivo, po noći oni su poredani na žalima. Može se reći da jedan od najljepših pogleda u Dubrovniku tako biva i oskvrnjen i da sve skupa sliči na ruglo, nedostojno Dubrovniku.

No, ne treba tu kriviti „kajakaše”. Uostalom, kajaci su poredani onako kako to propisuju koncesijska odobrenja. Najlakše bi bilo reći da eto ponuda kajak izleta kvari dubrovačke slike i prilike. Upravo naprotiv, neka i te ponude, koja zasigurno prisnažuje turističkoj vrijednosti.
Ne treba kriviti niti gradsku upravu koja je izdala koncesijska odobrenja takva kakva jesu. Jednostavno, kajake je teško smjestiti negdje drugo kad je već park u Pilama odabran za spomenutu polazišnu točku.

Ali, ako je sad takvo kakvo jest, ne treba značiti da tako treba biti i u budućnosti. Jednostavno, trebalo bi možda promisliti o nekom drugom modusu odvijanja cijelog ovog biznisa, koji bi pošto-poto isključivao skladištenje kajaka na plaži u parku u Pilama.

V.Salvia

Dubrovnik će od iduće godine biti povezan sa Sjedinjenim američkim državama, točnije s američkim gradom Philadelphijom. Letovi će početi 7. lipnja, a prometovat će se do 27. rujna, tri puta na tjedan. Za Philadephiu letjet će kompanija American Airlines.

Iz Zračne luke Dubrovnik u prioćenju za javnost napisali su kako uspostavljanje ovog leta znači i da će "Republika Hrvatska preko Zračne luke Dubrovnik nakon dugih 28 godina ponovno biti izravno povezana sa Sjedinjenim američkim državama, a zahvaljujući dugotrajnim pregovorima između Zračne luke Dubrovnik i American Airlinesa".

Zrakoplovna kompanija American Airlines je članica svjetskog zrakoplovnog udruženja „Oneworld“ i trenutačno posjeduje 955 zrakoplova i zapošljava 122.000 zaposlenika. Dnevno obavi 6.700 letova prema 350 odredišta. Za Dubrovnik će letjeti tipom zrakoplova Boeing 767-300 s kapacitetom 28 visoko luksuznih sjedala u poslovnom razredu i 181 sjedalo u ekonomskom razredu, a tijekom cjelokupnog leta putnicima će biti dostupna Wi-Fi usluga.

Philadelphia, koja se nalazi u saveznoj državi Pennsylvaniji je najveće čvorište American Airlines-a na istočnoj obali i najvažnija transferna zračna luka za cijele Sjedinjenje Američke Države. U ime American Airlinesa potpredsjednik kompanije za planiranje letova  Vasu Raja izjavio je:

- Philadelphia je najveće čvorište American Airlinesa na sjeveroistoku SAD-a i nudi povezivanje s ostatkom SAD-a, Kanade i Karibima. Najznačajnije destinacije su Los Angeles, Miami, Toronto, New Orleans i Bahami. - rekao je Raja, stoji u priopćenju ZL Dubrovnik.

"S obzirom na sve veći broj dolazaka turista iz SAD-a na dubrovačko područje, ovo smatramo golemim iskorakom za Dubrovnik i cijelu Republiku Hrvatsku." - stoji u priopćenju ZL Dubrovnik.

V.S.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja Republike Hrvatske i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dodijelili su Gradu Dubrovniku bespovratna sredstava u iznosu od 1.040.665,61 kuna za energetsku obnovu dječjeg vrtića „Izviđač“.

Sredstva su kao i u slučaju vrtića „Ciciban“ osigurana u sklopu Poziva „Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora“ u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“.

Od traženih bespovratnih sredstava u iznosu od 1.048.494,98 kuna dodijeljeno je 1.040.665,61 kuna, dok odobreni ukupni prihvatljivi troškovi za energetsku obnovu iznose 2.818.148,61 kuna, obavijestili su Grad Dubrovnik iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Postupak dojele sredstava nastavlja se donošenjem Odluke o financiranju koju donosi nadležno Ministarstvo te konačno sklapanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

U dječjem vrtiću koji pokriva područje Ploča, Grada, Pila i Konala djeluje 7 odgojnih skupina (3 jasličke i 4 vrtićke).

Podsjetimo, za energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u dječjim vrtićima „Ciciban“ i „Izviđač“ Gradu Dubrovniku dodijeljena su bespovratna sredstva u ukupnom iznosu 1.567.835,34 kuna. U tijeku je i energetska obnova OŠ Lapad za koji projekt je veći dio ukupnog iznosa sufinanciran EU sredstvima; i to 2,7 milijuna kuna od strane Ministarstva graditeljstva i 2,45 milijuna kuna od strane Ministarstva regionalnog razvoja, dok Grad Dubrovnik u investiciji sudjeluje iznosom 2,45 milijuna kuna vlastitih sredstava.

DPP

Zbog izvanrednog rezultata hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji, Vatreni su skrenuli globalnu pozornost na Hrvatsku, pridonijeli njezinoj mega popularnosti i motivirali cijeli svijet da sazna više o Hrvatskoj. Vrijednost takve promocije za Hrvatsku je neprocjenjiva. Turistička zajednica grada Dubrovnika je za vrijeme održavanja Svjetskog nogometnog prvenstva provela intenzivnu online promociju Dubrovnika, kao jedne od najatraktivnijih destinacija Hrvatske, na inozemnom tržištu, na društvenim mrežama Facebook i Instagram kao i na You Tube kanalu.

Turistička zajednica grada Dubrovnika iskoristila je trenutak mega popularnosti Hrvatske na ruskom tržištu za prezentaciju turističke ponude Dubrovnika u Moskvi, kako bi u najboljem marketinškom trenutku upoznala rusko tržište s Dubrovnikom i Hrvatskom. 

U organizaciji predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Moskvi, Veleposlanstva RH u Moskvi te Turističke zajednice grada Dubrovnika prezentacija Dubrovnika održana je u prostoru Veleposlanstva RH u Moskvi, u utorak, 21. kolovoza 2018.

Na početku prezentacije nazočnima se obratio Rajko Ružička, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Rusiji, koji je i simultano prevodio prezentaciju na ruski jezik. 

U ime Veleposlanstva RH u Moskvi, nazočne je pozdravila zamjenica Veleposlanika, Maja Foretić Pećnik. 
Voditeljica Odjela za komunikacijske taktike Turističke zajednice grada Dubrovnika, Sandra Milovčević, upoznala je ruske turističke agente i novinare s ljepotama i turističkom ponudom Dubrovnika, kao i cjelogodišnjim događanjima, s posebnim naglaskom na Good Food Festival krajem listopada i Dubrovački zimski festival u prosincu. Radionici je prisustvovalo 40-tak ruskih turističkih agenata te predstavnika ruskih medija. U sklopu edukacijske prezentacije održana je i nagradna igra za sudionike, za koju su hotelska kuća Dubrovački Vrtovi Sunca osigurali gratis trodnevni boravak za dvije osobe. Sretna dobitnica je ruska turistička novinarka Olga Grišina. Nakon prezentacije nazočni turistički agenti i novinari uživali su u laganoj zakusci i hrvatskim vinima. 
 
Rusija je za Hrvatsku i Dubrovnik vrlo zanimljivo i perspektivno turističko tržište. Dubrovnik je u 2017. godini posjetilo 9336 rukih turista, koji su ostvarili 47754 noćenja.

Od početka ove godine do sredine kolovoza, Dubrovnik je posjetilo 5499 ruskih turista, koji su ostvarili 25968 noćenja.
Nakon fantastičnog uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije i prezentacije Dubrovnika u Moskvi, očekujemo znatno povećanje dolaska ruskih turista u Dubrovnik i Hrvatsku. 

TZ Grada Dubrovnika 

Veliki broj građana koristi se Sanitatovim tzv. povlaštenim parkirnim kartama jer osim što je njihova cijena pristupačna, 60 kuna mjesečno, dok ona vrijedi, u pojedinim zonama možete bezbrižno dokle god želite parkirati svoj automobil. No, ukoliko ste primjerice vlasnik dva automobila, nije moguće za svaki od tih automobila kupiti povlaštenu parkirnu kartu već samo za jedan. Zašto nije moguće za dva automobila imati dvije povlaštene parkirne karte provjerili smo u Sanitatu iz kojeg se pozivaju na Odluku Gradskog vijeća.

Iz Sanitata navode kako je „Odlukom o organizaciji i načinu kontrole i naplate parkiranja u Gradu Dubrovniku koju je donijelo Gradsko vijeće definirano je da jedna osoba ne može kupiti dvije povlaštene parkirne karte te se po toj odluci postupa bez iznimke”.

Naime, u navedenoj Odluci jasno je definirano da se „fizičkoj osobi može izdati najviše jedna povlaštena parkirna karta”.

No, isto pravilo na vrijedi za pravne i fizičke osobe obrtnike. Njima se, ukoliko obavljaju neku drugu samostalnu djelatnost, mogu izdati najviše tri povlaštene parkirališne karte.

U Odluci Gradskog vijeća nije precizirano zašto fizička osoba, odnosno obični građani, ukoliko su vlasnici više automobila ne mogu imati više povlaštenih parkirališnih karata, ukoliko ih mogu priuštiti. Vjerojatno se prilikom donošenja odluke o organizaciji i naplati parkiranja na području Grada Dubrovnika nije razmatrala takva mogućnost, iako u Gradu nemali broj građana ima u vlasništvu dva automobila. Ukoliko su u mogućnosti plaćati dvije povlaštene parkirališne karte, nije jasno jasno zašto im se to ne bi i omogućilo.

N.Metković

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježene su 32 prometne nesreće, od kojih 3 sa 4 poginule osobe, 16 s ozlijeđenim osobama u kojima su 4 osobe teže, a 22 ih je lakše ozlijeđeno, dok je s materijalnom štetom zabilježeno 13 prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 651 represivnu mjeru od kojih izdvajamo 261 mjeru poduzetu zbog prekoračenja brzine, 67 mjera zbog nekorištenja sigurnosnih pojasa, 92 prekršaja zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja, 57 prekršaja zbog nepropisnog pretjecanja i 23 mjera poduzetih prema vozačima koji su vozilom upravljali pod utjecajem alkohola.

DPP

Portal Morski.hr prenio je zanimljiv Facebook post Irine Nazarove iz Italije koja je opisala neugodna nautičarska iskustva proživljena u Hrvatskoj, a koja spominje i neugodnost u Cavtatu, odnosno da joj je „lokalni mafijaš“ naplatio 100 kuna za prihvat cime, kao i to da se na Mljetu, prema njenim riječima i kratko sidrenje naplaćuje 85 eura jer je riječ o nacionalnom parku.

Inače, Hrvatske je višestruko povećala sve moguće naknade vezane uz nautički turizam, a Nazarova je svoj post fokusirala na to kako se na hrvatskom Jadranu sve počelo naplaćivati te da se prosječan turist osjeća kao kokoš za čerupanje kao i da nema nikakva reda, već prednost među nautičarima imaju oni s luksuznim jahtama i dubokim džepovima pa između ostalog navodi npr. kako vam vlasnik restorana neće dati da se privežete ako iza vas dolazi brodica s više gostiju.

„Ako nemate veliku luksuznu jahtu i jednako bogat budžet, možete zaboraviti na slobodno putovanje u Hrvatsku. Izgleda kao pretjerivanje, ali danas se prosječan turist u Hrvatskoj osjeća kao kokoš za čerupanje. Primjeri? Ako ste odlučili provesti noć u brodu kojeg volite, morate znati kako ove godine postoje i plutače, pa čak i ako ne koristite nikakve usluge na kopnu, oni će vas i dalje tražiti da platite za zaustavljanje jer taj komad mora je pod privatnom koncesijom, pa plaćate i šutite, čak i ako stignete noću.“ – prenosi Morski.hr riječi Irine Nazarove.

„Ako ste se odlučili usidriti, primjerice, na otoku Mljetu (prošle godine niste platili), trebali biste znati kako će Vam čak i ako se zaustavite samo za pola sata plivanja, doći i naplatiti 600 kuna = 85 eura i dat će Vam važeću kartu za 24-satnu stanku. Oni će vam reći da je to Nacionalni park i stoga se ovdje ne možete sidriti niti 10 minuta. Platit ćete iako ne posjetite park. Prethodnih godina tjedni ulazak u park iznosio je 15 €, a mogli ste ostati na sidrištu besplatno nekoliko dana. Danas je privilegija boravka ovdje rezervirana samo za luksuzne jahte s obilnim novčanikom ili charter flotama, a ne i normalne obitelji. Što raditi dalje? Preostaje nam ići na “slobodni“ vez ispred mnogih restorana gdje će olakšati vašu kreditnu karticu (ali barem uključuje i večeru). Cijene restorana su srednje visoke“. - piše Nazarova na Facebooku.

„Po dolasku u Cavtat potrebno se vezati na rivi. Bez da ikog išta tražite, materijalizirat će se osoba koja ljubazno preuzima konope vašeg broda kako bi ih privezala na bitvu. „Kako lijepo“, pomislite, ovdje su i prijateljski ljudi. Čim se privežete, shvatit ćete da ljubazna osoba koja vam je upravo pomogla nije ništa drugo nego lokalni mafijaš (neka vrsta neovlaštenog osoblja za privezivanje brodova) koji će vas pitati za usluge koje niste željeli 100 kuna (15 €). Pokušajte ga ne platiti, bacit će vam konope u more. A onda se hrvatska birokracija pobrinula za plaćanje brojnih taksi policiji, kapetaniji i opet u policiji kojoj treba uplatiti porez na ulaz u zemlju i pristojbu na dopuštenje za plovidbu koja se utrostručila u odnosu na prošlu godinu. Ako se odlučite zaustaviti u Cavtatu, morate pričekati prije nego pristigne mega jahta (ona koja zarađuje više novca ima prioritet), a ako pak odluče provesti noć negdje drugdje, zaustavit će vas na rivi po cijeni od 130 € po noći.“ – napisala je Irina Nazarova.

Morski.hr podsjeća i na pisanje talijanskog portala Giornalle della Vela koji je opisao neugodno iskustvo u dubrovačkom akvatoriju nautičara koji je krenuo prema Grčkoj.

„Vlasnik broda je kažnjen jer se izlazeći iz dubrovačke luke Gruž, gdje je odjavio svoj boravak u Hrvatskoj, zaustavio nakratko ispred dubrovačkih zidina kako bi snimili dvije fotografije. Patrolni brod hrvatske policije je jurio za njima 12-15 NM južno i upozorio ih na kršenje propisa u kojem su dužni po odjavi što prije izići iz teritorijalnih voda. Tvrde kako su ih uputili na plaćanje kreditnom karticom u početku 650 kuna, a nekoliko minuta kasnije već  1000 kuna. Policija im je, tvrde, pokazala fotografiju s uređaja s kojeg se vidjela njihova ruta i točka zaustavljanja. Njihov zaključak je da policajci naplate deset takvih kazni dnevno i zarade 10.000 kuna.“ – prenosi Morski.hr.

D.M.

Zaposlenica Doma za starije i nemoćne Domus Christi Mirjana Raguž nedavno za portal Dubrovnikpress.hr iznijela fakte o stjenicama u tom domu. Svojim javnim istupom o problemima s insektima u Domus Christiju Mirjana Raguž vrlo je brzo stekla epitet zviždačice. No, nije ona prva koja je „zviždala“. Učinili su to prije nje, doduše anonimno, neki od čitatelja portala Dubrovnikpress.hr u pismima koja su tijekom proteklih mjeseci uputili redakciji. Navodi u pismima o stjenicama u dubrovačkim domovima umirovljenika, koje je župan Nikola Dobroslavić nazvao pamfletima, vrlo su se brzo pokazali točnima.

Prisutnost stjenica u Domus Christiju potvrdila je i sama inspekcija koja je u Dom došla još krajem lipnja postupajući po anonimnoj prijavi koju je shvatila itekako ozbiljno. Ako je ravnateljica Domus Christija na upit novinarke portala Dubrovnikpress.hr potvrdila prisutnost stjenica, ako je stjenice pronašla i inspekcija, u čemu je onda „krimen“ Mirjane Raguž koji joj na teret stavljaju kolegice i kolege zaposlene u Domu u nekakvom priopćenju koje su odaslali svim medijima osim portalu Dubrovnikpress.hr, valjda oni znaju zašto. Vjerojatno zato što je „krimen“ portala Dubrovnikpress.hr isti kao i „krimen“ Mirjane Raguž, o problemu se valjda trebalo šutjeti. I Mirjana Raguž trebala je valjda šutjeti, okrenuti glavu kad joj se neki od korisnika doma požali na stjenice i praviti se kao da je u Domu sve idilično. Da stjenice iz Doma nije unijela u vlastiti stan možda bi tako i bilo.

KAD SE MISLI DA SU KOMARCI I STJENICE BEZAZLENI

Prije nekoliko godina gosti iz Latinske Amerike donijeli su kuferima stjenice u hotel jednog razvikanog hotelskog lanca u Dubrovniku. Taj je hotel potom u nekoliko navrata kvalitetno tretiran i stjenice su nestale, nisu se više pojavljivale. U Domus Christiju stjenice su, prema svjedočenju Mirjane Raguž, prisutne već šest punih godina. Da portal Dubrovnikpress.hr nije pisao o tome u više navrata, problem sa stjenicama u dubrovačkim domovima umirovljenika i dalje bi se krio. Možda se i ne bi smatrao problemom, jer, nakon što su otkrivene, stjenice su od strane odgovornih uspoređene s - komarcima.

Nadležni, koji su se proteklih dana redali koji će prije za medije dati izjavu o stjenicama, usporedili su te insekte s komarcima. Prema njima su komarci i stjenice potpuno bezazleni. Stjenice su baš kao i komarci „svjetski putnici“, ali neće biti baš da su bezazlene. Primjerice, u Hrvatskoj se, baš kao u susjednima BiH i Srbiji, nedavno pojavio Virus zapadnog Nila. Bolest koju prenose komarci slična je gripi, no zna se zakomplicirati i dovesti do meningitisa, encefalitisa i biti kobna. U Srbiji je ove sezone već od komplikacija umrlo nekoliko pacijenata koje su eto uboli komarci. Na Denga virus i malariju, bolesti koje se također prenose ubodima komaraca ne treba posebno trošiti riječi.

Od uboda stjenica ne može se umrijeti, ali posebno kod starije populacije može doći do naknadnog inficiranja ubodne rane. Ne treba posebno isticati što inficiranje ubodne rane može značiti za korisnike doma koji su slabo pokretni i mogu imati i problem s dekubitusom.

Komarci se kako bi preživjeli neće zavlačiti u knjige, utičnice, elektroničke uređaje i pod madrace, ali stjenice hoće. Komarci bez hrane ne mogu preživjeti godinu dana, ali stjenice mogu. Komarci ne mogu izdržati niske temperature, a stjenice, ako su site, na temperaturama nižim od 15 stupnjeva Celzija, dobro skrivene, mogu poprilično dugo mirovati. Komarci ne mogu prodirati kroz pregradne zidove, ali stjenice mogu.

Pravdali su se odgovorni okupljeni na konferenciji za novinare u Domus Christiju kako trećina kućanstava u Americi ima stjenice. Ima i žohare i termite, ali to ne znači ako ih imaju oni da moramo i mi. Inače, kad smo kod žohara pa i njih imamo na izvoz, ali se o tome rijetko priča.

U UREĐENOJ DRŽAVI DIO DOMA ZATVORIO BI SE DO RJEŠENJA PROBLEMA

Ni o stjenicama u Domus Christiju ne bi se pričalo da građani o tom problemu, koji je Mirjana Raguž samo potvrdila, nisu anonimno dojavili portalu Dubrovnikpress.hr. Postoji i razlog zašto o stjenicama u domu nije bilo poželjno pisati. Jer bi dio Domus Christija, da je Hrvatska uređena zemlja, trebalo privremeno zatvoriti, a korisnicima pronaći adekvatan privremeni smještaj dok se problem ne riješi.

Da inspekcija kojim slučajem u nekom ugostiteljskom objektu nađe žohare odmah bi ga zatvorila. Domus Christi ne može se zatvoriti kako bi se dom efikasno tretirao iz jednostavnog razloga. Jasno je svima da u slučaju zatvaranja doma njegovim štićenicima u Dubrovniku nije moguće pronaći adekvatan, u stvari bolje je kazati za Županiju i upravu Doma besplatan privremeni smještaj. Pravdanja odgovornih kako su od 50 soba tragovi stjenica pronađeni samo u njih četiri i više su nego jadni. Pa ako su samo u četiri sobe uočene stjenice zašto se onda tretiralo 14 soba?

Jadno je i pravdanje da će se problem sa stjenicama riješiti nakon njegove cjelokupne sanacije. Stjenice mogu boraviti i u čistim objektima. Da bi se njihova pojava i prisutnost trajno izbjegli potrebno je ipak malo više voditi računa o uvjetima boravka u domovima. Primjerice, u rodilište ne možete unijeti cvijeće kad idete posjetiti ženu koja je netom rodila, postoji razlog zašto je tome tako dok se u dubrovačke domove očito može unositi sve što netko poželi.

DA BI BILE MRTVE STJENICE SU PRETHODNO TREBALE BITI ŽIVE, ZAR NE?

Žalosno je kako su se odgovorni na konferenciji za novinare pravdali kako prilikom posljednjeg nedavnog posjeta inspekcije u Domu nisu nađene žive stjenice. Mrtvih je očito bilo, a valjda su prethodno morale biti žive da bi uginule. Malo je vjerojatno da ih nije bilo budući da temperature zraka u domu i pod klimom, ako se redovno pali, u slučaju da su sve sobe i prostorije u domu klimatizirane, ipak premašuju onih 15 stupnjeva Celzija do kojih stjenice mogu mirovati, odnosno duboko se skriti primjerice u kakvu pukotinu u drvu i mirovati.

Izneseno je i kako su novinarski članci o stjenicama atak na Dom te da je javnim isticanjem ovog problema učinjena Domu velika šteta. Štete ne bi ni bilo da se o stanju u domu pravodobno vodi računa, zar ne? Rečeno je i da Mirjana Raguž zbog svog „zviždanja“ neće snositi nikakve posljedice, no konferencija za novinare, figurativno, nije još ni završila, a zaposlenici Doma su nad svojom kolegicom već izvršili javni mobbing. Oni su ističući kako se problem sa stjenicama mogao riješiti na „ljudskiji način“, svojoj kolegici „ljudski“ poručili da potraži bolje radno mjesto ako ovim nije zadovoljna. Nije stoga ni čudno što je Raguž otvorila bolovanje.

Zapravo se zaposlenici Domus Christija, svi oni koji su se potpisali na priopćenje, mogu samo sramiti. Na njih, koji su jadni eto pod stresom jer je problem izašao vani, suvišno je trošiti riječi. Ipak, pitanje je bi li tako gorljivo branili svoju ravnateljicu da su i oni doma unijeli stjenice ili recimo da koji mjesec ne dobiju plaće. Ah, da, drugi put kad budu pisali priopćenje, oni ili onaj netko tko se njima poslužio, ne bi bilo zgorega, kad se već potpisuju imenom i prezimenom, da zavire u pravopis i konačno nauče da se u Hrvatskoj prvo piše ime pa tek onda prezime.

Nagrađivana predstava Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu Ljudi od voska Mate Matišića u režiji Janusza Kice bit će izvedena u sklopu dramskog programa 69. Dubrovačkih ljetnih igara i pod pokroviteljstvom Tele 2 u četvrtak, 23. kolovoza i u petak, 24. kolovoza u parku Gradac s početkom u 21.30 sati. Rasprodane izvedbe na matičnoj sceni i vrlo uspješna gostovanja diljem zemlje prate ovu predstavu od praizvedbe.

Mate Matišić se u Ljudima od voska, koristeći autobiografske podatke, poigrava odnosom fikcije i stvarnosti te našom, izrazito medijski programiranom potrebom da u tekstu, a često i u životu, iščitavamo senzacionalističke naslove. Dramski triptih Ljudi od voska sastoji se od tri samostalna i stilski različita dijela, čija je glavna poveznica Viktor, dramski pisac i scenarist, bivši rock-gitarist i pop-rock zvijezda bivše države. U prvom dijelu drame pod naslovom Obožavateljica Viktor se neočekivano suočava sa svojom dalekom mladošću, da bi se u drugom dijelu naslovljenom Prvi musliman u selu vratio u svoje rodno selo u Dalmatinskoj zagori, gdje ga sudbina jednoga deziluzionirana bivšeg branitelja inspirira na pisanje drame. U završnom dijelu pod naslovom Ispod perike Viktor i njegova žena pristaju preuzeti skrb o djetetu čija majka umire od raka, no ta će odluka neočekivano raskrinkati potisnute konflikte koje Viktor nosi u sebi. Predstava je praizvedena krajem 2016. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu postigavši izniman uspjeh kod domaće i inozemne publike te službene kritike. Osvojila je nagradu Marul za predstavu u cjelini, Januszu Kici dodijeljena je nagradu Marul za režiju i Goranu Grgiću za ulogu Viktora. Predstava je dobila i Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji sporedne muške uloge i nagradu za najbolju mušku ulogu na 32. Gavellinim večerima dodijeljene Siniši Popoviću za ulogu Nikole.

U predstavi glume Goran Grgić, Ana Begić, Ksenija Marinković, Ivan Jončić, Slavko Juraga, Luka Dragić, Luka Dragić, Siniša Popović, Bojan Navojec, Ivan Glowatzky, Milan Pleština, Silvio Vovk, Kristijan Potočki, Alen Šalinović, Luca Anić, Alma Prica, Damir Markovina, Vanja Matujec, Iva Mihalić, Katija Zubčić, Barbara Vicković, Olga Pakalović, Ivana Boban i Dora Lipovčan.

Svestrani umjetnik Mate Matišić autor je kazališnih drama, filmskih scenarija, filmske i kazališne glazbe, multiinstrumentalist koji svira jazz, skuplja, reparira i izrađuje stare instrumente. U dobi od šest godina preselio se u Zagreb, gdje je završio osnovnu i srednju školu te diplomirao na Pravnome fakultetu, ali nikada nije radio u struci. Bio je zaposlen kao dramaturg u Jadran filmu, a od 1998. urednik je u Dramskome programu Hrvatskoga radija i docent na Akademiji dramske umjetnosti, gdje vodi dramaturški odsjek. Glazbom se bavi od najranije mladosti te je nastupio na brojnim jazz koncertima i festivalima u zemlji i inozemstvu, s najpoznatijim hrvatskim i najuglednijim svjetskim glazbenicima. Dobitnik je niza nagrada za dramske tekstove i glazbu. Često se uz pojavljivanje njegovih drama na kazališnim daskama u Hrvatskoj podigne puno prašine i nastanu skandali i afere, jer ti tekstovi snažno i nesmiljeno, ali uz puno crnoga humora seciraju hrvatsku svakodnevicu, i to toliko vjerodostojno da se ponekad, ponetko u tome i prepozna.

Ulaznice za predstavu dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr. Uz kupnju ulaznica online Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10% popusta, a takva kupnja u iznosu od najmanje 500 kn donosi voucher koji omogućuje 30% popusta na festivalske suvenire. Ulaznice su dostupne i na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21.30 sati gdje svi stanovnici naše županije ostvaruju popust od 30%, a sve upite vezane za kupnju ulaznica i rezervacije zaprima Ured prodaje na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na telefonske brojeve 020/ 326 107 te 095 323 2050.

Zbog održavanja predstave Ljudi od voska 23. i 24. kolovoza, od 18.00 do 1.00 sat, Ulica don Frana Bulića (Park Gradac) bit će zatvorena za promet svih vozila. U navedenom vremenu bit će dopušten izlaz iz ulice Don Frana Bulića te će biti postavljena privremena regulacija prometa. Također, iz Sanitata obavještavaju korisnike kako će pripadajuća parkirališta u ulicama Don Frana Bulića, Kolorina i Gradac, na te datume, 23. i 24. kolovoza 2018. godine od 18.00 do 1.00 sat biti zatvorena za ulazak zbog izvođenja ovog programa.

K.L.

Grad Dubrovnik je, putem Upravnog odjela za promet, u utorak započeo radove na uređenju autobusnog ugibališta u Sustjepanu.

Uređenjem autobusnog ugibališta riješit će se dugogodišnji problemi stanovnika naselja Sustjepan, budući da trenutno ne postoji stanica za autobuse javnog gradskog prijevoza u smjeru Mokošice.

Predviđeno vrijeme trajanja radova je 20 radnih dana, a vrijednost investicije iznosi oko 350.000 kuna.

DPP

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputili su čestitke dubrovačkom imamu Salkanu ef. Heriću i svim vjernicima islamske vjeroispovijesti povodom Kurban Bajrama.

Čestitku župana Dobroslavića pročitajte u nastavku:

"Poštovani gospodine Herić,

Ovim putem želim čestitati Vama i svim vjernicima islamske vjeroispovijesti Kurban-Bajram. Nadam se da ćete ovaj blagdan provesti u radosti i miru okruženi svojim najmilijima.

Želim vam sreću, zdravlje i blagostanje. Bajram Šerif Mubarek Olsun!" - napisao je župan Nikola Dobroslavić.

Čestitku gradonačelnika Frankovića pročitajte u nastavku:

"Poštovani gospodine Heriću,

Grad Dubrovnik iskreni je prijatelj i partner Islamskoj zajednici, jer vjerujemo da je jedno društvo uistinu bogato samo ako se gradi na raznolikosti vjerskog i kulturnog identiteta, a upravo je naš grad stoljećima baštinio suradnju temeljenu na dubokom uvažavanju svih svojih vjerskih zajednica.

U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno ime, Vama i svim sugrađanima islamske vjeroispovijesti upućujem iskrenu čestitku povodom Kurban-bajrama, velikog blagdana islamskog svijeta koji istovremeno simbolizira spremnost vjernika na žrtvu, ali i milost kojom Bog zauzvrat nagrađuje svoje podanike.

Uz želju da ga provedete u zajedništvu i krugu najbližih, neka Vam Kurban-bajram još više osnaži osjećaj duhovnog blagostanja i neka bude čvrst podsjetnik da otvorimo srca za više ljubavi i suosjećanja.
Bajram Šerif Mubarek Olsun!" - piše u čestitci gradonačelnika Mata Frankovića.

DPP

Ukoliko parkirate svoj automobil na javnom parkingu ispod vijadukta i zaputite se primjerice prema groblju Boninovo najkraćim putem, skalinima koji vode s parkinga i izgrađeni su upravo zbog toga, ostat ćete zatečeni ogradom na njihovu vrhu. S parkinga se tako može jedino s druge strane pa udrit pješke nazad preko vijadukta ako idete na Boninovo ili možda Dom zdravlja.

Parking ispod vijadukta u funkciju je stavila bivša gradska vlast, a tadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić često je znao reći kako je to učinjeno ne bi li se građanima olakšao pristup tom području i samom groblju Boninovo. No, skalini su i tijekom njegova mandata bili zatvoreni, odnosno izlaz na vijadukt i tada je bio zapriječen ogradom. Zašto je izlaz zatvoren nije poznato ni aktualnoj gradskoj upravi.

Naime, u odgovoru na upit portala Dubrovnikpress.hr iz gradske uprave pišu kako i ograda i izlaz, odnosno skalini datiraju od prije šest do sedam godina te da su izgrađeni za vrijeme prošle gradske uprave.

„Ograda je postojala od ranije, a nije uklonjena nakon što je uređen parking i izgrađeni skalini koji vode s tog parkinga. Iz kojeg razloga tada ni kasnije nije otvoren izlaz na Splitski put nije poznato, no Grad Dubrovnik svakako će ispitati okolnosti i, ukoliko ne bude zapreka, ukloniti ogradu koja priječi prolaz s navedenih skalina.” - navode iz gradske uprave.

Također ističu kako je zemljište na kojem se ograda nalazi u vlasništvu Vrtlara, koji je suglasan s njezinim uklanjanjem.

Budući da je Vrtlar suglasan da se ograda s njegovog zemljišta makne, preostaje samo to i učiniti kako bi građani imali lakši pristup Boninovu ili Domu zdravlja, medicinskoj ustanovi koja nema niti jedno jedino parking mjesto predviđeno za pacijente koji ga posjećuju, a uz uvijek puna ulična ovo je najbliži parking Domu zdravlja.

N.M.