Izložba Atanasija Popovića, slikara rođenog u Trebinju koji je cijeli svoj radni vijek, od završetka likovne akademije u Beču do svoje smrti, 28 godina života, proveo u Dubrovniku, otvorena je u subotu, u Muzeju Hercegovine, u Trebinju.

"Djela iz njegovog iznimno plodnog opusa nalaze se u privatnim kolekcijama po Dubrovniku i u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik koja je, uz Umjetničku galeriju Bosne i Hercegovine, posudila pet djela za ovu veliku izložbu. Povod ove izložbe je sedamdeseta obljetnica slikareve smrti. Po obimu slika s motivom Dubrovnika, Boninova i Danača, Župe dubrovačke i Primorja, Atanasija Popovića možemo smatrati jednim od najplodnijih umjetnika. Poštujući uobičajenu muzejsku praksu, Umjetnička galerija Dubrovnik redovito posuđuje djela iz svog fundusa drugim muzejima i ustanovama u Hrvatskoj i šire." - piše u priopćenju UGD.

BIOGRAFIJA:

Atanasije Popović je rođen 30. siječnja 1885. godine u Trebinju. Studirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču kod profesora J. Jungwirtha.

Poslije Prvoga svjetskog rata kratko je vrijeme živio u Đakovu, a od 1920. godine trajno u Dubrovniku pa je većina motiva iz njegovog opusa inspirirana Dubrovnikom i dubrovačkom svakodnevicom. Slikao je portrete, krajolike i mrtve prirode. Najranija djela odaju utjecaj bečkog akademizma. U kasnijim godinama formalno usvaja način impresionista. Umro je 8. listopada 1948. godine u Dubrovniku.

V.S.

Rezervat Lokrum sanirao je jednu od plaža na ovom otoku, koja sad puno ljepše i izgleda. Radi se o plaži podno zida Donje livade, a više o uređenju plaže rekao je ravnatelj JU Rezervat Lokrum Ivica Grilec.

- Ove godine smo išli u sanaciju nasipavanja dijela obale žalima, stručan izraz je da smo izvršili prihranu jer je tijekom prošlih zima more odnijelo dio žala. Druge plaže na Lokrumu kao takve neće se dirati, niti imamo te ambicije. Čim nam je vrijeme dozvolilo, u kontekstu naših obaveza prema Dubrovačkim ljetnim igrama i drugim događanjima na otoku mi smo to i realizirali. - rekao je Grilec.

- Jasan cilj nam je bio omogućiti posjetiteljima, prvenstveno su to naši none i noni, kao i djeca najmlađih uzrasta da imaju i jedan ljepši i jednostavniji pristup moru. - dodao je.

- Nema to status plaže, mi ga kao takvoga ne definiramo, ali u uporabnom smislu se kao takva koristi. Sanirali smo i prilazne skaline s jedne i druge strane, očistili taj prostor. - kazao je ravnatelj Grilec.

Dodao je kako je za ovu prihranu žalima ishodovana suglasnost svih nadležnih tijela, odnosno Ministarstva zaštite, okoliša i energetike, županijskog Upravnog odjela za zaštitu okoliša i prirode te Ministarstva kulture, odnosno Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.
Inače, ravnatelj Grilec portalu Dubrovnikpress.hr ustupio je i fotografiju na kojoj se vidi kako je plaža izgledala prije uređenja te kako izgleda sada.

V.Salvia

More u Moluntu kod autokampa ”Monika” ponovno je pogodno za kupanje, javljaju iz Zavoda za javno zdravstvo DNŽ.

"Po dojavi o iznenadnom onečišćenju mora na plaži uz autokamp Monika u Moluntu 14.08.2018. Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije odmah je uzorkovao more za kupanje na plaži uz autokamp Monika u Moluntu. Rezultati analize mora nisu udovoljavali uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08). Uzorkovanje je nastavljeno 15.08. i 17.08. 2018.godine. Rezultati ispitivanja udovoljavaju Uredbi, što upućuje na prestanak iznenadnog onečišćenja na plaži uz autokamp Monika u Moluntufond". stoji na stranicama Općine Konavle.

DPP

Zbog kvara na sustavu vodoopskrbe Gabela - Neum obustavljena je isporuka vode u sustav Moševići - Visočani pa su od jutros (20. kolovoza) bez vode naselja Imotica, Štedrica, Topolo, Stupa, Ošlje, Smokovljani i Visočani.

Otklanjanje kvara, prema informacijama iz Vodovoda Neum, očekuje se tijekom naredna 24 sata, pa se normalizacija u vodoopskrbi navedenih naselja očekuje tijekom noći 21./22. kolovoza.

Vodovod Dubrovnik

Za energetsku obnovu zgrade dječjeg vrtića „Ciciban“ Gradu Dubrovniku dodijeljena su bespovratna sredstva u ukupnom iznosu 527.169,73 kune, a odobreni ukupni prihvatljivi troškovi iznose 1.344.949,25 kuna.

Sredstva su osigurana u sklopu Poziva „Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora“ Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Republike Hrvatske i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Time su nastavljena ulaganja u energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u kapacitetima predškolskog i osnovnoškolskog odgoja započeta energetskom obnovom OŠ Lapad, što je ujedno prvi projekt u obrazovanju na području Grada Dubrovnika koji se sufinancira sredstvima Europskih fondova, u ovom slučaju Europskog fonda za regionalni razvoj.

U vrtiću koji je s radom započeo još 1972. godine djeluju tri jasličke grupe i pet mješovitih grupa.

DPP

Treći premijerni dramski naslov 69. Igara Pod balkonima u režiji Darija Harjačeka, na temelju izbora iz proze Ranka Marinkovića, u dramaturgiji Vedrane Klepice te u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla svoju premijernu izvedbu imao je večeras u parku sveučilišnog kampusa u Dubrovniku.

Jedna od tematsko-istraživačkih odrednica u dramskom programu 69. Dubrovačkih ljetnih igara, propitivanje je kulturoloških odrednica Mediterana, a sjajan autor za takva nastojanja svakako je bard Mediterana, viški Voltaire Ranko Marinković. Taj ponajveći hrvatski književnik druge polovice 20. stoljeća za Dubrovnik je bio intimno i obiteljski vezan, a njegov utjecaj na hrvatsko kazalište, preko dramskih komada te niza godina poučavanja na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, neizmjeran je, iako je na Dubrovačkim ljetnim igrama izveden samo Zagrljaj 1959. i Glorija 1980. Nužni zajednički nazivnik Marinkovićevih novela jest Mediteran i njegove gorko-slatke kombinacije, ironija koja prerasta u cinizam i izdvojeni pojedinac smaknut političkim burama i prirodnim jugom. Marinković piše o Visu u razdoblju tik pred Drugi svjetski rat, u vrijeme kad se sve više produbljuju socijalne nejednakosti i kad se osjeća kaos radi gubitka okosnice funkcioniranja zajednice. Predstava koristi elemente svih novela iz zbirke Pod balkonima no struktura teksta se najviše bazira na novelama Ni braća ni rođaci te Mislilac nad osam grobova.

U predstavi igraju: Nikša Butijer, Marko Makovičić, Doris Šarić Kukuljica, Helena Buljan, Maro Martinović, Dado Ćosić, Dušan Gojić, Ugo Korani, Livio Badurina, Nataša Kopeč, Linda Begonja, Jelena Miholjević, Ema Pralas te Josip Brakus, Marin Klišmanić i Ivan Pašalić. Scenografkinja je Vesna Režić, a kostimografkinja Doris Kristić. Glazbu potpisuje Nenad Sinkauz, a dizajn svjetla Elvis Butković dok je inspicijent Roko Grbin.

Predstava će još igrati u nedjelju, ponedjeljak i utorak.

DPP

Zamjenica župana Žaklina Marević pozdravila je danas sudionike 47. seminara Zagrebačke slavističke škole. U svom uvodnom obraćanju zamjenica Marević naglasila je kako joj je čast biti na 47. hrvatskom seminaru za strane slaviste te pozdraviti sve kako u svoje osobno ime tako i u ime Dubrovačko-neretvanske županije.

”Lijepo je što ponovno birate Dubrovnik- prekrasnu kulturološku pozadinu ovom 47. hrvatskom seminaru za strane slaviste. Cijenjeni profesori, voditelji slavističke škole, hvala vam što svojim radom na izuzetno kvalitetan način predstavljate našu zemlju, te prenosite svoje znanje na mlade ljude i tako dajete svoj doprinos RH, otvarajući vrata svijetu”, rekla je za mjenica Marević te nastavila:

”Drage studentice i studenti, učeći naš jezik, vi vrijedno radite na promociji hrvatskog jezika, kulture i književnosti. Hrvatsku kulturu čini skup vrijednosti iz davne povijesti koje su se vremenom oblikovale, pa danas uživamo u njenom bogatom repertoaru i snažnim emocijama koje nas uz nju vežu. Vjerujem da ste te vrijednosti već spoznali”, rekla je zamjenica Marević.

DPP

U sklopu glazbenog programa 69. Dubrovačkih ljetnih igara održan je koncert dubrovačkih glazbenika pod naslovom Dubrovnik plovi u intonaciji sinoć u atriju Kneževa dvora, a pod pokroviteljstvom zaklade Caboga Stiftung. Nastupili su neki od najboljih dubrovačkih glazbenika: Dubravka Šeparović Mušović, Đive Franetović Kušelj, Ivo Tikvica, Maroje Brčić, Eva Šulić, Šimun Končić, Denis Ajduković, ​Karmen Pervitić, Filip Merčep, Lovro Merčep, Vanda Đanić, Vedran Kocelj, Marin Maras, Iva Vukić, Toni Kursar, Matija Novaković, uz maestra Tomislava Fačinija kao dirigenta i čembalista.

Skladno suzvučje dubrovačkih glazbenika pružilo je publici istinsko glazbeno putovanje kroz glazbena stoljeća. Zvuk različitih sastava instrumenata iziskivao je okupljanje nekih od najboljih dubrovačkih glazbenika koji su i ranije svirali zajedno, ali ne u ovakvim sastavima. Programom koncerta ostvaren je odmak od tradicionalnih instrumentalnih sastava poput dua klavira i violine, gudačkih kvarteta ili puhačkih kvinteta, pa je publika slušala djela trojice skladatelja iz različitih razdoblja (20. stoljeća, romantike i baroka) koja su u svoje vrijeme donijeli svježe i neobične spojeve instrumenata te time otvorili vrata novim kombinacijama muziciranja, a time i izražajnim mogućnostima glazbe. Dubrovački glazbenici izveli su Septet za klarinet, rog, fagot, violinu, violu, violončelo i kontrabas u Es-duru Ludwiga van Beethovena, Brandenburški koncert br. 2 Johanna Sebastiana Bacha i Narodne pjesme Luciana Beria.

Beethovenov Septet za klarinet, rog, fagot, violinu, violu, violončelo i kontrabas u Es-duru svojedobno je bio toliko popularan da je od tada mladog glazbenika napravio ne samo pijanističku, već i skladateljsku zvijezdu. Trag koji je Septet ostavio u povijesti ključnih glazbenih djela, ne očituje se samo u djelima Beethovenovih suvremenika, već i u naraštajima skladatelja koji su se pojavili iza njega. Koncertni program nastavljen je Brandenburškim koncertom br. 2 u F-duru Johanna Sebastiana Bacha koji je zvučao pokretno, izravno i snažno, a pun je virtuoznih, za izvođače tehnički izazovnih mjesta na kojima su se dubrovački glazbenici itekako iskazali. Luciano Berio, jedan od najvećih avangardnih eksperimentatora zvukom, komponirao je zbirku Narodne pjesme kako bi prevenirao izvođenje folklornih pjesama uz pratnju klavira, a ovim je djelom program koncerta Dubrovnik plovi u intonaciji zaključen. Jedanaest pjesama za glas i sedam instrumenata dolazi iz različitih izvora (notni i audio zapisi, usmena predaja) i iz različitih geografskih područja (od Armenije, preko Azerbajdžana, Sardinije, Sicilije i Sjedinjenih Američkih Država). Publika je pljeskom vraćala glazbenike na poklon nekoliko puta i time pokazala kako cijeni svoje domaće umjetnike koji imaju svjetsku kvalitetu.

K.L.

Život mi je katastrofa, nalazim se u bezizlaznom stanju, ali nadam se da će i ovo biti prošlost, za portal Dubrovnikpress.hr rekla je djelatnica Doma za starije i nemoćne Domus Christi Mirjana Raguž, koja je imala nesreću da stjenice iz Doma uvede u svoj stan.

Dakle, Raguž je prošloga tjedna podigla pravu buru na dubrovačkom području progovorivši za portal Dubrovnikpress.hr o užasu u Domus Christiju, odnosno tamošnjem problemu sa stjenicama. Nakon njezinih riječi održana je i konferencija za novinare ravnateljice Doma Mirjane Vujnović i njezinih kolega, a na kojoj se ustvari problem stjenica pokušao minorizirati te se ove insekte, koji se hrane ljudskom krvlju, pokušalo eto izjednačiti s komarcima.

Danas, Mirjana je u muci oko sređivanja stana, tj. rješavanja svega onoga gdje bi stjenice se mogle nalaziti.

- Ne bih ovako nešto nikome poželjela. Ne jedem, ne spavam, imam veliki tlak. Sad sam u fazi rješavanja namještaja. Ne moram govoriti koliki je to trošak. Bili su mi ljudi iz Sanitata, prskali su, ali ne mogu garantirati da će stjenice biti stvar prošlosti. Uvijek mogu ostati, od štoka nadalje. Rekli su mi da bih trebala sve izbaciti iz stana da budem psihički mirna. Sad sam u toj fazi, rješavam se namještaja. Ostavit ću samo ono najminimalnije. Da sam znala da će me ovo čekati davno bih napustila Dom. - rekla je Raguž.

- I susjedi su u panici. Zaista mi izražavaju podršku, uz mene su, ali boje se. Kad me vide u butigi zaobilaze me, valjda misle da su stjenice na meni. Najteže je mojim sinovima. Mlađi sin je jako i smršavio, vidim da je pod stresom. Ne mogu vidjeti unučicu, duša me boljela je moram baciti njezine plišane igračke. Zove sin iz Norveške, jako je zabrinut, strah ga je da ne dobijem moždani udar zbog visokog tlaka. - navela je Mirjana Raguž.

Nakon tjedan dana otkako se prvi put probudila izgrizena od stjenica njezina ogorčenost prema Upravi Doma Domus Christi ne jenjava.

- Samo sam tražila podršku ravnateljice Vujnović, a dobila sam riječi kako je uznemiravam s glupostima! I kako mi je možda sin dobio iz Norveške. Zamislite to! Da mi je sin donio iz jedne od uređenijih država na svijetu, a u Domu imamo taj problem već šest godina. To je čisto zatvaranje očiju pred problemom, koje nažalost još uvijek traje. No, ostala sam sama u ovom problemu. U ovom se stanu osjećam kao da sam sama na svijetu sa stjenicama. Nadam se da ću i to prebroditi i kako će napokon sva ova događanja biti prošlost. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr djelatnica Doma za starije i nemoćne Domus Christi Mirjana Raguž.

Primopredaja kombi vozila za sanitetski prijevoz Domu zdravlja Dubrovnik održana je u ponedjeljak ispred zgrade Grada Dubrovnika. Ključeve sanitetskog vozila nabavljenog proračunskom donacijom Grada Dubrovnika u vrijednosti od 332.500 kuna ravnatelju Doma zdravlja Dubrovnik Branku Bazdanu uručio je gradonačelnik Mato Franković.

- Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže u dubrovački zdravstveni sustav, a tome u prilog govori i niz pokrenutih suradnji s Općom bolnicom Dubrovnik, Zavodom za hitnu medicinu i Crvenim križem; djelujemo pro aktivno i pomažemo koliko možemo. - kazao je ovom prigodom gradonačelnik Franković. Najavio je i novi projekt pedijatrijske ambulante u Mokošici gdje će, kako kaže, biti i prostor za logopeda.

Ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan zahvalio je na donaciji kazavši kako je ista posve opravdana i dobrodošla s obzirom na veliku „kilometražu“ koji godišnje ostvari sanitetski prijevoz, pohvalivši istovremeno suradnju s gradonačelnikom Matom Frankovićem i ovom gradskom upravom.

Svečanom uručenju ključeva novog sanitetskog vozila prisustvovao je i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić.

DPP

Sinoć, oko 23 sata, na državnoj cesti D-8, na predjelu Ratac kod Dubrovnika, došlo je do teške prometne nesreće u kojoj je smrtno stradala 17-godišnja hrvatska državljanka.

Do prometne nesreće je došlo kada je vozačica motocikla dubrovačkih registracijskih oznaka, na kojem su se nalazile dvije sedamnaestogodišnje djevojke, krečući se u pravcu Dubrovnika, u jednom trenutku izgubila nadzor nad motociklom, prešla na suprotnu kolničku traku i prednjim dijelom udarila u betonski rubnjak, a potom u brdo s iste strane kolnika. U nesreći je na mjestu događaja smrtno stradala jedna od sudionica, dok je druga zadobila teške tjelesne ozljede te je zbrinuta u dubrovačkoj bolnici.

Za vrijeme trajanja očevida, kojim je rukovodio Općinski državni odvjetnik, promet na navedenoj dionici ceste bio je u potpunosti zatvoren te se odvijao obilaznim putevima.

Rano jutros, oko 6,30 sati, na državnoj cesti D-8, u mjestu Komin, došlo je do teške prometne nesreće u kojoj su sudjelovala dva osobna vozila i to jedno vozilo nacionalne oznake Bosne i Hercegovine i drugo vozilo makarske registarske oznake. Oba vozača su smrtno stradala. 

Dovršenim očevidom ove prometne nesreće, utvrđeno je da je do iste došlo na način da je vozilo makarskih registarskih oznaka, kojim je upravljao 35-godišnjak iz Vrgorca i kretao se iz pravca Opuzena u smjeru Ploča, iz neutvrđenih razloga prešlo na lijevu kolničku traku u trenutku kada je iz suprotnog pravca naišlo osobno vozilo nacionalne oznake BiH, kojim je upravljao 81-godišnji državljanin RH iz Mostara te je došlo do sudara dvaju vozila.

PU DNŽ

Razgovor zanimljivog i intrigantnog naziva „Onkraj Mediterana: Ranko u Dubrovniku“ o viđenju i stereotipima Mediterana kroz prizmu Marinkovićevih novela, okupio je jučer na Kampusu Sveučilišta u Dubrovniku, uz pomoćnika intendantice za dramski program Igara Sašu Božića kao moderatora, dr. sc. Moranu Čale, redatelja Darija Harjačeka i dramaturginju Vedranu Klepicu.

Letimičnu predodžbu o opusu Ranka Marinkovića oblikuju uglavnom uspomene na prizore iz malogradskog života u prepoznatljivome okružju srednjodalmatinskog otoka, po kojima se vrpolje karikature mjesnih oriđinala i samozvanih uglednika što ih je u klopku svojih ironičnih stranica uhvatio nesmiljeni hrvatski autor, sklon da se i nakon pripovjednih lutanja zagrebačkim ulicama vraća k viškim ishodištima svojega nadahnuća. No Marinkovićevo pismo seže dalje od hrvatskoga kutka Mediterana, više od Visa.

Dr. sc. Morana Čale, koja je Marinkoviću posvetila dvije monografije, „Volja za riječ. Eseji o djelu Ranka Marinkovića“ i „Oko Kiklopa“ te niz članaka i rasprava u sklopu drugih autorskih knjiga, govoreći o Marinkovićevu pismu, koje ima zrcalna svojstva, radije nego o onome što će se zbivati na pozornici, istaknula je kako je „Mediteran kolijevka zapadne civilizacije, a da Marinkovićevo pismo seže puno dalje od lokusa u njegovim djelima“ te da „svaki lik može poslužiti kao antropološki motiv“.

„Njegov odgovor je umjetnost, a umjetnost je karnevalska“, rekla je.

Dario Harjaček opisao je proces nastanka predstave i razotkrivanja Marinkovića, tražeći zajedničku nit između svih priča i tragajući za podtekstom, zaključivši da je sve toliko povezano da je možda Marinković umjesto novela, zapravo želio napisati roman. Harjaček vidi Mediteran kao platformu preko koje se govori o nekim većim temama, a vrijeme kao jaku čudna kategoriju jer prošlost i sadašnjost tu žive kao jedno biće.

- Ranko Marinković razumije što je kazalište, u svakom tekstu vidi se koliko on dobro razmišlja o svojim likovima, koliko je bogat materijal koji je stvorio i koliko su ti likovi puni života ali i slabosti'', naglasila je dramaturginja Vedrana Klepica, opisujući svoj susret s Marinkovićem.

- To je jedan svijet koji je istovremeno toliko lokalan i autentičan te postoji nešto jako mračno, izdvojeno, politično u tom Marinkovićevom materijalu. Ipak, postoji nešto što je također univerzalno i što komunicira van svakog vremena i svake pozicije, poput pitanja vlasništva i klasnih sukoba, pitanja fašizma i pitanja hrabrosti za izreći istinu, to je jako važna i jako današnja tema. Tu su i pitanje patrijarhata i pitanje emancipacije čovjeka kao takvog. – kazala je Vedrana Klepica.

Nakon razgovora publika je mogla razgledati izložbu fotografija iz Memorijalne zbirke Ranko Marinković u Visu, ljubaznošću voditeljice zbirke Anči Fabijanović, a fotografije će biti izložene putem do parka i to tijekom perioda igranja predstave, služeći i kao svojevrstan putokaz do lokacije izvedbe.

Željno iščekivani treći premijerni naslov 69. Igara „Pod balkonima“ u režiji Darija Harjačeka, na temelju izbora iz proze Ranka Marinkovića, u dramaturgiji Vedrane Klepice te u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla na repertoaru je od večeras do srijede, svako večer s početkom u 21.30 sati u parku sveučilišnog kampusa u Dubrovniku.

K.L.