U jučerašnjoj teškoj prometnoj nesreći koja se oko 19,30 sati dogodila na predjelu Prijevor u blizini Dubrovnika, smrtno je stradao 62-godišnji hrvatski državljanin, navodi se u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske u kojem se objašnjavaju okolnosti sinoćnje nesreće te tako dalje piše:

„Do prometne nesreće je došlo kada je 62-godišnjak, upravljajući motociklom dubrovačkih registracijskih oznaka, krečući se iz pravca Mokošice u smjeru Dubrovnika, izlaskom iz lijevog zavoja, izgubio nadzor nad motociklom, udario u uzdignuti nogostup, a potom u metalni stup prometnog znaka. Uslijed udara, motociklist je pao u raslinje na dubinu od oko 3 metra i smrtno stradao na mjestu događaja, dok se motocikl zapalio. Osim djelatnika policije na mjestu događaja intervenirali su i djelatnici hitne medicinske pomoći i dubrovački vatrogasci.“ – stoji u priopćenju PU.

„Za vrijeme trajanja očevida, promet se odvijao naizmjenično, uz regulaciju policijskih službenika.“ – dodaje se u priopćenju.

DPP

U mjestu Osojnik obavljeni su ovaj tjedan radovi krpanja mjestimičnih oštećenja na cesti, na potezu od spomenika braniteljima pa do seoskog doma. Na traženje Mjesnog odbora Osojnik Grad Dubrovnik sanirao je oštećene dijelove ceste te će prometovanje ovim potezom ubuduće biti lakše i sigurnije.

Radovi se nastavljaju i idući tjedan skidanjem asfalta na oštećenim dijelovima te nanošenjem novog asfaltnog sloja.

Ukupno će biti sanirano oko 700 m2 ceste, a vrijednost radova je oko 200.000 kuna. Grad Dubrovnik sanaciju je proveo putem nadležnog Upravnog odjela za promet, u okviru redovitog održavanja prometnica.

DPP

Od svih vijećnika u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika najviše o kulturi govore Katarina Doršner (HDZ) i Željko Raguž (DUSTRA). Dok Raguž više opominje, odnosno dovodi u svezu izdvajanja u kulturi s izdvajanjima za sport, Katarina Doršner o kulturi kazuje više u onom smislu vrednovanja umjetničkog aspekta. Stoga, ona je u kratkom razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr rekla više i o njezinom dojmu o ovogodišnjim Dubrovačkim ljetnim igrama, pritom naglasivši "kako smo ipak privilegirani što živimo u gradu Festivala".

Pohvalila je intendanticu Doru Ruždjak Podolski, zajedno s njezinim pomoćnicima Katarinom Rugle, Tomislavom Fačinijem i Sašom Božićem.

- U novom vodstvu Igara vidim iskrenu spremnost i želju za što boljim programom. Drago mi je što su imenovani pomoćnici za razna područja, to je dobro i tako se Igre mogu bolje i lakše razvijati. Zbog toga smo i mi u Gradskom vijeću osnovali kulturna vijeća, kako bi se razne oblasti bolje mogle razvijati. No, vodstvo Igara nije samo primjereno u organizaciji, nego mislim da su i složni te skromni, što Dubrovčani primjećuju i što je važno. Išla sam oduvijek na Igre, njih nosim u srcu i to nas je jednostavno uvijek odlikovalo kao ljude. - rekla je Doršner.

Dodala je kako je posebno uživala u glazbenom programu uz nastupe kontratenora Andreas Scholla, ali i primjerice pijaniste Daniila Trifonova, kao i balet "Derviš i smrt". Što se tiče dramskog programa, Doršner je rekla:

- Kritike za "Michelangela" koji je nastao u suradnji s HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci nisu dobre. Ipak, ne može jedna neuspjela premijera označiti cijele Igre pa ne bi trebalo na osnovu nje ocjenjivati i cjelokupan program. Naravno da smo očekivali više, pogotovo jer se u predstavi vrijeđaju vjerski osjećaju. To nije Dubrovnik. Voljela bih da imamo više naših pisaca koji su stvarali našu prošlost, poput Držića, Gundulića, ali i Šenoe i Matoša. Ne moraju biti samo dubrovački pisci. Iako, u dubrovačkim piscima je fundament, nitko bolje od njih ne može prikazati mentalitet Grada, njegovu prošlost i sadašnjost. Na salzburškom festivalu se predstava "Jedermann" održava svake godine već 90 godina, a koja govori o smrti jednog bogataša i uz koju se čovjek može zamisliti o ukupnim životnim pitanjima. Zašto naši "Skup" ili "Dundo Maroje" ne bi bili kao "Jedermann"? - zapitala se Doršner.

Istaknula je još kako treba pohvaliti i Dubrovački simfonijski orkestar koji isto djeluje uz Igre, a za kojega je naglasila "da se na čelu s ravnateljem Damirom Milatom izuzetno trudi", ali i dodala kako bi voljela da je Kazalište Marina Držića više uključeno u Igre. Komentirala je i otvaranje, preciziravši kako je bilo dobro i dinamično, ali i ustvrdila kako misli "da nisu građani ti koji su trebali ući, već da smo mi 69 godina domaćini glumcima pa stoga glumci su oni koji trebaju ući u Grad". Kroz smijeh dodaje i kako je "prihvatila ovogodišnji fluorescentni vizualni identitet", ali i smatra kako nije trebalo pisati na njemu 'enter' već 'neka uđu', jer "imamo bogat hrvatski jezik".

Ipak, iako izuzetno pozitivno gleda na 69. Igre, Doršner je uputila i kritiku oko izložbe "Užasi zavičaja"; koja je nastala u suradnji s Art radionicom Lazareti.

- Dobro da su pozvani u goste pripadnici "off scene" Dubrovnika, moramo unijeti nove mlade vjetrove. Ali, mislim da ta "off scena" nije odradila dobar posao. Izložba je bila dobro najavljena, ali puno sam više očekivala. Očekivala sam da će biti cijela u potresnom dojmu i da ćemo je danima komentirati u medijima i kuloarima, ali na kraju nije ispalo drugačije. Bila je siromašna u kreativnosti, što me čudi. - dodala je.

Što se tiče kritika oko toga koliko se na Igre troši, Doršner smatra da nisu opravdane.

- DLJI su veleposlanik kulture Dubrovnika i ogledalo nas kao Grada prema Hrvatskoj, Europi i svijetu. Sve što uložimo tu nije izgubljen novac, dobivamo puno više nego što sam novac znači. To ne znači da ne trebamo raspravljati o kvaliteti. Vidi se pomak, vidi se jasna želja novog vodstva. - rekla je Katarina Doršner, zaključivši kako bi voljela da su građani i mediji više uključeni u propitkivanje Igara.

- Žao mi je što u medijima nema više stručnih, profesionalnih kritika, kao što je bilo prije. Prije smo iz toga učili i rasli, rado bih to čitala. Od toga bi svi imali koristi. Zato nam se možda ne bi događali da zakažemo u projektu Europske prijestolnice kulture. Jedna osoba koja je kreirala projekt je prije nekoliko dana u intervjuu rekla da su otpočetka bila skeptični pa tako opravdava neuspjeh. Kad si skeptičan, ne ide se u natjecanje. Pokušali su to opravdati tako da je Dubrovnik mali grad. Veličina se ne mjeri po metru kvadratnom, tko misli da je Dubrovnik mali grad ne bi trebao sudjelovati u kreiranju kulture. A i to nije istina jer je ove godine EPK grad u Malti koji broji 6400 stanovnika. U svakom slučaju, baš zato što nismo mali i jer možemo dosta toga ostvariti puno očekujem dogodine, sljedeće godine je ipak 70 godina Igara. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr vijećnica Katarina Doršner.

U Dubrovniku već godinama, ako ne i desetljećima traju rasprave po pitanju točke razgraničenja između omogućavanja profita i sačuvanja gradskih vrijednosti. Ne postoji tu nikakav univerzalni zaključak, no, barem na Jezuitima stvari su jasne. Nije prikladno da se sa skalina Boškovićeva poljana nazire kroz vizuru napica i đinđa.

Upravo je to slika koju domaći i stranci mogu vidjeti približavajući se Jezuitima. Inače, kako se može iščitati u natječaju za davanje u zakup javnih površina, na Boškovićevoj poljani su bile zamišljene tri stilizirane štand-barke za prodaju suvenira. Iako su đinđe sastavni dio uličnih prodaja, odnosno ne može se sad tu očekivati neka vrhunska ponuda, nije opet prikladno niti da sve skupa eto izgleda kao nekakav teferič.

V.S.

Vrhunski glazbeni program 69. Dubrovačkih ljetnih igara donio je sinoć, 16. kolovoza jedinstvenu priliku za slušanje čak osam vrsnih gitarista na sceni u prepunom atriju Kneževa dvora. Vrlo raznolik i zanimljiv repertoar festivalskoj su publici priredili uigrani gitaristi Zoran Dukić, Petrit Çeku, Morana Pešutić, Tomislav Vukšić, Tvrtko Sarić, Krešimir Bedek, Pedro Ribeiro Rodrigues i Maroje Brčić, izvevši program nazvan Guitarrismo. Zanimljivo, svih osam spomenutih gitarista diplomiralo je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi profesora Darka Petrinjaka, a rado i često surađuju u različitim kombinacijama.

Sasvim poseban koncertni doživljaj i neponovljivo glazbeno putovanje uz ujedinjene zvuke osam gitara, publici je omogućio bogat program pripremljen upravo za ovu prigodu, većinom u vlastitim aranžmanima spomenutih umjetnika. Uz izbor ponajboljih kompozicija i aranžmana za različite gitarske sastave, koncert je donio i praizvedbu djela Bašamar za osam gitara Gordana Tudora, uz gromoglasni aplauz i odobravanje publike i u prisustvu mladog skladatelja. Radi se o jednostavačnoj skladbi za osam gitara u 12/8 mjeri, koja je napisana ovog proljeća, specifično za prostor Kneževog dvora gdje je i praizvedena, a posvećena je upravo Tudorovim kolegama gitaristima. Oduševljeno je publika reagirala i na atraktivnu točku pravnika i skladatelja Iva Josipovića Drmeš za Pendereckog u obradi za osam gitara Krešimira Bedeka. Josipović je također slušao koncert u Dvoru, čestitavši odmah po sjajnoj interpretaciji njegova djela vrsnim gitaristima koji su pokazali svoju uigranost i zajedništvo u muziciranju te opravdali status rado viđenih umjetnika na Igrama.

Brojna je dubrovačka publika u Dvoru ispunjenom do posljednjeg mjesta, uživala u cijelom programu: Koncertu br. 10 u h-molu Antonija Vivaldija u obradi Petrita Çekua za osam gitara, zatim i glazbi iz baleta Trorogi šešir Manuela de Falle koji je bio revolucionaran po tome što je po prvi put za baletnu pozornicu uveo tehnike španjolskih plesova. Djelo se sastoji od tri odlomka koje je za trio gitara aranžirao Darko Petrinjak. Na programu gitarističkih koncerata neizostavno su djela čuvenog skladatelja Astora Piazzolle pa je tako sinoć izveden Invierno Porteño - zadnji stavak ovog Piazzollinog monumentalnog pozdrava Vivaldiju nazvanog Četiri godišnja doba Buenos Airesa, u obradi Krešimira Bedeka za četiri gitare. Tome je prethodila izvedba drugog stavka Vivaldijeve Zime.

Glazbeno putovanje s gitaristima imalo je i afrobrazilske ritmove i melodije u skladbi Jongo Paula Bellinatija. Prvobitnoj verziji za duo gitara, uslijedile su brojne preradbe samoga autora, među ostalim one za jazz ansambl i orkestar, za gitaru i orkestar te za solo-gitaru. Za potonju inačicu, skladanu 1982., Bellinati je 1988. osvojio prvu nagradu na osmom natjecanju Carrefour Mondialde la Guitare na Martiniku. Publika u Dvoru čula je i četvrti stavak Fandango iz Kvinteta za gitaru i gudače Luigija Boccherinija u obradi britanskog gitarista Jeremyja Sparksa koja je dio standardnog repertoara gitarističkih kvarteta te ujedno i ovog koncerta.

Posebno je reakcije kod oduševljene publike izazvao glazbeni dodatak, popularna i atraktivna tema koju je Henry Mancini skladao za film Pink Panther kojom je zaključeno ovo glazbeno slavlje u Dvoru.

Idući festivalski koncert u atriju Kneževa dvora, ujedno i posljednji na 69. Igrama, je u nedjelju, 19. kolovoza s početkom u 21.30. Koncert nosi naziv Dubrovnik plovi u intonaciji, a okupit će gotovo dvadeset vrsnih dubrovačkih glazbenika solista koji će izvesti Narodne pjesme Luciana Beria, Brandenburški koncert br. 2 Johanna Sebastiana Bacha i Septet za klarinet, rog, fagot, violinu, violu, violončelo i kontrabas u Es-duru Ludwiga van Beethovena.

K.L.

Koncert zanimljivog i indikativnog naziva En attendant de Walter nouveau (U iščekivanju novog Waltera), održali su sinoć u atriju Kneževa dvora Aapo Häkkinen na kopiji fortepijana Johanna Andreasa Steina, sopranistica Anabela Barić i flautistica Ana Benić. Zvuci muziciranja na posebnom instrumentu, koji se rijetko može čuti i sklad fortepijana, flaute i soprana ispunili su Dvor, programom s djelima Ludwiga van Beethovena, Carla Philippa Emanuela Bacha, Franza Schuberta, Leopolda Koželucha i Jelene Pucić Sorkočević, Dubrovkinje koja se smatra prvom hrvatskom skladateljicom.

Koncertni program je izveden bez pauze uz dugotrajan aplauz festivalske publike, a na poklon ljubiteljima glazbe, umjetnici su izveli i ariju Susanna deh vieni, non tardar iz Mozartova Figarova pira.

Prvotna ideja i inspiracija za ovaj program vrijedni je fortepijano Dubrovačkih muzeja nastao u Beču u radionici Gabriela Antona Waltera oko 1790. godine. Tijekom 2005. godine glazbeni mehanizam mu je u potpunosti obnovljen u Oberndorfu kraj Salzburga. U čitavom svijetu očuvano je petnaestak Walterovih fortepiana. Koncert je izveden na kopiji fortepijana Johanna Andreasa Steina iz 1784. koji je izgradio Sentance Sleaford (Velika Britanija, 2000. godine) te renovirao Pooya Radbon (Njemačka, 2017.) a dio je kolekcije povijesnih glazbenih instrumenata Fondacije Makris.

Aapo Häkkinen osim na fortepijanu redovito nastupa i na čembalu, orguljama i klaviru. Predaje na Akademiji Sibelius i na međunarodnim majstorskim tečajevima, a od 2003. djeluje kao umjetnički ravnatelj Helsinškog baroknog orkestra. Odmah nakon stjecanja diplome 1998. osvojio je drugu nagradu i nagradu VRT na Brugesovom natjecanju za čembalo. Dobitnik je posebne nagrade Norddeutscher Rundfunka Musikpreis 1997. za interpretaciju talijanske glazbe.

Anabela Barić studentica je pete godine pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Giorgia Suriana, a od sezone 2015./2016. članica je vokalnog ansambla Antiphonus pod vodstvom maestra Tomislava Fačinija te redovito nastupa s Hrvatskim baroknim ansamblom i sa Zborom Hrvatske radiotelevizije. U veljači 2016. godine debitirala je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u ulozi Barbarine u operi Figarov pir W. A. Mozarta. U rujnu 2016. godine nastupila je kao solistica u izvedbi Krunidbene mise W. A. Mozarta s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom u Kneževom dvoru u Dubrovniku.

Flautistica Ana Benić na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirala je 2003. u klasi prof. R. Penezić. Završila je i poslijediplomski studij u The Flute Studio u klasi prof. Trevora Wyea u Velikoj Britaniji. 2011. g. završava jednogodišnje umjetničko usavršavanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Karoline Šantl-Zupan. Aktivno se bavi solističkim i komornim muziciranjem, i to podjednako na modernoj i baroknoj flauti. Solistica je Hrvatskog baroknog ansambla i jedna od osnivačica komornog ansambla Ars longa. Upravo s HRBA-om je i nastupila na Dubrovačkim ljetnim igrama kad su 2014. godine nagrađeni nagradom Orlando. Od 2007. godine zaposlena je kao solo flautistica orkestra opere HNK-a u Zagrebu.

Glazbeni program 69. Igara nastavlja se jedinstvenim koncertom pod naslovom Guitarrismo s početkom u 21.30 sati u atriju Kneževa dvora, gdje će pozornicu večeras podijeliti čak osam vrsnih gitarista: Zoran Dukić, Petrit Çeku, Morana Pešutić, Tomislav Vukšić, Tvrtko Sarić, Krešimir Bedek, Pedro Ribeiro Rodrigues i Maroje Brčić te praizvesti kompoziciju Gordana Tudora Bašamar za osam gitara.

Ulaznice za ovaj jedinstveni Guitarrismo koncertni doživljaj dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr. Uz kupnju ulaznica online Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10% popusta, a takva kupnja u iznosu od najmanje 500 kn donosi voucher koji omogućuje 30% popusta na festivalske suvenire. Ulaznice su dostupne i na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21.30 sati gdje svi stanovnici naše županije ostvaruju popust od 30%, a sve upite vezane za kupnju ulaznica i rezervacije zaprima Ured prodaje na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na telefonske brojeve 020/ 326 107 te 095 323 2050.

K.L.

U prometnoj nesreći u Prijevoru smrtno je stradao 62-godišnji motociklist. Naime, kako portal Dubrovnikpress.hr neslužbeno doznaje, motociklist je sletio s ceste krečući se iz pravca Mokošice prema Rožatu, a uslijed čega se motocikl i zapalilo. Nažalost, vozač je podlijegao ozljedama. Do prometne nesreće došlo je nešto prije 20 sati u blizini autobusne stanice u Prijevoru.

Policijski očevid je u tijeku.

V.S.

Predstavljanje knjige dr. sc. Miha Demovića „Velika povijest dubrovačke glazbe“ u četiri sveska održano je sinoć, 16. kolovoza u organizaciji Dubrovačkih ljetnih igara i udruge Stara dubrovačka glazba u atriju palače Sponza. Iznimno vrijedno izdanje predstavili su Denis Ajduković, tehnički urednici Zlatko Pavetić i Štef Šprajc, Ileana Grazio, Stipe Nosić i sam autor Miho Demović. U glazbenom dijelu su uz Denisa Ajdukovića sudjelovali Mirjan Bukmir, Đive Franetović Kušelj, Marija Grazio, Stefani Grbić te Dubravka Hilje.

Zahvalu u ime udruge Stara dubrovačka glazba, ali i svoju osobnu, uputio je Denis Ajduković izrazivši koliko je don Mihov primjer predanog rada i istraživanja značajan za mlađe muzikologe i glazbenike. Prof. Ileana Grazio dala je muzikološki osvrt na ovaj izniman projekt istaknuvši kako nijedan grad u Hrvatskoj nije imao primjer ovakvog djela. Fra Stipe Nosić iz Samostana Male braće govorio je o Glazbenom fondu u knjižnici svojeg samostana koji je bio izvor građe Mihu Demoviću. Suradnici na pripremi ovog kapitalnog izdanja Zlatko Pavetić i Štef Šprajc govorili su o tehničkoj opremi knjige i notnoj obradi građe kao ključnim preduvjetima za finaliziranje mnoštva građe koju je autor prikupio. Završnu riječ uputio je sam autor izrazivši svoju zahvalnost što je unatoč vrlo slabom zdravlju u jednom trenutku pripreme izdanja ipak dočekao ovo predstavljanje. Zahvalio je svim suradnicima, organizatorima i svima okupljenima. Govor je počeo sa suzama, ali je završio u smijehu, a don Miho je time želio dati i poticaj mladim istraživačima jer, kako je istaknuo, materijala za istraživanje ima još jako puno i treba ga sačuvati od zaborava U glazbenom dijelu dubrovački su glazbenici izvodili neka od najvrjednijih djela iz dubrovačke glazbene prošlosti poput skladbi Luke i Antuna Sorkočevića, Freda Grazia, Jurja Kraljića i drugih.

„Velika povijest Dubrovačke glazbe“ u četiri sveska dr. Demovića obuhvaća glazbenu građu od 10. stoljeća do 1944. godine. U knjigama se nalaze iscrpni podaci i kritičko-stručne interpretacije arhivskih djela te nisu navedena samo imena glazbenika i njihovi opusi, već je objašnjen i širi društveno-politički i kulturni kontekst vremena u kojem su djelovali, odnosno u kojem su djela nastala. Četiri zasebne knjige međusobno su odijeljene prema sudbonosnim povijesnim događajima koja su obilježila ne samo gospodarsko-političku nego i društvenu kulturnu prošlost Dubrovnika, pa i glazbenu (Knjiga I. – od 1000. do 1667. godine; Knjiga II. – od 1667. do 1808. godine; Knjiga III. od 1808. do 1918. godine; Knjiga IV. od 1918. do 1944. godine). Vrlo je zanimljiv podatak da je prije 1969. godine (kada je Demović počeo objavljivati svoje radove) bilo poznato tek nekoliko skladateljskih imena koja su se vezivala uz Dubrovnik. Miho Demović je gotovo cijeli svoj život posvetio, uz svećeničko zvanje, istraživanju dubrovačke glazbene baštine.

Teologiju i Crkvenu glazbu Miho Demović je diplomirao u Zagrebu gdje je pohađao još i zasebne tečajeve iz glazbe te latinske i ćiriličke paleografije i arhivistike na Povijesnom institutu HAZU. Studij muzikologije i povijest umjetnosti magistrirao je u Ljubljani, a postdiplomske studije dovršio je na Sveučilištu „Albertus Magnus“ u Koelnu i Bonnu gdje je nakon položenih rigorozoma iz glazbe, teologije, filozofije obranio doktorski rad s naslovom “Musik und Musiker in der Republik Dubrovnik, vom anfang des 11. Jahrhunderts bis zur Mitte des 17. Jahrhunderts” i proglašen doktorom filozofije područja glazbenih znanosti. Čitav radni vijek službovao je kao Regens chori (kapelnik) najprije dubrovačke, a od 1965. godine i zagrebačke katedrale. Uz to je istraživao hrvatsku srednjovjekovnu glazbenu prošlost, posebice u Dubrovačkoj Republici. Objavio je preko 200 znanstvenih radova i 30 zasebnih knjiga te slovi kao jedan od najplodnijih hrvatskih muzikologa.

Tiskanje ovog izdanja pomogli su: Društvo prijatelja dubrovačke starine, Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Društvo hrvatskih skladatelja, Općina Konavle te Udruga za zaštitu izvođačkih prava.

K.L.

Na blagdan Velike Gospe održana je procesija sa slikom Gospe od Porta, a u Portu biskup Uzinić izmolio je molitvu Gospi te je blagoslovio barke, brodove i pomorce. Inače, prije procesije održana je i misa ispred Katedrale. Misno slavlje predvodio je biskup Uzinić.

Slika Gospe od Porta svake se godine nosi u procesiji na dan Velike Gospe, a u vrijeme raznih nevolja izlaže se pred oltar na čašćenje vjernika. Inače, Gospina slika pripadala je nekoć Crkvi od Sigurate na Prijekom, a prenesena je u Katedralu odlukom Senata da nadomjesti staru sliku Gospe od Porta koja je nakon potresa 1667. godine bila smještena u Crkvi svetoga Vlaha koja je početkom 18. stoljeća izgorjela u požaru.

V.S.

Slike začepljenih prometnica u Dubrovniku već su godinama u ljetnim mjesecima, naša svakodnevica. Teško je i očekivati da u Gradu s 42 tisuće stanovnika, 38 tisuća registriranih vozila i prometnicama koje su građene šezdesetih godina kada je obim prometa bio znatno manji, ne bude gužvi. Tijekom turističke sezone broj vozila na prometnicama iznimno je povećan zbog autobusa kojima se vrši transfer putnika s kruzera iz gruške luke do Pila, autobusa izletnika. S izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu koji je doveo do svojevrsne liberalizacije u Dubrovnik je trbuhom za kruhom stigao i veliki broj vozača taksija pa su čepovi na gradskim prometnicama ove sezone ipak veći nego lani.

Kako promet izgleda iz perspektive prometne policije i što sve rade kako bi se gužve na cestama smanjile i promet tekao nesmetano, provodeći dan sa službenicima prometne policije provjerila je novinarska ekipa portala Dubrovnikpress.hr.

VRANJEŠ: NEMA GLAVOBOLJE I NEMA PRSTENOVA OKO GRADA

Semafori na glavnom raskršću u Gradu, onom na Ilijinoj glavici jučer su bili ugašeni. No, nisu bili u kvaru. Ugašeni su po nalogu prometne policije, a s ciljem izbjegavanja gužvi na ulazu i izlazu iz grada i prema Gradu. Dok se promet preko Ilijine glavice odvijao nesmetano, tik uz prometnicu, policijski službenici u OKC-u budno su pazili da tako i ostane.

Stanje u prometu na gradskim prometnicama pod kontrolom je jučer držao Šef smjene u Postaji Prometne policije Dubrovnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Miro Vranješ.
- Stanje je jutros zadovoljavajuće. Nema glavobolje i nema prstenova oko Grada i to je najvažnije. Upravljanje cestovnim prometom naš je prioritet. Kad je promet u pitanju sve ide preko Operativnog centra. Ovdje zaprimamo dojave građana, dojave kolega na terenu i ostalih službi, a potom ovisno s kojeg je područja poziv građana stigao, raspoređujemo dalje kolege na intervencije. Operativno-preventivne mjere i radnje, uspostavljanje javnog reda i mira, upravljanje cestovnim prometom, zaprimanje dojava građana po kojima se dalje postupa i ovisno odakle poziv dolazi preusmjeravaju se na ostale policijske postaje, sve su to naše svakodnevne dužnosti.- kazuje nam Miro Vranješ.

U PATROLI S NAČELNIKOM VULETIĆEM

Nakon što smo Mira prepustili njegovim dnevnim zadaćama, sjedamo u policijsko vozilo s načelnikom Postaje prometne policije Dubrovnik Antom Vuletićem.
U javnoj garaži dvije su razine pune, a dvije slobodne i dok se promet prema povijesnoj jezgri odvija nesmetano, Ante nas vozi prema Gružu. Promet se malo čepi kod Radeljevića, no kroz Gruž se vozi nesmetano. Dok se nesmetano vozimo od place prema hotelu Petka, Vuletić poglediva preko puta na autobusno stajalište kod Luke Dubrovnik koje obično okupiraju taksisti.
- Evo nema ih jutros, ali još je rano. Skupit će se oni kasnije kad stigne ovaj zadnji kruzer. - kaže Vuletić i pojašnjava nam kako riješiti problem na tom autobusnom stajalištu kojeg lokalni taksisti redovno pretvaraju u svoje stajalište.

- Redovno interveniramo na ovom autobusnom stajalištu, ali nedavne izmjene Zakon o cestovnom prometu su malo ušle u Zakon o sigurnosti prometa na cestama. Zakonom o cestovnom prometu je dozvoljeno da taksi vozila ukrcaj i iskrcaj svojih putnika mogu vršiti na autobusnim stajalištima i onda nastaje problem je li to taksi vozilo na stajalištu zaustavljeno do tri minute jer ako je više od tri minute onda se to smatra parkiranjem i sad bi tu kolege policijski službenici zapravo trebali stajati sa štopericom i mjeriti koliki se taksisti zadržavaju na ovoj stanici. Čim se policajac tu pojavi oni se raštrkaju, a kad policajac ode na drugu intervenciju ponovno se skupe. Zakon je dozvolio da mogu ulaziti na stajališta autobusa javnog gradskog prijevoza i kad taksisti zauzmu stajalište vozači libertasovih autobusa putnike iskrcavaju na cesti što opet nije dozvoljeno, a opet jedni i drugi su vozači vozila javnog gradskog prijevoza. To su te neusklađenosti u zakonu. Zakonski treba uskladiti neke stvari i mislim da se radi na rješavaju nedorečenosti poput ove, a mi zaista dajemo svoj maksimum da se promet odvija nesmetano. - kazao je Vuletić.

DUBROVNIK PROMETNO SJECIŠTE ISTOKA I ZAPADA

Vozimo se dalje prema Sustjepanu. Nema gužvi ni u kontra smjeru, a Ante nam objašnjava zašto su ugašeni semafori na Ilijinoj glavici.
- Smjena gostiju i loše vrijeme na Veliku Gospu su učinili svoje. Dubrovnik, osim što je sam turistička destinacija je i prometno sjecište istoka i zapada. Svi oni koji voze prema Crnoj Gori, Albaniji i dalje moraju proći kroz Dubrovnik i Dubrovačko - neretvansku županiju. Uz putnike u tranzitu bio je i veliki priliv gostiju prema Dubrovniku. Bilo je loše vrijeme pa su se umjesto na kupanje gosti zaputili u obilazak Dubrovnika pa je u srijedu dolazilo do povremenih zastoja, ali na vrijeme smo reagirali, zatvorili smo na neko vrijeme prilaze Gradu, preusmjerili promet i istovremeno ga preraspodijelili na području Grada Dubrovnika, i bilo je gužvi u toj špici od 11 do 15 sati. - istaknuo je Ante.

ČETVRTAK I SUBOTA POLICIJI NAJGORI DANI

Dolazimo na most, a dok Ante parkira automobil brojni turisti uživaju u panorami. Ni mi ne možemo zaobići idiličan pogled na gruški akvatorij i luku uz čiju su se rivu već privezala četiri velika kruzera. No taj je pogled samo na oko idiličan, a Ante nam objašnjava i zašto.
- Četvrtak je jedan od težih dana. Pogledajte ovu sliku dole, ona govori više od riječi. Danas imamo šest kruzera s oko 10 tisuća ljudi i takav nam je gotovo svaki četvrtak. Oko 10 tisuća ljudi će ući i izaći iz Grada i svi će oni proći u autobusima preko gradskih prometnica. Shuttle busovi, autobusi s izletnicima, taksi vozila, vozila građana i vozila turista, svi oni trebaju sigurno i nesmetano proći našim prometnicama. I subota je iznimno intenzivna jer su uz brojne kruzere koji imaju za posljedicu shuttle busove događa i uobičajena vikend smjena gostiju. Gužve su na prilazima Gradu iz oba pravca. Cijeli taj promet na državnoj cesti D8 i gradski promet je pod nadležnošću naše policijske postaje, to je nekih 100-tinjak kilometara ceste, plus ceste po Dubrovačkom primorju, Konavlima i drugim mjestima. - kazao je Vuletić.

I dok je opći dojam da policajaca kronično nedostaje, Vuletić nas uvjerava u suprotno. 
- Stigla nam je ispomoć iz unutrašnjosti, iz PU zagrebačke te bez njih u sezoni svakako ne bismo sami mogli nadzirati promet od Kleka od Karasovića tijekom sezone zbog njegova obima. Mi 24 sata dnevno vršimo sigurnosnu provjeru rasporeda policijski službenika na prometnicama. Dakle, okolnosti u prometu ne mogu se predvidjeti, ako se sad dogodi nesreća u Slanom dio službenika napušta grad i ide na poprište nesreće odraditi očevide i preusmjeriti promet, kako bi se što pije promet osposobio i odvijao nesmetano. Dio policajca iz Dubrovnika je ode prema Cavtatu, Konavlima, Primorju. Nije da nema policije nego je obim posla ogroman, a ljudi, vjerujte mi, ne staju. Mi javno djelujemo svaki dan i svoj posao zaista obavljamo iznad svojih mogućnosti. Zakon o policiji je definirao naše obveze i nadležnosti i mislim da ga se mi dobro držimo. - rekao je Vuletić. 

On dok sjedamo u automobil poglediva prema nebu.
- Sunčano je danas pa je manje ljudi, manja je gužva, turisti su po plažama. Inače, od sredine kolovoza pa do sredine rujna vrijeme nam je zapravo najveći neprijatelj jer kad je jako oblačno svi hrle prema povijesnoj jezgri u obilazak znamenitosti.- rekao je Vuletić.

S Mosta magistralom nastavljamo prema Gradu, a na magistrali policijska patrola budno nadzire tijek prometa iz pravca Crne Gore. Zastoja nema, promet se odvija nesmetano. Kazuju nam kako se vozači, i domaći i strani pridržavaju dozvoljene brzine vožnje, nema prekršaja, a nitko za volanom još nije bio zatečen u alkoholiziranom stanju.
Spuštamo se na Ilijinu glavicu. Zastoj je prema povijesnoj jezgri, no promet regulira policijski službenik.
Zagrebačkom se vozimo nešto sporije, ali promet teče bez zaustavljanja. U usjeku pod Minčetom ipak malo zastajemo zbog velikog broja pješaka i autobusa na samim Pilama gdje policijski službenik Valentin Hajtok i prometni redar Marko Šilje zajedno reguliraju promet.

NA PILAMA SE ŠILJE I HAJTOK BRINU DA NEMA GUŽVE

Na pitanje tko je tu kome šef, Šilje i Hajtok gotovo u glas odgovaraju kako je njihov odnos stvar kohezije.
- Nema šefova, samo kohezija i partnerstvo. Promet je inače pojačan i tako nam je cijeli srpanj i kolovoz, a bit će i rujan. Puno je autobusa jutros, ali nas dva uspješno reguliramo promet. Bit će ovako negdje do 15.30, vruće je, ali navikli smo. - kazuje policijski službenik Valentin Hajtok, koji je inače prometni službenik na motociklu pa je ako zatreba, spreman brzo sjesti na motor i odvesti se u Gruž i tamo regulirati promet ako dođe do zastoja.

Inače, često možemo čuti kako je Gradu teško naći prometne redare jer rijetko tko želi raditi taj posao. Ni Marko Šilje ni u snovima nije mogao zamisliti da će kao prometni redar ikad regulirati promet na Pilama, a danas je zaljubljen u posao koji radi.
- Na Pilama sam od 1. ožujka, sretan i zadovoljan. Da mi je netko rekao da ću ovo u životu raditi, rekao bi mu da ne bih ni u kom slučaju ali sad kad vidim da ima efekta od svog posla ne bih odustao. Najsretniji sam kad vidi da nema zastoja. Samo da promet ide, da se ne zaustavlja. U ovih pet mjeseci nikad mi se nije zaustavio promet. Gužva je, ali promet teče non-stop jer ne mogu dozvoliti da se Grad zaustavi. Znam da ljudi negoduju, pješacima smeta kad ih dugo zadržavam, ali to tako mora biti. - rekao nam je Šilje.
Pored njega tako okretnog na Pilama nije ni čudo što se pneumatski stupići još niti jednom ove sezone nisu podigli. 
- Pneumatski se nikako nisu dizali. Nema ni potrebe jer mi dajemo sve od sebe. Znate, pored fizičke spremnosti za izdržati sve ovo na Pilama, treba i posebna psihička spremnost. - ističe Šilje, dodajući da nema vremena brojati koliko autobusa dnevno stiže na Pile. 

- Kad bi ih stigao izbrojati, ali prema mojoj procjeni jutros ih je došlo oko 200, a do kraja smjene bit će ih još 50-tak. Znate, u sat vremena ja na ovoj zebri učinim preko 10 kilometara. Vama je to smiješno, ali to vam je tako, i samo vodu pijem. Ne mogu se maknut jer se kolaps ovdje dogodi u roku tri minute.- kazao je Šilje i naglasio kako ga taksisti i vozači autobusa slušaju.

- Ja imam svoj stav. Oni su mene svi upoznali i zaista ne slušaju. Znam ja i njihove potrebe. A kad treba nekoga pustiti da nešto iskrca, ja ljude pustim, ali ne mogu ih pustit kad ima 300 autobusa. U početku jest bilo malo teško, ali ljudi su se navikli na mene. - rekao je Šilje.

I PROČELNIK ŠUTALO REDOVNO NADZIRE STANJE NA PILAMA

Kako stvari funkcioniraju na Pilama redovno dođe provjeriti i pročelnik UO za promet Đuro Šutalo, koji je iznimno zadovoljan stanjem na Pilama.
- Četvrtkom i subotom ujutro ja sam tu obavezno, a ostalim danima ja i moj zamjenik. Srijedom inače imamo koordinacijske sastanke s prometnom policijom. Lučkom upravom i ostalim službama upravo s ciljem da se promet odvija nesmetano. Ti su se sastanci pokazali iznimno uspješnima i rezultati su već vidljivi, stanje u prometu ipak je bolje nego lani. Morate znati da se cijeli promet gotovo slijeva u ovu ulicu. Jučer je bila kolona do Brgata i sva ta vozila manje više su išla prema Gradu. Inače, s gradonačelnikom i policijom stalno osmišljavamo i radimo na novim rješenjima kako bi promet tekao nesmetano. Ne bih još ta rješenja iznosio u javnost, ali svakako ćemo naći rješenje za Pile. Prometni redari i policija ovdje budu i u večernjim satima i zaista na njihov rad i napor koji ulažu da sve funkcionira ima samo riječi hvale. - rekao je Šutalo.

RJEŠENJE ZA GUŽVE IPAK U NOVIM PROMETNIM RJEŠENJIMA

Da su sastanci gradske uprave, policije i ostalih službi urodili plodom mišljenja je i šef Prometne policije Ante Vuletić.
- Na sastancima se zajedno pripremamo za dane kad je najviše gostiju, a to su četvrtak i petak, i zasad ta koordinirana aktivnost dobro funkcionira.- kazao je Ante.

Ipak, i on smatra kako se gužve u Gradu mogu riješiti samo novim prometnim rješenjima.
- Definitivno je rješenje u novim cestama i inovativnim prometnim rješenjima na području Grada, a teško je iznaći kvalitetna rješenja zbog gabarita naši prometnica. Primjerice, u Zagrebačkoj ulici se ne može puno toga napraviti, ali ako se napravi nešto na potezu od Belvedera prema izlazu iz Grada, puno smo toga napravili. Ako napravite zaobilaznicu iza Dupca prema mostu dr. Franja Tuđmana, napravit ćete puno, a definitivno je rješenje autocesta koju svi čekamo. Ovoliki broj vozila koliki ste i sami vidjeli po ovakvim cestama teško se može podnijeti. - mišljenja je Vuletić.
Uz zaista veliki broj vozila koja tijekom ljetnih mjeseci gravitiraju prema Gradu ili su u tranzitu po našim lošim cestama, zanimljivo stanje sigurnosti u prometu na zavidnoj je razini.
- Što se tiče ukupnog broja prometnih nesreća, više smo nego zadovoljni jer je njihov broj u padu i naša je Policijska uprava po pitanju smanjenja broja prometnih nesreća bila prva u zemlji.iako ima još do kraja godine, nadam se da ćemo kad godina završi ostati na tom prvom mjestu. Zaista dajemo svoj maksimum kad je sigurnost prometa u pitanju. S tolikim brojem turista broj kaznenih djela ili remećenja javnog reda i mira nije u porastu već je i dalje u padu i ovo bi mogla biti jedna rekordno dobra sigurnosna godina za cijelo područje koje pokriva PU dubrovačko-neretvanska.- rekao je načelnik Postaje prometne policije PU dubrovačko-neretvanske Ante Vuletić.

U nastavku glazbenog programa 69. Dubrovačkih ljetnih igara bit će održan koncert dubrovačkih glazbenika pod naslovom "Dubrovnik plovi u intonaciji" u nedjelju, u 21.30 u atriju Kneževa dvora, a pod pokroviteljstvom zaklade Caboga Stiftung. Neki od ponajboljih dubrovačkih glazbenika koji će nastupiti na ovom koncertu su: Dubravka Šeparović Mušović, Đive Franetović Kušelj, Ivo Tikvica, Maroje Brčić, Eva Šulić, Šimun Končić, Denis Ajduković, ​Karmen Pervitić, Filip Merčep, Lovro Merčep, Vanda Đanić, Vedran Kocelj, Marin Maras, Đana Kahriman, Toni Kursar i Matija Novaković.

Dubrovački glazbenici ovom prigodom izvest će Narodne pjesme Luciana Beria, Brandenburški koncert br. 2 Johanna Sebastiana Bacha i Septet za klarinet, rog, fagot, violinu, violu, violončelo i kontrabas u Es-duru Ludwiga van Beethovena. Programom ovog koncerta ostvaruje se odmak od tradicionalnih instrumentalnih sastava poput dua klavira i violine, gudačkih kvarteta ili puhačkih kvinteta, te će publika moći poslušati djela trojice skladatelja iz različitih razdoblja (20. stoljeća, romantike i baroka) koja su u svoje vrijeme donijela svježe i neobične spojeve instrumenata te time otvorila vrata novim kombinacijama muziciranja, a time i izražajnim mogućnostima glazbe.

Ulaznice za koncert Dubrovnik plovi u intonaciji su dostupne preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr. Uz kupnju ulaznica online Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10% popusta, a takva kupnja u iznosu od najmanje 500 kn donosi voucher koji omogućuje 30% popusta na festivalske suvenire. Ulaznice su dostupne i na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21.30 sati gdje stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije mogu ostvariti popust od 30%. Upite vezane za kupnju ulaznica i rezervacije zaprima Ured prodaje na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na telefonske brojeve 020/ 326 107 te 095 323 2050.

K.L.

Užasno, neistinito, nemoralno, riječi su kojima je djelatnica Doma za starije i nemoćne Domus Christi Mirjana Raguž prokomentirala konferenciju za novinare ravnateljice Doma Mirjane Vujnović, a na kojoj je i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo DNŽ Mato Lakić kazao kako je u ponedjeljak izvršena inspekcija u Domu, a koja nije utvrdila da postoje žive stjenice, odnosno kako na djelatnicama nisu pronađeni znakovi uboda, dok su kod štićenika pronađen manji broj kožnih promjena, koji bi navodno mogli biti i od komaraca.

Podsjetimo, konferencija za novinare u Domus Christiju održana je nakon što je Mirjana Raguž ispričala svoje svjedočanstvo za portal Dubrovnikpress.hr u kojemu je iznijela kako Domus Christi muči veliki problem sa stjenicama, insektima koji se hrane tako da sišu ljudsku krv. Prvotni istup Mirjane Raguž možete pročitati OVDJE, a izvještaj s konferencije za novinare OVDJE.

- Ravnateljica je rekla da me neće kazniti. Zašto neće? Ako sam kriva neka me kazni. Pristajem na kaznu ako sam kriva. Želim da se suočimo ispred novinara ravnateljica Vujnović, doktorica Katica Šarac iz ZZJZ DNŽ i Mato Lakić, skupa sa štićenicima, i to u sobama gdje su stjenice pa da vidimo tko laže. Nemam riječi nakon istupa Mata Lakića kako nisu pronađeni ugrizi stjenica! Kolegica koja je pregledana mi je rekla da su kod svih djelatnica pronađeni tragovi ugriza, sve su izgrizene. Zašto oni govore neistine na konferenciji za novinare?! Jer, to su neistine. Sve smo izgrizene. - rekla je Raguž.

Govori kako je sobi jedne korisnice opet pronašla stjenice.

- Soba je bila prepuna stjenica. Slikavala sam kušin na kojemu su bile stjenice i kaže mi baka da ne može više ništa, da su je cijele izjele stjenice. Rekla sam joj da sam nešto poduzela, ona kaže da pomogne tko god može kako bi se više to spriječilo. Pitala sam je bi li svjedočila, rekla je da bi, ali da ne smije dok je u Domu. Eto na što su svedeni ti štićenici. - dodala je Raguž, koja je portalu Dubrovnikpress.hr ustupila i fotografije.
- Također, o tome kako se ponaša prema problemu stjenica u Domu svjedoči i primjer kolegice koja je prije dva mjeseca rekla ravnateljici da smo sve pojedene, a ravnateljica joj je odgovorila da to više nikad nije spomenula, dodajući kako nas ujedaju komarci, a ne stjenice i da ne želi više spomen stjenica u Domu! - istaknula je Raguž.

Sama Raguž podsjetimo, stjenice je unijela u svoj stan. Navela je kako je to treći put da je stradala u Domu i kako neće dopustiti da četvrti put onda, govori, "umre u Domu".

- Prvi put sam dobila svrab. Došao je nepregledan štićenik u Dom i zarazio cijeli kat. Bili smo u karanteni mjesec dana pred Božić. Svrab smo dobile kolegica i ja. Tada su nas mislili i zatvoriti, ali do toga nije došlo. Radila sam mjesec dana pod maskama sa svrabom! - kazala je Raguž.

- Onda, radila sam popodnevnu smjenu, jedna starica je padala s kreveta, idem je podignuti i ispadne mi maternica. Kažem to ravnateljici, kažem joj da mi treba stopostotno bolovanje. Ona mi je rekla da mi ga neće dati, da nemam položenu zaštitu na radu i da će onda ona morati platiti kaznu od 200 tisuća kuna. Tako da sam išla na operaciju u Zagreb, uzela godišnji odmor, 18 dana ležala razapeta, nijednom me nije nazvala da pita kako sam. Nisam tužila Dom tada, mogla sam. Ali, bila sam čovjek. - izjavila je.
- Sad sam treći put nastradala. Bili su mi djelatnici Sanitata kod kuće, ogromna je šteta, nisu smjeli nigdje niti sjesti. Bio je i jedan kojemu je baka bila u Domu, koji je prskao na privatnoj osnovi tu sobu, koji zna za te stvari. Eto, ja sam po treći put stradala u Domu, četvrti put bih očito trebala dati život. A, nakon svega ravnateljica mi kaže da mi je stjenice sin donio iz Norveške. E, to ne mogu trpjeti. Lako je sad za mene, ali zbog tih jadnih ljudi istina svakako mora izaći vanka. - zaključila je djelatnica Doma za starije i nemoćne Mirjana Raguž.