Ususret trećoj dramskoj premijeri 69. Dubrovačkih ljetnih igara „Pod balkonima“ Ranka Marinkovića u režiji Darija Harjačeka i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla u petak, u 20 sati na Kampusu Sveučilišta u Dubrovniku održat će se razgovor i otvoriti izložba pod nazivom „Onkraj Mediterana: Ranko u Dubrovniku“. U razgovoru će sudjelovati dr. sc. Morana Čale, redatelj Dario Harjaček i dramaturginja Vedrana Klepica te pokušati odgovoriti na pitanje po čemu djelo ovog hrvatskog modernista nadilazi obzor zavičajnih motiva i slika te zašto mu je prava rodna gruda sveopća Babilonska biblioteka.

Jedna od tematsko-istraživačkih odrednica u dramskom programu 69. Dubrovačkih ljetnih igara, propitivanje je kulturoloških odrednica Mediterana, a sjajan autor za takva nastojanja svakako je bard Mediterana, viški Voltaire Ranko Marinković. Taj ponajveći hrvatski književnik druge polovice 20. stoljeća za Dubrovnik je bio intimno i obiteljski vezan, a njegov utjecaj na hrvatsko kazalište, preko dramskih komada te niza godina poučavanja na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, neizmjeran je. Letimičnu predodžbu o opusu Ranka Marinkovića oblikuju uglavnom uspomene na prizore iz malogradskog života u prepoznatljivome okružju srednjodalmatinskog otoka, po kojima se vrpolje karikature mjesnih oriđinala i samozvanih uglednika što ih je u klopku svojih ironičnih stranica uhvatio nesmiljeni hrvatski autor, sklon da se i nakon pripovjednih lutanja zagrebačkim ulicama vraća k viškim ishodištima svojega nadahnuća. No Marinkovićevo pismo seže dalje od hrvatskoga kutka Mediterana, više od Visa. Razgovor će pokušati odgovoriti na pitanje po čemu djelo hrvatskoga modernista nadilazi obzor zavičajnih motiva i slika.

Uz Darija Harjačeka i Vedranu Klepicu koji su se Marinkovićem iscrpno bavili tijekom priprema novog festivalskog premijernog dramskog naslova „Pod balkonima“, u razgovoru će sudjelovati dr. sc. Morana Čale koja je doktorirala na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje danas u trajnom zvanju redovite profesorice predaje talijansku književnost na Odsjeku za talijanistiku, a među autorskim knjigama koje je dosad objavila, Marinkoviću je posvetila dvije monografije, Volja za riječ. Eseji o djelu Ranka Marinkovića i Oko Kiklopa te niz članaka i rasprava u sklopu drugih autorskih knjiga.

Nakon razgovora publika će moći razgledati izložbu fotografija iz Memorijalne zbirke Ranko Marinković u Visu, ljubaznošću voditeljice zbirke Anči Fabijanović. Fotografije će biti izložene putem do parka i to tijekom perioda igranja predstave.

Razgovor se održava u sklopu novog festivalskog programa „Ključevi od grada“ kojim se kroz okrugle stolove, radionice, razgovore i dr. nastoji potaknuti sinergiju građana te posjetitelja Dubrovnika i festivala; zainteresirati građane i posjetitelje za projekte unutar festivala; aktivno ih uključiti u procese nastajanja predstava na festivalu, ne samo kao recipijente, nego i sukreatore procesa koji se njima bave te raditi na odgajanju nove kazališne, glazbene i likovne publike festivala; proširiti ju, raditi na različitosti publike te produbiti odnos s postojećom publikom Igara.

Željno iščekivani treći premijerni naslov 69. Igara „Pod balkonima“ u režiji Darija Harjačeka, na temelju izbora iz proze Ranka Marinkovića, u dramaturgiji Vedrane Klepice te u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla na repertoaru je 18., 19., 20., 21. i 22. kolovoza, s početkom u 21.30 sati u parku sveučilišnog kampusa u Dubrovniku.

K.L.

Po dojavi o iznenadnom onečišćenju mora 14. kolovoza Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije uzorkovao je more za kupanje na plaži uz autokamp Monika u Moluntu. Inače, u Moluntu je plutala veća količina ribe mrtve ribe, a iz Općine Konavle u priopćenju su istaknuli kako je problme vezan uz prekrcaj s ribarskih brodica.

"Prilikom terenskog obilaska plaže i uzorkovanja mora u popodnevnim satima primjećeno je veliko zamućenje mora, masne nakupine i biljni otpad. Analiza uzorka mora je u tijeku. Obzirom na loše stanje mora ne preporučuje se kupanje do daljnjih obavjesti." - piše u obavijesti Zavoda za javnvo zdravstvo Dubrovačko - neretvanske županije.

D.M.

Od nas se želi napraviti slučaj, ovaj Dom to ne zaslužuje jer u njemu vlada sklad i dobro ozračje, a nas napadi neće demoralizirati, rekla je ravnateljica Doma za starije i nemoćne Domus Christi Mirjana Vujnović na konferenciji za novinare održanoj povodom napisa portala Dubrovnikpress.hr u kojemu je djelatnica Doma Mirjana Raguž iznijela kako Domus Christi muči veliki problem sa stjenicama, insektima koji se hrane tako da sišu ljudsku krv

Raguž je tako ispričala kako je i sama donijela stjenice u svoj stan te kako su štićenici, ali i djelatnici Doma izgrizeni od ovih insekata, a o čemu više možete pročitati OVDJE.

Na konferenciji za novinare tako je rečeno da su jučer od strane Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije pregledani djelatnici i štićenici Doma te da nisu pronađeni tragovi uboda te da nisu pronađene žive stjenice, odnosno da su pronađene samo u tragovima. Rečeno je i kako će Dom ići u renovaciju, a uslijed čega bi se trebao spriječiti i problem sa stjenicama. Istaknuto je i kako Mirjana Raguž zbog toga što je istupila u javnost snositi nikakve posljedice.

Ravnateljica Vujnović je kazala kako su mnoge tvrdnje u svjedočanstvu djelatnice Raguž neistinite.
- Ona proziva župana za stjenice u Domu. U Domu postoji Stručno vijeće, tu sam ja kao ravnateljica, postoji i Upravno vijeće. Istupi u medijima su zadnje što se treba napraviti. Naravno da DNŽ jest osnivač te mi od njih dobijemo sve što tražimo. Život u domu je solidan. Također, prozvala je i Grad koji nije osnivač Doma, ne znam kakve veze ima Grad s Domom. Spominjala je i prskanje Sanitata prošlog tjedna, a mi imamo ugovor s tvrtkom Krmek. Prozivala je i gospođu Šarac iz ZZJZ DNŽ, ona je napravila uvid i predložila mjere. Što bi trebala napraviti. Ili zatvoriti mene ili Dom? Onda bi neki bili zadovoljni. Raguž je spominjala i da su djelatnici trebali potpisati izjave da se situacija u domu neće iznositi vanka. Nisam tražila nikakve izjave. Kad je izašao Zakon o zaštiti podataka, potpisali smo izjave o obradi osobnih podataka. Raguž govori i o podjeli korisnika na bogatije i siromašnije, ona je tu ljude diskriminirala. Ne postoje bogatiji i siromašniji, to me uvrijedilo. Svim ovim osoba Mirjana je nanijela štetu. - rekla je Vujnović.

Predsjednica Upravnog vijeća Domus Christija Mirjana Pavlaković je rekla da se UV sastajalo od veljače više puta temeljem anonimnih prijava oko stjenica.

- Stjenice su putni nametnici, donesemo ih, to se svakome može dogoditi. No, očito postoji atak na ovaj Dom, na ravnateljicu jer ovo što ona trpi, a ja joj se divim, nije zaslužila. Bit priče nisu ni UV, ni župan ni ravnateljica. Bit cijele priče su starci. Idemo se baviti s tim kako pomoći tim ljudima. Mislim da se napravila hajka. Stjenica ima u bilo kojem hotelu, ali piše li se toliko o njima? Hoćemo li zabraniti tigraste komarce? Poanta je da djelatnici poduzimaju doslovno sve što mogu. Da to nije tako ja ne bih sjedala u tom UV i ne bih se sramotila. A ponos i čast mi je da smo tu radi tih staraca. Pišimo o onima koji su tu nepokretni, ostavimo stjenice. Nitko neće dozvoliti da bilo kojeg starca ili djelatnika stjenica pojede. - riječi su Mirjane Pavlaković.

Ravnatelj ZZJZ DNŽ Mato Lakić kazao je kako osim jučerašnje inspekcije u Domu, zavod bio i 29. lipnja nakon zaprimljene anonimne prijave, a i tada, objasnio je Lakić, "nisu pronađene žive stjenice". Pak, jučer su, kaže Lakić, u Domu bili dr. Katica Šarac i sanitarni inženjer za nadzor DDD Zoran Vrsaljko, koji "kod nikoga od djelatnika nisu pronašli znakove uboda". Što se tiče štićenika, dodao je "da je pronađen manji broj kožnih promjena, koji bi mogli biti i od komaraca".

Na konferenciji za novinare govorio je i Zoran Vrsaljko koji je više kazivao o svojstvima stjenica, kazavši kako je "u njima pronađeno 28 uzročnika zaraznih bolesti, ali i kako niti jednu od tih zaraznih bolesti one nisu prenijele. Dodao je da "HIV može u stjenici preživjeti sat vremena, ali ne postoji dokaz da je stjenica vektor zaraznih bolesti za razliku od npr. tigrastog komarca".

Kazao je kako je u 2017. u DNŽ bilo 96 tretmana kako bi se istrijebile stjenice, a od toga pet tretmana za domove umirovljenika, u 22 slučaja su bili stanovi, a u 66 slučajeva ugostiteljski objekti i hoteli.

Inače, na konferenciji za novinare nije bilo predstavnika osnivača, odnosno Županije dubrovačko-neretvanske.

U nastavku glazbenog programa 69. Dubrovačkih ljetnih igara održat će se jedinstveni koncert pod naslovom Guitarrismo u četvrtak, 16. kolovoza u 21.30 sati u atriju Kneževa dvora, gdje će pozornicu podijeliti čak osam vrsnih gitarista: Zoran Dukić, Petrit Çeku, Morana Pešutić, Tomislav Vukšić, Tvrtko Sarić, Krešimir Bedek, Pedro Ribeiro Rodrigues i Maroje Brčić. Uz izbor ponajboljih kompozicija i aranžmana za različite gitarske sastave, koncert donosi i praizvedbu djela Bašamar za osam gitara Gorana Tudora.

Jedinstven koncertni doživljaj donosi bogat i posebno za ovu prigodu pripremljen program. Festivalska publika imat će priliku čuti Koncert br. 10 u h-molu Antonija Vivaldija izvorno skladan za četiri solo violine i violončelo, u obradi Petrita Çekua za osam gitara. Na programu će se naći i glazba iz baleta Trorogi šešir Manuela de Falle koji je bio revolucionaran po tome što je po prvi put za baletnu pozornicu uveo tehnike španjolskih plesova. Zbog ovoga je i većinski dio glazbe sačinjen od plesova poput jote, farruce, fandanga i seguidille. Djelo se sastoji od tri odlomka koje je za trio gitara aranžirao Darko Petrinjak. Program koncerta zastupit će i čuvenog skladatelja Astora Piazzollu; svirat će se Invierno Porteńo - zadnji stavak Piazzollina najpoznatijeg koncerta, monumentalnog pozdrava Vivaldiju nazvan Četiri godišnja doba Buenos Airesa. Proslavljen je aranžman koncerta za violinu i orkestar koji je naručio veliki latvijski violinist Gidon Kremer i kojeg je publika imala priliku slušati na Ljetnim igrama 2013., dok je na program ovoga koncerta uvrštena obrada zimskoga stavka Krešimira Bedeka za četiri gitare. Na programu je i djelo pravnika i skladatelja Iva Josipovića Drmeš za Pendereckog u obradi za osam gitara koju potpisuje Krešimir Bedek.

Na koncertu će biti praizvedeno i djelo Gorana Tudora nastalo upravo za ovogodišnje Dubrovačke ljetne igre, a radi se o jednostavačnoj skladbi za osam gitara u 12/8 mjeri, naslova Bašamar. Skladba je napisana ovog proljeća, a posvećena je Tudorovim kolegama, umjetnicima gitare koji će ju i premijerno izvesti. Pisana je specifično za prostor Kneževog dvora. Prema riječima skladatelja: „Bašamar je arhaična dubrovačka riječ za jato riba i odgovarala mi je kako po svom značenju i zvučnosti tako i po činjenici da nam etimološki izraz bašamar nije lako protumačiti baš kao što i u skladbi nije uvijek jasno koje je porijeklo njenih motiva, tema i ritmova.“ Afrobrazilski ritmovi i melodije pomno su utkani u većinu djela Paula Bellinatija pa tako i u skladbi Jongo koja će biti izvedena na ovom koncertu. Prvobitnoj verziji za duo gitara, uslijedile su brojne preradbe samoga autora, među ostalim one za jazz ansambl i orkestar, za gitaru i orkestar te za solo-gitaru. Za potonju inačicu, skladanu 1982., Bellinati je 1988. osvojio prvu nagradu na osmom natjecanju Carrefour Mondialde la Guitare na Martiniku. Na programu je i četvrti stavak Fandango iz Kvinteta za gitaru i gudače Luigija Boccherinija u obradi britanskog gitarista Jeremyja Sparksa koja je dio standardnog repertoara gitarističkih kvarteta te ujedno i ovog koncerta.

Svih osam spomenutih gitarista diplomiralo je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi profesora Darka Petrinjaka. Festivalska publika, prepoznata kao vrsni poznavatelj i ljubitelj gitare kao instrumenta, većinu od ovih osam gitarista koji će podijeliti pozornicu u Dvoru imala je priliku već ranije upoznati. Tako je primjerice zajednički nastup gitaristima Zoranu Dukiću, Petritu Çekuu, Tvrtku Sariću i Maroju Brčiću lani donio Nagradu Orlando, a istom nagradom prije nekoliko godina nagrađen je i gitarski duo Maroje Brčić i Zoran Dukić.

Ulaznice za jedinstveni Guitarrismo koncertni doživljaj dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr. Uz kupnju ulaznica online Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10% popusta, a takva kupnja u iznosu od najmanje 500 kn donosi voucher koji omogućuje 30% popusta na festivalske suvenire. Ulaznice su dostupne i na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21.30 sati gdje svi stanovnici naše županije ostvaruju popust od 30%, a sve upite vezane za kupnju ulaznica i rezervacije zaprima Ured prodaje na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na telefonske brojeve 020/ 326 107 te 095 323 2050.

Hajka i atak su ključne riječi izgovorene na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u Domu za starije i nemoćne Domus Christi na temu problematike stjenica, o čemu je za portal Dubrovnikpress.hr progovorila djelatnica Mirjana Raguž, a o čemu više možete pročitati OVDJE.

Uglavnom, ispada tako da je sve to dio neke šire priče uz koju je ravnateljica Mirjana Vujnović valjda žrtva, a uz koju prisustvo stjenica valjda biva benignim. Tako se na same stjenice ravnateljica Vujnović i nije previše osvrnula te je manje-više tek demantirala pojedine navode svoje djelatnice, navode koji ne mijenjaju sami sukus problema.

Ispravila je tako Vujnović svoju kolegicu po pitanju toga je li se potpisala izjava o tajnosti, kao i toga da Dom nije pod ingerencijom Grada. No, to su tek tehnički podaci, nebitni za priču u cjelini.

Ono što je bitno je to da su u 21. stoljeću stjenice prisutne u jednom Domu koji bi trebao pružiti adekvatnu skrb osobama treće životne dobi. Smiješno je i žalosno istodobno to umanjivanje problema. Tako je i župan Nikola Dobroslavić jučer usporedio stjenice s komarcima, a i danas se u više navrata spomenula ta paralela.

U jednom trenutku je ravnateljica Vujnović rekla i kako se "očito želi zatvoriti dom ili nju", ne shvaćajući da djelomično zatvaranje doma i jest ono što je potrebno dok se ne riješi problem, a o njezinoj kvalificiranosti za ovaj posao neka odlučuje Upravno vijeće ili župan Dobroslavić.

A svi ovi koji banaliziraju problem što stare ljudi, kako tvrdi Mirjana Raguž, maltretiraju stjenice, neka se prije svega zapitaju kako bi se osjećali da su njihovi roditelji u nekom Domu u kojem su stjenice.

U tom slučaju ne bi pokušavali minorizirati problem, a dio Doma bi se vjerojatno zatvorio te pronašao adekvatan smještaj za korisnike. Ovako je očito najlakše paušalizirati cijelu stvar. Najdalje je ipak otišla u cijeloj priči predsjednica Upravnog vijeća Mirjana Pavlaković koja smatra da postoje prešniji problemi od stjenica.

"Ostavimo stjenice", "idemo se baviti s tim kako pomoći starim ljudima, a ne sa stjenicama", samo su bili neki od navoda Pavlaković. Podsjeća to na onu priču kad javni prostor biva previše kontaminiran pričama o ustašama i partizanima, pa se javi netko i kaže "okrenimo se budućnosti". Samo što je to lako reći na fiktivne teme, ali kad se na neko zajedništvo poziva po pitanju onoga što nekima zagorčava život, onda je to problem guranja stvari pod tapit.

Jer, neće okretanje stranice spriječiti problem stjenica u Domus Christiju , može ga spriječiti samo ozbiljno renoviranje Doma, koje se također spomenulo na "pressici", na kojoj inače nije bilo predstavnika Županije, osnivača Doma, što je posebna sramota.

Nadalje, spomenuti su tu od strane ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo DNŽ Mata Lakića i sanitarnog inženjera Zorana Vrsaljka i jučer izvršeni nalazi, uz koje se tvrdi da nijedna od djelatnica Doma nije bila izgrizena, iako je sasvim jasno djelatnica Mirjana Raguž za portal Dubrovnikpress.hr pokazala ubodne rane i rekla da su njegovateljice u strašnoj muci zbog napada stjenica.

A valjda kako bi se naglasilo da to i nije toliki problem, navedeno je i da zbog stjenica u 2017. u DNŽ bilo 96 intervencija tvrtki koje se bave deratizacijom. To bi Dom trebalo opravdati? Ne, to je samo logika djeteta koje je u školi dobilo jedinicu pa roditeljima kaže da je još pet ili deset njegovih školskih prijatelja dobilo isto ocjenu.

Takve stvari ne amnestiraju problematiku, isto kao što je ne amnestira niti to da nije dokazano da stjenice ne prenose zarazne bolesti, pa je tu uzet primjer HIV-a.

Poruka? Problema nema, vaši roditelji neće dobiti HIV. Smiješno, ali i žalosno. Sve to skupa neće umanjiti problem. Upravo naprotiv, problem može jedino riješiti potpuna renovacija Doma, a što uključuje i njegovo zatvaranje na određeno vrijeme.

Najžalosnije od svega je ipak da je bio potreban istup jedne djelatnice kako bi ovaj problem konačno odgovorni barem razmotrili iako ga, očito, još uvijek ne shvaćaju dovoljno ozbiljno.

Župa Velike Gospe Postranje organizira proslavu u prigodi 130. obljetnice rođenja i krštenja službenice Božje s. Trofime Made Miloslavić, redovnice rodom iz ove župe za koju je zajedno sa njezinim susestrama nedavno pokrenut postupak za proglašenje blaženima. Proslava će se upriličiti u petak, u župnoj crkvi u Postranju.

Svečano euharistijsko slavlje u 17.30 sati predvodit će mons. Mate Uzinić, dubrovački biskup. Izvješće o otvorenju kauzeza proglašenje blaženima ili deklaracije mučeništva s. Žarke Julijane Ivasić i šest susestara mučenica, među kojima je s. Trofima (Made) Miloslavić, dat će postulatorkauze dr. Zvonimir Kurečić. Okupljenima će se obratiti i s. Miroslava Bradica, vrhovna poglavarice Družbe sestara milosrdnica iz Zagreba, a potom slijedi koncert Zbora sestara milosrdnica iz Splita.

Sestra Trofima (Made) Miloslavić rođena je 17. kolovoza 1888. u mjestu Makoše, tadašnja općina Dubrovnik, od oca Vida i majke Ruže, rođ. Kristović. Istoga dana krštena je u župi sv. Marije Mandaljene u Mandaljeni, Dubrovačka biskupija.

U Družbu sestara milosrdnica svetoga Vinka Paulskog je stupila 14. siječnja 1912. godine. Privremene redovničke zavjete položila je 15. kolovoza 1914., a doživotne 3. svibnja 1921. godine u Zagrebu. Radila je kao bolničarka u Mostaru i u Rijeci.

Komunističke vlasti odvele su je iz Rijeke u Sloveniju te su je 1. prosinca 1945. zatočile u Rajhenburgu, Brestanica u Sloveniji. Na slobodu je puštena 12. rujna 1950. godine, nakon pet godina zatvora. Potpuno iznemogla, iscrpljena i shrvana bolešću, stigla je u Goricu u Italiji, gdje je našla utočište kod sestara Naše Gospe, a potom je 20. rujna 1950. prevezena u Družbinu zajednicu u Centocellama, u Rimu. Nažalost, ni najstručnija liječnička pomoć nije joj mogla vratiti uništeno zdravlje. Dva i pol mjeseca nakon izlaska iz zatočeništva umrla je u Rimu, 26. studenoga 1950. u 62. godini života, od posljedica mučenja u zatvoru. Pokopana je na rimskom groblju Campo Verano.

S obzirom na to da je više redovnica Družbe sestara milosrdnica svetoga Vinka stradalo krajem Drugog svjetskog rata i u poraću postupak za njihovo proglašenje blaženima objedinjen je u jednu kauzu pod nazivom Postupak beatifikacije ili proglašenja mučeništva službenica Božjih sestre Žarke Ivasić i šest susestara mučenica (s. M. Kornelije Horvat, s. Lipharde Horvat, s. Geralde Jakob, s. Konstantine Mesar, s. Trofime Miloslavić i s. Blande Stipetić) iz Družbe sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskoga – Zagreb, koje su stradale od komunističkog režima iz mržnje prema vjeri.

Postupak je svečano otvoren u Gospiću, 16. svibnja 2018., na 72. godišnjicu mučeničke smrti sestre Žarke Ivasić, a otvorio ga je gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić.

don Nikola Berišić

Prvi put u Dubrovniku i pred festivalskom publikom, sinoć su, 14. kolovoza, u atriju Kneževa dvora nastupili Andreas Ottensamer, prvi klarinet Berlinske filharmonije, i pijanist José Gallardo, oduševivši dubrovačku publiku.

Vrsni glazbenici s lakoćom muziciranja izveli su odabrani repertoar, uglavnom francuskih skladatelja i u „jazzy“ tonu. Na programu ovog vrhunskog recitala bile su dvije skladbe Claudea Debussyja, Prva rapsodija, tipično impresionističko ostvarenje koje se poigrava s izražajno-tehničkim mogućnostima klarineta i druga Djevojka lanene kose, u aranžmanu samog Andreasa Ottensamera. U prvom dijelu koncerta, Ottensamer i Gallardo odsvirali su i Pocket Size Sonatu Aleca Templetona te Easy Moments suvremenog mađarskog skladatelja i koncertnog klarinetista Béle Kovácsa. U svom obraćanju publici, Ottensamer je naglasio kako uživaju na sceni, na tako predivnoj lokaciji i u ovom prekrasnom gradu, a cijeli je program, ako je suditi po oduševljenim reakcijama, bio baš po volji sinoćnje festivalske publike, koja je uz velike aplauze između svake točke, pratila sjajan koncert.

U drugom dijelu koncerta, uslijedila su Tri preludija Georgea Gershwina u Ottensamerovom aranžmanu, potom Sonata za klarinet Camillea Saint-Saënsa i Sonatinu za klarinet u B-duru Josepha Horovitza. Na poklon festivalskoj publici, odsviran je i glazbeni dodatak - tango Por Una Cabeza, za koji je glazbu skladao Carlos Gardel, u aranžmanu Johna Williamsa, koji ovaj dvojac često i s užitkom izvodi.

Andreas Ottensamer potječe iz stare austrougarske glazbene obitelji, njegova oca Ernsta Ottensamera nazivali su „bečkim kraljem klarineta“, a bio je legendarni prvi klarinet Bečke filharmonije, dok je na tom istom mjestu danas Andreasov stariji brat Daniel. Nakon studija klavira, a zatim i violončela, 2003. godine prebacuje se na klarinet kod profesora Johanna Hindlerina. Od 2011. na mjestu je prvog klarineta Berlinske filharmonije, a od 2013. godine ima ekskluzivno partnerstvo s Deutsche Grammophonom, čime je postao prvi solo klarinetist koji je potpisao ekskluzivni ugovor s Yellow Labelom te ugledne glazbeno-izdavačke kuće. Njegov drugi album Brahms - mađarska veza, osvojio je nagradu Echo Klassik za instrumentalista u 2015. godini. Andreasov partner na recitalu u Dvoru bio je argentinski pijanist José Gallardo koji je klavir počeo učiti u dobi od pet godina na konzervatoriju u Buenos Airesu, a studij nastavio kod profesorice Poldi Mildner na Odjelu za muziku Sveučilišta u Mainzu. Gallardova suradnja s Andreasom Ottensamerom započela je 2003. godine, otkada zajednički djeluju kao umjetnički voditelji festivala komorne glazbe Bürgenstock Festival u Luzernu (Švicarska).

Koncert se održao uz potporu fonda Srednjoeuropske inicijative – SEI (Central European Initiative - CEI) namijenjenog projektima suradnje. Predsjedanje Srednjoeuropskom inicijativom u 2018. godini preuzela je Republika Hrvatska s ciljem pružanja potpore europskoj perspektivi država članica koje žele postati članice EU-a, što je i temeljno usmjerenje Srednjoeuropske inicijative, ali i s ciljevima prijenosa znanja i iskustava na području europskih integracija, gospodarske suradnje te suradnje na području kulture i dr. Koncert klarinetista Andreasa Ottensamera i pijanista Joséa Gallarda na 69. Dubrovačkim ljetnim igrama ujedno jebio i središnji kulturni događaj hrvatskog predsjedanja.

K.L.

Treći premijerni dramski naslov 69. Igara Pod balkonima u režiji Darija Harjačeka, na temelju izbora iz proze Ranka Marinkovića, u dramaturgiji Vedrane Klepice te u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla svoju će premijernu izvedbu imati u subotu 18. kolovoza u 21.30 u parku sveučilišnog kampusa u Dubrovniku, najavljeno je danas na konferenciji za medije na kojoj su govorili intendantica Igara Dora Ruždjak Podolski, njen pomoćnik za dramski program Saša Božić, redatelj Dario Harjaček, dramaturginja Vedrana Klepica i Ante Režić, direktor Poslovnog centra Dubrovnik i južna Dalmacija OTP banke koja je donator predstave.

Jedna od tematsko-istraživačkih odrednica u dramskom programu 69. Dubrovačkih ljetnih igara, propitivanje je kulturoloških odrednica Mediterana, a sjajan autor za takva nastojanja svakako je bard Mediterana, viški Voltaire Ranko Marinković. Taj ponajveći hrvatski književnik druge polovice 20. stoljeća za Dubrovnik je bio intimno i obiteljski vezan, a njegov utjecaj na hrvatsko kazalište, preko dramskih komada te niza godina poučavanja na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, neizmjeran je, iako je na Dubrovačkim ljetnim igrama izveden samo Zagrljaj 1959. i Glorija 1980. Nužni zajednički nazivnik Marinkovićevih novela jest Mediteran i njegove gorko-slatke kombinacije, ironija koja prerasta u cinizam i izdvojeni pojedinac smaknut političkim burama i prirodnim jugom. Marinković piše o Visu u razdoblju tik pred Drugi svjetski rat, u vrijeme kad se sve više produbljuju socijalne nejednakosti i kad se osjeća kaos radi gubitka okosnice funkcioniranja zajednice. Predstava koristi elemente svih novela iz zbirke Pod balkonima no struktura teksta se najviše bazira na novelama Ni braća ni rođaci te Mislilac nad osam grobova.

- Naši likovi su potpuno svjesni kaosa u kojem žive i, nažalost, u tom kaosu su bespomoćni. Ne znam nudi li ova naša predstava neki odgovor, ali duboko vjerujem da želi reći da moral ni pod koju cijenu ne može biti relativna kategorija. To je tema koja je za mene u prvom planu i nadam se da ćemo svi skupa gledajući ovu predstavu moći otvoriti prostor komunikacije. Ovo nije predstava koja želi zadiviti, iako mislim da to čini, ovo je predstava koja želi komunicirati o nekim važnim stvarima – kazao je redatelj Dario Harjaček.

Dario Harjaček dobro je poznat festivalskoj publici još od dramske uspješnice Kate kapuralica, a s nestrpljenjem se očekuje njegovo novo uprizorenje Marinkovića na 69. Igrama. Jedan je od najistaknutijih hrvatskih kazališnih redatelja mlađe generacije, do sada je režirao u gotovo svim hrvatskim kazalištima, a predstave koje je radio višestruko su nagrađivane posebno u segmentu glumačkih nagrada što svjedoči njegovu duboku opredijeljenost prema teatru koje svoje težište interesa bazira na igri, propitivanju mehanizma i slojevitosti funkcioniranja ljudske psihologije i bijegu od sveprisutne spektakularizacije. U svibnju ove godine objavio je svoj prvi roman Sanjica Lacković koji je nedavno i predstavljen u sklopu programa 69. Igara.

- Ranko Marinković je danas toliko suvremen i ništa u toj knjizi nije različito od današnjeg političkog, društvenog i ekonomskog momenta. Vrijeme je tek pred Drugi svjetski rat, fašizam buja, ekonomski odnosi se raspadaju i ljudi nisu sigurni kako će održati svoju vlastitu egzistenciju, kako će održati svoje domove i obitelji. Predstava rastvara temu takve propasti, temu klasnog pitanja i odnosa s Bogom, odnosa prema ideji nade, odnosa prema zajednici. Naša predstava je zapravo predstava o zajednici. Pravi protagonist naše predstave je zajednica i kako spasiti jednu zajednicu od propasti - istaknula je dramaturginja Vedrana Klepica.

Članovi Festivalskog dramskog ansambla, za koje je Harjaček istaknuo kako se radi o glumačkoj reprezentaciji Hrvatske te najboljem ansamblu s kojim je ikada imao priliku raditi, su: Nikša Butijer, Marko Makovičić, Doris Šarić Kukuljica, Helena Buljan, Maro Martinović, Dado Ćosić, Dušan Gojić, Ugo Korani, Livio Badurina, Nataša Kopeč, Linda Begonja, Jelena Miholjević, Ema Pralas te Josip Brakus, Marin Klišmanić i Ivan Pašalić. Scenografkinja je Vesna Režić, a kostimografkinja Doris Kristić. Glazbu potpisuje Nenad Sinkauz, a dizajn svjetla Elvis Butković dok je inspicijent Roko Grbin.

Ovim povodom je Ante Režić, direktor Poslovnog centra Dubrovnik i južna Dalmacija OTP banke, intendantici Dori Ruždjak Podolski uručio donacijski ček na iznos od 180.000 kuna kazavši: „Već više od desetljeća traje suradnja između OTP banke i Dubrovačkih ljetnih igara, suradnja koja nas posebno veseli jer u našem svakodnevnom radu na različite načine želimo sudjelovati u životu zajednice u kojoj poslujemo. Dubrovnik je jedna od naših važnih domicilnih regija pa je ova tradicionalna donacija naš doprinos njegovom kulturnom životu po kojem je poznat u Hrvatskoj i u svijetu. Vjerujem da će se suradnja OTP banke i Igara nastaviti i u godinama koje su pred nama“.

Dodatan razlog za uzbuđenje jest i popust od 30% na ovoljetne burse i majice u suvenirnici u Festivalskoj palači na adresi Od Sigurate 1 koji će biti dostupan za vrijeme prikazivanja Pod balkonima od 18. do 22. kolovoza! Požurite i nabavite svoje festivalske suvenire kao i ulaznice za predstavu. Ulaznice su dostupne preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr. Uz kupnju ulaznica online Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10% popusta, a takva kupnja u iznosu od najmanje 500 kn donosi voucher koji omogućuje 30% popusta na festivalske suvenire. Ulaznice su dostupne i na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21.30 sati gdje stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije mogu ostvariti popust od 30%. Upite vezane za kupnju ulaznica i rezervacije zaprima Ured prodaje na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na telefonske brojeve 020/ 326 107 te 095 323 2050.

K.L.

Na programu Dubrovačkih ljetnih igara tradicionalno je i Studentski teatar Lero koji se festivalskoj publici predstavlja s recentnim uratkom, ovog ljeta s predstavom „Kitice i perlice“ u režiji i dramatizaciji Davora Mojaša, koja će se u Lazaretima izvesti u srijedu, 15. i petak, 17. kolovoza, s početkom u 21.30 sati.

Predstava koja svoje inspirativne izvorišne tragove crpi i prepoznaje u Držićevom djelu, njegovom životu, dramskom i pjesničkom opusu, ali i reminiscencijama na odraz, trag i zagovor Dubrovnika njegovog i Lerovog vremena bila je doprinos Studentskog teatra Lero obilježavanju 450. godišnjice smrti Marina Držića, a premijerna izvedba održana je 18. prosinca 2017. godine na sceni Teatra Lero u Lazaretima.

Naslov „Kitice i Perlice“ preuzet je iz Držićevog vilinskog svijeta („Skup“) i otvara intrigantne povode suvremenog kazališnog propitivanja djela i slutnji velikog komediografa na način uprizorenja mogućih životnih epizoda, dokumenata, biografskih tragova i neuprizorenih krhotina nekih njegovih izgubljenih i u fragmentima ostavljenih komedija. Predstava „Kitice i perlice“ anticipira i one Držićeve nesanice koje se mogu naslutiti u prolozima njegovih komedija, pjesama, raspršenih biografskih tragova i u njegovoj jedinoj tragediji „Hekubi“.

Scenografkinja i kostimografkinja je Dubravka Lošić, koreografiju potpisuje Zrinka Japunčić, tehničko vodstvo i realizaciju scene Mato Brnjić, oblikovatelj svjetla i tona je Antonio Ljubojević, tonskom se montažom bavio Viktor Lenert, a realizacijom kostima Maja Glamočanin. U predstavi igraju Ksenija Medović, Jasna Held, Zvončica Šimić, Ana Petrović, Katarina Ruščić, Rela Petric i Paula Japunčić.

Ulaznice za obje Lerove izvedbe na 69. Igrama mogu se kupiti preko festivalskih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr te na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1), svakim danom od 9 do 21:30 sati. Svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije, pri kupnji na blagajnama Igara ostvaruju popust od 30%. 

K.L.

Samostalna izložba umjetnika Davora Vrankića „O gruboći – Držićeva groteska“ otvorena je u Domu Marina Držića. Nakon ovogodišnjih izložbi u Bruxellesu, Parizu i New Yorku, a prije velike izložbe u zagrebačkom MSU u 2019. godini, pariški Osječanin Vrankić ovom izložbom tako se po prvi put predstavio i dubrovačkoj publici. Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti Anita Ruso, a na otvorenju je zapjevao i zasvirao Ibrica Jusić.

Radovi za središnju ovogodišnju izložbu u Vidrinom domu odabrani su iz nekoliko Vrankićevih serija: High noon, True Self Portraits, Don’t Worry Tomorrow is Another Day, Spinning Company, L'observateur.

Ravnatelj DMD-a Nikša Matić rekao je kako mu je drago što je Vrankić odabrao baš ovu ustanovu da se predstavi dubrovačkoj publici.

- Supruga Davora Vrankića, Silvija, rekla mi je jučer da je ova izložba organizacijski na nivou one kakve Vrankić radi u New Yorku. To je nešto što mene kao profesionalca veseli. Ovu izložbu prati i četverojezični katalog, kakav ne znam je li se izdao u Republici Hrvatske ove godine. Na hrvatskom, engleskom, francuskom i talijanskom jeziku. - kazao je Matić.

Na otvaranju izložbe govorila je i kustosica izložbe Anita Ruso, a evo što je ona zapisala u katalogu:

I„Opus Davora Vrankića opire se kategorizacijama. Umjetnik hrvatsko-francuskog državljanstva oslanja se jedino na svoju tehničku olovku i na maštu, vlastitu i kolektivnu, iz koje proizlazi njegov začudni likovni svemir. Nema predloška. Nema skice. Upotreba gumice i brisanja svedena je na minimum. Vrankića je posve nepotrebno uspoređivati, pa čak i s velikim majstorima sjevernjačke renesanse (Grünewald, Boch, Brugel, Artdorfer), s kojima ga se zna dovoditi u vezu zbog sličnosti deformacija njihovih likova i horror vacuia koji je u pojedinim njegovim serijama toliko naglašen da izaziva klaustrofobičan osjećaj… 

Izložba O gruboći – Držićeva groteska slikara-grafičara Davora Vrankića prikazuje crteže koji nisu slike zbiljskog svijeta i nešto je u njima neodoljivo groteskno i grubo. One ne izazivaju komični efekt, dapače, većinom čine da osjećamo nelagodu, pa čak i grozu… Crpi li Vrankić iz antičkog svijeta ili možda onog srednjovjekovnog – pariških vodoriga, popularnih gargouilla – ideje za svoje groteskne crteže koji tako neodoljivo prizivaju u sjećanje Držićev opis ljudi nahvao kao i mnoge njegove protagoniste i sporedne likove? Sirov prikaz koji umjetnik neposredno koristi kao jedan od postupaka građenja svojih likova bez trunke uljepšavanja, ono je što doprinosi dojmu grotesknosti i gruboće." - zapisala je Ruso.

Sam umjetnik Vrankić dodao je kako se nada da će se publici radovi svidjeti, a ako im se ne svide, dodao je, "i to je dobro jer bitno je ne biti ravnodušan".

Davor Vrankić rođen je 1965. u Osijeku. Završio je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Ante Kuduza, a nakon toga i Faculté des Arts Plastiques u Parizu gdje i danas živi i radi sa suprugom Silvijom Vrankić. Radeći posljednja dva desetljeća na relaciji Pariz – New York – Zagreb, kontinuirano je istraživao brojne mogućnosti koje nudi grafitna olovka. Jedan je od najcjenjenijih hrvatskih umjetnika u svijetu čija djela se nalaze u kolekcijama najprestižnijih muzeja i kolekcionara umjetnosti današnjice.

Posljednji put samostalno je izlagao u Hrvatskoj 2010. u MMSU Rijeka, a ista je izložba prikazana 2009. u Zagrebu i u rodnom Osijeku. Nedavno je za svojih osam crteža pod nazivom Collateral (olovka na papiru), nastalih između 2016. i 2018., dobio Premiju HAZU na 5. hrvatskom trijenalu crteža „Intimni crtež – mali format – Miroslav Kraljević i hrvatski suvremeni umjetnici“. U međuvremenu Davor Vrankić izlagao je u Rijeci, Osijeku i Zagrebu na skupnim izložbama.

[youtube url="https://youtu.be/japjX1bco04"]

V.S.

Prema podacima aplikacije Hrvatske zajednice županije Otvoreni proračun, Dubrovačko-neretvanska županija županija najviše ulaže u programe turizma, a riječ je o 25,5 milijuna kuna. Najveći program koji županija provodi je “Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija” te je gotovo sav iznos za ovaj program povučen iz fondova Europske unije.

Također, prema podacima iz aplikacije Otvoreni proračun, četiri južne hrvatske županije izravno u gospodarstvo ulažu ukupno 291.3 milijuna kuna, od kojih 155.2 milijuna kuna dolazi iz Europske unije i inozemstva.

Uz Dubrovačko-neretvansku županiju ističu se i Splitsko-dalmatinska županija s programom Centra za posjetitelje vrijednim 9.1 milijun kuna, Šibensko-kninska županija s programom “Turistička valorizacija kanala sv. Ante (druga faza)” vrijednim 14.2 milijuna kuna te Zadarska županija s “Projektom Hercultour” u iznosu od 5.1 milijun kuna.

Turizam na jugu Hrvatske raste svake godine čak i stopama od 10 i 15 posto. Ponuda i sadržaji sve su veći, no županije juga shvaćaju i važnost pokretanja neturističkog sektora zbog čega se iz proračuna županija subvencionira i malo i srednje poduzetništvo.

DPP

Zbog kvara na sustavu vodoopskrbe Gabela - Neum obustavljena je isporuka vode u sustav Moševići - Visočani pa su od jutros (14. kolovoza) bez vode naselja Imotica, Štedrica, Topolo, Stupa, Ošlje, Smokovljani i Visočani.

Otklanjanje kvara, prema informacijama iz Vodovoda Neum, očekuje se tijekom naredna 24 sata, pa se normalizacija u vodoopskrbi navedenih naselja očekuje tijekom noći 15./16. kolovoza.

Vodovod Dubrovnik