Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ponovo je u nedjelju najavio kako će njegova zemlja pred međunarodnim sudovima tražiti pravorijek o tome je li legalna gradnja Pelješkog mosta bez definiranja morske granice s Hrvatskom, piše HIna.

U intervjuu kojega je u nedjelju objavio portal Faktor, blizak Stranci demokratske akcije (SDA), Izetbegović je kazao kako za BiH nije problem to što Hrvatska mostom spaja svoj teritorij, nego to što nije definiran način pristupa BiH otvorenome moru, a izrazio je žaljenje zbog toga što hrvatski dužnosnici u tijelima vlasti u BiH nisu prepoznali koliko je to važno za državu u kojoj žive.

"Najmanje što su zajedno s nama trebali učiniti je bilo zastupanje izbalansiranog stava - neka Hrvatska spaja svoj teritorij, ali neka prethodno odredi koridor za pristup BiH otvorenom moru u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora. Nisu to učinili, već su se jednostrano stavili na stranu Hrvatske. Unatoč tome, mi imamo ranije odluke Predsjedništva BiH i novu rezoluciju Zastupničkog doma Zastupničkog doma parlamenta BiH koje nam daju dovoljno osnova da prava BiH branimo pred međunarodnim institucijama. I mi ćemo to učiniti", kazao je Izetbegović.

Izetbegović se poziva na stajalište što ga je Predsjedništvo BiH zauzelo još 2007. po kojemu most ne bi trebalo graditi bez definiranja međudržavne granice, a rezolucija Zastupničkog doma parlamenta BiH na koju se poziva i u kojoj je također izraženo protivljenje gradnji mosta je neobvezujući dokument jer ga nije podržao Dom naroda državnog parlamenta. Pokretanje tužbe kakvu najavljuje Izetbegović u postojećim okolnostima zapravo nije moguće jer bi to morala biti odluka Predsjedništva BiH, no druga dvojica članova Predsjedništva BiH se tome odlučno protive.

Komentirajući ukupne odnose Hrvata i Bošnjaka u BiH Izetbegović je kazao kako je njegov kolega u Predsjedništvu BiH i lider bosanskohercegovačkog HDZ-a Dragan Čović odabrao "krivu metodu" u komunikaciji, odnosno kako je umjesto gradnje odnosa kroz jačanje suradnje i povjerenja izabrao metodu pritiska na Bošnjake.

Izetbegović Čoviću posebice zamjera odnos prema bošnjačkim ratnim žrtvama, prema Islamskoj zajednici, ali i prema SDA kao i državi BiH.

Smatra kako je Čović pogriješio kada je za ključnog partnera u BiH odabrao Milorada Dodika.

"Udruživanje s Dodikom dok ovaj vrijeđa Bošnjake i BiH, suradnja s Beogradom i Zagrebom na račun suvereniteta vlastite domovine ne mogu pomoći da Hrvati u BiH konačno pronađu smiraj. Oni žive izmiješani s Bošnjacima i s nama im je živjeti i surađivati", poručio je Izetbegović uz konstataciju kako upravo zbog te izmiješanosti nije moguća uspostava trećeg odnosno hrvatskog entiteta u BiH niti njegovo izdvajanje "bez ulaska u opasnu avanturu s potpuno neizvjesnim ishodom".

Izetbegović je ocijenio kako, bez obzira na povremene izazove, politika Hrvata u BiH kao i politika Hrvatske prema toj zemlji nisu opasnost za njen opstanak i suverenitet, za razliku od politike koju vodi Srbija pod aktualnom vlašću, uključujući tu nekritičku potporu Dodiku i njegovoj politici koja je, kako ocjenjuje Izetbegović, destabilizirajuća za odnose BiH i Srbije.

"Srbijanski lideri vode tu dvostruku politiku, lijepe riječi za BiH, ali i lijepe riječi za one koji su protiv BiH, podrška procesu pomirenja Srba i Bošnjaka, ali i podrška onima koji vrijeđaju Bošnjake, i tako u krug", zaključio je Izetbegović, a prenosi Hina.

DPP

Kolabirao je danas oko podne promet na Ilijinoj glavici. Naime, u Gradu se trenutno nalaze četiri kruzera s preko osam tisuća gostiju. No, zanimljivo od Ilijine glavice preko Ulice Iza Grada do Pila moglo se vidjeti tek dva agencijska autobusa, ali zato bezbroj taksi vozila koja su dobrim dijelom i uzrok takvih gužvi.

Osim toga, ono što svakome tko vozi na način da se pridržava prometnih pravila tu smeta je užasna prometna nekultura dubrovačkih taksista. Oni su tu valjda shvatili i idealnu shemu. Tako se prvo prestroje u traku za Župu dubrovačku ne bi li nešto kasnije prestrojavali u traku prema Gradu i to preko pune linije. Pritom, oni su i uigrani pa se tako događa da jedan zaustavi u potpunosti promet kako bi stvorio mjesta da se ubacivaju ostali taksisti ispred njega.

U svakom slučaju, od Ilijine glavice do Grada trebalo je tako dvadesetak minuta. Radi se tu i o potpunoj nekulturi prema vlastitim građanima. Jer i ti građani negdje voze, idu na posao i obavljaju raznorazne stvari. Očito, svi oni bi se trebali maknuti kako bi taksisti mogli nesmetano voziti po Gradu provodeći svoja pravila.

Tko zna što bi bilo da danas nije subota, da je radni dan. Vjerojatno bi trebalo i uru vremena. Često se ističe problem UBER vozila, kao onih koji otežavaju prometovanje po Dubrovniku, ali barem jutros njih se i nije moglo vidjeti na prometnicama u nekom većem broju. U većini bili su tu dubrovački taksisti.

No, taksistima se očito može jer se ne boje represivnog aparata. Naime, sve se to događalo dvadesetak metara od postaje Prometne policije. Pak, od Ilijine glavice, Ulicom Iza Grada pa sve do Gruža nije se mogao vidjeti niti jedan prometni policajac. Kad je tako, kad nema onih čiji je zadatak regulirati promet, onda je logično i da se događaju ovakvi kazini.

Treba istaknuti kako je promet na Buži u ovom razdoblju bio normalan, a zagužvalo bi se opet Ulici Iza Grada, kao i u Gružu, što bi se ipak relativno brzo "očistilo".

Grad Dubrovnik je, putem svog Upravnog odjela za promet, u sklopu redovitog održavanja, ovaj tjedan sanirao prometnice u Šumetu i Knežici. Tako je asfaltiran pristupni put prema crkvi Presvetog Trojstva i groblja u Šumetu. Ukupna površina ovog zahvata je oko 400 metara četvornih, a vrijednost radova iznosi 85.000 kuna.

Također je završena i sanacija pristupnog puta stambenim objektima u mjestu Knežica, na predjelu Tor. Ukupno je sanirano oko 45 metara pristupnog puta izvedbom novog asfaltnog zastora. Ukupna vrijednost radova iznosi 30.000 kuna.

Idući tjedan, u ponedjeljak, radovi se nastavljaju na Osojniku, gdje će se sanirati oštećenja na cesti kroz naselje.

DPP

Koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra, pod ravnanjem mađarskog dirigenta Tibora Bogányja i dubrovačkog violinista Marina Marasa održao se sinoć, 12. kolovoza pred brojnom publikom u atriju Kneževa dvora. Umjetnici su za izvedbu djela Kodálya, Barbera i Mendelssohna, nagrađeni obilnim pljeskom.

Program je uključivao razigrane Plesove iz Galante Zoltána Kodálya koje je orkestar znalački izveo samostalno, da bi im se potom pridružio Marin Maras u zajedničkoj izvedbi Koncerta za violinu i orkestar Samuela Barbera, djela koje traje nešto manje od pola sata, a kojeg je publika pratila gotovo bez daha te se činilo kao da traje tek nekoliko minuta. Festivalska publika, naklonjena vrsnim dubrovačkim glazbenicima, izvedbu simfoničara i sjajnog, mladog i nadarenog violinista Marasa nagradila je velikim pljeskom na kraju prvog dijela koncerta. Orkestar je potom izveo Simfoniju br. 5 u d-molu tzv. Reformacijsku Felixa Mendelssohna, a u glazbenom dodatku uslijedilo je iznenađenje: koncert je, kao što je i počeo, završen plesom, i to poznatim i živahnim Mađarskim plesom br. 5 Johannesa Brahmsa.

Dubrovački simfonijski orkestar važan je dio bogatog i raznolikog kulturnog nasljeđa Dubrovnika i Hrvatske te je kao takav nezaobilazan dio programa Dubrovačkih ljetnih igara, na kojima redovito nastupa s vrhunskim inozemnim i domaćim gostima solistima i dirigentima. Sinoć im se pridružio mađarski dirigent Tibor Bogányi, koji već sedmu sezonu obnaša dužnost šefa dirigenta Panonske filharmonije, a od 2013. godine intenzivno surađuje i s Budimpeštanskom nacionalnom operom, gdje dirigira premijerna djela i operni repertoar s velikim uspjehom. Dubrovčanin, mladi violinist Marin Maras jedan je od vodećih hrvatskih glazbenika mlađe generacije. Svoje glazbeno školovanje započeo je u rodnom Dubrovniku, a u dobi od 15 godina, kao posebno nadaren, upisao je Muzičku akademiju u Zagrebu u klasi profesora Leonida Sorokowa. Školovanje je nastavio na prestižnoj Universität für Musik und darstellende Kunst u Beču, u klasi istog profesora. Prvi solistički nastup ostvario je u dobi od 11 godina s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, s kojim je kasnije odsvirao brojne solističke koncerte. Kao solist nastupao je s mnogim orkestrima u zemlji i inozemstvu, sudjelovao na brojnim festivalima, uključujući i Dubrovačke ljetne igre. Od 2012. član je Simfonijskog orkestra u Liechtensteinu (u sezoni 2015./2016. na mjestu koncertmajstora), a od samog osnutka svira u sve poznatijem ansamblu „Esperanza“ sastavljenom od sjajnih mladih glazbenika iz cijele Europe, s kojima je osvojio nagradu ICMA (International Classical Music Award).

Sljedeći festivalski koncert u atriju Kneževa dvora je već u utorak, 14. kolovoza kad će s početkom u 21.30 sati nastupiti jedan od najuglednijih klarinetista svijeta Andreas Ottensamer, prvi klarinet Berlinske filharmonije i sin bečkog kralja klarineta Ernsta Ottensamera. Na klaviru će ga pratiti argentinski pijanist José Gallardo, s kojim vodi festival komorne glazbe Bürgenstock Festival u Luzernu. Na programu su djela Templetona, Debussyja, Kovácsa, Gershwina, Saint-Saëns i Horovitza.

DPP

U sklopu programa 69. Dubrovačkih ljetnih igara koncertna promocija nosača zvuka pod nazivom Hrvatski skladatelji i njihovi suvremenici na Walterovom fortepijanu iz Kneževa dvora u Dubrovniku održat će se u nedjelju 12. kolovoza u 21.30 u atriju Kneževa dvora. Izdanje će predstaviti pomoćnik intendantice za glazbeni program Tomislav Fačini, ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać te muzikologinja Vjera Katalinić. Nosač zvuka proizašao je iz dugogodišnje suradnje pijanistice i fortepijanistice Ivane Jelače s Dubrovačkim muzejima.

Dubrovački muzeji u stalnom postavu Kulturno-povijesnog muzeja u Kneževom dvoru čuvaju iznimno vrijedan i u svjetskim razmjerima raritetan povijesni instrument - fortepijano znamenitog bečkog graditelja Antona Waltera iz 1790. godine, koji je restauracijom osposobljen za muziciranje te je zaštićen kao nacionalno kulturno dobro. Pijanistica Ivana Jelača specijalizirala se za izvođenje glazbe na povijesnim instrumentima, završivši poslijediplomski studij specijalizacije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, obradivši temu Umjetnost izvođenja klavirske sonate u kontekstu kulturoloških promjena, pri čemu je veliku pažnju posvetila povijesnom razvoju instrumenata s tipkama kao i razvoju glazbenog života i stilova druge polovice 18. stoljeća, kada je klavir doživio vrhunac popularnosti diljem Europe. S obzirom na znatnu rasprostranjenost glazbala, nije čudno da su na takvom tipu instrumenta stvarali tadašnji vodeći glazbenici - Bachovi sinovi, Joseph Haydn i Wolfgang Amadeus Mozart. U svibnju 2014. Ivana Jelača se prvi put predstavila dubrovačkoj publici u Glazbenoj dvorani Kneževog dvora, svirajući na Walterovom fortepijanu iz 1790.g, nakon čega je svoj specijalistički studij zaključila recitalom u Maloj dvorani glazbenog zavoda, muzicirajući na fortepijanu Karla Schmidta iz 1850. godine. Zanimajući se za kulturološki kontekst glazbe, pokrenula je udrugu Sve ostalo je glazba s ciljem promicanja izvedbenih umjetnosti s naglaskom na izvođenje klasične glazbe. Ivana Jelača predsjednica je i umjetnička voditeljica udruge od njezinog osnutka 2012. godine.

Na koncertnoj promociji pijanistica i autorica nosača zvuka Ivana Jelača izvest će pomno odabran program s djelima dubrovačkih skladatelja, te hrvatskih i europskih im suvremenika. Radi se o programu koji u Europskoj godini kulturne baštine 2018. promovira dubrovačku glazbenu ostavštinu kao dio europskog kulturnog nasljeđa. Dubrovački muzeji nakladnici su ovog CD izdanja koji donosi novinu u glazbenom životu Dubrovnika, pa i šire, s obzirom na to da se radi o prvom nosaču zvuka s djelima hrvatskih skladatelja snimljenom na ovom raritetnom instrumentu.

K.L.

Iako je u Dubrovniku na snazi Odluka o komunalnom redu, koja zabranjuje i razgolićenost u povijesnoj jezgri, u Gradu se i dalje svakodnevno i na svakom koraku mogu vidjeti "golaći". Odnosno, muškarci bez majica, žene u kupaćim kostimima. Tako je jedna djevojka i danas eto prošla Gradom samo u kupaćem kostimu, no s druge stane - zašto bi to uopće smetalo?

No, ako uredba postoji, i ako je njezin sadržaj izvješen na ulazu u Grad, a nitko je zapravo ne provodi, čemu uopće takva uredba i koji je njezin smisao? Ipak, u moru svih komunalnih problema, na koje se svakodnevno treba paziti, jasno i zašto se čudoredni alarmi komunalnih redara eto ne "pale" na one razgolićene

Jer, zbilja, u povijesnoj jezgri jako je puno toga na što se treba paziti, od stolova i ugostitelja koji valjda vječno "plešu" na rubu prekršaja po tom pitanju pa do uredovanja oko odlaganja otpada. Gubiti vrijeme na to je li netko obukao kupaće gaćice ili suknju, stoga, nema niti nekog smisla. Pogotovo jer je Grad Dubrovnik u deficitu s komunalnim redarstvom.

Posebno jer se kod recimo iznošenja smeća konkretno zna što je prekršaj, a što nije. Pak, "ocjenjivanje" toga kako se netko obukao prečesto ide i u subjektivan dojam, koji ne mora uvijek biti točan. Cure koje s kupanje prolaze povijesnom jezgrom znaju biti u gornjem dijelu kupaćeg kostima, no opet, postoje i takozvanovi "topovi" koji skrivaju jednako kao i kupaći kostim, ali koji se eto računa kao odjeća. Slično je i s "vrućim hlačicama" koje otkrivaju ponekad jednako kao i donji dio kostima.

U svakom slučaju, u moru kršenja pravila po Stradunu, i bolje da se komunalni redari bave s onim što je uistinu važno.

Prije nego su na snagu stupile izmjene Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, a kojim se omogućilo da taksisti iz ostatka države dođu taksirati u Dubrovnik, bilo je jako puno skeptika. No, jedan od njih nije bio predsjednik dubrovačkog HNS-a Miho Obradović. Upravo je dubrovački HNS podržavao ovaj zakon javnim istupima svojih članova, a Obradović je kazao kako ga podržava i dalje.

- Sigurno da i dalje podržavamo zakon. Za nas je najbitnije je da je danas dubrovački taksi jeftiniji od UBER-a. To je bio cilj liberalizacije tržišta. Dakle, da se naši građani mogu voziti po što jeftinijim cijenama, to je bila naša poanta, da ne postoji monopol pa da cijena od Pila do Sustjepana bude 100 kuna. Danas je cijena pošla za 50 posto dolje, a samo će tržište reagirati da bude još jeftinije. - rekao je Obradović.

- U Dubrovniku je 39 tisuća registriranih vozila, imamo 400 ili 500 UBER vozila. Mislite da je to jedini problem Dubrovnika? Nije to povećanje od 30 posto. To je neznatan postotak. Ali, kad se ne zna riješiti neki problem najlakše je reći da je UBER kriv.- riječi su Miha Obradovića.

Osvrnuo se i na izjave gradonačelnika Mata Frankovića po ovom pitanju.

- Gospodin gradonačelnik je rekao da je u Dubrovniku i oko Dubrovnika 1200 aktivnih taksi vozila, što je laž. Ako uzmete samo matematički da je svaki automobil oko četiri do pet metara, i spojite ih u kolonu, to je kolona od 6, 7 kilometara bez gradskog prijevoza, agencija, bez nas građanima. Da uključimo sve to značilo bi da u svakom trenutku imate kolonu od Pila do Lozice. Potpuna laž gradonačelnika, to je već godinu dana jedino što radi. - dodao je Obradović.

- Gradonačelnik kad je dobio izbore rekao je da će riješiti probleme u prometu u roku od godinu dana. Kad ih nije zbog svoje nesposobnosti uspio riješiti prebacio je krivnju na UBER i državu. To je skretanje s problema zbog njegove nesposobnost i neznanja. Najlakše je prebaciti problem na UBER, kao što se prije godinu dana prebacivao problem na autobus i agencije. Tako je i s azilom za životinje, gdje se uvijek nađe neki problem. - zaključio je Obradović.

U suorganizaciji Dubrovačkih ljetnih igra i Art radionice Lazareti okrugli stol na temu „Prostor za drugačije? Mogućnosti kulture u Dubrovniku“ okupio je sinoć, kulturne i kreativne radnike te umjetnike koji su svojim djelovanjem ili nastojanjima vezani za kontekst razvoja i stanja kulture u gradu Dubrovniku. Ovom prigodom u Lazaretima se, među ostalim, razgovaralo o perspektivama razvoja i planiranja kulture, sustavima vrednovanja, kulturnoj hegemoniji i važnosti očuvanja kulturnih institucija, a sudionici su izrazili želju za daljnjim razgovorima o ovim temama.

„Ideja za uvrštavanje ovog okruglog stola u program Dubrovačkih ljetnih igara nastala je iz potrebe za širim otvaranjem teme kulture u Dubrovniku tj. nasušnoj potrebi da se tema razvoja kulture u Dubrovniku preseli s margina izvan-institucionalnih, i stručno-znanstvenih diskusija u samo središte institucionalne i mainstream društveno-kulturne scene“ – pojasnila je uvodno moderatorica Ana Žuvela.

"Postoji li u dubrovačkom kontekstu mogućnost za nastanak i opstanak kulturno-umjetničkog rada koji stvara vrijednosti onkraj standardiziranih mjera uspješnosti; koji otvara mogućnosti za obnavljanje javnog ideala, vrijednosti i prostora kulture kojoj nije cilj tržišna valorizacija te koji se usuđuje kritički dovoditi u pitanje isključivosti u lokalnim postavkama kulture, kulturne politike i upravljanja u kulturi? Pojmovi prostora, mogućnosti i drugačijeg razmatrani su iz perspektive europskih projekata, posebno s naglaskom na iskustvo kandidacije Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020, ali i iz pozicije izvan-institucionalnih organizacija kao i javnih institucija u kulturi". - stoji u priopćenju DLJI.

Uz moderatoricu Anu Žuvelu, na okruglom stolu govorili su voditeljica Art radionice Lazareti Srdjana Cvijetić, pomoćnik intendantice Dubrovačkih ljetnih igara za dramski program Saša Božić, voditeljica Ureda za odnose s javnošću i marketing DLJI Karla Labaš, jedan od osnivača i voditelj BADco. kolektiva za izvedbene umjetnosti te dramaturg i izvanredni profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu Goran Sergej Pristaš, dizajner Orsat Franković i arhitektica Ida Polzer, suosnivačica neprofitne udruge Placa - kolektiva za istraživanja o prostoru koja se bavi poticanjem participativnih praksi u osmišljavanju, načinu korištenja i oblikovanju javnog prostora te se zalaže za očuvanje prostora kao društvenog i inkluzivnog resursa.

"Tretiranje kulture i umjetnosti kao proizvoda dovelo je do iskrivljenog razumijevanja svrhe javnih sredstava koja se ulažu u kulturu i nesporazuma oko cilja tog ulaganja, pa tako kultura postaje investicijom koja se mora isplatiti, što znatno utječe i na način kojim se kulturom upravlja. Problematiziralo se i nedostatne ili nepostojeće kriterije vrednovanja kulture i kvalitete kulturnih događanja jer oni ne mogu biti kvantitativni i očitovati se samo u broju prodanih karata ili broju proizvedenih programa". - piše u priopćenju Dubrovačkih ljetnih igara.

DPP

Tijekom izvođenja radova na gradilištu pročistača pitke vode u Komolcu dana 09. kolovoza 2018. godine u 16:50 došlo je do ozljede na radu sa smrtnim ishodom djelatnika B. L. na gradilištu.

Stradali djelatnik je zaposlenik tvrtke Trag d.o.o. koja je ugovorni podizvoditelj glavnog izvođača radova tvrtke SUEZ International, Francuska.

Ovim putem Uprava Vodovoda Dubrovnik s djelatnicima iskazuje duboko žaljenje zbog ove tragedije i izražava iskrenu sućut obitelji preminulog djelatnika.

Same okolnosti i uzroke zbog kojih je došlo do nesreće utvrđuju nadležne institucije.

Vodovod Dubrovnik

Dramski program 69. Igara nastavlja se dubrovačkom premijerom predstave Ispravci ritma u nedjelju, 12. kolovoza u 21.30 u skladištu Luke Dubrovnik. Predstava je nastala u suradnji umjetničkog kolektiva BADco., Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i Dubrovačkih ljetnih igara. Još jedna izvedba na festivalskom programu je u ponedjeljak, 13. kolovoza.

Radi se o suvremenoj predstavi koja vuče inspiraciju iz pripovijetke Dobri duh Zagreba Pavla Pavličića. Isprepletena je od niza slika – s jedne strane intimističkih slika banalnosti fragmentirane svakodnevice, s druge, slika zločina. Poigrava se sa skokovima u vremenu u svom forenzičko-kazališnom krugu. Praizvedba predstave je održana 18. studenoga 2017. u Tonskom studiju Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, a okupila je izniman tim suradnika: književnika Gorana Ferčeca kao autora teksta, vizualne umjetnike Marka Tadića kao autora scenografije i Silvia Vujičića kao autora kostima, austrijskog kompozitora Radua Malfattija te Alena Sinkauza i Nenada Sinkauza kao autore glazbe i zvuka. Umjetnički tim predstave čine i redatelj Goran Sergej Pristaš, koreografkinja Nikolina Pristaš, dramaturzi Ivana Ivković, Tomislav Medak te Diana Meheik. Predstavu izvode članice BADco. Ana Kreitmeyer i Nikolina Pristaš te članovi ansambla Drame HNK: Livio Badurina, Mislav Čavajda i Duško Gojić te član orkestra Opere HNK Ivan Bošnjak.

Umjetnički kolektiv BADco. festivalskoj se publici prvi put predstavio projektom „Stranac“, na taraci tvrđave Revelin u sklopu 67. Igara. BADco. je kolaborativna izvedbena skupina čiju jezgru čine: Ivana Ivković, Ana Kreitmeyer, Tomislav Medak, Goran Sergej Pristaš, Nikolina Pristaš i Zrinka Užbinec. Od svog osnutka 2000. godine, sistematično se bave istraživanjem protokola izvođenja, predstavljanja i gledanja, strukturirajući projekte unutar različitih formalnih i percepcijskih odnosa i sklopova. Rekonfiguracija etabliranih odnosa izvedbe i publike, propitivanje perspektivnih datosti i arhitektonike izvedbe, problematizacija komunikacijskih struktura – sve to čini BADco. međunarodno relevantnim umjetničkim fenomenom i jedinstvenim izvedbenim doživljajem. Goran Sergej Pristaš dramaturg je i izvanredni profesor na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Suosnivač je i član BADco.-a te predsjednik Osnivačkog odbora centra za umjetnička istraživanja pri Sveučilištu u Zagrebu.

U sklopu festivalskog projekta Ključevi od Grada, a u okviru prikazivanja predstave Ispravci ritma na 69. Igrama, 12. kolovoza u 22.30 u skladištu Luke Dubrovnik u Gružu bit će izložena i prostorna instalacija Marka Tadića The shifting meaning, sastavljena od crteža, kolaža i maketa manjih dimenzija. Sljedećeg dana, 13. kolovoza u 22.30, uz repriznu izvedbu Ispravaka ritma, bit će predstavljena instalacija Vremenske bombe, koju čine tri filma iz serije Institucije treba graditi. Filmovi evociraju povijesne veze između filma, rada i gledanja, ali otvaraju i pitanja transformacije statusa rada u suvremenim institucijama te novoinstitucionaliziranim praksama.

Ulaznice za obje izvedbe predstave Ispravci ritma 12. i 13. kolovoza dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr. Uz kupnju ulaznica online Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10% popusta, a takva kupnja u iznosu od najmanje 500 kn donosi voucher koji omogućuje 30% popusta na festivalske suvenire. Ulaznice su dostupne i na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21.30 sati, a upite vezane za kupnju ulaznica i rezervacije zaprima Ured prodaje na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na telefonske brojeve 020/ 326 107 te 095 323 2050.

K.L.

Povodom 23. obljetnice pogibije pločanskih branitelja Stipe Štrbića, Albina Ostije, Siniše Musulina i Ivice Petrovića danas su kod spomen-obilježja na Osojniku položeni vijenci i zapaljene svijeće.

U ime Dubrovačko-neretvanske županije počast poginulim hrvatskim braniteljima odala je zamjenica župana Žaklina Marević sa suradnicima, a vijence i svijeće položili su i članovi obitelji poginulih, predstavnici braniteljskih udruga te predstavnici Grada Ploče.

Prigodne riječi molitve za pokojne branitelje uputio je don Ante Antunović.

DPP

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković na svojem Facebook profilu osvrnuo se na problematikeuliberalizacije auto taksi tržišta, a koja je zaslužna za dobar dio gužvi na dubrovačkim prometnicama, uslijed dolaska taksista iz cijele Hrvatske u Grad.

Povod Frankovićeve objave je vijest kako New York neće godinu dana izdavati dozvole taksistima Ubera, a koju je on podijelio sa svojim Facebook prijateljima

"Prilikom izglasavanja novog Zakona o prijevozu u cestovnom prometu isticao sam da ćemo imati problem. Iz Ubera su me pokušali demantirati pa su čak četvrtkom i subotom skidali taxi oznake. Vidimo da je i u New Yorku slična situacija. Smatram da jedinice lokalne samouprave trebaju kontrolirati broj izvršitelja auto taxi prijevoza na svom području. Stoga pokrećemo inicijativu za izmjenom Zakona za kojeg jasno možemo reći da nije donio kvalitetniju uslugu kao ni bolje cijene za građane." - napisao je Franković.

V.S.