Balet Hrvatskog narodnog kazališta Split prvi put u povijesti nastupio je na Dubrovačkim ljetnim igrama sinoć i zaslužio ovacije brojne oduševljene festivalske publike izvedbom hvaljenog baleta „Derviš i smrt“ prema romanu Meše Selimovića u koreografiji Igora Kirova. Balet je na programu 69. Igara i večeras, s početkom u 21.30 u parku Gradac.

Najistaknutiji makedonski plesač i koreograf sa svjetskom karijerom te trenutni ravnatelj Baleta HNK Split Igor Kirov, jezikom plesa uspio je dočarati svijet metafizičkog, mističkog Selimovićeva „Derviša i smrti“, čas svođenja računa sa životom i svijetom u kojem suštinska pitanja i odgovori uvijek ostaju nedohvatni. U tome mu je pomogla sjajna autorska ekipa: libretist Sašo Dimoski, skladatelj Goran Bojčevski, kostimograf Aleksandar Noshpal, scenograf Slaven Raos, oblikovatelj svjetla Srđan Barbarić te oblikovatelj zvuka Petar Ivanišević. Uz sjajan ansambl splitskog Baleta, u naslovnoj ulozi derviša Ahmeda Nurudina nacionalni je prvak Tomislav Petranović, koji je kazao da se radi o najzahtjevnijoj ulozi koju je ikada plesao, a da je iskusni baletan Petranović tom zadatku i više nego dorastao, uvjerila se sinoć festivalska publika, a tome svjedoči i dodijeljena mu Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju baletnu mušku ulogu u 2017. godini.

Balet splitskog HNK „Derviš i smrt“, praizveden lani na Splitskom ljetu, na 69. Dubrovačkim ljetnim igrama imat će drugu izvedbu, večeras, 10 kolovoza, u parku Gradac, s početkom u 21.30. Ulaznice su dostupne preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr. Uz kupnju ulaznica online Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10% popusta, a takva kupnja u iznosu od najmanje 500 kn donosi voucher koji omogućuje 30% popusta na festivalske suvenire. Ulaznice su dostupne i na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1), svakim danom od 9 do 21.30 sati, gdje svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije mogu ostvariti popust od 30% za kupnju ulaznica. Upite vezane za kupnju ulaznica i rezervacije zaprima Ured prodaje na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na telefonske brojeve 020/ 326 107 te 095 323 2050.

K.L.

U hrvatskim teritorijalnim vodama u prvih je šest mjeseci ove godine ostvareno 246 kružnih putovanja stranih brodova ili 4,6 posto više nego u istom razdoblju 2017. godine. Kruzeri su doveli 356 607 putnika ili njih 12, 6 posto više nego lani.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku tih 246 kružnih putovanja ostvarila su 54 kruzera.

Među hrvatskim koje posjećuju kruzeri, Dubrovnik je i dalje najatraktivniji pa ni ne čudi da je u prvih šest mjeseci najviše brodova na kružnim putovanjima, njih 189, uplovljavalo baš u Dubrovnik. Samo je u lipnju ove godine bilo je 17,4 posto više kruzera nego u istom razdoblju 2017. godine.

N.M.

Zastava Libertas za vrijeme trajanja Dubrovačkih ljetnih igara već neko vrijeme ne "stanuje" na Orlandovom stupu, ali evo uz izložbu "Užasi zavičaja" Orlandov stup našao se zaogrnut u njoj sličnoj, prošaranoj simbolima valuta, za potrebe, nazovimo je umjetnosti. Rad je to Marijane Pende, koja se tako predstavila uz rečenu izložbu.

Poruka bi tu trebala biti jasna. Zatvoriti oči devastiranom Orlandu pred najezdom turista, buke, galame. Dakle, od starog Orlanda učiniti puritanca koji se ne zna akomodavat vremenu zbog čega je napuknuo na već toliko strana. Poruka je tu i u soldima koji su kao krivi za sve. Dobro, prokušana je to stvar, kad se, je li, umjetnost propitkuje o brzom vremenu u kojem se živi, postavlja pitanja o profitu, odnosno onome koliko se daleko spremno ići da bi se došlo do profita.

Iako izlizana, poruka je jasna i niti po čemu posebna. Prvenstveno jer je izrečena toliko puta da je pretvorena u frazu, koja je postala drugi pol tog konzumerizma kojega propitkuje, pa k tome, dok je u krajnosti, od nje, poruke dakle, nema niti neke velike koristi. Jer, zastava Libertas, barem nekoć, nosila je i neku poruku jer je simbolizirala slobodarski Dubrovnik i onu Gundulićevu poruku po kojoj se sloboda ne prodaje za svo zlato svijeta. Tome bi valjda Orlando zaogrnut u zastavu na kojoj su nacrtani simboli visokokotirajućih valuta nas trebao podučiti.

Prvi i osnovni problem je tu u licemjerju. Igre se financiraju od državnog, gradskog i nešto sitno županijskog novca, iz blagajni koji se ponajviše pune uz pomoć – turizma, jer eto za drugo nismo sposobni. Dakle, proračun Igara iznosi 14 milijuna kuna, većinom javnog novca. Igrama to daje slobodu da stvaraju premijere od milijun kuna, a Igre na kraju lijepo eto pribokavaju tom turizmu, od kojega žive te tako prevrću pijat samima sebi.
A uistinu vrijeme je više da se turizam prihvati onakav kakav jest, ako se želi od njega živjeti. Sirov i u pandžama neokapitalizma, uz kojega su nježnost i solidarnost tek misaone riječi, a komercijalizacija, ono što prodire i lomi duše, sjećanja i nadanja. Ali, od čega se živi i od čega se na koncu i stvara.

Problem je tu i što se DLJI uopće bave aktivizmom, dakle festival čije je nekadašnje otvaranje, prigodom Titove smrti, u cijelosti bilo posvećeno starom Josipu Brozu; pokoj njegovoj crvenoj duši, ali diktatoru uz kojega je vladalo jednoumlje, danas ide ka umiveno - aktivističkim idejama. Nije to teško objasniti. Danas se većim, u svojim očima valjda kurčevitijim umjetnikom smatra onaj koji umije provocirati, no kako se provokacija ne može mazati na kruh, tako se i kulturnjaci eto vole prištekavati režimu, što je valjda jedina mogućnost uz koju mogu živjeti od svog rada i nerada.

Nafaka je to cijele države, potreba za uhljebljenjem, ujedno i razlog zašto je Hrvatska valjda najneperspektivnija zemlja u Europi, i zbog čega na koncu više od stotinu ljudi dnevno napušta zemlju. Kako je onaj pravi aktivizam nemoguće iskazivati kroz tvrdi mangupluk uz režimsko djelovanje, jer režim u svojoj srži zatire svaki oblik drugog i drugačijega, dobiju se mlaki, sitni, nemušti pokušaji poput ove zastave uz koju DLJI tugaljivo bruse identitet pa kao provociraju sistem, s nekih kao pozicija na sistemima slobode, kojima nikad nisu ni pripadale.

U svakom slučaju, nagledao se Orlando i većih pizdarija od ove, pa iako polukrepan, još je živ. A mi pokušajmo odgonetnuti osmijehe s njegovo tradicionalno namrštenog lica. Jer, zastave uvijek više skrivaju nego otkrivaju neko vrijeme.

Jučer, oko14,00 sati, policijski službenici Postaje pomorske policije, ploveći službenim plovilom u uvali Duba, općina Slivno, uočili su muškarca koji je lomio i iz mora vadio kamenje te pomoću alata i opreme izlovljavao školjke „prstace“.

Utvrđeno je da se radi o 50-godišnjaku od kojeg je oduzeta oprema (čekić, maska s disalicom i rukavice) i 258 komada prstaca ukupne težine oko 3 kg. Zbog navednog policija je protiv predmetnog nadležnom državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu zbog počinjenog kaznenog djela uništavanje zaštićenih prirodnih vrijednosti.

PU DNŽ

Službenici komunalnog redarstva Grada Dubrovnika u suradnji s djelatnicima Lučke kapetanije Dubrovnik i inspektorima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture u srijedu i četvrtak provodili su nadzor nad korištenjem pomorskog dobra na užem gradskom području te na otoku Šipanu, piše u priopćenju gradske uprave.

"Za vrijeme nadzora utvrđena su četiri slučaja korištenja pomorskog dobra na način da se pomorsko dobro koristilo u većoj mjeri od one koja je dopuštena koncesijskim odobrenjem. Protiv svih prekršitelja bit će pokrenuti prekršajni postupci". stoji u priopćenju u kojem se na navodi na kojim su plažama utvrđene nepravilnosti.

Ovakve akcije nastavit će se provoditi na redovnoj bazi.

DPP

Svim građanima i posjetiteljima od sada je u autobusima javnog gradskog prijevoza dostupna usluga besplatnog korištenja interneta. Naime, završena je implementacija Wi-Fi sustava u autobuse JP Libertas, a zahvaljujući suradnji koju je gradski prijevoznik uspostavio s tvrtkom Media King iz Osijeka.

Tvrtka Media King uslugu je već isporučila u 60 tramvaja i autobusa javnog gradskog prijevoza u Osijeku te svih 150 autobusa gradskog i prigradskog prijevoza u Splitu, dok će u Gradu pristup internetu biti omogućen u 100 autobusa Libertasa koji prometuju na gradskim i prigradskim linijama. Ugovor uključuje mogućnost ugradnje pristupnih točaka (tzv. hotspotova) u ukupno 120 vozila te će se prema potrebi usluga uvoditi i u dodatne autobuse.
Ovaj, tehnološki napredan Wi-Fi sustav dozvoljava velike količine istovremenih konekcija na pristupne točke bez zagušenja i prekida te pruža visoki kvalitetu pristupa internetu po maksimalno dostupnim brzinama. Sustav omogućuje i komercijalno korištenje odnosno omogućava oglašavanje na svim pristupnim točkama čime se može postići i samoodrživost.

Vrijednost predmetne usluge iznosi 12.000 kuna (bez PDV-a) godišnje, dok je ugovor sklopljen na razdoblje od 5 godina te uključuje i održavanje sustava.

Sve što korisnici trebaju napraviti da bi koristili uslugu jest odabrati Wi-Fi mrežu „LIBERTAS MEDIAKING“ te pratiti jednostavne upute koje možete pogledati OVDJE.

DPP

Na gradilištu pročistača u Komolcu poginuo je jedan od radnika uslijed nesreće do koje je došlo jučer popodne. Kako neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr, do nesreće je došlo zbog odrona kamenog nasipa na gradilištu.

Inače, smrtno stradali radnik na gradilištu je radio kao poslovođa tvrtke Trag, podizvođača radova na pročistaču.

DPP

Područje Solituda nekada je bilo ponos Lapada, no slike koje je portalu Dubrovnikpress.hr ustupio čitatelj pokazuju kako se jedan od najelitnijih gradskih kvartova zapravo pretvorio u jedno veliko odlagalište smeća i šuta. Poprilično je zapuštena i neodržavana šetnica duž Solituda.

Razbijene klupe, razbijeni ili prepuni koševi za odlaganje otpada, razbijene table koje su upućivale da se u blizini nalazi plaža, izmet gotovo na svakom koraku, razbijeni tuš na plaži za pse, uobičajene su slike šetnice duž Solituda koje svaki dan šetajući ili prolazeći tim područjem gledaju i domaći i turisti.

U srcu sezone posebno je „atraktivno stanje” u srcu Solituda, odnosno na Vrtlarovoj zemlji na kojoj svako malo nikne nova stambena zgrada. Dok se zgrade izgrađuju, okoliš koji još nije zahvaćen izgradnjom pretvoren je u odlagalište šuta.

Tako ćete šetajući predjelom gdje i dan-danas ostaci staklenika svjedoče da je u njima nekad Vrtlar nešto sadio i uzgajao, osim građevinskog šuta vidjeti i gomile starog namještaja, a nađe se i pokoji odbačeni skuter.

Raznim upravama Vrtlara koje se godinama izmjenjuju inače je osnova poslovanja i postojanja rasprodaja iznimno vrijednog zemljišta u Solitudu za bagatelu. No kako je to zemljište još uvijek njihovo, osim razmišljanjem kome će sljedećemu prodati još koji kvadrat u Solitudu, trebali bi se pozabaviti i stanjem na tom svom preostalom zemljištu.

Tako ne bi bilo zgorega da u Solitudu na njihovo zemljište koje još nije zahvaćeno izgradnjom na hrvatski način, pošalju recimo koji kamion i nekoliko svojih radnika da se pozabave uklanjanjem šuta i smeća i njegovim propisnim zbrinjavanjem. Ipak se radi o zemljištu u Vrtlarovu vlasništvu, a to što su ga oni napustili ne znači da ga ne trebaju održavati. Tvrtka u gradskom vlasništvu brigom o svom zemljištu svakako bi trebala služiti na primjer građanima. U slučaju Vrtlara to već godinama nije tako.

Kvar koji je na telekomunikacijskim mrežama sinoć nastao, a koji je prouzrokovao da je skoro 2000 bilo Gružana bez Interneta, još u cijelosti nije riješen. Naime, u dijelu Gruža Interneta i dalje nema.
Kako se može doznati u razgovoru s djelatnicima Hrvatskog Telekoma, Internet u preostalom dijelu Gruža trebao bi doći do sutra.

No, i to treba uzeti sa "zrnom soli". Naime, jedan od djelatnika sinoć je tako rekao da ne postoji kvar koji obuhvaća skoro cijeli predio Gruža, nego da se tu radi tek o kvaru na privatnoj liniji. Pak, drugi je prognozirao da će Internet u cijelom Gružu doći do danas ujutro, što je eto ispalo samo djelomično točno.

V.S.

Izložba „Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama“ otvorena je večeras u žitnici „Rupe“. Riječ je o zajedničkom izložbenom projektu Ministarstva kulture i Etnografskog muzeja u Zagrebu, kojega dubrovačka muzejska publika može vidjeti zahvaljujući dugogodišnjoj suradnji između Dubrovačkih muzeja i zagrebačkoga Etnografskog muzeja. Autorica izložbe je muzejska savjetnica Etnografskog muzeja dr. sc. Iris Biškupić Bašić, autorica likovnog postava dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović, a kustosica dubrovačke izložbe Barbara Margaretić.

Izložba je nastala 2011. godine na inicijativu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a realizirana je zahvaljujući rezultatima dugogodišnjeg rada čitavog niza stručnjaka koji su u suradnji s lokalnim zajednicama te nositeljima tradicijskih znanja i vještina od 2009. godine do današnjih dana uspješno nominirali 15 kulturnih fenomena na jednu od tri UNESCO-ove liste svjetske nematerijalne baštine čovječanstva.

Na Reprezentativnu listu uvršteno je čipkarstvo u Hrvatskoj koje razlikuje tehnike i materijale izrade – čipkom na iglu (Pag), čipkom od agave (Hvar) i čipkom na batiće (Lepoglava), glazbeni izričaj dvoglasja tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, višestoljetna manifestacija Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, godišnji proljetni ophod Kraljica ili Ljelja iz Gorjana, crkveno-pučka procesija za Križen na otoku Hvaru, umijeće izrade drvenih tradicijskih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, godišnji proljetni ophod Zvončari s područja Kastavštine, tradicijski medičarski obrt s područja sjeverne Hrvatske, Sinjska alka, bećarac – tradicijski glazbeni žanr, nijemo kolo Dalmatinske zagore, klapsko pjevanje te mediteranska prehrana, upisana kao rezultat multinacionalne kandidature Španjolske, Grčke, Italije, Maroka, Portugala, Cipra i Hrvatske.
Na UNESCO-ovoj listi Nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita smjestio se glazbeni izričaj ojkanje, dok je projekt Ekomuzej „Batana“ uvršten na Listu najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine 2016. godine.

- Ova izložba je potvrda Hrvatskoj kao zemlji kulture, tradicijskih vještina, umijeća i kreativnosti. Hrvatska je popisala i registrirala veliki broj tradicijskih vrednota, a i inače u svijetu od početka stoljeća kreće interes za nematerijalnu baštinu te se podiže razina o vrijednosti i ugrožene nematerijalne baštine. Izložba nas upoznaje s bogatstvom i vrijednošću takve baštine koja je svuda oko nas. Izložba senzibilizira društvo o potrebi njezinog očuvanja. - rekla je ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać.

Autorica izložbe dr. sc. Iris Biškupić Bašić naglasila je kako je dobro da izložba obilazi različite krajeve te je stoga istaknula važnost dobre suradnje Etnografskog muzeja u Zagrebu i Dubrovačkih muzeja. Dodala je kako je izložba obišla preko 20 lokacija u zemlji i svijetu. Izložbu je otvorila zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić.

Izložba je popraćena s 15 filmova snimljenih za potrebe nominacija, koje posjetitelji mogu pogledati na zasebnim multimedijalnim sustavima, a njen cilj je potaknuti cjelokupno društvo na promišljanje o bogatoj nematerijalnoj kulturnoj baštini na području Republike Hrvatske te doprinijeti njenoj popularizaciji, očuvanju i prenošenju na buduće generacije.

Izložba ostaje otvorena do 10. rujna.

V.S.

Župan Nikola Dobroslavić danas je s načelnicima i gradonačelnicima s područja Neretve potpisao Sporazum o prijenosu nositeljstva projekta NERETVA sa dosadašnjeg nositelja Dubrovačko-neretvanske županije na Grad Opuzen.

Sporazum je potpisan između Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Opuzena, a uz suglasnost gradova Metkovića i Ploče te općina Kula Norinska, Pojezerje, Zažablje i Slivno.

Projekt NERETVA, koji je predmet ovog sporazuma, obuhvaća aktivnosti razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja prihvatljivog za financiranje iz EU strukturnih fondova za spomenuta područja, a prve aktivnosti započele su 2014. godine.

Župan Nikola Dobroslavić tom je prigodom istaknuo kako je Dubrovačko-neretvanska županija dosada uspješno odradila tri od četiri faze izvođenja projekta: izradu studije izvodljivosti, izradu plana razvoja širokopojasne infrastrukture i provedbu javne rasprave uz potporu jedinica lokalne samouprave.

Četvrta faza, koja obuhvaća izradu konačne verzije Plana razvoja širokopojasne infrastrukture, bit će odrađena sada nakon potpisivanja ovog Sporazuma, kazao je župan te istaknuo kako se radi o projektu ukupne vrijednosti 8.655,152 eura, od čega je oko 58 posto sredstava iz fondova EU.

Ravnateljica Regionalne razvojne agencije DUNEA Melanija Milić istaknula je kako je prednost ovog projekta što se odnosi na područja za koja ne postoji komercijalni interes za ulaganja prihvatljivog za financiranje iz EU strukturnih fondova, a cilj projekta je opća pokrivenost područja Neretve širokopojasnim pristupom.

DPP

Izložba NVV_2018 (Nove vizualne vrijednosti / New Visual Values) projekt je Ivane Vukšić i Bruna Pogačnika, koji zajednički djeluju u međunarodno priznatom tandemu/kolektivu TARWUK. Ovom se izložbom po prvi put prostor kapelice u Umjetničkoj Galeriji Dubrovnik aktivira kao izlagački prostor za nove struje u suvremenoj umjetnosti.

Dva su pojma bila ključna pri planiranju i izvedbi NVV_2018: morfem i virus. U morfologiji, morfem je najmanja jezična jedinica koja nosi značenje, a virusi su metabolički neaktivne i zarazne čestice na granici nežive prirode i živog svijeta. Nemaju stanične dijelove već potpuno ovise o mehanizmu stanica domaćina.

Pokušaj je bio da se pronađe morfem prakse svakog odabranog umjetnika, objekt koji bi u najmanjem mogućem obliku prenio njihovu konceptualnu i praktičnu motivaciju.
Objekti koji nisu međusobno povezani ničime drugim osim odabirom umjetnika zajedno tvore skupinu koja traži domaćina. Prostor Kapelice i radovi Ivana Meštrovića i Joze Turkalja unutar nje su organizam u koji su se odabrani radovi infiltrirali, zarazili ih svojom subjektivnošću te počeli stvarati nove poveznice i kontekste kako sami između sebe tako i sa skulpturama domaćinima i samim prostorom.

Izložba ostaje otvorena do 16. rujna 2018. godine.

BIOGRAFIJA:

TARWUK (Bruno Pogačnik Tremow i Ivana Vukšić, 1981., Hrvatska) umjetnički je kolektiv osnovan 2014. Njihova se praksa bazira na radu s obitelji, na kolaboraciji i interdisciplinarnom istraživanju. Proširivanjem njihove suradnje na suradnju s članovima obitelji stvaraju složeni sustav generiranja značenja i materijaliziranja informacija u objekte. U svojim istraživanjima koriste digitalne i fizičke resurse koji dolaze iz različitih života njihove obitelji, a svaki od njih ima jedinstvenu kontekstualnu pozadinu i povijest. Recentne solo izložbe uključuju “Tužni rudar” u 15 Orinet New York (2018), “21070621-141332(2)” u Muzeju likovnih umjetnosti Osijek (2017.), “Host”u Showroom Mama, Rotterdam (2017.), ”Tout est pret. Au premier signal que vous nous enverrez de Tireste, tous se leveront en masse pour l’independance de la Hongrie. Xrzah” u Etnografskom Muzeju Istre, Pazin (2017.), “help you, help me” u Essex Flowers, New York (2017.).

UGD