Jedan od najistaknutijih kontratenora današnjice Andreas Scholl nastupio je sinoć, 8. kolovoza u atriju Kneževa dvora uz Ansambl 1700 u sklopu glazbenog programa 69. Dubrovačkih ljetnih igara. Na programu koncerta pod naslovom Mali darovi nebeski, koji je u izvedbi ovih vrhunskih glazbenika, izazvao gromoglasan pljesak i ovacije publike, bila su djela Johanna Sebastiana Bacha, Antonia Vivaldija i Georga Friedricha Händela.

Program koncerta u Dvoru djelomično je sadržavao skladbe izdane na albumu Small Gifts koji je lani izašao u nakladi Deutsche Harmonia mundi, dok je novi dio programa odabran upravo za publiku Dubrovačkih ljetnih igara, a okosnicu su činile arije i korali iz kantata najvećeg majstora sakralne vokalne barokne glazbe Johanna Sebastiana Bacha, no slušatelji su mogli uživati i u jednoj Händlovoj kantati te nekoliko instrumentalnih komornih djela Bacha i Vivaldija. Naslov albuma, pa tako i ovog koncerta, preuzet je s naslovnice Brandenburških koncerata, tj. iz skladateljeve posvete u kojoj je zapisao da su djela nastala kao rezultat „…skromne nadarenosti koje mi je Nebo podarilo za glazbu.“

Nakon usklika oduševljenja i dugotrajnog aplauza, umjetnici su na dar publici izveli čak dva glazbena dodatka, Bachov koral Jesus bleibet meine Freude, a zatim i Purcellovu Come, ye Sons of Art.

Njemački kontratenor Andreas Scholl jedan je od najcjenjenijih kontratenora današnjice. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima su nominacija za nagradu Grammy te ugledna nagrada ECHO za vlastite skladbe Carevo novo ruho i Slavuj, koje je izdala diskografska kuća Deutsche Grammphon. Tumačio je naslovnu ulogu u operi Giulio Cesare u svom debitantskom nastupu u Frankfurtskoj operi, u Théâtre des Champs-Elysées i na Salzburškom festivalu 2012. godine (s Cecilijom Bartoli). Ulogu Bertarida (opera Rodelinda) pjevao je na svojim debitantskim nastupima na Opernom festivalu Glyndebourne i u Metropolitan Operi (s Renée Fleming).

Ansambl 1700 posvećen je izvođenju europske komorne glazbe 17. i 18. stoljeća. Zahvaljujući svojim muzikološkim i izvođačkim temeljima ojačanima izvanrednim tehničkim umijećem, ansambl je osmislio raznolike i atraktivne koncertne programe koje je s podjednakim oduševljenjem dočekala publika i glazbena kritika u najuglednijim glazbenim centrima, kao što su Konzerthaus u Beču, Philharmonie u Kölnu, Laeiszhalle u Hamburgu, Tonhalle u Zurichu. Na sinoćnjem koncertu u Dvoru ansambl su činili: Emiliano Rodolfi kao solist na oboi i blok-flauti, koncertmajstor i solist na violini Dmitri Sinkovski, prva violina Jonas Zschenderlein, druga violina Elena Davidova, violistica Christian Voß, na baroknom violončelu Balasz Maté, Marco do Cicero na violonu, Olga Watts na čembalu te voditeljica orkestra, blok-flautistica Dorothee Oberlinger, koja je ovaj ansambl i osnovala 2002. godine. Ona je jedna od najuglednijih blok-flautistica današnjice, dobitnica nagrada ECHO Klassik u kategoriji „Najbolji instrumentalist godine“ (2008.), „Najbolji koncert godine (u kategoriji do 18. stoljeća / flauta)“ 2013. godine i „Najbolja izvedba komorne glazbe“ (2015.). Početkom 2011. njezin je nosač zvuka Flauto Veneziano dobio nagradu Diapason d'Or. Od 2004. djeluje kao profesorica na sveučilištu Mozarteum u Salzburgu, pri kojem vodi Institut za ranu glazbu, a od 2019. godine obnašat će dužnost umjetničke direktorice festivala Potsdamer Musikfestspiele.

K.L.

Krajnje je vrijeme da prometna policija, prometno redarstvo ili tko je već u ovom Gradu zadužen za reguliranja prometa, počnu raditi svoj posao. Svjedoče to i fotografije snimljene jutros na području Guža u kojem je iz pravca Radeljevića prema kružnom toku na Solskoj bazi bilo gotovo nemoguće prometovati.

Od gruške place do hotela Petka prometovanje je u obje trake bilo gotovo nemoguće zbog vozača dostavnih vozila koji kamione i kombije parkiraju u prometnom traku dok vrše iskrcaj robe za obližnje kafiće, restorane i trgovine. Policije koja bi trebala nadzirati i regulirati promet naravno nije bilo nigdje.
Dugo su policajce na kružnom toku na Solskoj bazi jutros čekali vozači dvaju automobila koji su se sudarili. Naime, policajcima koji su se vozili u vozilu iz suprotnoga smjera i vidjeli prometnu nezgodu u kružnom toku, nije ni palo na pamet da se u tom kružnom toku okrenu i reguliraju promet dok njihovi kolege ne stignu na uviđaj. Samo su nonšalantno, kao da se ništa ne događa, produžili dalje.

Da apsurd bude veći, iako su se dva automobila sudarila u kružnom toku, iz pravca Sustjepana nije bilo gužvi jer su vozači vješto zaobilazili dva sudarena vozila. Nepregledna kolona stvarala se iz pravca Radeljevića.

Za taj nepregledan čep iz pravca Radeljevića krivi su i lokalni taksisti koji se parkiraju gdje stignu uz cestu. Naravno i danas su uzurpirali libertasovo stajalište ispred Luke.
Dok taksisti uzurpiraju libertasovu stanicu, libertasovi vozači putnike iskrcavaju na cesti i sve se to odvija bez ikakve prisutnosti policije ili prometnog redarstva.
Policija i prometno redarstvo itekako imaju razloga uredovati na tom autobusnom stajalištu jer taksitima je sukladno izmjenama zakona dozvoljeno ukrcavati i iskrcavati putnike na autobusnim stajalištima, kako su njihova vozila na libertasovoj stanici zapravo parkirana dok se taksisti odmaraju u hladovini preko puta na obližnjoj klipu, pitanje je kakav to ukrcaj i iskrcaj putnika vrše.

Prometno redarstvo malobrojno je da bi reguliralo promet, no zaista je pitanje čime se u Gradu Dubrovniku bavi prometna policija.

Ugledni berlinski umjetnik Clément Layes, koji je za svoj rad nagrađen nagradom Prix Jardin d'Europe kao najbolji europski mladi koreograf 2011., izveo je svoju hvaljenu predstavu „Title“ u utorak u 21.30 na taraci tvrđave Revelin. Ovo gostovanje realizirano je odmah po umjetnikovom uspješnom nastupu na Venecijanskom biennaleu, a uz potporu hrvatskog Goethe-Instituta.

U ovoj interdisciplinarnoj predstavi, koreograf i izvođač Clément Layes, priču je postavio na scenu tako da radnja nije prikazana jezično, već nju, nakon vrlo malo govora koji je repetitivan, preuzimaju stvari. Postavljene na pozornici, stvari imaju svoj momentum i publici prikazuju da sve ima svoj trenutak i način funkcioniranja, uz pratnju bubnja, bez govora. Ova zanimljiva predstava istražuje složenu međusobnu povezanost između stvari i značenja koje gradimo oko njih, te uspostavlja „rat i mir“ između stvari i misli, a pritom se ne ustručava razotkriti publici buku misli kao i spektakularnu tišinu objekata.

Clément Layes živi i radi u Berlinu kao redatelj, koreograf i izvođač od 2008. Ondje je osnovao kompaniju Public in Private s hrvatskom koreografkinjom Jasnom L. Vinovrški. Njegova djela, smještena na sjecištu performing arta, koreografije, likovne umjetnosti i filozofije, kao polazište zauzimaju opažanja iz svakodnevnog života i (ne)običnih predmeta.

Raznoliki program 69. Dubrovačkih ljetnih igara nastavlja se večeras u 21.30 koncertom hvaljenog kontratenora Andreasa Scholla i Ansambla 1700 u atriju Kneževa dvora. Sutra i prekosutra na rasporedu je baletna predstava Derviš i smrt, prema motivima romana Meše Selimovića, koja će se održati u parku Gradac.

DPP

Zadovoljan sam, značajni su pomaci učinjeni naprijed, veliki je broj gostiju, ali nismo imali većih problema, riječi su kojima je za portal Dubrovnikpress.hr konavski načelnik Božo Lasić prokomentirao dosadašnju sezonu u Konavlima.

Naime, prošle godine Lasić je izuzetno kritički govorio o reperkusijama koje u Konavlima nastaju zbog velikog priljeva turista. Isticao je tako kako prebukiranost, probleme sa stolovima, ali i odvozom otpada i kanalizacijom. Pak, ovoga proljeća promijenio je odluku o gospodarenju javnim površinama, što je kod dijela ugostitelja izazvalo ljutnju. Tom odlukom određeni su gabariti i pozicije stolova te je povećana cijena zakupa.

- Ove godine sam zadovoljan, sve je u granici prihvatljivoga. Ugostitelji se ponašaju primjereno, u skladu s potpisanim ugovorima, a niti građani se ne žale. Mogu reći da se svi pridržavaju reda. Dobro, uvijek ima manjih problema, ali to se sanira u hodu. Možemo biti zadovoljni dosadašnjim tijekom sezone, a vidjet ćemo kako će biti u ostatku sezone. - objasnio je Lasić.

Dodao je kako "moramo shvatiti da moramo od nečega živjeti".
- Tako je jer smo se opredijelili na turizam, nemamo nikakvu drugu gospodarsku granu koja bi nas mogla hraniti pa moramo uz ono što je pozitivno u turizmu prihvaćati i negativno. Ali, vrlo značajno je istaknuti da se turizam ne mjeri samo po broju noćenja nego i po tome koliko su ljudi zadovoljni nakon završetka turističke sezone. Naravno da je bitna i zarada, ali bitno je da lokalna zajednica bude zadovoljna od čega živi. - kazao je Lasić.

- Bit će zadovoljna ako se budu poštivali narativi, ako se ne budemo egoistično odnosili prema svojoj vlastitoj zaradi i svom špagu nego ako budemo shvaćali da moramo i zajednici dati od onog što zarađujemo. Onda ćemo u konačnici svi dobro i zaraditi. Ako i ugostitelji shvate, a mislim da shvaćaju, da Konavle i Cavtat trebaju dobro izgledati, onda će dogodine dolaziti još više gostiju. Tako se moramo ponašati, a mi ćemo u tom smjeru i voditi općinsku upravu da sve naše prednosti verificiramo. - istaknuo je Lasić.

- Ako ne budemo poštovali, ako budemo uništili prirodu, uništili naša mjesta u kojima živimo, onda nam neće ni turisti dolaziti. Pripremamo i nova rješenja izgleda javnih površina, tu ćemo zajedno u suradnji s turističkim radnicima i ugostiteljima iznaći rješenje, dat ćemo im vrijeme da se prilagode. Sve je u cilju boljega. Da nismo napravili kanalizaciju, cjevovod ili postavili javnu rasvjetu, danas se Cavtat ne bi mogao zamisliti kroz turističko funkcioniranje. A mi novac koji zaradimo od komunalnih doprinosa vraćamo onamo gdje bi ga i trebalo vratiti. U bolji život stanovništva. - zaključio je Lasić.

Izložba "Užasi zavičaja" Dubrovačkih ljetnih igara i Art radionice Lazareti, koja na nekoliko gradskih lokacija predstavlja radove trideset tri suvremena dubrovačka umjetnika, otvorena je sinoć u palači Sponza.

Kustosice izložbe su Srdjana Cvijetić, Helena Puhara i Lucija Vuković, okupljene u Kustosku radnu organizaciju Groma. Izložb je ime dobila po radu vizualnog umjetnika Luka Piplice, a festivalskoj su publici predstavili su je pomoćnik intendantice Igara Saša Božić i kustosica Lucija Vuković. Izložbu je u ime Grada Dubrovnika otvorila zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić.

Dubrovački umjetnici koji se predstavljaju ovom izložbom su Anamarija Bezek, Mara Bratoš, Pasko Burđelez, Boris Cvjetanović, Mario Cvjetković, Viktor Daldon, Ivo Dimnić, Marko Ercegović, Marija Grazio, Grupa ABS, Tina Gverović, heART, Katarina Ivanišin Kardum, Stanko Ivanković, Ivana Jelavić, Stjepo Kaleb, Sven Klobučar, Igor Knezović, Miranda Kuzmanić, Berta Miloš, Maro Mitrović, Ana Opalić, Ivana Pegan Baće, Marijana Pende, Izvor Pende, Luko Piplica, Dario Kulišić, Ana Požar Piplica, Ivana Selmani, Nives Sertić, Slaven Tolj, Ivona Vlašić i Borko Vukosav.

Osim u Sponzi, gdje se izložba može razgledati svakim danom od 18 do 22 sata, radovi se izloženi na ulazu u Kino Sloboda, Luža (18 – 22 sata), u prostoru ispod skala od Dominikanaca (14 do 20 sati), na balustradi Kina Slavica te u ateljeu Izvora Pende u ulici Braće Andrijića 7 (uz najavu na 091 323 2044).

Izložba predstavlja fuziju programa za razvoj publike Dubrovačkih ljetnih igara Ključevi od grada i programa umjetničkih intervencija u javnim prostorima Art radionice Lazareti Grad je mrtav. Živio Grad!, a otvorenom ostaje do zatvaranja Igara, 25. kolovoza.

DPP

Balet Hrvatskog narodnog kazališta Split prvi put u povijesti gostuje na Dubrovačkim ljetnim igrama, a festivalskoj publici predstavlja se svojim lanjskim uspješnim naslovom „Derviš i smrt“ prema romanu Meše Selimovića u koreografiji Igora Kirova, u četvrtak i petak, 9. i 10. kolovoza s početkom u 21.30 u parku Gradac.

Najistaknutiji makedonski plesač i koreograf sa svjetskom karijerom te trenutni ravnatelj Baleta HNK Split Igor Kirov, jezikom plesa uspio je dočarati svijet metafizičkog, mističkog Selimovićeva „Derviša i smrti“, čas svođenja računa sa životom i svijetom u kojem suštinska pitanja i odgovori uvijek ostaju nedohvatni. U tome mu je pomogla sjajna autorska ekipa: libretist Sašo Dimoski, skladatelj Goran Bojčevski, kostimograf Aleksandar Noshpal, scenograf Slaven Raos, oblikovatelj svjetla Srđan Barbarić te oblikovatelj zvuka Petar Ivanišević. U naslovnoj ulozi derviša Ahmeda Nurudina nacionalni je prvak Tomislav Petranović koji je kazao da se radi o najzahtjevnijoj ulozi koju je ikada plesao, a da je iskusni baletan Petranović tom zadatku i više nego dorastao svjedoči dodijeljena mu Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju baletnu mušku ulogu u 2017. godini.

O pripremi ove koreografije, Kirov je zapisao kako je Derviš simbol duše koja transcendira sve geografske i religijske i uopće, sve vanjske odrednice, nametnute rođenjem i bivanjem u određenom prostoru. „Svojom koreografijom pokušavam zaroniti iza toga, u podsvjesno, u potragu za ljudskom biti. (...) Moj je zadatak kao koreografa prikazati suočenje s vlastitom dušom i pokušaj oslobođenja duše, što bi u konačnici, kad svi zastanemo i udahnemo, svakome trebalo biti cilj“ zaključio je Igor Kirov.

Balet splitskog HNK „Derviš i smrt“, praizveden lani na Splitskom ljetu, na 69. Dubrovačkim ljetnim igrama imat će dvije izvedbe, 9. i 10 kolovoza, u parku Gradac, s početkom u 21.30. Ulaznice su dostupne preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr. Uz kupnju ulaznica online Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10% popusta, a takva kupnja u iznosu od najmanje 500 kn donosi voucher koji omogućuje 30% popusta na festivalske suvenire. Ulaznice su dostupne i na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1), svakim danom od 9 do 21.30 sati, gdje svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije mogu ostvariti popust od 30% za kupnju ulaznica. Upite vezane za kupnju ulaznica i rezervacije zaprima Ured prodaje na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na telefonske brojeve 020/ 326 107 te 095 323 2050.

K.L.

Glazbeni program 69. Dubrovačkih ljetnih igara nastavit će se koncertom Dubrovačkog simfonijskog orkestra, pod ravnanjem mađarskog dirigenta Tibora Bogányia te uz dubrovačkog violinista Marina Marasa u atriju Kneževa dvora u subotu, 11. kolovoza u 21.30. Program koncerta donosi Plesove iz Galante Zoltána Kodálya, Koncert za violinu i orkestar Samuela Barbera i Simfoniju br. 5 u d-molu tzv. Reformacijsku Felixa Mendelssohna.

Dubrovački simfonijski orkestar važan je dio bogatog i raznolikog kulturnog nasljeđa Dubrovnika i Hrvatske. Orkestar u Dubrovniku kontinuirano djeluje od 1924. godine, a od 1992. nosi svoj današnji naziv. Lista njihovih nastupa je duga, a uključuje i turneje po Europi, SAD-u i Indoneziji. Orkestar je nezaobilazan dio programa Dubrovačkih ljetnih igara, na kojima redovito nastupa s vrhunskim inozemnim i domaćim gostima solistima i dirigentima. Ovom prigodom to je mađarski dirigent Tibor Bogányi, koji već sedmu sezonu obnaša dužnost šefa dirigenta Panonske filharmonije. Od 2013. godine intenzivno surađuje s Budimpeštanskom nacionalnom operom, gdje dirigira premijerna djela i operni repertoar s velikim uspjehom, a o koncertu koji je na programu u subotu, Bogányi je rekao: „Čast mi je dirigirati Dubrovačkim simfonijskim orkestrom na uglednim Dubrovačkim ljetnim igrama. Program kojeg smo stvorili je raznolika kombinacija majstorskih djela. Koncert ćemo otvoriti kompozicijom Plesovi iz Galante, jednim od najpoznatijih i najomiljenijih Kodályjevih djela. Koncert za violinu Samuela Barbera otvara se lijepim opuštenim temama, savršenima za ljetnu večer. Sjajne boje u drugom stavku koji oduzima dah i nevjerojatna virtuoznost posljednjeg stavka predstavljaju velike izazove. Mendelssohnova Reformacijska simfonija remek je djelo u 4 stavka koje sadrži sve elemente velike simfonije. Usprkos svojoj mladosti, jer bila mu je tek 21 kad je komponirao ovu simfoniju, Mendelssohn je potpuno zreo u upotrebi velikog orkestra. Naš program završava vrlo zvučnom temom, ali ovu ćemo večer u Dubrovniku zaključit dodatnim iznenađenjem: kao što je započeo, koncert treba završiti plesom.”

Dubrovčanin, mladi violinist Marin Maras jedan je od vodećih hrvatskih glazbenika mlađe generacije. Svoje glazbeno školovanje započeo je u rodnom Dubrovniku, a u dobi od 15 godina, kao posebno nadaren, upisuje Muzičku akademiju u Zagrebu, u klasi profesora Leonida Sorokowa. Školovanje je nastavio na prestižnoj Universität für Musik und darstellende Kunst u Beču, u klasi istog profesora. Prvi solistički nastup ostvario je u dobi od 11 godina s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, s kojim je kasnije odsvirao brojne solističke koncerte. Kao solist nastupao je s mnogim orkestrima u zemlji i inozemstvu, sudjelovao na brojnim festivalima, uključujući i Dubrovačke ljetne igre. Od 2012. član je Simfonijskog orkestra u Liechtensteinu (u sezoni 2015./2016. na mjestu koncertmajstora), a od samog osnutka svira u sve poznatijem ansamblu „Esperanza“ sastavljenom od sjajnih mladih glazbenika iz cijele Europe, s kojima je osvojio nagradu ICMA (International Classical Music Award).

Ulaznice su dostupne preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr. Uz kupnju ulaznica online Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10% popusta, a takva kupnja u iznosu od najmanje 500 kn donosi voucher koji omogućuje 30% popusta na festivalske suvenire. Na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju popust od 30% za kupnju ulaznica. Upite vezane za kupnju ulaznica i rezervacije zaprima Ured prodaje na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na telefonske brojeve 020/ 326 107 te 095 323 2050.

K.L.

Unazad nekoliko godina dubrovački Vrtlar muku muči s palminom pipom, nametnikom koji je na dubrovačkom području, ali i duž hrvatske obale gotovo pa iskorijenio palme. I dok u dubrovačkom Vrtlaru praktički ne znaju kako zaštiti palme u glavnom gradu Španjolske Madridu, zaštitili su ih na vrlo jednostavan način, pokrili su ih zaštitnim mrežama, a što svjedoči i fotografija koju je portalu Dubrovnikpress.hr ustupila čitateljica.

Naime, u botaničkom vrtu u Madridu preko svake je palme navučena zaštitna mreža pored koje je istaknuto i objašnjenje zbog čega je to učinjeno.

U dubrovačkom Vrtlaru palme preventivno tretiraju raznim biološkim i kemijskim metodama, no one se očito nisu pokazale efikasnim jer je većina palminih stabala na širem dubrovačkom području gotovo pa nestala. Možda bi rezultati bili pozitivniji da im je samo palo na pamet palmina stabla jednostavno prekriti zaštitnim mrežama, osim ako nabavka zaštitnih mreža Vrtlar ne bi previše koštala.

Jednom kad Crvena palmina pipa napadne palmu postupno dolazi do njezina potpunog uvenuća, odnosno propadanja. Navodno je Crvena palmina pipa u Hrvatsku stigla u uvezenim sadnicama palmi, a potom je počela napadati i višegodišnja palmina stabla.

N.M.

HSS pokreće inicijativu da se u Cavtatu, gdje već postoje biste Frana Supila i Franja Tuđmana, postavi bista i trećem hrvatskom velikanu - Stjepanu Radiću. HSS će prijedlog za postavljanje biste uputiti nadležnim tijelima Općine Konavle, a o lokaciji biste zatražit će mišljenje i Mjesnog odbora Cavtat. - piše u priopćenju Općinske organizacije HSS Konavle.

"Financijska sredstva za postavljanje biste osigurat ce se donacijama Konavljana i svih štovatelja Stjepana Radića". - navodi se u pripćenju.

U priopćenju se navodi i kako je "povodom 90. obljetnice smrti Stjepana Radića održana sjednica Predsjedništva HSS-a Konavle, na kojoj je istaknuta presudna uloga Stjepana Radića u povijesti hrvatskog naroda".

" Radić je začetnik izvorne hrvatske političke misli koja je utemeljena na ideji naprednog i pravednog društva te slobodnog pojedinca, u samostalnoj hrvatskoj državi." - piše u priopćenju.

Na sjednici Predsjedništva na ulogu osnivača HSS-a osvrnuo se i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić, koji je istaknuo da je Radić, kao narodni vođa i prosvjetitelj, hrvatsku državotvornu ideju prenio u sve slojeve hrvatskog naroda i nadogradio je pozitivnim vrednotama na kojima Hrvatska treba počivati.

"Te su vrednote sloboda, demokracija, republikanizam, mirotvorstvo, čovječnost, poštenje, socijalna pravda, solidarnost, ljudska prava, prava žena i prava manjina. Radićeva Hrvatska je zemlja slobodnih, sretnih i prosvijećenih građana, integrirana u Europu, otvorena prema drugima i okrenuta budućnosti". - istaknuo je predsjednik HAZU-a.

"Svojim značajem Radić pripada ne samo HSS-u i HSS-ovcima, nego čitavom hrvatskom narodu, a njegove političke ideje, još od početka 20. stoljeća, utkane su i kao temeljne vrijednosti konavoskog čovjeka". - piše u priopćenju.

V.S.

Posljednja od ukupno tri međunarodne majstorske radionice namijenjene mladim glazbenicima koje su se ovog ljeta održale na Dubrovačkim ljetnim igrama, vođene od strane vrhunskih glazbenika svjetske reputacije, predstavljena je sinoć, 7. kolovoza festivalskoj publici u Kneževu dvoru gdje je održan završni koncert pijanističke radionice Marije Joăo Pires.

Ova radionica dio je projekta pod nazivom Partitura, a voditelji su, uz slavnu portugalsku pijanisticu, bili i Miloš Popović, pijanist pokreta Partitura te Giuseppe Ravě, osnivač Respiro e Movimento®. Naglasak radionica u okviru projekta Partitura je na prijenosu znanja no u skladu s društvenim i kulturnim ciljevima projekta, što nije samo podjela tehnike i znanja već i izoštravanje glazbene osjetljivosti te stvaranje osobnog odnosa s glazbom. Radionica je okupila mlade nadarene glazbenike; 6 aktivnih polaznika, 2 pasivna te 3 slušača u dobi od 17 do 32 godine, koji su u Dubrovnik stigli iz Poljske, SAD-a, Tajvana i Hrvatske. „Bila sam na mnogo majstorskih radionica, ali ovo je prvi put da sam u ovako prijateljski nastrojenom i toplom okruženju. Svi smo jako bliski, surađujemo i otkrivamo nove stvari zajedno“, kazala je polaznica radionice Jiana Peng.

Uz polaznike koji su izveli izbor iz repertoara radionice, na koncertu u Dvoru nastupili su i njihovi mentori Maria Joăo Pires i Miloš Popović, koji su oduševljenu publiku nagradili i glazbenim dodatkom, odsviravši Romansu u a-molu Sergeja Rahmanjinova skupa s polaznicom Jianom Peng koja je zaključila službeni dio sinoćnjeg programa.

Uz pijanisticu Mariju Joăo Pires, sedmodnevne radionice su na 69. Igrama održali i violinist Stefan Milenković te tenor Krešimir Špicer, a zahvaljujući donaciji zaklade Caboga Stiftung te u suradnji s Umjetničkom školom Luke Sorkočevića. Dubrovačke ljetne igre majstorske radionice provode u skladu sa svojom misijom koja naglasak stavlja na edukacijske programe za mlade umjetnike.

K.L.

Hrvatska zajednica županija je potpisala Ugovor o suradnji s predstavnicima Koordinacije županijskih savjeta mladih Republike Hrvatske, a u cilju intenziviranja suradnje jedinica regionalne samouprave i mladih.

Ugovor o suradnji potpisali su predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk i međunarodni tajnik Koordinacije, ujedno i predsjednik Savjeta mladih Dubrovačko-neretvanske županije Romano Radonić.

Prilikom potpisivanja ovog Ugovora, predsjednik HZŽ je naglasio da je suradnja s mladima iznimno važna te mlade treba osnažiti jer oni trebaju biti nositelji pozitivnih društvenih promjena, a ne samo promatrači.

Tijekom potpisivanja Ugovora istaknuto je i kako će Zajednica i Koordinacija zajednički istupati s preporukama i inicijativama prema jedinicama lokalne i regionalne samouprave i nadležnim institucijama u temama koje se odnose na mlade te kako će provoditi zajedničke projekte s ciljem donošenja programa za mlade. Također, dogovorena je i suradnja na svim ostalim aktivnosti koje će ojačati položaj mladih i ohrabriti ih za sudjelovanje u životu svoje lokalne zajednice.

DNŽ

Fuzija. Riječ je to koja se izdvajala u najavi izložbe Dubrovačkih ljetnih igara "Užasi zavičaja", koja će se moći posjetiti u Sponzi do 25. kolovoza. Rečena fuzija ostvaruje se tako s Art radionicom Lazareti, što bi tako trebalo predstavljati nekakav novi vid dubrovačkog stvaranja, makar je u proturječju s onim što je trebala biti namjena Art radionice Lazareti.

Naime, Art radionica Lazareti sad već daleke 1989. godine nastala je kao svojevrsni kontrapunkt postojećoj, možemo je nazvati institucionalnoj kulturi, što se može nazvati i definicijom Dubrovačkih ljetnih igara. Izložba djeluje kao ambiciozan projekt. Autorice su Srđana Cvijetić, Helena Puhara i Lucija Vuković, izlaže 33 autora, a osim u Sponzi njihovi radovi moći će se vidjeti i u ateljeu Izvora Pende, kraj Orlandovog stupa, na ulazu u kino Slobodu, na balustradi Kina Slavica i ispod skala od Dominikanaca.

Uglavnom, cilj je tu prikazati dubrovačko ozračje kroz priču o onome što remeti taj Dubrovnik, rečeni „užas“ koji definira „bogomdanu ljepotu krajolika“ ili onoga što su nam ostavili "naši stari". Nije to prvi, a neće biti niti zadnji put da se kroz takvu matricu promišlja smjer u kojem se ide, sučeljavajući dva kontrasta, pitajući se što smo to točno kao društvo postigli.

U redu je kad to pitanje postavlja Art radionica Lazareti, načelno udruga s alternativnim, ponegdje i aktivističkim predznakom, no problem koji graniči sa samouništenjem nastaje kad ARL postavlja pitanja kroz manifestaciju poput Dubrovačkih ljetnih igara, čiji je budžet 14 milijuna kuna uglavnom javnog novca.

Namjena ARL trebala bi biti propitkivanje onoga što stvaraju DLJI, ponuditi nešto drugačije, svojevrsno utočište od institucionalne kulture, valjda kroz pobunu pojedinca, od koje kreće sve uostalom, a s kojom DLJI u biti nikad nisu imale nikakve veze jer su uvijek ovisile o prije svega državi i Gradu. Stapajući se s najvećim nacionalnim festivalom ARL gubi svoju idejnu ulogu, koja može biti ljudski čista i stvaralački nadahnuta samo dok je u „ilegali“, kao protuteža koja bi u suštini trebala vidjeti ono što ne vidi obično oko promatrača.

U praksi, i ARL se sufinancira državnim novcem, isto kao i neke druge udruge koje bi trebale ponuditi nešto novo, odnosno pomicati granice, a umjesto čega smišljaju projekte koje bi se trebale svidjeti gradskim upravama, ove ili one fele, ili državnom ministarstvu. Međutim, čak niti koketiranje s državnim novcima s ARL nije najveći problem, jer osim što se moguće prišiti režimu, moguće se prikloniti i popularnoj ideji, nekakvom mnijenju, što se kroz dubrovački primjer očituje kroz pitanja raznoraznih bankomata po ulicama, divljih, pitomih, javnog, privatnog, gradskog ili zauvijek nepovratnog.

To je upravo najveći problem ARL. Jer, kad se navedene mantre počnu ponavljati kao da se radi o faktičnom, o nedvojbenoj istini, uz koju je svatko tko ne misli isto neprijatelj, onda to više nisu individue, nego kolektivi, čije je djelovanje u suštini povezano s jednakim jednoumljem kao kod establišmenta protiv kojega se nominalno bore.

A kad je tako, dakle kad DLJI legalno sisa državni novac još od Josipa Broza, a ARL slijepo vjeruje ideji tobožnje slobode uz koju je dobrodošao onaj koji se slaže s određenim postulatima, dok su joj članovi dio liste koja je u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika, onda se zapravo radi o sasvim logičnoj simbiozi. Jedinoj logičnoj, kao trajnoj posljedici jedne dugogodišnje zablude, a zbog čega je sve skupa osuđeno na propast, odnosno stanje kakvo sada jest, uz koji se stvara za izuzetno uski krug tog rečenog kolektiva elitističkog predznaka.

Ne tako davno kroz projekt Europske prijestolnice kulture pokušalo se taj „dubrovački aktivizam“ prometnuti u osnovni puls Grada, odnosno kao identitet ponuditi ono što je „izvan kutije“. Što je na nivou Grada krivo, jer gradski identitet nije satkan samo od visokoobrazovanih, gradski identitet su i lučki radnici čije razmišljanje „unutar kutije“ također ima određene zavodljivosti, a građani pritom nisu telad koje će netko izvesti iz štale da uživaju u točno zadanim smjernicama nekoliko nadobudnih intelektualaca.

Znamo kako je to prošlo. Jer gradski identitet se stvara organski. Isto kao što se organski nekoć stvarao i identitet ARL, koji baš zbog toga po zakonu kičme, ako već ne i želuca, ne može i ne smije funkcionirati kroz stipendirani festival.