Dubrovačke ljetne igre u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu započinju s umjetničko-istraživačkim projektom temeljenim na pirnim dramama dubrovačkih renesansnih pisaca. Projekt će rezultirati premijernim izvedbama novih pirnih tekstova na 69. Dubrovačkim ljetnim igrama.

Studenti odsjeka glume, dramaturgije, režije, produkcije i plesa te mladi redatelji tijekom drugog semestra na ADU u Zagrebu pratit će predavanja stručnjaka iz područja kazališta, povijesti umjetnosti, kroatistike, kulturalne antropologije i etnologije te istraživati povijesne i teatrološke zabilješke o renesansnom kazalištu u Dubrovniku. Naglasak će biti na osobitostima pirnih drama i običaja u renesansnom Dubrovniku, lokalitetima, kontekstu i okolnostima nastanka i izvedbi pirnih drama iz opusa Marina Držića i Nikole Nalješkovića te drugih autora iz razdoblja renesanse. Nadalje, proučavat će se povijest izvedbi renesansnih pirnih komada s fokusom na produkcije nastale na Dubrovačkim ljetnim igrama.

Predavanja na temu dubrovačke ambijentalnosti držat će Georgij Paro i Ivica Kunčević dok će se Nataša Rajković baviti novom ambijentalnošću Dubrovnika na primjerima predstava Radionica za šetanje, pričanje i izmišljanje te Allons enfants. Ivica Boban o maski i igri govorit će na primjeru predstave Play Držić te o satirskoj igri u Držićevoj Hekubi. Naziv predavanja Krešimira Dolenčića je Glumac u Držićevim komadima, a Matka Sršena Redateljsko čitanje i glumačko čitanje, dok će o Držiću u svjetlu renesanse govoriti Tomislav Bogdan s Odsjeka za Kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ana Marinković s Odsjeka za povijest umjetnosti držat će predavanje naslova Granice: Javni i privatni prostori Dubrovnika. Slavica Stojan sa Zavoda za povijesne znanosti HAZU studentima će govoriti o piru u svakodnevici Dubrovnika, a Nikolina Farčić o suvremenim pirnim običajima Dubrovnika.

Tijekom druge faze projekta studenti će istraživati koje se ideje izvedbe privatnosti njeguju u suvremenom Dubrovniku, koji tragovi složenih antropološko-teatroloških pirnih običaja postoje u mikrozajednici Grada danas te mogu li oni postati područje nekih novih izvedbi pirnih običaja. Istraživanje će uključiti građane Dubrovnika te arhivske materijale.

Projekt će biti finaliziran izvedbama novih pirnih tekstova, nastalih na podlozi renesansnih pirnih komedija i recentnih svadbenih običaja Dubrovnika, pod nazivom Odbrojavanje – na piru s Držićem i Nalješkovićem na 69. Dubrovačkim ljetnim igrama 1., 2. i 3. kolovoza u prostorima tvrđave Minčeta.

K.L.

Vodovod Dubrovnik rekonstruirao je dio magistralnog cjevovoda fekalne odvodnje ispod naselja Mokošica. Riječ je o glavnoj cijevi kojom se otpadne vode od Mokošice odvode do pročistača, a na kojoj je uslijed slijeganja terena došlo do oštećenja na dva mjesta.

Poseban problem predstavljalo je začepljenje cijevi nastalo ulaskom zemlje, a što je uzrokovalo istjecanje fekalija na dvije lokacije. Rekonstrukcijom ovog dijela cjevovoda Vodovod je osigurao učinkovitost tamošnjeg dijela kanalizacijskog sustava, a uz pomoć robotskog vozila nastavlja se pregledavanje cjelokupne trase cjevovoda kako bi se osigurala njegova potpuna učinkovitost.
Vodovod Dubrovnik

Kad će nakon deset godina svanuti sunce na Lučinom razdolju, pitao je župana Nikolu Dobroslavića na sjednici Županijske skupštine SDP-ov vijećnik Davor Penić, aludirajući na početak izgradnje županijskog Centra za gospodarenje otpadom.

Penić je tako pitao i kad će se okončati papirnati dio projekta te kad će za ovaj projekt biti ishodovana lokacijska i građevinska dozvola.

- Centar će se početi graditi kad nam prestanu podmetati noge, a spomenut ću tamo neke u Ministarstvu zaštite okoliša. - odgovorio je Peniću Dobroslavić.

Podsjetivši takvim odgovorom Penića na nerazumijevanje na koje je oko realizacije ovog projekta Županija imala s pojedinim ministrima, Dobroslavić je naglasio kako izgradnja Centra za gospodarenje otpadom i dalje ostaje jedan od najvažnijih projekata Županije, iako ima poteškoća u njegovoj realizaciji.

-To je jedan od najvažnijih projekata Županije. Vidjeli ste neki dan napise u medijima koji su na čudan način komentirali izgradnju tog centra, nešto primjerice da župan ne zna što radi. Naravno da se na takve napise nismo osvrtali. Ide s teškoćama, ali ćemo ga realizirati i bit će financiran sredstvima iz europskih fondova po najvišim europskim i hrvatskim standardima. Izgradnja Centra je u svim dokumentima, tako da su sve pretpostavke za njegovu realizaciju tu. Imamo poteškoća, ali lokacijsku dozvolu očekujemo za dva do tri mjeseca. Nakon toga slijedi popunjavanje prijave za EU fondove, izrada troškovnika i glavnog projekta za građevinsku dozvolu. - rekao je Dobroslavić.

N.Metković

Nakon što je projekt Respect the city, koji u fokusu ima održivi turizam, predstavljen u veljači, neka pitanja ostala su neodgovorena. Tiču se ona konkretnih mjera, ali i honorara voditelja projekta Ranka Milića te samog otvaranja ureda koji je na istom predstavljanju najavljen.

Na upit portala Dubrovnikpress.hr na ova pitanja iz gradske uprave odgovor nije stigao, ali zato je na isti upit odgovorio Ranko Milić.

HONORAR 200 TISUĆA KUNA BEZ PDV-A

Naveo je kako je zasnovan "ugovorni odnos između Grada Dubrovnika i Eupolis grupe d.o.o. čiji sam osnivač, direktor i ključni stručnjak".

"Ugovor, naime, regulira „poslovno-tehničku suradnju u aktivnostima planiranja i provođenja istraživanja i razvoja projekata, modela i rješenja održivog razvoja Grada Dubrovnika i gravitirajuće regije s naglaskom na inovativni održivi turizam". Dakle, ugovor uključuje našu ponudu da za ulaganje od 200.000 Kn + PDV osmislimo, isfinanciramo i realiziramo inovacijski projekt u suradnji sa svim zainteresiranim dionicima." - napisao je Milić.

"Dakle, čak i ovaj iznos nije troškovna stavka Grada Dubrovnika nego ulaganje u inovacijski proizvod u kojem će Dubrovnik imati priliku, ukoliko projekt bude uspješan sukladno očekivanjima, ovaj novac višestruko oploditi kroz njegovu replikaciju u drugim zainteresiranim destinacijama. Kao što smo u prezentaciji i naveli, ideja je da Dubrovnik postane pokazni primjer i lider odgovornog, održivog turizma i da zajedno sa svim svojim dionicima postane izvoznik znanja i rješenja održivog razvoja ljudi, organizacija i zajednica jednom kada se rješenje osmisli i zapakira kao „proizvod"." - objasnio je Milić.

TEŠKO ODREDITI UKUPNI TROŠAK NA PROJEKTU

Predviđeno trajanje projekta je tri godine. Odgovorio je na pitanje kolika je okvirna procjena ukupnog troška svih aktivnosti u navedenom razdoblju.

"Okvirna procjena troškova svih aktivnosti predmet je planiranja prve faze projekta u koju su uključene sve službe i institucije Grada, resornih ministarstava te će biti predstavljeni odgovarajućim tijelima upravljanja na svim razinama. Osnovna ideja je da većinu ili barem 85% svih daljnjih zajednički dogovorenih troškova aktivnosti projekta osiguramo kroz vanjske izvore (EU fondovi, javno-privatna partnerstva, itd.). Nadalje, kao što smo već naveli, osnovna ideja je ove troškove pretvoriti ulaganja koja će Gradu donijeti povrat kroz novostvorenu, konkretnu i mjerljivu vrijednost.

Primjerice, upravo se radi na izradi zalihe i pripreme programske i projektne dokumentacije konkretnih projekata obnove kulturne baštine koji će se raditi upravo kao dio projekta razvoja održivog turizma s ciljem rasterećenja gradske jezgre. Konkretne vrijednosti tih projekata u ovom trenutku nemoguće je znati dok se ne izradi sva potrebna tehnička dokumentacija s troškovnicima. Sam inovativni ekspertni sustav vrijedi daleko više od navedenih 200.000 Kn (naše procjene se u ovoj fazi kreću oko 8 milijuna Kuna pri čemu taj trošak će u potpunosti isfinancirati Eupolis grupa sa svojim partnerima, a Grad Dubrovnik može jedino trošiti ako bude želio povećati svoj udio u vlasničkoj strukturi koja će također biti dogovorena u suradnji sa svim uključenim dionicima prema načelima tzv. "fair share" modela, društvenih inovacija i društvenog poduzetništva). " - napisao je Milić.

"Ovim ugovorom Grad Dubrovnik će biti prvi grad u svijetu koji će primijeniti kombiniranu umjetnu inteligenciju i participativne tehnologije u upravljanju posjetiteljima i destinacijom, uz navedeni fair share model, na način da će sustav učiti iz prošlosti i davati preporuke za sadašnjost i budućnost u svezi upravljanja posjetiteljima, ali će i sami građani, poduzetnici i posjetitelji, zajedno s Gradom i TZ-om (kao budućim upraviteljima destinacije), moći doprinositi ciljevima održivog razvoja destinacije i za to biti nagrađeni odgovarajućim sustavom poticaja. " - stoji u Milićevom odgovoru.

URED NEĆE IMATI ZAPOSLENIH O TROŠKU GRADA DUBROVNIKA

Pojasnio je kako će se Respect the City ured otvoriti kroz ožujak.

"Ured neće imati zaposlenih o trošku Grada Dubrovnika nego će u njemu raditi stručnjaci Eupolis grupe, naših partnerskih organizacija (Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA Split) i vanjski stručnjaci uz podršku službi i institucija Grada Dubrovnika, ali i drugih zainteresiranih lokalnih dionika (npr. Lučka uprava Dubrovnik, Zračna luka Dubrovnik, itd.). U ovoj fazi je na projektu uključeno petero ljudi i svi rade o trošku Eupolis grupe.

U sljedećoj fazi bit će uključeno još najmanje 10-ak ljudi, ali i barem 2-3 dodatne partnerske tvrtke čiji rad se također financira iz sredstava Eupolis grupe. Osnovna funkcija projektnog ureda jest uspostaviti komunikacijski kanal sa svim zainteresiranim dionicima gdje će se moći razgovarati otvoreno i transparentno o svim problemima, potrebama, ciljevima i aktivnostima vezanim uz projekt, odnosno temu kojom se bavi. U tom smislu, dobrodošli ste i osobno prvom prigodom navratiti u taj ured.

Svi troškovi vanjskih stručnjaka (uključivo i troškovi razvoja samog inovacijskog rješenja) su uključeni u navedeni ugovor i pokriveni navedenim iznosom ili drugim riječima odgovor na ovo pitanje je da će troškovi za Grad Dubrovnik biti minimalni ili jednaki nuli. Naime, za rad ureda, prema sadašnjem dogovoru, koristit će se postojeći uredi Grada Dubrovnika na adresi Ul. branitelja Dubrovnika 15 pa će jedini troškovi biti oni uslijed pojačanog habanja stolica i stolova i simbolično povećanih troškova režija. " - precizirao je Ranko Milić.

Također, u svojem odgovoru na upit, Milić je objasnio i kako je tvrtka Eupolis d.o.o. "osnovana je 2000.g. s vizijom u svom imenu: stvaranje prosperitetnih, zdravih i dobrih (grč. „eu") zajednica, gradova (grč. „polis")" te kako je "tvrtka klaster lider i podupiratelj dva hrvatska klastera: Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA Split i Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA HR koji djeluju na regionalnim, odnosno nacionalnoj razini i okupljaju 30-ak stručnjaka na području održivog razvoja ljudi, organizacija i zajednica".

O EUPOLISU

"Eupolis grupa se bavi projektima održivog razvoja od svog osnutka, paralelno s edukacijom ljudi o razvojnim pitanjima i mogućnostima uključivo i EU fondovima zato jer većinu razvojnih potreba rješavamo putem vanjskih bespovratnih sredstava. Time se ne hvalimo niti se reklamiramo već nas ljudi zahvaljujući rezultatima preporučuju jedni drugima pa smo tako preporučeni i gradonačelniku Grada Dubrovnika temeljem naših nastojanja i rezultata na području održivog turizma u više regija diljem RH koji je (svaka mu čast na tome!) unatoč tome što je preporuka došla iz raznih izvora pa i iz redova njegovih oponenata, prihvatio predloženi model suradnje i inovacijskog partnerstva koje je predložen ovim ugovorom." - stoji u odgovoru Ranka Milića.

Napisao je i kako "projekt uključuje proces planiranja i razvoja inovativnog, integralnog rješenja ("proizvoda") u obliku ekspertnog sustava upravljanja i razvoja destinacije na načelima održivog razvoja, održivog turizma i dobrog upravljanja (community led local development) u suradnji sa svim zainteresiranim dionicima".

"Pokrenut je temeljem iskustva razvoja 10-ak sličnih lokalnih, regionalnih, nacionalnih i međunarodnih projekata održivog turizma (projekti u područjima zaštićene kulturne i/ili prirodne baštine), razvoja međusektorskih sustava upravljanja razvojem i više od 20 godina rada u projektima održivog razvoja pokrenutih u okviru više organizacija u suradnji s dionicima na lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim razinama te uz podršku Vlade RH, tijela Europske komisije, UNDP-a, USAID-a i drugih." - zaključio je Milić.

Županijska skupština usvojila je odluku o ustroju županijskih upravnih tijela. Sukladno toj odluci umjesto dosadašnjih 11, županijska uprava imat će šest upravnih odjela. Prijedlog preustroja županijskih upravnih tijela župan Nikola Dobroslavić objasnio željom za manjom, ali efikasnijom županijskom upravom. Istaknuo je kako su u međuvremenu neki od pročelnika otišli iz Županije.

- Jedan je od razloga ovog prijedloga novog ustroja trajno nastojanje da pronađemo optimalan vid ustroja najjeftiniji za proračun, a efikasan s dobrom koordinacijom. Drugi je razlog da nam je nekoliko pročelnika otišlo raditi neke druge poslove ili su najavili odlazak, a imamo i bolesnih pročelnika koji se neće tako skoro vratiti na posao, i to nas je nagnalo na razmišljanje hoćemo li ići u popunjavanje dosadašnjih odjela ili da idemo u drukčiji ustroj. Došli smo do zaključka da bez puno poteza i potresa možemo imati županijsku administraciju s manje odjela i pročelnika koja će biti efikasnija i nešto jeftinija. Uvjereni smo da ćemo ovakvim ustrojem profitirati, biti još bolji . To ne znači da dosadašnji ustroj nije bio efikasan. - rekao je Dobroslavić.

Vijećnik Mosta Pero Jerković kazao županu kako ga je malo razočarao razlog preustroja, aludirajući da se on dogodio zbog rasipanja pročelnika.

-Sami ste rekli da ste išli u restrukturiranje jer ste bili prisiljeni. Očekivao sam da je ovo plod dugoročnijeg promišljanja. Ponadali smo se mi u Mostu da ste ovo prepisali iz naše kampanje jer smo mi bili za manju i ekspeditivniju upravu. - rekao je Jerković, koji je pitao župana kako će se preustroj odraziti na plaće zaposlenika, a time i na županijski proračun.

- Hoćemo li i za godinu dana nakon ovog preustroja biti plaće na 19, 67 posto proračuna ili ćete i taj problem riješiti? Mogli ste reći koliko ljudi ukupno odlazi, koliko će zaposlenici osjetiti preustroj na svom džepu. Dio ljudi vam je podcijenjen pa su zato i otišli negdje drugdje gdje mogu ostvariti veće plaće. Koliko će ukupno ljudi otići, priča se o otpremninama. - rekao je Jerković.

Istaknuvši kako će HNS podržati novi ustroj županijske uprave jer podržavaju promjene te su uvijek za preustroj i smanjenje troškova, vijećnica Marina Vučković Matić kazala je kako je vidjevši prijedlog ustroja Županija prvo pomislila kako su svi iz Županije pošli raditi u Grad Dubrovnik.

Sukladno novom ustroju s radom nastavljaju Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju te Upravni odjel za financije. Upravni odjel za poslove župana i Županijske skupštine formiran je kao novi odjel.

Upravni odjel za društvene djelatnosti, Upravni odjel za gospodarstvo i more te Upravni odjel za komunalne poslove i zaštitu okoliša preuzimaju poslove, službenike i namještenike zatečene na radu, sredstva, prava i obveze, prostor, opremu, spise i arhivu ukinutih upravnih odjela.

Župan Nikola Dobroslavić imenovat će pročelnike novonastalih upravnih tijela te u roku od 45 dana donijeti pravilnik o unutarnjem redu upravnih tijela.

Istaknuvši kako su stanovnici Općine Orebić zabrinuti zbog najavljenog postavljanja meteorološkog radara na brdu Rota na Pelješcu, a zbog njegova navodnog utjecaja na okoliš, vijećnik Mosta Ivica Dajak pitao je na sjednici Županijske skupštine župana Nikolu Dobroslavića kakav je stav Županije prema tom projektu.

- Općinsko vijeće Općine Orebić donijelo je zaključak kojim se protivi postavljanju tog radara. U međuvremenu je održan sastanak predstavnika državnog hidrometeorološkog zavoda s predstavnicima Županije i Općine Orebić pa molim da nas informirate o statusu tog projekta. Naime, ljudi toga kraja prepoznaju prirodu kao komparativnu prednost i jedinu šansu za razvoj.- kazao je Dajak.

Župan Nikola Dobroslavić odgovorio mu je da je prirodno da se komentira svaki zahvat u okolišu i prostoru.

-Mi kao Županija nismo mjerodavni oko postavljanja tog uređaja, ali smo dakako zainteresirani da to bude uredno, transparentno i da građani sudjeluju u raspravi o svim mogućim rizicima koji takav objekt može da sobom nositi. Cilj je da struka da konačno mišljenje i da se bez takvih konzultacija i rasprave ne ide u konačno postavljanje tog uređaja. Dozvola se izdaje s državne razine, ali podržavamo pravo stanovnika općine Orebić da sudjeluju u raspravi i čuju argumente za i protiv postavljanja meteorološkog radara. Na kraju će odlučiti struka, ali projekt mora bit transparentan. Nakon takvih rasprava će se donositi konačna odluka. - kazao je župan Dobroslavić.

N.Metković

Župan Nikola Dobroslavić na sjednici Županijske skupštine izvijestio je o trenutnoj fazi projekta brze ceste Osojnik-Zračna luka Dubrovnik, kazavši kako je nedavno bio na sastanku s predstavnicima Hrvatskih cesta.

Naime, vijećnicu Irenu Kordu (HDZ) zanimalo je koliko je blizu realizacija navedene ceste.
- Na sastanku smo razmotrili radnu verziju njihove studije izvedivosti ove ceste. koja nije u skladu sa županijskim Prostornim planom.Na tome inzistiramo jer ne želimo rušiti kuće na Zvekovici i u Poluganju. - rekao je Dobroslavić.

- Hrvatske ceste su obećale kako će uvažiti naša stajališta. Nakon toga, išli bismo na projektiranje. - kazao je župan Dobroslavić.

Objasnio je još kako je navedena brza cesta prioritet Županije dubrovačko-neretvanske.

V.Salvia

Vijećnici Županijske skupštine većinom glasova prihvatili su izvješće župana Nikole Dobroslavića za drugo polugodište 2017. godine. Župan Dobroslavić kazao je kako ova Županija ima dobar imidž, ne samo u Hrvatskoj nego i na prostorima Europske unije, poglavito u Jadransko-jonskoj regiji.

Kazao je kako je DNŽ ponajbolja u korištenju EU fondova u Hrvatskoj, ali i u korištenju pomorskog dobra, navodeći kako u Hrvatskoj od istoga najviše utrži.
- Prometna povezanost je naš najveći problem, na pomolu imamo rješenje Pelješkog mosta. Vjerujemo da će Državna komisija riješiti prigovore izvođača radova koji nisu dobili posao, da će se brzo sklopiti ugovor i da se taj prevažni objekt počne graditi. - rekao je župan Dobroslavić.

Dodao je kako je poljoprivreda jedan od prioriteta ove Županije. Stoga, objasnio je kako se očekuje pozitivno rješenje zahtjeva za projekt centra kompetencije u Opuzenu, kao i dvije ribarske luke u Veloj Luci i Sustjepanu. Što se tiče turizma, naveo je kako je on najvažnija gospodarska gradnja.
- Imamo studiju kongresnog centra, nastavit ćemo dalje na realizaciji projekta. Vjerujem da je on moguć. Imamo i pisma namjere operatera takvih centara. To nam je potvrda da on ima svoje mjesto u Dubrovniku. Maksimalno ćemo aktivno raditi na tom projektu u narednom razdoblju. - dodao je Dobroslavić, naglasivši još kako su obrazovanje i zdravstvo trajna zadaća ove Županije.

Pero Jerković (Most) je kazao kako izvješće Klub zastupnika Mosta neće podržati.
- Već godinama se hvalite kako je Županija među četiri u zemlji. Kad ćemo biti među prve dvije županije u Hrvatskoj? Stalno smo na istom mjestu, nama se razvoj stihijski događa zahvaljujući Gradu Dubrovniku, a periferija Županije o kojoj županijska uprava trebala brinuti je u jako lošem stanju. Pođite do otoka, na Mljetu ne možemo dovesti vodu već 30 godina. Ovo mi je peta godina otkako samo ovdje, nijedan projekt koji je započet nije završen. - rekao je Jerković.

Davor Penić (SDP) osvrnuo se na pitanje demografije. Rekao je kako se za demografski razvoj troši manje od milijuna kuna, a za umirovljenike 2,5 milijuna kuna. Istaknuo je kako potpuno podržava socijalne mjere za umirovljenike, ali kako to govori da se za demografski razvoj ne ulaže dovoljno.
- Mi smo 2006. godine osnovali Agenciju za gospodarenje otpadom, sad je već 2018. godina i nemamo lokacijsku dozvolu za Centar za gospodarenje otpadom. Pogubili smo se. Nije to greška samo aktualnog župana. - objasnio je Penić.

Marina Vučković Matić (HNS) je rekla kako je oko Centra za gospodarenje otpadom jedina konstanta pomicanje roka izgradnje, izrazivši zabrinutost koji taj Centar može imati na Malostonski zaljev. Smatra "kako se taj štetan projekt treba zaustaviti". Vjeruje da je potrebno pronaći modernije tehnologije ukoliko se ne može iznaći nova lokacija.

U obranu župana Dobroslavića stali su HDZ-ovi Nikša Sentić i Teo Andrić. Sentić je naglasio da je izvješće dobro, podvukavši kako je ono šestomjesečno i govori o projektima koji su se realizirali u tom razdoblju.
- Znam da ste oporba, znam da ne možete reći da je izvješće dobro, ali vaše primjedbe nisu prave. Slažem se s vama oko demografije. Napravimo manje asfalta, a više djece! Ozbiljan sam. Svakako, ovo izvješće je transparentno i dobro. Dotiče se svih dijelova županije. - rekao je Andrić.

Replicirao mu je Penić, kazavši "da kad Teo poklopi ispada da smo protiv županije". Istaknuo je kako "opozicija samo konstruktivno ukazuje na probleme". Dodao je kako "on komparira sredstva, a ne vrijednosti".

U okviru godišnjeg plana tekućeg i investicijskog održavanja sustava javne rasvjete Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika proveo je rekonstrukciju javne rasvjete na u osam ulica na području Gradskog kotara Gruž.

Rekonstrukcija je provedena u ulicama Đura Basaričeka, Padre Perice, Kunskoj, Imotskoj, Od Gaja, Radničkoj, Od Škara i Sustjepanskoj, u kojima je izvršena je nadogradnja sustava u nedovoljno osvijetljenih dijelova ulica, a dotrajale, energetski neučinkovite i tehnološki zastarjele svjetiljke zamijenjene su novima.

Ukupno je montirano 39 svjetiljki i pet novih stupova, izvedena su tri polja zračne mreže u duljini 100 metara te je položena podzemna instalacija u duljini 110 metara. Vrijednost izvršenih radova iznosi 124.100 kuna s PDV-om.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić na sjednici Županijske skupštine rekao je kako će radovi na Centru za djecu s poteškoćama koji će se nalaziti u razvoju biti gotovi do 30. lipnja. Centar će se nalaziti pokraj Opće bolnice Dubrovnik.

Župan Dobroslavić je govorio o ovoj temi na pitanje vijećnice Gordane Mustapić (HDZ), koju je zanimalo kako napreduju radovi.
- U tijeku je zatvaranje financijske konstrukcije i raspisivanje natječaja za opremu koja će biti u centru. Vjerujem da će sve ići uredno i da ćemo nakon građevinskih radova taj prevažan objekt otvoriti. - rekao je Dobroslavić.

- Županija je najviše uložila organizacijski i financijski, ali najzaslužnija je za projekt Udruga Dva skalina koja se borila za to da se dosadašnja montažna zgrada pretvori u pravu zgradu. Lijepa je ovo priča koju ćemo lijepo i završiti, za sve naše sugrađane koji imaju one s poteškoćama u razvoju u svojoj obitelji. - objasnio je župan Nikola Dobroslavić.
Podsjetimo, Ugovor o izvođenju radova, vrijedan 4 milijuna i 426 tisuća kuna, potpisali su u lipnju prošle godine Dom zdravlja Dubrovnik i tvrtka Tonikom, a radovi su započeli u kolovozu. Nositelj cjelokupne investicije je Dom zdravlja Dubrovnik, a većinu sredstava osigurala je Dubrovačko neretvanska županija.

V.Salvia

Konstatirajući kako je većina plaža u Županiji u zimskim mjesecima za jakoga juga zatrpana smećem koje more nanese najčešće iz Albanije, HDZ-ov vijećnik Alan Farac pitao je župana Nikolu Dobroslavića na sjednici Županijske skupštine što je Županija napravila na suzbijanju tog problema.

- Više se ne radi o incidentima ni povremenim pojavama nego su nam gotovo za svakog jačeg juga plaže zatrpane smećem koje uglavnom dolazi od naših južnih susjeda. - rekao je Farac.

Da je smeće koje jugo nanese na veliki dio plaža županijskog akvatorija problem, složio se i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, istaknuvši kako je to problem koji se rješava na bilateralnoj razini.

-Velikim angažmanom Županije, jedinica lokalne samouprave i države, koja je snosila troškove čišćenja, plaže su očišćene, ali nažalost prije nekoliko smo dana ponovo imali istu situaciju i velike troškove jedinica lokalne samouprave koje s pravom očekuju da ime se trošak nadoknadi. Smatramo da je država mjerodavna za ovakvu vrstu zagađenja i obratili smo se Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture da se ti troškovi podmire i nadamo se da će se to dogoditi. - rekao je Dobroslavić, podsjetivši kako je nedavno o problemu onečišćenja plaža pretežito smećem koje more nanese iz Albanije, ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić baš u Dubrovniku razgovarao s albanskim kolegom, ministrom zaštite okoliša.

- Dvojica ministara razgovarali su o tome kako spriječiti zagađenja. Na tom je tragu Hrvatska spremna sufinancirati određene projekte u Albaniji koji bi smanjili te u konačnici eliminirali takvu vrstu zagađenja. Očekujemo i bilateralne kontakte s Albanijom jer mi se čini da je najveći dio otpada iz te države. - kazao je Dobroslavić.

Predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač kao delegat sudjelovao je na stranačkoj izvještajnoj Konvenciji održanoj pod sloganom „Sve je na nama“. Od članova dubrovačkog SDP-a, sudjelovali su tu kao delegati i potpredsjednici dubrovačke organizacije Roni Mladinić i Davor Mrša.

Barač je na čelu dubrovačkog SDP-a od nedavno, odnosno još ima za udariti osobni pečat stranci, a kako su na Konvenciji iznijete i programske smjernice, za portal Dubrovnikpress.hr rekao je više upravo i o tom novom mogućem smjeru dubrovačkih socijaldemokrata.

- Dio onoga što je predsjednik Davor Bernardić govorio definitivno se može primijeniti i na Dubrovnik. Dakle, Bernardić je govorio i o svijetu rada, o mladima. Ulaganju u mlade. Smatram kako Dubrovnik upravo ima problema sa stambenim zbrinjavanjem obitelji, cijena kvadrata, samog načina sezonskog zapošljavanja... Trenutno se mladi u Gradu ne mogu dugoročno stabilizirati. Nama je u SDP-u jedan od ciljeva upravo poboljšati taj dio života. Dakako, to je samo jedan od aspekata Bernardićevog govora, ali istovremeno onaj kroz koji se jasno može preslikati prizma našeg socijalnog djelovanja. - objasnio je Barač.

- No, naglasio bih kako programski paket kojega je predstavio predsjednik stranke Bernardić nije i krajnji paket mjera. On će se donijeti kasnije, ovo je jedan načelni sažeti skup točaka kako će se kretati politika stranke. - naglasio je Barač.

Iz svega toga, istaknuo je, može se povući paralela i s novom politikom dubrovačkog SDP-a.
- Mi ne smijemo biti ekskluzivna stranka! To znači da ne smijemo biti zagovaratelj samo i isključivo naših ideja i programa, kako je nažalost prečesto bilo u prošlosti. Dakle, trebamo otvoriti vrata svim građanskim inicijativama, nestranačkim osobama, svakome tko zna misliti, a u kontekstu promišljanja naših načela, a što se odnosi na mlade, žene, socijalno ugrožene, sve oblike neravnopravnosti. Znači, obuhvatit ćemo jedan skup građana koji žele dobro Dubrovniku, mobilizirati ih, a kako bi svi skupa preuzeli odgovornost za Grad i konkretne promjene u njemu. - kazao je Barač.

Ove riječi, dakle, oko smjera dubrovačke organizacije, nagnale su ga da se osvrne i na priču oko slogana stranke. Naime, na Konvenciji stranke postalo je poznato kako će novi slogan SDP-a biti "Sve je na nama", a što su poneki i ismijavali.
- Taj slogan ne treba tumačiti da mi pojedinačno preuzimamo odgovornost, nego da omogućimo priključiti sve raspoložive resurse koje ova zemlja nudi, dakle da otvorimo vrata svakome tko želi dobro Hrvatskoj. A kako bi kreirali nove standarde u politici, kako bi se svi skupa odmaknuli od koruptivnih i štetnih radnji koje su dovele do ove situacije u zemlji. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač.