Što je to crni humor? To je ono kad Pavo Barišić predstavi Zakon o autorskim pravima.

Davor Mladošić

Župan Nikola Dobroslavić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Mato Franković i načelnik općine Župa Dubrovačka Silvijo Nardelli predali su Zavodu za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije dva nova moderna medicinska vozila. Vozila je preuzeo ravnatelj Zavoda Luka Lulić.

Vozila za prijevoz hitnih pacijenata obnovit će vozni park Zavoda i osigurati bolju i bržu uslugu našim sugrađanima.

Radi se o vozilu Ford vrijednosti 400 tisuća kuna koji je plaćen sredstvima Dubrovačko-neretvanske županije te Volkswagenu vrijednosti 550 tisuća kuna za koji su financijska sredstva osigurali Grad Dubrovnik (300 tisuća kuna), Općina Župa dubrovačka (150 tisuća kuna) i Dubrovačko-neretvanska županija (100 tisuća kuna).

Tom je prilikom župan Nikola Dobroslavić naglasio kako je Dubrovačko-neretvanska županija svjesna potreba građana županije i ustanova u zdravstvu te da se svake godine izdvaja iz proračuna za tu svrhu određena svota novca, u skladu sa svojim mogućnostima. Pohvalio je uključivanje u ovu akciju Grada Dubrovnika i Općine Župa Dubrovačka te istaknuo da se nada ovakvoj suradnji i u budućnosti.

DPP

U čudnom duhu sjednice Gradskog vijeća odabrani su ovogodišnji laureati Grada Dubrovnika. Oni su dakle voditeljica Društva multiple skleroze Patricija Švaljek, Davor Mojaš koji je nagrađen za dugogodišnji rad na promicanju kulture kroz emisije na Radio Dubrovniku i kao osnivač Teatra Lero te voditeljica katedralnog zbora Margit Cetinić.

Kod odabira tih nagrada, ne govoreći ovaj put o samim nagrađenim, puno je pogrešnoga u samom tehničkom mehanizmu kako se one dodjeljuju. Djelovanja nagrađenih su javna, a sama rasprava na Gradskom vijeću tradicionalno prođe bez prisustva javnosti, odnosno novinara, a sve kako bi se lakše "kadroviralo".

I dok je do sada izbor nagrađenih ovisio o ponekad i vještoj trgovini, ove godine čini se da je politčko imeniovanje izbjegnuto, no dotaknuto je drugo dno, s cirkusom izvedenim od strane Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.
Ovo Gradsko vijeće uskoro neće postojati. Ima to dakako negativne posljedice koje onda treba prihvatiti, a koje podrazumijevaju da uz Dan Grada nema svečane sjednice iz jednostavnog razloga da je ne može biti jer predstavničko tijelo ne postoji. Tako se nekome htjelo pa neka tako i bude.

Uostalom, tako je bilo prije dvije godine. Nagrada tada nije bilo, samo smiješna večera od Kandelore koju je organizirala Županija. Ove godine eto pokušava se biti i "jeben i pošten", što po pravilu nikad ne ide i ne može ići. Stoga je imenovano povjerenstvo zaduženo za Dan Grada, koje bi se eto brinulo za nekakvu "svečanu akademiju" umjesto svečane sjednice, a na kojoj bi se nagrade dodijelile.

Ma koliko god oni poštenijeg duha to ne mogu pratiti, ajde još je taj pseudo događaj i razumljiv svima involviranima u politiku u kojoj ništa, a najmanje ovakvo mazanje očiju javnosti ne smije iznenaditi. No, što je sa samim laueratima?

Za razliku od nekih prijašnjih godina kada su neki od njih bili nagrađeni više na račun svoje prepoznatljivosti u Gradu, nego na račun djela kojima su zadužili zajednicu, ove godine izbor je logičniji. Ima li boljih? Možda, ali ovogodišnji nagrađeni uistinu dugi niz godina nenametljivo i zapaženo djeluju u Dubrovniku.  Neki se mogu zapitati je li to dovoljno za dobiti nagradu, ali takva pitanja su neizbježna pri svakom ovakvom izboru.

Hoće li ova monada Gradskog vijeća zapravo zasjeniti same nagrađene? Hoće li pored njihovog imena stajati nekakav imaginarni asterisk, tipografska zvjezdica koja bi trebala uputiti na fusnotu koja bi kazivala o uvjetima uz koju su osvojili priznanja?

Ne bi trebala jer i Mojaš, Švaljek i Cetinić, svatko u svojoj oblasti, kako znaju i mogu, podižu kvalitetu života u Dubrovniku. Ali, baš zato zaslužili su priznanje konsenzusom, u normalnoj i neotrovnoj atmosferi.

No, oni su dobili priznanja u atmosferi linča, političke destrukcije, u gradskoj vijećnici kao poprištu demokratske i svake druge hirovitosti.

Jedno vrijeme sve to zasjenit će nagrađene, ali ne i njihovu zaslugu koja će ostati trajna. Valjda onoliko trajna, koliko bi sastav ovog Gradskog vijeća u odlasku što prije po zakonu kičme i želuca trebao pasti u zaborav.

Većina u Gradskom vijeću nije samo na posljednjoj sjednici ovog saziva izabrala laureate kojima će biti dodijeljene nagrade Grada Dubrovnika na Festu svetoga Vlaha. Osnovano je Povjerenstvo za organiziranje svjetovnog dijela Feste, odnosno proslave Dana Grada. Na njegovo čelo postavljena je vijećnica HSU-a Olgu Muratti na prijedlog predsjednika Gradskog vijeća Mata FFrankovića (HDZ) . Ona je naravno to imenovanje prihvatila, nije ga odbila, a bilo bi posve normalno da jest, jer ipak je u koaliciji s Androm Vlahušićem (HNS). Dosad službeno nije objavila da ju je raskinula.

I brak se sklapa iz interesa pa što ne bi neka politička koalicija. Upravo je interesno u Vijeću, ali i lokalnoj politici, opstajala Muratti i to preko leđa Andra  Vlahušića, koji ju je kao nezavisnu kandidatkinju tijekom izvanrednih izbora visokopozicionirao na tadašnjoj kandidacijskoj listi koju je predvodio HNS, a nakon što je prethodno „zamoljena“ da napusti SDP zbog koaliranja s HDZ-om, odnosno uvlačenja SDP-a u Dubrovački dogovor.

Interes je bio motiv zbog kojega se kasnije učlanila u HSU jer kao nezavisna na stranačkom političkom spektru u Dubrovniku ne bi dugo opstala, odnosno njezina bi se politička karijera okončala idućim izbornim ciklusom. Interes je opet razlog zbog kojega je Muratti trenutno bliža s Vićanom i Frankovićem nego s Vlahušićem.

Da su odnosi između Vlahušića i Muratti poprilično napeti moglo se vidjeti još tijekom sjednice Gradskog vijeća prije nekoliko mjeseci kada je ravnatelj Rezervata Lokrum Mario Tevšić podnosio financijsko izvješće za 2015. godinu. Tijekom te, ali i sjednica koje su potom uslijedile Muratti je redovito „udarala“ po Vlahušiću. Neslaganje s načinom na koji Lokrum vodi Tevšić u trenutku kad ga svi, pa i najveći politički oponenti podržavaju, bio je samo paravan za zahlađenje odnosa s Vlahušićem. Stvarni razlog sasvim je druge naravi i ponovno je povezan s interesom,  jer Muratti je važno opstati.

Dobri poznavatelji političkih prilika i odnosa unutar koalicije koju predvodi HNS reći će kako Muratti, uvjerena da Ustavni sud neće uvažiti Vlahušićevu žalbu zbog čega se on u konačnici ne bi mogao kandidirati za gradonačelnika, zapravo traži izlaz iz Vlahušićeva tabora i ulaz u suparnički tabor.

Navodno je s Frankovićem već postigla dogovor da ona bude opet predsjednica Gradskog vijeća. Zvuči nevjerojatno? No, u politici u Hrvata zaista je sve moguće.

Naime, osvojivši nešto više od dvije tisuće preferencijalnih glasova na izvanrednim parlamentarnim izborima, Muratti je valjda umislila da nešto piza. Kako je ljevica na tim istim izborima izgubila oko tisuću glasova u Dubrovniku, valjda je Muratti procijenila da je bolje malo se maknuti u stranu i tada počinje njezino koketiranje s Vlahušićevom oporbom, HDZ-om i DDS-im.

Dok neki procjenjuju da bi HSU u Gradu mogao samostalno na izbore, nije nemoguće da ta stranka sklopi interesnu koaliciju s HDZ-om, i to samo s jednim ciljem, ne bi li opstala Muratti.

Varaju se oni koji misle da ona kao ljevičarka po opredjeljenju, koja često zna reći da živi socijaldemokraciju i njezine postulate, ne može završiti u koaliciji s HDZ-om. Nije li njezin bivši stranački kolega u SDP-u i sadašnji stranački kolega u HSU-u Ivan Margaretić također po životnom opredjeljenju bio uvjereni ljevičar? Je li ga njegova sklonost ljevici priječila da uđe u koaliciju s HDZ-om i tako održi na životu bivšu gradonačelnicu Dubravku Šuicu te da na razini Županije posljednjih godina redovito koalira s HDZ-om i zahvaljujući toj koaliciji obnaša i funkciju predsjednika Županijske skupštine?

Kad može Margaretić što se i Muratti ne bi poslužila njegovim poučkom? Novija politička povijest zapravo najbolje svjedoči kako su se pripadnici različitih političkih stranaka, svojih ideoloških i životnih uvjerenja lako odricali kada su morali pod svaku cijenu sačuvati svoje političke pozicije. I ne bi čudilo da se svojih uvjerenja odrekne i Muratti te svrsta na listu HDZ-a jer Vićan je na svojoj, ma koliko bila s njime dobra, zasad ne želi. DDS je na izbore do sada izlazio samostalno, no kako Vićan pošto poto želi smaknuti Vlahušića s gradonačelničkog trona, nije nemoguće da i on promijeni taktiku. Osim toga, u nekom približavanju Vlahušiću, ukoliko se on bude mogao kandidirati, a odnosi s HDZ-om zakažu, što će se vjerojatno dogoditi, baš bi Muratti Vićanu mogla biti lućonoša na tom putu.

Ipak, kome god se namjeravala prikloniti, Muratti se izgleda malo preračunala. Naime, ona još uvijek nije predsjednica gradskog HSU-a i nije u poziciji dogovarati i pregovarati eventualne nove političke saveze. Posao je to kojim bi se trebao baviti Ivo Jadrušić. Ipak on još uvijek slovi za predsjednika gradskog HSU-a. A Jadrušić bi mogao biti tvrd orah budući da su i njegovi politički stavovi o novim političkim savezima nešto tvrđi. Kao predsjednik Jadrušić bi i na listi, kakva god bila i s kime god se sastavljala trebao biti poviše Muratti.

Zbog mogućih oštećenja izazvanih dojučerašnjim vremenskim neprilikama, Vodovod Dubrovnik poziva korisnike da tijekom dana provjere svoj instalacije i vodomjerna okna.

"U slučaju curenja na instalacijama potrebno je zatvoriti dovodne ventile, a ukoliko se radi o puknuću u šahtu obavijestiti Vodovod na broj telefona 414-004. Ukoliko je curenje na instalacijama poslije vodomjera intervenciju će korisnici trebati izvršiti u vlastitoj režiji." - piše u priopćenju Vodovoda.

"Kako veliki broj kvarova na mreži istodobno može prouzročiti i značajne poteškoće u vodoopskrbi apeliramo na građane da postupe prema ovim uputama i svojim djelovanjem pomognu Vodovodu spriječiti moguće štetne posljedice." - stoji u priopćenju.

DPP

Zanimljiv zaključak donesen je na sastanku koji je održan u utorak između gradonačelnka Andra Vlahušić, župana Nikole Dobroslavića i ostalih zainteresiranih strana s predstavnikom Ministarstva zaštite okoliša i energetike Aleksandrom Rajlićem, na temu zbrinjavanja otpada.

Kako se navodi u priopćenju Grada Dubrovnika "gradonačelnik Andro Vlahušić uputit će dopis ministru Slavenu Dobroviću u kojemu će ga zamoliti da Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ubrza izdavanje svih dozvola i suglasnosti potrebnih za projekt županijskog odlagališta Lučino razdolje".

Vlahušić je i poslao dopis u kojemu dakle od Dobrovića traži ubrzavanje procedure izdavanja dozvola i suglasnosti potrebnih za realizaciju projekta Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Sve to, jasno, jer je odlagalište otpada Grabovica dosegnula svoj maksimum te se trenutačno kao jedino izgledno rješenje, uz konačnu sanaciju i zatvaranje Grabovice, nameće odvoz miješanog komunalnog otpada na druga odlagališta na području Republike Hrvatske.

Županija dubrovačko-neretvanska za Lučino razdolje dobila je suglasnosti za lokacijsku dozvolu svih drugih ministarstava osim ovog ministarstva. Osim toga, studiju izvodljivosti verificirao je JASPERS, tijelo Europske investicijske banke. No, suglasnost ovoga ministarstva nije dobila.

Jasno, dio je priče u kojoj je ministar Dobrović bio protiv izgradnje centra u Lučinom razdolju zbog čega ga je župan Dobroslavić i javno prozvao. Ministar smatra kako su ovakvi centri zastarjeli te je u grubo rečeno bio za mini centre drugačije funkcionalnosti. Ipak, Lučino razdolje uvršteno je u Plan za gospodarenje otpadom te su sve prilike kako će se ipak graditi.

U idealnom svijetu, ministarstva su tehnički servisi građanima, kao i jedinicama lokalne i regionalne samouprave. No, sama činjenica kako se ministar mora moliti, kako mu se moraju slati dopisi u kojima će se eto argumentirati zašto je ovo rješenje dobro, porazno je po samu državu, njen nivo funkcioniranja, kao i ovo ministarstvo.

Na traženje roditelja učenika područnih škola s Kalamote i Šipana, tijekom zimskih praznika završena je sanacija zgrada tamošnjih škola.

Na zgradi područne škole u Donjem Čelu na Kalamoti saniran je prodor vlage u učionice, za što je utrošeno 98 tisuća kuna, dok su na zgradi područne škole u Luci Šipanskoj izmijenjena vrata i prozori u vrijednosti od 85 tisuća kuna.

U sve projekte društvene infrastrukture na Elafitima, Grad Dubrovnik je tijekom 2016. ukupno uložio milijun i pedeset tisuća kuna.

DPP

Stanovnici Dubrovnika, od kojih se većina grije na struju, redovno u vrijeme velikih hladnoća imaju problema jer HEP ne može isporučiti električnu energiju sukladno potrebama potrošača. Iako je posve normalno da zbog loših vremenskih uvjeta neka područja ostaju bez struje zbog kvarova, i djelatnici Elektrojuga ulažu velike napore kako bi što prije popravili kvarove, s druge strane teško je prihvatiti da se stanovništvu ne može isporučiti onoliko električne energije koliko je potrebno.

Dubrovčanima je bilo obećano kako će problemi koji nastaju usljed povećane potrošnje nestati s izgradnjom trafostanica Srđ i Plat, no zasad nije tako. Zašto nije, u odgovoru na upit portala Dubrovnikpress.hr iz HEP-a ističu da su trafostanice u pokusnom radu te da "problemi nastaju zbog toga što samo dio kupaca ima ugrađene limitatore potrošnje te zbog toga što većina postojećih kupaca nije službeno zatražila povećanje snage" pa stoga ponovo preporučuju manju potrošnju.

"Trafostanice Plat i Srđ su u pogonu i osiguravaju stabilnu opskrbu šireg dubrovačkog područja na visokom i srednjem naponu zbog čega opskrba na ovom području više ne ovisi samo o TS 110/35 kV Komolac kao donedavno jedinoj napojnoj točki cijelog područja. TS Srđ se trenutno nalazi u pokusnom radu i u proceduri je tehničkog pregleda koje provodi upravni odjel Grada Dubrovnika. Dobivanjem uporabne dozvole TS Srđ će ući u trajni pogon i napajati transformatorske stanice naponske razine 10/0,4 kV na širem području Grada Dubrovnika." - stoji u odgovoru iz HEP-a.

"Prekidi napajanja u samom Gradu Dubrovniku odnose se na kvarove u pojedinim trafostanicama 10/0,4 kV, kao što su TS 10/0,4 kV Lero (iz koje su opskrbljuje oko 100 potrošača i povremeno TS Naš Dom u novoj Mokošici). Kvarovi su otklonjeni isti dan, ali su i sljedećih dana mogući pojedinačni kvarovi zbog preopterećenja vodova uslijed povećane potrošnje potrošača zbog hladnoće. Ovih dana se potrošnja na dubrovačkom području izjednačila s potrošnjom u ljetnim mjesecima kada su svi turistički objekti u pogonu."  - navode iz HEP-a.

"Elektrojug kontinuirano ulaže u izgradnju i revitalizaciju svojih objekata i vodova i nastoji pratiti nove potrebe potrošača na pojedinim područjima. Problemi nastaju zbog toga što samo dio kupaca ima ugrađene limitatore potrošnje te zbog toga što većina postojećih kupaca nije službeno zatražila povećanje snage. Elektrojug zbog toga ne može s dovoljnom razinom sigurnosti predvidjeti veličinu potrebne snage za osiguranje napajanja. Dodatni problem predstavlja i često složena i dugotrajna upravno-pravna procedura koja prethodi izgradnji planiranih elektroenergetskih objekata.
Ugradnjom limitatora kod svih kupaca i primjenom novih tehnoloških rješenja osigurat će se bolja kontrola opterećenja, a do tada sami građani mogu doprinijeti rješenju problema racionalnijom potrošnjom električne energije. Već malo manje zagrijavanje prostorija dovelo bi do manjeg trenutnog opterećenja niskonaponske mreže." - odgovor je  na upit portala Dubrovnikpress.hr.

Što se tiče drugih naselja koja su ostala bez struje i po nekoliko dana zbog olujne bure i snijega, ističe se kako su problemi nastali prvenstveno zbog rušenja stupova.

"Do prekida opskrbe pojedinih naselja na ovom području, posljednjih nekoliko dana dolazilo je zbog rušenja stupova elektroenergetske mreže zbog iznimno niskih temperatura u kombinaciji s olujnom burom. Radnici Elektrojuga su na svaku pojavu kvara reagirali u najkraćem mogućem roku i izvodili popravke u skoro nemogućim radnim uvjetima. Nažalost, a to je ovih dana vidljivo iz brojnih medijskih priloga o teškoćama u elektroopskrbi diljem Europe, veće vremenske nepogode posvuda izazivaju prekide u opskrbi električne energije, a posebice na dijelovima mreže koje su zbog karakteristika terena vrlo izložene vremenskim nepogodama. Takav je teren i na velikom dijelu dubrovačkog područja." - stoji u odgovoru.

"Što se tiče Elektrojuga, njegovi će radnici, bez obzira na izrazito teške vremenske uvjete i dalje nastojati čim prije otkloniti sve kvarove i tako smanjiti trajanje prekida u opskrbi električnom energijom. Stoga sve kupce i građane Dubrovnika, koji imaju ili će imati problema s opskrbom molimo za razumijevanje." - napisali su  iz HEP-a u odgovoru na upit portala Dubrovnikpress.hr.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić uputio je dopis ministru zaštite okoliša i energetske učinkovitosti Slavenu Dobroviću, a nastavno na sastanak održan 10. siječnja s predstavnikom Ministarstva zaštite okoliša i energetske učinkovitosti Aleksandrom Rajlevićem.

U dopisu ministru Dobroviću ističe se kako je dubrovačko odlagalište otpada Grabovica dosegnula svoj maksimum te se trenutačno kao jedino izgledno rješenje, uz konačnu sanaciju i zatvaranje Grabovice, nameće odvoz miješanog komunalnog otpada na druga odlagališta na području Republike Hrvatske, budući da još uvijek nje izgrađen županijski centar za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju.

Gradonačelnik Vlahušić, u dopisu između ostaloga, poziva Ministarstvo da pomogne Gradu Dubrovniku u iznalaženju tehničko – ekonomskih rješenja za drugačije načine odlaganja otpada, a sve u okviru zakonskih mogućnosti, kako bi se izbjegli značajno veći troškovi koji će nastati zbog potrebe plaćanja prijevoza i zbrinjavanja otpada na drugim odlagalištima na području Republike Hrvatske.

U dopisu je istaknuta i potreba za ubrzavanjem procedure izdavanja dozvola i suglasnosti potrebnih za realizaciju projekta Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje.

DPP

Vlada je usvojila Odluku o davanju suglasnosti Zračnoj luci Dubrovnik za kreditno zaduženje kod Europske investicijske banke za obnovu i razvoj, a radi financiranja projekta "Razvoj Zračne luke Dubrovnik". Riječ je o kreditu od 15 milijuna eura.

Inače, Zračna luka Dubrovnik pokrenula je projekt Razvoja ZLD 2010. godine, a koji obuhvaća „izgradnju i dogradnju objekata zračne strane i izgradnju objekata na zemaljskoj strani“, što uključuje pristupne ceste i parkirališta za automobile i autobuse.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je kako je ukupna vrijednost projekta 246 milijuna eura. Europska komisija je 18. srpnja 2016 donijela odluku o odobravanju financijskog doprinosa u vrijednosti od 158,3 milijuna eura, a ZLD je u obvezi osigurati preostali iznos od 88 milijuna eura, uključivši PDV za financiranje neprihvatljivih i prihvatljivih troškova koji nisu pokriveni odlukom Europske komisije.

- Predviđeni iznos od 88 milijuna eura, a sve sukladno financijskim analizama i modelima poslovanja ZLD će osigurati iz vlastitih sredstava 55,5 milijua erua te iz kredita EIB-a i HBOR-a 32,5 milijuna eura. Ugovor o kreditu u iznosu od 15 milijuna eura sklapa se na 15 godina uz 3 godine počeka uz način otplate u jednakim polugodišnjim ratama. - kazao je Butković

ZLD je do sada potpisala dva ugovora o financiranju i to u listopadu 2015. s EIB-omu iznosu od 7 milijuna eura te drugi s HBOR-om također u studenom 2015 u iznosu od 10,5 milijuna eura.

N.M.

Dr. Vicko Mihaljević ponovo je na današnjoj Izvještajno-izbornoj skupštini izabran za predsjednika dubrovačkog Crvenog križa. Za potpredsjednike izabrani su Antun Franković i Silvestra Mladošić.

Za članove Odbora, osim predsjednika, Skupština je izabrala Mirjanu Beg, Augustu Čikor, Antuna Frankovića, Mladena Jurasa, Krešimira Markovića i Silvestru Mladošić. 

Za članove Nadzornog odbora članovi Skupštine izabrali su Tanju Franić, Miha Krečka i Katu Pendo. 

Za zastupnike u Skupštinu Društva Crvenog križa Dubrovačko – neretvanske županije izabrani su dr.med. Dolores Martinović, dr.med. Vicko Mihaljević i Živko Šimunović, a za zastupnika u Skupštinu Hrvatskog Crvenog križa 22. saziva izabran je Živko Šimunović.

Članovi Skupštine u mandatu 2017. – 2020. su: Mirjana Beg, Vesna Boras,Amir Brkić, Augusta Čikor, Tanja Franić, Antun Franković, Mihaela Ivanković, Nada Ivanković, Mladen Juras, Stanka Kodelli, Perica Kopanica, Miho Krečak, Krešimir Marković, Dolores Martinović, Jerko Matana, Vicko Mihaljević, Silvestra Mladošić, Kate Pendo, Antonia Prišlić, Ljuba Siničić i Luce Šalja.

Na sjednici Skupštine razmatrana su i usvojena izvješća o radu za 2016. godinu te izvješće za mandat Skupštine od 2013. do 2016. godina. Nakon izbora, zastupnici su prihvatili program rada Dubrovačkog Crvenog križa do 2020. godine, koji je usklađen sa Strategijom 2020. Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i donijeli odluku o značajnim odstupanjima u prihodima i rashodima u odnosu na planirane, vezano uz Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija.

Također, na sjednici Skupštine Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik uručene su zahvalnice članovima Skupštine u mandatu od 2013. do 2016. godine. Oni su: Vicko Mihaljević, Jerko Matana, Silvestra Mladošić, Mirjana Beg, Augusta Čikor, Tanja Franić, Antun Franković, Snježana Holovka, Stanka Kodelli, Perica Kopanica, Miho Krečak, Krešimir Marković, Dolores Martinović, Nestor Nestorov, Kate Pendo, Antonia Prišlić, Ljuba Siničić i Marko Soldo.

Na početku sjednice Skupštine zastupnike je pozdravio pročelnik Upravnog odjela Grada Dubrovnika za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić, posebno naglasivši veliku i pozitivnu ulogu koju Crveni križ ima u Gradu. Poseban naglasak stavio je na rad s mladima i s ranjivim skupinama.

Zastupnicima se obratila Stanka Kodelli osvrnuvši se na rad Crvenog križa te se posebno zahvalila na imenovanju za počasnog člana Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik.

V.S.

Društvo arhitekata Dubrovnik kao organizator i provoditelj javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja kojim se biralo rješenje za uređenje kupališta u Uvali Sumartin u Lapadu izvršilo je komparativnu analizu prvonagrađenoga natječajnog rada autora Sonje Tadej, Marije Grković i Zvonimira Pavkovića sa suradnicima i idejnog projekta izrađenog od iste grupe autora s glavnim projektom koji je izradila tvrtka Entasis d.o.o. glavnog projektanta Romana Duića. Rezultate analize DAD je naknadno usporedio s aktualnim stanjem na terenu i donio sljedeće zaključke.

Analizom je utvrđeno kako glavni projekt tvrtke Entasis d.o.o. po kojem je ishođena građevinska dozvola u svim bitnim elementima poštuje idejni projekt po kojem je ranije ishođena lokacijska dozvola, uz dva opravdana odstupanja.

Prvo odstupanje u odnosu na idejni projekt odnosi se na zadržavanje i uređenje postojećeg parkirališnog prostora uz podzid maslinika na cesti. Pritom nije bila riječ o projektantskoj samovolji, već je to isključivo bio uvjet gradskog odjela za promet ugrađen u tekst lokacijske dozvole, koji je posljedično postao uvjet za izdavanje građevinske dozvole.

Druga promjena odnosi se na izostavljanje idejnim projektom predviđenih dolaca u masliniku. Ta je izmjena posljedica sveobuhvatne projektantske studije koja ne samo da se opire formalizmu, već na određeni način unaprjeđuje prethodno rješenje, koje je grupa autora - što je također u međuvremenu utvrđeno - izradila na geodetskim podlogama kojima nije precizno utvrđeno stvarno stanje na terenu.

Zbog svega bi toga u slučaju izvedbe spomenutih dolaca nužno bilo provesti dodatnu sječu postojećeg biljnog fonda, a što je ovim odstupanjem od idejnog projekta izbjegnuto. S druge strane, s formalnog gledišta na ovu problematiku, taj segment rješenja iz idejnog projekta je u budućnosti ipak moguće izvesti i bez građevinske dozvole i to sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja svojim očitovanjem potvrđuje zaključke DAD-a i istovjetnost glavnog projekta, lokacijske dozvole i idejnog projekta, te odbacuje sve pritužbene navode koji su ukazivali na drastične promjene u projektu i nesukladnost glavnog projekta s prethodnim fazama natječajnog procesa, idejnog projekta i lokacijske dozvole.

Važno je naglasiti još nekoliko činjenica. Prvo, suradnja između investitora i tvrtke Entasis d.o.o. zaključena je izradom glavnog projekta, a daljnju razradu kroz izvedbeni projekt preuzeo je drugi projektant; drugo, uvidom u stanje u terenu utvrđeno je kako su protivno glavnom projektu uklonjena 3 ili 4 primjerka visokih i vrijednih borova u središnjoj zoni što je i pokrenulo postojeću javnu polemiku; i treće, vizualizacije prezentirane u medijskom prostoru izrađene su po želji investitora od strane treće osobe i nisu sukladne idejnom i glavnom projektu. Ostaje nepoznato po čijem projektu investitor vrši radove i stručno-tehnički nadzor, a sve te okolnosti s pravom bude sumnju hoće li se kupališni kompleks izgraditi i urediti onako kako je predviđeno idejnim i glavnim projektom.

DAD upozorava i na odredbu iz građevinske dozvole i krajobraznog projekta koju je svakako trebalo uvažiti. Odredba kaže kako je prije uklanjanja označenih stabala u suradnji s nadležnim gradskim službama potrebno procijeniti mogućnost njihove presadnje na neku drugu javnu površinu, te kako će se sve uklonjeno zelenilo kompenzirati zamjenskom - novom sadnjom. Ponovna sadnja visokih stabala na mjestu stabala posječenih mimo građevinske dozvole treba biti uvjet za izdavanje uporabne dozvole, odnosno u tehničkoj komisiji treba sudjelovati ovlašteni krajobrazni arhitekt koji bi inzistirao na doslovnom provođenju odobrenoga krajobraznog projekta arhitekta Roberta Duića.

Kada je riječ o autorskim pravima, DAD je utvrdio kako su dosadašnji navodi koji su se provlačili kroz medijski prostor bili izvučeni iz konteksta, budući da su autori idejnog projekta u nekoliko navrata jasno naglasili kako nisu izvršili uvid u glavni projekt, već su svoje mišljenje temeljili isključivo na uvidu u ranije spomenute vizualizacije. Drugo, prema Kodeksu strukovne etike Hrvatske komore arhitekata postoji obveza traženja suglasnosti za svaku promjenu projekta od projektanta idejnog projekta, odnosno postoji obveza da ga se obavijesti o svakoj promjeni u tijeku gradnje. Stari Zakon o prostornom uređenju i gradnji propisivao je obvezu u navedenom pravcu, dok trenutno važeći Zakon o gradnji navedenu obvezu više ne propisuje. Stoga je već ranije pokrenuta incijativa Hrvatske komore arhitekata - Područnog odbora Dubrovnik, a koju je podržao i DAD, o vraćanju obveze investitora ili njegovog sljednika o dobivanju suglasnosti autora-arhitekta, tj. davanja mišljenja o usklađenosti u slučaju kad razradu idejnog ili glavnog projekta nastavlja drugi projektant. Cilj je da se navedeno ugradi u najavljene dopune Zakona o gradnji.

Zaključno, Društvo arhitekata Dubrovnik još jednom daje javnu podršku kolegi Romanu Duiću. DAD će i dalje pažljivo pratiti sva zbivanja na uređenju kupališnog kompleksa u Lapadu i upozoravati na možebitne nepravilnosti, te štititi javni interes i instituciju javnih urbanističko-arhitektonskih natječaja, koji su najbolji način za dobivanje najkvalitetnijeg rješenja u prostoru. Sve to moguće je jedino kada su sve faze natječaja, kao i faze koje potom slijede provedene stručno i objektivno - od raspisa i provedbe, pa sve do realizacije projekta u prostoru.

Izvršni odbor Društva arhitekata Dubrovnik