Kolinda G.K.: „Užasno mi smeta kad kažu da je Hrvatska mala država, nije mala ni geografski, vjerujte mi.“ Nas, Kolinde i Kineza, milijarda i pol.

Davor Mladošić

Srpski premijer Aleksandar Vučić boravi u Indiji, a jedna od tema razgovora s tamošnjim gospodarstvenicima bio je i turizam. Ne bi li u Beograd doveo što više turista s tržišta s više od milijardu stanovnika, Vučić je Indijcima, koji često posjećuju Dubrovnik, poručio kako je Beograd ljepši od Dubrovnika.

Vučićeva izjava bila je inspiracija za status koji je na svom Facebook profilu napisala bivša gradonačelnica Dubrovnika Dubravka Šuica. Ona je istaknuvši sliku snijegom pokrivenog Dubrovnika napisala "Ne samo da je Dubrovnik najljepši nego je i beoGrad!"

Ima bit da se Šuica malo zanijela jer zaista nije jasno što je mislila pod tim da je Dubrovnik beoGrad. "Beo" zaista nije, no da je još uvijek bijel od sniježnog pokrivača, jest. Valjda je Šuica mislila da je to smiješno, nije, bezvezno je i neprimjereno Dubrovnik uopće dovoditi u kontekst s ekavicom.
 
Inače, bilo bi bolje da je pohvalila gradske službe koje su očistile gradske ceste i učinile život u Gradu normalnim i po sniježnim uvjetima. Ne može se reći da su isto postupile kad je snijeg zameo Dubrovnik u veljači 2009. dok mu je još ona bila na čelu.

Grad Dubrovnik u zadnjih 10 godina u svakom trenutku radi maksimalne napore da se studentski dom izgradi, rekao je gradonačelnik Andro Vlahušić na konferenciji za novinare koja je održana povodom potpisivanja ugovora o sufinanciranju pripremne faze izgradnje Studentskog doma u Dubrovniku u iznosu od 1,69 kuna milijuna kuna.

Ugovor su potpisali gradonačelnik Andro Vlahušić i rektor Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Nikša Burum.

Pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i sport Miho Katičić objasnio je da se tu radi o "prvoj, odnosno nultoj fazi izgradnje doma, a to je premještanje bivše Stanice za južne kulture na novu poziciju u Čibači". Stoga, objasnio je Katičić, "Grad Dubrovnik je temeljem tog ugovora jučer uplatio iznos od 1,6 milijuna kuna kako bi se cijeli postupak nabave i ugovaranja radova mogao završiti na vrijeme."

- Zahvaljujem se gradonačelniku Vlahušiću, Gradskom vijeću Grada Dubrovnika, Županijskoj skupštini i županu Nikoli Dobroslaviću jer bez lokalne zajednice i potpore Grada i Županije mi uz sva nepovratna sredstva to ne bi mogli privesti kraju. Ovo je nulta faza, izmještanje Stanice za južne kulture u Čibaču. Tamo će se obaviti radovi izgradnje novih plastenika, a nama će stvoriti nužni uvjet da možemo početi s radovima na izgradnji doma. - rekao je rektor Burum, dodavši kako je otvoren postupak odabira tehničkog nadzora za izgradnju doma te kako se uskoro očekuje otvaranje ponuda za izvođača radova.

- Mi smo do sada za studentski dom dali ovih 1,6 milijuna u gotovini, u iznosu od 8 milijuna kuna oslobodili smo Sveučilište komunalnih doprinosa. Ostaje i obaveza nakon što se provede javni natječaj od 28 milijuna kuna. Grad stoji iza Sveučilišta dakle s 38 milijuna kuna. Cijenimo Županiju, ali treba reći da oni sudjeluju s 3 milijuna kuna. Lijepo je pomagati, ali pomaže najviše onaj tko ima. Veselim se što ćemo u akademskoj godini 2018./2019. imati Dubrovnik kao sveučilišni grad s novim studentskim domom. - kazao je Vlahušić.

Ravnatelj Studentskog centra Dubrovnik i voditelj projekta izgradnje studentskog doma Marko Potrebica kazao je da su sve zainteresirane strane prepoznale ovaj projekt "kao projekt važnosti za širu društvenu zajednicu". Naveo je kako će 503 ležaja biti na raspolaganju studentima, dodavši kako "su oko ovoga projekta svi uvijek držali za isti štap".

Na novinarsko pitanje upućeno Vlahušiću zašto je potpisao ugovor "budući da je rekao da je ovakva isplata nezakonita", gradonačelnik je odgovorio da je "Sveučilište moralo provesti predradnje koje nisu bile gotove onda kad je to svojedobno rekao". Dodao je kako se tu radilo o postupku javne nabave i izvođača radova.

Koalicija HDZ-priljepci-DDS-KLGB MK uporna je u organiziranju svjetovnog dijela proslave na Festu svetoga Vlaha. Za tu je namjenu osnovala i nekakvo Povjerenstvo u čijem su sastavu pročelnica za financije Grada Dubrovnika Anita Burić koja je tu jedina po zdravoj logici, Olga Muratti po slabo razumljivoj logici, tajnica Gradskog vijeća Nada Medović, voditeljica protokola Grada Dubrovnika Antonela Đurđević Bujak i Brigita Masle, također po slabo razumljivoj logici.

To povjerenstvo surađivat će s budućim povjerenikom, "Todorkom Milutinovićem", a da bude kompletno fali još samo kafe kuharica.

Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić kazao je kako prijedlog o osnivanju Povjerenstva HNS neće podržati. Nakon što je u Saboru glasao o usvajanju izmjena i dopuna Zakona o lokalnim izborima, kojim se gradonačelniku Andru Vlahušiću, onemogućuje još jedna gradonačelnička kandidatura, a potom sudjelovao u rušenju proračuna, ali i neizglasavanju privremenog financiranja, predsjednik Gradskog vijeća Mato Franković, pozvao je Vlahušića i vijećnike na zajedništvo.

Predsjednik Gradskog vijeća Mato Franković istaknuo je kako je on jedan od inicijatora osnivanja navedenog povjerenstva za Dan Grada.

- Članovi Povjerenstva će se imenovati na tjedan ili dva i neće imati dovoljno vremena da pripreme sve za Dan Grada i zato sam smatrao da je prijedlog osoba koje poznaju Grad i proceduru bitan. Moram reći da sam ja predložio Olgu Muratti jer se radi o vijećnici s najdužim stažom, bila je i predsjednica Gradskog vijeća, pozna protokol i procedure. - rekao je Franković.

Naravno da je Muratti prihvatila Frankovićev prijedlog da bude predsjednica Povjerenstva za organiziranje Dana Grada. Čudi samo kako je prilikom prihvaćanja Frankovićeve ponude zanemarila činjenicu da je u koaliciji s Vlahušićem, a bilo joj je jako važno doznati hoće li biti Večere od Kandelore.

- Ne želim, neću i ne mogu odbiti povjerenje koje mi dajete, ali bi voljela, jer ovo je specifična situacija, da Gradsko vijeće kaže što to znači. Hoće li biti Večere od Kandelore, svečane sjednice? - pitala je Muratti.

Franković je odgovorio kako je intencija da sve normalno funkcionira, da ima i Večere. Rekao je da svečane sjednice neće biti, ali hoće "svečane akademije".

- Ne vidim zašto bi Gradsko vijeće preuzimalo odgovornost povjerenika, bez obzira što ja mislim da je on oktroirani namjesnik. Gradsko vijeće je tehničko vijeće, mi ćemo drugi tjedan završiti svoj mandat. Povjerenik je zamjena i za Gradsko vijeće i za gradonačelnika. Što povjerenik odluči, neka odluči, ali ne možemo na njega nešto prebacivati. Festa svetoga Vlaha je primarno festa Dubrovačke biskupije i Grada Dubrovnika i legalno službeno izabranih ljudi koji vode Grad. U različitim vremenima se i različito slavila. Knez je predstavljao Grad i imao svoju poziciju za Feste. Tada je u katedrali knez koristio mjesto koje mu je namijenjeno, ali samo kao netko tko je legalno izabran od građana. Jedino je  Todor Milutinović sjeo na mjesto kneza, a da nije od nikoga izabran. Povjerenik nije gradonačelnik, ako mislite da jest predložite izmjene i dopune zakona u kojem Grad neće imati ni gradonačelnika ni Vijeće nego povjerenika kojega će imenovati direktno Sabor ili predsjednik Republike. Ne radite nešto što nije u duhu ovog Grada. Tko će davati nagrade? Do jučer ih je dijelio gradonačelnik i predsjednik Gradskog vijeća. - rekao je Vlahušić.

Franković je kazao kako je manje bitno tko će uručivati nagrade. Posluživši se Šuičinom krilaticom, vijećnike i Vlahušića pozvao je da budu gospari. Nije im poručio da se voze autobusima javnog gradskog prijevoza već da svi sjednu za isti stol na Večeri od Kandelore, ali i da zajedno sudjeluju u procesiji. Nakon svih smicalica kojima su se poslužili kako bi udaljili Vlahušića s pozicije gradonačelnika, Frankovićev prijedlog u najmanju ruku je licemjeran.

- Tko će uručivati nagrade manje je bitno. Možemo učiniti da ih uručuju bivši gradonačelnici. Tko će potpisati nagrade? Pa gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić. Budimo gospari i podržimo Večeru od Kandelore. Natječimo se politički i budimo gospari, sjednimo svi za isti stol, budimo zajedno u procesiji kao i prošle godine.- rekao je Franković.

Vlahušić je istaknuo kako HNS neće podržati osnivanje povjerenstva za Dan Grada.

- Ja jesam da se ponašamo gospodski i dubrovački, ali HNS vam neće to podržati. Vi odlučite kako hoćete, ali mi ćemo biti protiv ove odluke. - rekao je Vlahušić.

Vlahušić je nakon glasanja o povjerenstvu sjednicu napustio, a Vijeće je nastavilo s točkom dnevnog reda o odabiru lauereta o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE.

Nakon što su Dubrovčani sinoć utonuli u san, u gradskim i drugim službama do iza 23 sata te ponovo u pet ujutro radili su kako bi očistili te solju i pijeskom posuli gradske prometnice. Ceste su prohodne i u brojnim gradskim kvartovima. Očišćeni su i trotoari. U Gradu se život nakon sniježnog nevremena upravo zahvaljujući naporima koje su uložili zaposlenici gradskih komunalnih tvrtki, ali i drugih službi, danas odvija normalno.

Grad u kojem snijeg padne jednom u "sto godina" nikad ne može imati dovoljno ralica i opreme  za borbu s tom vremenskom nepogodom. No,  zaposlenici gradskih tvrtki i drugih ineterventnih službi pokazali su kako se i s malo toga uz dobru koordinaciju i veliku volju može učiniti čudo.

Nije bilo tako davno, odnosno 2009. kad je posljedni put u Dubrovniku padao snijeg, a Grad ostao odsječen, nisu ostajali odjsečeni samo kvartovi, već i cijeli Dubrovnik od ostatka zemlje. No, tada je gradom upravljala neka druga politička garnitura.

Jako smo zadovoljni s tim kako je sve prošlo jer nije bilo nesreća i većih šteta, kao niti zastoja na prometnicama, rekao je gradonačelnik Andro Vlahušić na konferenciji za novinare koja se održala nakon sastanka kriznog stožera koji je zasjedao povodom nastalih problema u Gradu prouzrokovanim snijegom koji je jučer pokrio Dubrovnik.

- Dubrovnik je odgovorno odradio taj dio posla. Nastavit ćemo raditi. I dalje posipamo ulice, čistimo trotoare... Očekuje nas nova hladnoća idućeg tjedna, nabavit ćemo nove količine soli. Zima još traje. Ovo je bila dobra vježba koja je dala odlične rezultate. - rekao je Vlahušić.

Na pitanje hoće li za vrijeme sljedećih hladnoća, ukoliko dođe do kriznih situacija, Libertas ponovo voziti sa starijim autobusima, Vlahušić je odgovorio kako svi autobusi Libertas opremljeni za zimsku vožnju, dodavši kako se tu radilo o procjeni direktora Đura Deranje kako nema potrebe nove autobuse  

Zamjenik gradonačelnika Željko Raguž apelirao je na građane da ne izlaze iz kuća ako ne moraju.

- Ako morate ići, ulice su prohodne i nismo imali zabilježene veće nesreće. Na kontinentu su navikli na ovakve situacije, a puno više tamo bude nepredviđenih situacija nego što smo ih mi imali. Jučer smo čak i ralicom išli sve do Gornjih sela. Danas će naglasak biti na šetnice i prilaze skalinima, gdje postoji strah od zaleđenosti. - dodao je Raguž.

Prema odluci Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, većinom glasova, dobitnici godišnjih nagrada Grada Dubrovnika su Patricija Švaljek, Davor Mojaš i Margit Cetinić. Ove godine nitko nije nagrađen za životno djelo.

Patricija Švaljek dugogodišnja je volonterka i borac za prava osoba s invaliditetom, Davoru Mojašu nagrada će se dodijeliti za dugogodišnji rad na promicanju kulture kroz emisije na Radio Dubrovniku, ali kao osnivaču Teatra Lero, a Margit Cetinić voditeljica je katedralnog zbora.

D.M.

Simpatična situacija odigrala se danas ususret konferenciji za novinare održanoj povodom potpisivanja ugovora o sufinanciranju pripremne faze izgradnje Studentskog doma u Dubrovniku. Naime, na konferenciji za novinare sudjelovali uz Vlahušića i rektor Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Nikša Burum, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i sport Miho Katičić i ravnatelj Studentskog centra Dubrovnik i voditelj projekta izgradnje studentskog doma Marko Potrebica.

No, svoja mjesta su zauzeli Vlahušić, Burum i Katičić, a Potrebica je tik do početka "pressice" stajao na nogama s druge strane stola.

- Potrebica, dođi. Ajde marko, dođi sjesti kraj mene. Ako nećeš, ne moraš. Nije to obavezno. - rekao je kroz smijeh Vlahušić.

Nakon njegovih riječi ovom trojcu tako se pridružio i Marko Potrebica te je konferencija za počela.

V.Salvia

Policijski službenici u suradnji sa protupožarnim inspektorima dovršili su očevid požara koji je izbio noćas malo prije jedan sat na osobnom vozilu na parkiralištu u ulici Andrije Hebranga u Dubrovniku. Intervencijom djelatnika JVP Dubrovački vatrogasci požar je ugašen u 1.30 sati.

Očevidom je utvrđeno da je do požara došlo uslijed kvara na električnim instalacijama na parkiranom osobnom vozilu marke „Suzuki“ s kojeg se požar proširio na drugo parkirano vozilo marke „Peugeot“. Oba vozila su u potpunosti izgorjela.

DPP

Gradsko je vijeće usvojilo Prijedlog odluke o dodjeli koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra te prijedlog ugovora o koncesiji za žičaru između Grada Dubrovnika i Excelsa nekretnina. Gradonačelnik Andro Vlahušić obrazložio je kako je u ugovor ugrađeno i da građani Dubrovnika, ali i stanovnici Bosanke moraju imati posebne pogodnosti za žičaru. Istaknuo je kako Excelsa nekretnine koncesiju moraju platiti za zaostacima od 8. srpnja 2015. godine.

- Nema razloga da se ovakav ugovor ne potpiše. Dodao bi u zaključak da ćemo ugovor o koncesiji dostaviti DUUDI-u, Ministarstvu financija i Ministarstvu prometa, ali predložio i da dodamo zaključak da Vijeće smatra da ukoliko koncesionar ne potpiše ugovor Ministarstvo prometa nije im dužno produžiti dozvolu. Dostavimo ga i DORH-u jer je po zakonu neplaćanje koncesije kazneno djelo. - katzao je gradonačelnik Vlahušić.

Predsjednik Gradskog vijeća Mato Franković podržao je Vlahušićev prijedlog. Istaknuo je kako ima dovoljno vremena da gradonačelnik ugovor dodvede do kraja. Istaknuo je kako očekuje da će svi vijećnici podržati ugovor. Naglasio je kako očekuje od Excelsa nekretnine ne prave probleme.

- Oni su podstanari u ovom gradu. Naravno da podržavamo njihove investicije, ali očekujemo da se drže riječi. Ne vidim niti jednog razloga da ne plate sve od onog trenutka od kojeg smo se složili da će platiti. - kazao je Franković.

Snimanje "Robina Hooda" prelazi sve okvire onoga što je Dubrovnik do sada imao, rekao je dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić koji je danas obišao postavljanje kulise na Stradunu za potrebe snimanje filma "Robin Hood: Origins".

- Svi pozitivni efekti koje smo dobili prijašnjim snimanjima s "Robinom Hoodom" će eksplodirati. Ovo što sada vidite na Stradunu je par postotaka svega što će se još postaviti unutar Grada. Snimanje filma trajat će tri tjedna. Doći će tu i zvijezde poput Jamieja Foxxa, radimo na tome da dođe i producent Leonardo di Caprio. - kazao je Vlahušić.

- Nama je važno da su zimske kućice otišle prekjučer, a da se isti dan počela postavljati scenografija. Na filmu će više od 800 ljudi raditi kad bude u punom pogonu. Kad sam rekao prije osam godina da Dubrovnik može biti filmski studio i meni se to činilo daleko, a sada smo u tome uspjeli. Zahvalio bih se i biskupi Matu Uziniću koji se složio da scenografija može biti tu za vrijeme procesije uz Festu sv. Vlaha. - kazao je Vlahušić, dodavši kako "će svi u procesiji zahvaljujući scenografiji moći vidjeti i kako je Dubrovnik izgledao u 12., 13. stoljeću".

Što se tiče financijske strane priče, Vlahušić je kazao:

- Oni ne plaćaju izravno Gradu, mi njima ne isplaćujemo javne površine. Ali, profitirat će od snimanja i Sanitat, Luka Dubrovnik, ostale gradske tvrtke, kao i hoteli. Očekujemo od samog snimanja u tom smislu profit za Grad od oko deset milijuna kuna. - zaključio je Vlahušić.

Inače, osim na Stradunu, film će se u veljači snimati i u Posatu, kao i u Ulici sv. Dominika, iza Katedrale i u podnožju tvrđave Minčeta.

Što se tiče odcjepljenja Republike Srpske iz BiH, mislim da je to u današnjoj konstelaciji snaga teško zamisliti, rekla je za portal Dubrovnikpress.hr profesorica na dubrovačkom Sveučilištu politologinja doc.dr.sc. Marijana Musladin o trenutnoj situaciji u Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta Bosne i Hercegovine, o kojoj se nakon obilježavanja Dana RS ponovno govori u kontekstu odcjepljenja.

Dojam je kako iz političkog vrha Republike Srpske u određenim vremenskim intervalima dolaze signali koji nagovješćuju moguće odcjepljenje, a što tumači europskih prilika redovito analiziraju u najcrnjem mogućem smislu. Tako je Republika Srpska barem prema prognozama analitičara trenutni "meki trbuh" balkanske već davno definirane bure baruta. Na sam praznik održala se i vojna parada, koji su neki opet proglasili zveketanjem oružjem, a predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pak izjavio je kako je "RS odlučna da živi svoj život kao država", najavivši i referendum koji o izlasku iz BiH koji bi se mogao održati 2018. godine.
Dubrovačka politologinja doc.dr.sc. Marijana Musladin stoga je za portal Dubrovnikpress.hr  upravo rekla više o trenutnoj situaciji u BiH s posebnim reperkusijama na Hrvatsku, odnosno na stabilnost u regiji. Ipak, podvukla je kako je dakle odcjepljenje Republike Srpske teško zamislivo zbog interesa velikih sila. Vjeruje kako bi to vodilo većemu oružanom sukobu na europskom kontinentu, kojega je teško zamisliti s obzirom na, kazala je, "suvremene sustave kolektivne sigurnosti NATO saveza, ali i snaga EU te interesa SAD-a, Rusije i Turske, druge najbrojnije vojske unutar NATO saveza.

PRAZNIK RS ZAPRAVO JE REVITALIZACIJA VELIKOSRPSKE IDEJE

Prije svega, osvrnula se na sami 9. siječnja, Dan Republike Srpske.

- Vlasti Republike Srpske uveli su 9. siječnja kao dan entiteta u znak sjećanja na odluku što ju je tog datuma 1992. donio dio zastupnika srpske nacionalnosti u skupštini tadašnje Socijalističke republike BiH proglašavajući uspostavu “republike srpskog naroda u BiH”. U to vrijeme, ta je odluka predstavljala pokušaj protuustavne secesije dijela teritorija BiH kao dio plana da se spriječi proglašenje samostalnosti BiH odnosno njeno odcjepljenje od tadašnje SFRJ. Ta ista skupština srpskih zastupnika nešto kasnije, ali prije početka rata, usvojila je plan u šest točaka u kojima se planira etničko čišćenje nesrba sa zamišljenog teritorija Republike Srpske. Umjesto datuma koji je ozakonjen u Daytonu,  vlasti RS odabrale su upravo taj sporni 9. siječnja iz 1992. za praznik Republike Srpske što je, posljedično tome, izazvalo niz reakcija različitih nevladinih udruga žrtava rata i predstavnika tijela vlasti u BiH. - rekla je Musladin.
- Proglašavanje praznika RS, referendum, najava odcjepljenja i pripajanja  Srbiji  te sve posljedice koje iz toga proizlaze, zapravo su samo revitalizacija velikosrpske ideje, koja je i danas, četvrt stoljeća od ratnih zbivanja na ovim prostorima, aktualna u pojedinim političkim glavama. Najgore od svega, izruguje se svim žrtvama rata u BiH. Poruka koja se šalje od strane Milorada Dodika, ali i ostalih oporbenih struja unutar RS zapravo je vrlo plastična. Oni poručuju: "Ne marimo za BiH, nije nas briga za cjelovitost BiH, ne marimo za euroatlantski put BiH. Uz to, nije nas briga što o tome misli međunarodna zajednica i ostali konstitutivni narodi u BiH". - pojasnila je profesorica Musladin.

HRVATSKA NIKAKO NE MOŽE OSTATI IMUNA NA ODREĐENE PROCESE U SUSJEDSTVU

Što se tiče uloge Hrvatske u tome svemu, doc.dr.sc. Musladin je kazala:

- Unatoč sudjelovanju u euroatlantskim integracijama, Hrvatska se nalazi u regiji koja još uvijek ima određene političke i sigurnosne izazove koji mogu značajno uznemiriti cijeli europski prostor. Tu prije svega mislim na situaciju u BiH,  pri tom, ne samo na aktualni problem RS, već i na potencijalne terorističke opasnosti koje vrebaju u našem neposrednom susjedstvu. BiH – prostoru u kojem se oduvijek prelamaju interesi velikih svjetskih sila. U tom spletu različitih geopolitičkih i geoekonomskih interesa velikih sila poput potpore Rusije koju uživa RS, ili pak Erdoganove Turske Bošnjacima, Hrvatska nikako ne može ostati imuna na određene procese u susjedstvu. Što iz sigurnosnih razloga, a što iz ustavne odredbe prema kojoj mora štititi Hrvate unutar BiH, koji fragmentacijom mogu dovesti do daljnje destabilizacije čitave regije. Neki oružani sukob manje je izgledan, međutim, prisustvo tzv. "soft" sigurnosnih izazova u neposrednom susjedstvu predstavlja izazov i za nacionalnu sigurnost RH. - objašnjava Marijana Musladin.

-U svakom slučaju, postizanje ravnopravnosti svih triju konstitutivnih naroda u BiH, pitanje "trećeg entiteta" kao jednog od načina rješavanja političke obespravljenosti Hrvata u BiH ili pak ukidanje postojećih entiteta i stvaranje ekonomskih regija s visokim stupnjem autonomije,  aktualna politika RS i politički proglasi o odcjepljenju itd...definitivno ostavljaju pitanje teritorijalnog preustroja BiH aktualnim. - pojasnila je.

U DAYTONU SUŠTINA PROBLEMA I VJEČNE NEPRAVDE

Navela je kako svi događaji u BiH poput institucionalne krize, krize entiteta, ekonomske i društvene kriza, korijene vuku još od Daytonskog mirovnog sporazuma.

- Iako je taj sporazum okončao rat u BiH, on nije donio mir. BiH duboko je podijeljeno društvo, a jedan od ključnih temelja takve situacije upravo su nepravedna rješenja Daytonskog mirovnog sporazuma. Bio je to prije svega politički sporazum velikih sila, koje na početku rata u RH i BiH nisu reagirale, jer su se na tom području sukobljavali različiti interesi, da bi poslije zapravo skrojile sudbinu svih naroda unutar BiH. - naglasila je Musladin, dodavši kako su u "toj političkoj trgovini teritorijem BiH, neki prošli bolje, neki lošije."
Nastavila je kako je tu "suština problema i vječne nepravde."

- Prema tome, istinske reforme u BiH nema bez reforme Daytonskog sporazuma. RH kao punopravna članica EU i NATO saveza treba nastaviti zagovarati jedinstvenost i euroatlantski put BiH. To podrazumijeva zaštitu naših državljana koji tamo žive ali i jamčenje stabilnosti ustavno-pravnog poretka, na koje obvezuje potpis predsjednika RH na Sporazumu iz Daytona. To pak, ne  isključuje, reformu Daytonskog sporazuma. - konstatirala je doc.dr.sc. Musladin.

Zaključila je kako je "aktivnija politika RH prema BiH poželjna, ali ne samo deklarativno i kroz proeuropske fraze."

- Potrebno je sustavno raditi na ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, i euroatlantskom putu BIH. Kontinuiranom institucionalnom i izvaninstitucionalnom suradnjom različitih tijela, a posebno projektima prekogranične suradnje, u okviru europskih strukturnih i kohezijskih fondova. - objasnila je za portal Dubrovnikpress.hr doc.dr.sc. Marijana Musladin.