Tijekom noći Dubrovnik je zabijelio snijeg. Inače, na prometnicama su zimski uvjeti za vožnju, a Stožer civilne zaštite obavještava da su ralice na terenu te da se poduzimaju svi napori kako bi se prometnice što prije očistile i učinile prohodnima.

Dvije ralice čiste prometnice na području Grada, a jedna ralica prometnice u naselju Mokošica, obviještavaju iz Grada Dubrovnika navodeći da se prometnice čiste prema prioritetu i važnosti. Međutim, preporuka je i da građani zbog poledice ne koriste osobne automobile, a oni kojima je korištenje automobila nužno da prilikom vožnje obavezno koriste zimske opremu te povećaju oprez prilikom kretanja.
Obavještavaju se građani i da će javni prijevoznik Libertas do normalizacije uvjeta na prometnicama prometovati otežano i van voznog reda sukladno mogućnostima, o čemu više možete pročitati OVDJE.
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić sazvao je krizni stožer svih dežurnih i komunalnih službi Grada Dubrovnika uputivši i apel svim građanima koji ne moraju da ne izlaze van svojih domova te ističe kako su sve dežurne i komunalne službe Grada Dubrovnika na terenu od ranog jutra i na raspolaganju svim građanima.

Na terenu su također i Dubrovački Vatrogasci te djelatnici Čistoće koji čiste pješačke koridore.

Također, nema nastave niti na Sveučilištu u Dubrovniku. Inače, snijeg je počeo padati oko 4.30 sati ujutro.

V.S.

Gradonačelnik Andro Vlahušić uputit će dopis ministru Slavenu Dobroviću u kojemu će ga zamoliti da Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ubrza izdavanje svih dozvola i suglasnosti potrebnih za projekt županijskog odlagališta Lučino razdolje, rečeno je na temu gospodarenja otpadom na području Grada Dubrovnika na današnjem sastanku kojega je Vlahušić sa suradnicima održao s predstavnikom Ministarstva zaštite okoliša i energetike Aleksandrom Rajlićem.

Kako piše u priopćenju Grada Dubrovnika, sastanku su nazočili i saborski zastupnici, predsjednik Gradskog vijeća Mato Franković i Maro Kristićo, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikole Dobroslavić, predstavnik susjednih općina te predstavnik klubova vijećnika u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika i direktorice Čistoće Nataše Gabričević.

Prema riječima predstavnika Ministarstva zaštite okoliša i energetike Aleksandra Rajlića kao i izvješću direktorice Čistoće Nataše Gabričećvić, Grabovica je dosegnula svoj maksimum te se trenutačno kao jedino izgledno rješenje, uz konačnu sanaciju i zatvaranje Grabovice, nameće odvoz miješanog komunalnog otpada na druga odlagališta na području Republike Hrvatske, budući da još uvijek nje izgrađen županijski centar za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju.

Čistoća će stoga žurno završiti postupak odabira odlagališta kao i ovlaštenog prijevoznika otpada kako bi se utvrditi stvarni troškovi kao i nova cijena zbrinjavanja otpada s područja Dubrovnika i susjednih općina.

Što se tiče navedenog dopisa ministru Dobroviću, Vlahušić će zatražiti i službeni stav Ministarstva oko pronalaženja rješenja za drugačije načine odlaganja otpada, a sve u okviru zakonskih mogućnosti, kako bi se izbjegli značajno veći troškovi koji će nastati zbog potrebe plaćanja prijevoza i zbrinjavanja otpada na drugim odlagalištima na području Republike Hrvatske.

Gradonačelnik Andro Vlahušić naglasio je kako je za potrebe odvoza i odlaganja otpada Prijedlogom proračuna za 2017. godinu bilo predviđeno 10 milijuna kuna, a sve kako građani ne bi snosili troškove odvoza i odlaganja otpada u druge dijelove Republike Hrvatske umjesto u Županijski centar.

Također, na održanom sastanku istaknuta je potreba za potpunim poštivanjem plana gospodarenja otpadom, a što uključuje recikliranje otpada, sortirnicu i izgradnju pretovarne stanice.

V.S.

Nagrada ima mnogo, ali samo su rijetke koje nešto znače, riječi su kojima je predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske prof.dr.sc. Zvonko Maković za portal Dubrovnikpress.hr prokomentirao sijaset raznoraznih nagrada u svijetu likovnog stvaralaštva, kakvim se npr. diči dubrovački pomorski kapetan i slikar Stjepko Mamić o čijim je nagradama Dubrovnikpress.hr već pisao OVDJE.

Pošto je slikanje svakome zapravo dostupno uz nešto talenta i malo više volje, a širokoj publici teško procijeniti koliko je ta umjetnost uistinu vrijedna Maković govori:
- Nije problem na onome tko nešto radi, pa i slika ili modelira, nego na onome tko o tome govori. Uvijek su važni kriteriji po kojima se nešto vrednuje, a za solidne kriterije potrebno je znanje, obično veliko znanje. Svatko, dakako, može slikati, ali samo rijetkima to uspijeva dobro. Je li nešto dobro ili ne, to se može lako provjeriti usporede li se nečije slike i kipovi s nekim drugim područjima, recimo pjevanjem ili sportom, pa i medicinom. Vrlo dobro se zna je li neki liječnik, neki skakač u vis ili tenisač dobar. Rezultati su tu lako mjerljivi. Isto tako, zna se je li neki glas kvalitetan ili ne, može li postići ne samo dobre tehničke standarde, nego i one koje ga razlikuju od drugih. Kada se govori o vrijednosti nečijega rada, važno je tko to govori i kojim mjerilima vrednuje taj rad, bilo slike, bilo skakanje ili tenis. - govori prof.dr.sc. Zvonko Maković.

Nastavlja kako "nema ničega provincijalnijega i tužnijega nego kada se nekome nastoji priskrbiti vrijednost, pa se kaže da je izlagao u Parizu ili New Yorku".
- Važno je na kojem mjestu je izlagao, jer mjesto, jer kontekst govori o vrijednosti, a ne spomenuti gradovi u kojima je jako mnogo galerija i muzeja koji trebaju zadovoljiti svačiji ukus. Nagrada ima mnogo, ali samo su rijetke koje nešto znače. - kazao je Maković.

Odgovorio je na pitanje je li mu što govore nagrade poput "The Best Artist in the World for Stylistic Value", "Certifikat za izvrsnost Palm Art Award" ili pak Oscar za vizualnu umjetnost u Monte Carlu. Radi se o nagradama koje je osvojio dubrovački slikar Stjepko Mamić, a o kojima redovno obavještava dubrovačku javnost putem medija koji to potpuno bez ikakva kriterija objavljuju.
- Ono što ste nabrojali kao nagrade kojima se nekome ovdje hoće dati na značenju, to su apsolutno bezvrijedne nagrade. Možete i vi sami izmisliti nagradu, pa je dati svojem prijatelju i glumiti da ste važni. Rekao bih da je tu prije riječ o nekim drugim stvarima, nego umjetničkim. Recimo, karakternim, pa i zdravstvenim. - završio je Maković.

Sličnog mišljenja je i dubrovački povjesničar umjetnosti prof.dr.sc. Antun Karaman.

- Naravno da se zna što su prestižne nagrade i priznanja. To je nagrada neke iznimne institucije, žirija u kojemu su kompetentne osobe iz svijeta likovnog stvaralaštva. Međutim, postoji tu cijeli niz nagrada koje se dobiju od raznoraznih galerijica. One su turističke nagrade koje se "de facto" plate. - kazao je Karaman.

Objasnio je kako tu zapravo sve skupa funkcionira.
- Vi sudjelujete na izložbi u toj galeriji, platite neku kotizaciju i dobijete potvrdu da ste izlagali na prestižnom mjestu u tom gradu, međutim to su privatne galerije koje imaju svoj interes širiti poslovanje prema širokoj publici. Opet, umjetnicima to dobro dođe jer se s tim mogu malo pohvaliti iako to nema neku veliku vrijednost. - istaknuo je Antun Karaman.

Na pitanje je li umjetnici tako varaju publiku, prof.dr.sc. Antun Karaman je odgovorio:
- Pa ne bih rekao da je varanje. Znate, publika je vrlo širok pojam. Publika koja se razumije u likovne umjetnosti zna dobro distancirati ono što je vrijedno od onoga što nije vrijedno. Prema tome to je zadovoljstvo umjetnika koji dobije takvu nagradu, a pravoj likovnoj publici takve nagrade nisu prestižne niti nešto vrijede. Ona je tek umjetniku jedan dekorativni privjesak. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr  prof.dr.sc. Antun Karaman.

Neobičnu (ne)zgodu doživjela je studentica diplomskog studija Odnosa s javnostima Sveučilišta u Dubrovniku na Odjelu za komunikologiju. Naime, ona kao studentica Odjela za komunikologiju nije mogla posuditi knjigu iz knjižnice koja se nalazi na Odjelu za ekonomiju, kao da se radi o nekom drugom, a ne istom sveučilištu. Da apsurd bude veći čak i pohađa predavanja na izbornom predmetu koja se održavaju na Odjelu za ekonomiju, što je omogućeno na dubrovačkom sveučilištu, i knjiga joj je bila potrebna za pisanje seminarskog rada iz tog izbornog predmeta.

„Studenti drugih odjela u knjižnici koja se nalazi u sveučilišnoj zgradi na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju u pravilu mogu posuđivati knjige, uz obvezu ostavljanja indeksa. Žao nam
je što je studentici bila onemogućena posudba knjige, radi se vjerojatno o problemu u komunikaciji.“ - stoji u odgovoru Sveučilišta u Dubrovniku na upit portala Dubrovnikpress.hr o ovom slučaju.

"Dodatno želimo istaknuti da za pojedine kolegije nema dostatno knjiga za sve studente sveučilišta, pa se prednost daje studentima s tog odjela. Također, u svim našim zgradama u knjižnicama je predviđen prostor i za čitaonicu, pa studenti mogu učiti ili pisati radove ako se knjige ne mogu iznositi, a mogu ih i posuditi kako bi ih kopirali". - naveli su s dubrovačkog sveučilišta.

V.Salvia

Županijska lučka uprava Dubrovnik zadužila se, uz odobrenje Županijske skupštine, kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak deset milijuna kuna na rok od 12 godina te je u postupku javna nabava za pet pontona i valobran, koji bi se, ukoliko ne bude žalbi u procesu, trebali postaviti do lipnja ove godine. Završetkom ovog procesa komunalna lučica Batala, namijenjena građanima, imati će 512 uređenih vezova za barke, navodi se u priopćenju iz Dubrovačko – neretvanske županije.

O projektu je Dubrovnikpress.hr nedavno pisao OVDJE, a u priopćenju još stoji:

"ŽLUD je u lipnju 2016. godine postavila jedan ponton predviđen projektom dužine 96 metara koji je financiran vlastitim sredstvima Županijske lučke uprave Dubrovnik. Postavljanje pontona sa 512 vezova je tek prva faza uređenja komunalne lučice Batala, a po završetku obiju faza uređenja na Batali bi trebali biti uređeni operativni vezovi uz gradsku rivu za potrebe policije, peljara i lučke kapetanije.

Osim toga uz Lapadsku obalu, od Sorkočevića do Vile Elize, planirano je uređenje izletničke obale za brodove turoperatora. Na dijelu obale uz park na Batali u drugoj fazi projekta planira se izgraditi prateća građevina bruto površine 350 kvadrata ravnog krova sve sukladno UPU Gruškog akvatorija dakle 20 parkirališnih mjesta, šetnica, manipulativni i radni plato sa dizalicom, ali i urediti zeleni pojas kojim će se odijeliti parkiralište od obalne šetnice, javne prometnice te od građevine pratećih sadržaja marine. Predviđeno je i manje reciklažno dvorište za primjereno odlaganje otpada.

Ukupna vrijednost projekta je 21, 5 milijuna kuna. Prva faza: pontoni i valobran trebali bi se realizirati do lipnja ove godine, a druga faza uređenja obale i potrebne infrastrukture ovisit će o uređenju Lapadske obale." - piše u priopćenju.

DPP

Ministarstvo financija pozitivno se očitovalo na zahtjev Grada Dubrovnika za davanje koncesije za žičaru tvrtki Excelsa nekretnine d.d, stoji u priopćenju predsjednika Gradskog vijeća Mata Frankovića.

"Ovim su se ispunili svi preduvjeti za izdavanje koncesije te očekujemo da gradonačelnik na sjednici Gradskog vijeća predloži ugovor koji bi se sklopio sa tvrtkom Excelsa nekretnine d.d. i kako bi se započelo s naplatom koncesije." - napisao je Franković.

V.S.

Predsjednik Gradskog vijeća Mato Franković izvijestio je danas javnost kako je Ministarstvo financija pozitivno odgovorilo na zahtjev Grada Dubrovnika oko davanja koncesije za žičaru Excelsa nekretninama, čime su se stekli uvjeti da dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić predloži ugovor o koncesiji koji bi se potom sklopio s Excelsa nekretninama.

Tako će sjednica Gradskog vijeća zakazana za 12. siječnja koja je trebala biti zatvorena za javnost na kraju biti poluotvorena, odnosno javnost će biti prisutna dok Vijeće raspravlja ugovor o koncesiji za žičaru, dok će pri odluci o laureatima taj dio ostati zatvoren za novinare.

Franković je tako još jednom iskoristio priliku za samopromociju jer kako drukčije objasniti da je dopis koji je zaprimljen 5. siječnja odlučio u javnost plasirati četiri dana nakon toga, odnosno, uoči sjednice. No, ono što u priči s dopisom kojega je osobno potpisao ministar financija Zdravko Marić nije jasno kako je dopis od ministrova kabineta do gradonačelnika Andra Vlahušića i Frankovićeva ureda „putovao“ mjesec dana.

Naime, još se 6. prosinca 2016. godine ministar financija Zdravko Marić očitovao o koncesiji za žičaru. Čudi što je odgovor iz Ministarstva financija „putovao“ ni manje ni više nego mjesec dana ako se uzme u obzir da i odgovori na raznorazne upite iz svih ministarstva stižu najkasnije u roku od dva dana pa čak i kad se upiti pošalju uoči blagdana. Osim ako netko ministru nije sugerirao da malo odulji sa slanjem tog mišljenja jer u politici na hrvatski način zaista je sve moguće.

Tako je ministrov odgovor sastavljen i parafiran 6. prosinca, gle čuda, ležao mjesec dana na njegovu stolu dok su u Dubrovniku održane dvije sjednice Gradskog vijeća. Prva, ona na kojoj je srušen proračun održana je 19. prosinca, a druga, ona na kojoj je Vlahušićeva oporba odbila usvojiti njegov prijedlog privremenog financiranja održana je 28. prosinca.

Kako je navada da se u politici u Hrvata čim netko nekome riješi neki problem to odmah i dozna, teško je za vjerovati da Franković, koji je toliko trčao oko ministra da riješi žičaru, do koje mu je toliko stalo da je čak s Vlahušićem prosvjedovao kod njezine donje postaje, iz Ministarstva nije dobio mig kako je mišljenje ministra napisano kao i da je pozitivno.

Ne treba isključiti mogućnost da je znao i da sam ministru nije javio da se sa slanjem odgovora ne žuri, jer ne može se na to ne posumnjati kad se uzme u obzir da se tijekom te posljednje prosinačke sjednice s govornice često moglo čuti da će biti još sjednica Gradskog vijeća, dok se čeka da Vlada imenuje povjerenika, odnosno da odluka Vlade o njegovu imenovanju bude objavljena u Narodnim novinama.

Čudi samo što je Franković odlučio žičaru staviti na sjednicu 12. siječnja, onu na kojoj će odrediti laureate za Festu svetoga Vlaha. Mogao je sazvati iza te još jednu sjednicu te je iskoristi za samopromociju jer sve i da Vlada na sjednici 12.siječnja, isti dan kad Franković drži sjednicu Gradskog vijeća, imenuje povjerenika, ostalo bi mu još dovoljno vremena za sazivanje još jedne sjednice Gradskog vijeća jer odluka o imenovanju povjerenika, a time i raspuštanju Gradskog vijeća na snagu stupa osam dana od objave u Narodnim novinama.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić kao predlagatelj uputit će na sjednicu Gradskog vijeća najavljenu za četvrtak, 12. siječnja Odluku o dodjeli koncesije za žičaru Dubrovnik-Srđ i Ugovor o koncesiji, dogovoreno je na jutros održanom sastanku gradonačelnika sa suradnicima.

Naime, nakon što je Ministarstvo financija RH konačno izdalo suglasnost za koncesiju više ne postoje prepreke dovršetku započete procedure i zaključenju ugovora kojim činom će sredstva od koncesijske naknade konačno postati prihod proračuna Grada Dubrovnika, što je i zakonski definirano.

Ugovor o koncesiji, sukladno zaključku Gradskog vijeća, predlaže se na razdoblje od 10 godina s varijabilnom koncesijskom naknadom od 15 posto ostvarenih prihoda od prodaje karata za vožnju žičarom, a uključivat će i već prethodno dogovorene pogodnosti za građane.

Prijedlog ugovora sadržavat će i obvezu prema kojoj je Excelsa nekretnine dužna platiti koncesijsku naknadu od 8. srpnja 2015. godine, dana stupanja na snagu posljednjeg godišnjeg odobrenja za rad žičare, a što je podsjetimo, prihvaćeno od strane tvrtke vlasnika žičare na sastancima održanim u Uredu gradonačelnika 30. lipnja i 6. srpnja 2015. godine.

Neposredno nakon usvajanja na sjednici Gradskog vijeća Odluka i Ugovor o koncesiji uputit će se Ministarstvu državne imovine kao pravnom sljedniku DUUDI-ja, Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture te Ministarstvu financija, ali i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske jer će se usvajanjem Ugovora o koncesiji te njegovim potpisivanjem od strane Grada Dubrovnika i tvrtke Excelsa nekretnine ispuniti svi uvjeti za zakonit rad žičare.

N.M.

Projekti društvene infrastrukture za sve dobne skupine na Kalamoti završeni su tijekom 2016. godine, a riječ je o projektima uređenja dječjeg i školskog igrališta, boćališta te početku sanacije zgrade područne škole.

Na mjestu zastarjelog dječjeg igrališta uređeno je potpuno novo igralište sa spravama za igru djece, zaštitnom podlogom i ogradom. Ukupna vrijednost radova je 138 tisuća kuna. Izgrađeno je i novo boćalište s rasvjetnim tijelima, za što je ukupno utrošeno 136 tisuća kuna.

Na ranije uređeno igralište kod područne škole Koločep postavljena su dva rukometna gola, dvije barice za mali nogomet i košarkaška konstrukcija, ukupne vrijednosti 22 tisuće kuna. Trenutačno se na zgradi područne škole izvode završni radovi sanacije, koje je bilo potrebno izvesti zbog prodiranja vlage u učionicu. Ugovorena vrijednost radova je 98 tisuća kuna.

Sve projekte društvene infrastrukture na Kalamoti u ukupnoj vrijednosti 394 tisuće kuna financirao je Grad Dubrovnik iz gradskog proračuna za 2016.

Grad Dubrovnik

Todorić (Agrokor) je dužan 25,5 milijardi kuna, dajte ljudi skupimo se, pomognimo, po tisuću dvije kuna, može i više, koliko k'o može.

Davor Mladošić

Vlada je na sjednici prošloga tjedna najavila liberalizaciju otvaranja i poslovanja autoškola. Planira se tako mogućnost ukidanja minimalne cijene nastavnog sata u autoškolama i formiranje cijena prema tržišnom modelu.

Inače, od 2009. godine Pravilnikom o jedinstvenim minimalnim izračunskim elementima vrijednosti nastavnog sata u autoškoli određeno je kako jedinstveni minimalni izračunski element nastavnog sata za, primjerice, B kategoriju iznosi 115 kuna. Autoškole sada ne smiju odrediti cijenu usluge ispod te minimalne, čime se nastojao zaštititi određeni kvalitativni minimum usluge, dok s druge strane jedna od direktiva Europske unije nalaže formiranje cijena po tržišnom modelu.

I dok će ova promjena vjerojatno naići na odobravanje samih budućih polaznika autoškola zbog vjerojatno nižih cijena, otvara to i pitanje koliko će zapravo opasti kvaliteta samih usluga.

Više o ovoj najavi Vlade za portal Dubrovnikpress.hr rekao je Darije Vrankić iz Autoškole Rally.
- Radi se o ugrožavanju kompletnog sustava koji smo u zadnjih deset godina doveli do savršenstva. Znači, rekao bih da je sada obuka kvalitetna, a samim tim statistički gledano smanjuje se broj poginulih na cestama. - rekao je Vrankić.

- Sad se ulazi u utrku tko će niže spuštati cijene što će dovesti sigurno do pada kvalitete samih usluga pojedinih autoškola.  S vremenom bi se onda, bojim se, mogao povećati i broj stradalih na autocestama. Broj koji je dakle u posljednje vrijeme u padu. - zaključio je Darije Vrankić.

Inače, prema podacima HAK-a, sada je u Hrvatskoj registrirano više od 350 autoškola.

Koliko je dubrovačka infrastruktura o kojoj bi računa trebala voditi država, odnosno državne tvrtke, jadna, osvjedočili smo se ovih dana tijekom nevremena, a novi dokaz stigao je danas.

Nakon problema u Konavlima, Primorju, na Brgatu i Rijeci dubrovačkoj dio Gruža i Lapada ostao je bez struje u ponedjeljak navečer.

Neslužbeno, kriv je već legendarni „veliki konzum“. U međuvremenu, kad već iz HEP-a nisu u stanju dovesti infrastrukturu na razinu potreba građana 21. stoljeća, čeka se „biserni“ zahtjev u kojem će Dubrovčani biti zamoljeni da paze na potrošnju i pogase „nepotrebne“ pećice i bojlere, makinje i televizije.

Uostalom, što bi bila prava dubrovačka zima bez legendarnog „velikog konzuma“...